Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o nacionalnom programu reformi Mađarske za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu konvergencije Mađarske za 2014.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1], a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža[2], a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije[3],

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta[4],

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1) Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta, Europa 2020., temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom će se usredotočiti na glavna područja u kojima je potrebno djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i konkurentnosti.

(2) Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica, koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3) Predsjednici država i vlada donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. i provedbi preporuka za pojedine države članice.

(4) Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo preporuku o nacionalnom programu reformi Mađarske za 2013. i dostavilo mišljenje o mađarskom ažuriranom programu konvergencije za razdoblje 2013. – 2016.

(5) Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji pregled rasta[5], čime je označen početak europskog semestra koordinacije ekonomske politike za 2014. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja[6], u kojem je Mađarsku navela kao jednu od država članica za koje će se provesti detaljno preispitivanje.

(6) Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7) Komisija je 5. ožujka 2014. objavila rezultate detaljnog preispitivanja za Mađarsku[7] u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. Komisija na temelju analize zaključuje da su u Mađarskoj i dalje prisutne makroekonomske neravnoteže koje zahtijevaju praćenje i odlučno političko djelovanje. Posebno je potrebno pažljivo pratiti tekuću prilagodbu izrazito negativne neto međunarodne pozicije, visoku razinu javnog i privatnog duga u odnosu na krhak financijski sektor i sve slabiji izvozni rezultat, kako bi se smanjili ozbiljni rizici štetnih posljedica za funkcioniranje gospodarstva.

(8) Mađarska je 30. travnja 2014. podnijela svoj nacionalni program reformi za 2014. i svoj program konvergencije za 2014. Kako bi se uzela u obzir njihova međusobna povezanost, ti su programi ocijenjeni istovremeno.

(9) Cilj proračunske strategije opisane u programu konvergencije za 2014. jest smanjiti ukupni deficit s 2,9 % BDP-a u 2014. na 1,9 % do kraja razdoblja programa. To bi trebalo postići snažnom konsolidacijom u posljednjim godinama programa, dok bi ciljeve deficita trebalo znatno povisiti u odnosu na prethodni program. Programom je potvrđen srednjoročni cilj od –1,7 % BDP-a, što je su skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, na temelju preračunanog strukturnog salda ne očekuje se ostvarenje srednjoročnog cilja do kraja razdoblja programa. Planira se da će se 2014. (preračunani) strukturni saldo pogoršati za 1,5 postotnih bodova, što je znatno odstupanje od srednjoročnog cilja, te da će se stabilizirati 2015., što bi značilo podbačaj od 0,5 % BDP-a u odnosu na poboljšanje potrebno za ostvarenje srednjoročnog cilja. Referentno mjerilo za rashode pokazuje znatno odstupanje i u 2014. i u 2015. Planira se da će se (preračunani) strukturni saldo dodatno pogoršati tijekom 2016. i 2017. Općenito, od 2014. planira se znatno odstupanje od plana prilagodbe na kojem se temelji srednjoročni cilj. Programom se predviđa postupno, ali kontinuirano smanjenje državnog duga sa 79 % BDP-a u 2013. na oko 75 % BDP-a u 2017. Makroekonomski scenarij za razdoblje 2014. – 2016. na kojem se temelje proračunska predviđanja programa uglavnom je uvjerljiv, uz predviđeni rast BDP-a od 2,3 % i 2,5 % tijekom ove i sljedeće godine u odnosu na odgovarajuće vrijednosti iz Komisijine proljetne prognoze 2014. od 2,3 % odnosno 2,1 %. Međutim, program je preoptimističan kada je riječ o 2017. Rizici za proračunske ciljeve u 2014. uglavnom su uravnoteženi, ali se od 2015. pojavljuju povećani rizici prekoračenja cilja deficita. Posebni rizici proizlaze iz činjenice da se planirano smanjenje omjera rashoda predviđa postići sveopćim nominalnim zamrzavanjem ili ograničenjem povećanja većine stavki diskrecijske potrošnje na razinu ispod stope inflacije. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2014. predviđa se da će ukupni deficit za 2014. i 2015. biti jednak ciljnim vrijednostima programa. Uz predviđeni strukturni deficit od 2,2 % BDP-a u 2014. i 2,3 % BDP-a u 2015., u Komisijinoj se prognozi potvrđuje rizik znatnog odstupanja od srednjoročnog cilja počevši od 2014. na dalje. Osim toga, u Komisijinoj se prognozi upućuje i na činjenicu da referentno mjerilo za smanjenje duga u 2014. i 2015. nije ispunjeno. Na temelju procjene programa i Komisijine prognoze, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) 1466/97, Vijeće smatra da je potrebno poduzeti dodatne napore u cilju strukturne konsolidacije s obzirom na rizik znatnog odstupanja od srednjoročnog cilja te neusklađenosti s pravilom o dugu od 2014.

(10) Srednjoročni proračunski okvir učvršćen je proširenjem fiskalnog planiranja izvan granica tekuće proračunske godine. Međutim, još uvijek nije osigurana njegova djelotvornost i obvezujuća snaga. Uvedena su nova brojčana fiskalna pravila, ali još nisu otklonjene koncepcijske slabosti koje su uglavnom povezane s nedostatkom sustavnog ex post nadzora, nedostatkom najviših dopuštenih razina odstupanja i zdravih korektivnih mehanizama. Uzak djelokrug rada Fiskalnog vijeća i njegov analitički kapacitet još uvijek su nerazmjerni njegovu proračunskom pravu veta. Daljnjim jačanjem srednjoročnog proračunskog okvira i proširenjem djelokruga Fiskalnog vijeća povećala bi se vjerodostojnost, transparentnost i učinkovitost cjelokupnog fiskalnog okvira.

(11) Unatoč programu „Financiranje za rast” za mala i srednja poduzeća, koji subvencionira središnja banka, još uvijek nije uspostavljeno normalno i održivo kreditiranje gospodarstva. Regulatorno opterećenje financijskog sektora dodatno je povećano, čime je ograničena njegova sposobnost akumuliranja kapitala. Mjere poput povećanja pristojbi na financijske transakcije pridonijele su povećanoj uporabi gotovine u gospodarstvu. Portfelj kućanstava dodatno se pogoršao i visoki udio loših kredita trenutačno je jedan od najvećih izazova s kojima se suočava financijski sektor. Čišćenje portfelja otežano je zbog slabe učinkovitosti postupaka rješavanja. Nisu poduzete nikakve bitne nove mjere za uklanjanje loše aktive iz bilance banaka. Veliko regulatorno opterećenje i visok udio loših kredita povećali su pritisak na raspoloživa sredstva. Vlada je više puta najavljivala da će uvesti novi program pomoći dužnicima koji imaju kredite u stranoj valuti; u većini slučajeva oni nisu bili usmjereni na dužnike u teškoćama i imaju negativan utjecaj na kulturu plaćanja domaćinstava zbog očekivanja daljnje državne pomoći. Financijski propisi i nadzor ojačani su uključenjem financijskog nadzornog tijela u ustroj središnje banke i dodjelom nadležnosti za makrobonitetni nadzor središnjoj banci. Započele su pripreme za donošenje propisa o rješavanju banaka.

(12) Iako se učestalost poreznih promjena smanjila u odnosu na prethodnu godinu, nije učinjen bitan korak prema uspostavi uravnoteženijeg sustava oporezivanja poduzeća. Neki od postojećih sektorskih poreza čak su i povećani. Primjena različitih poreznih stopa za različite sektore prepreka je učinkovitoj raspodjeli sredstava i negativno utječe na rast. Kako bi sustav oporezivanje učinila poticajnijim za zapošljavanje, Mađarska je proširila kriterije prihvatljivosti za obiteljski odbitak, što bi moglo pomoći osobama s niskim primanjima. Porezni klin za samce s niskim primanjima jedan je od najviših u EU-u. Kriteriji prihvatljivosti za zakon o zaštiti radnih mjesta ostali su uglavnom nepromijenjeni iako velik dio radnika s niskim primanjima nije obuhvaćen područjem primjene te mjere. Bit će važno ocijeniti učinak i ekonomičnost programa te ga prema potrebi prilagoditi kako bi se povećao njegov doprinos zapošljavanju. Ostvaren je određeni napredak u prebacivanju poreznog opterećenja s rada na okoliš, ali potrebno je poduzeti dodatne mjere. Nakon više odgoda u tijeku je postupno uvođenje fiskalne blagajne. Međutim, u Mađarskoj se i dalje osjeća znatan problem kršenja poreznih propisa uz visok stupanj rada na crno i izbjegavanje plaćanja PDV-a. Mjere kontrole trebalo bi pojačati, ponajprije u cilju poboljšanja učinkovitosti suzbijanja poreznih prijevara.

(13) Stopa nezaposlenosti mladih u 2013. se smanjila, dok se udio mladih koji nisu zaposleni niti su obuhvaćeni sustavom obrazovanja i osposobljavanja povećala. Učinkovitom koordinacijom ispostava javne službe za zapošljavanje s obrazovnim ustanovama i lokalnim dionicima povećao bi se doseg. Započela je izgradnja kapaciteta u javnoj službi za zapošljavanje, uključujući pripreme sustava za profiliranje korisnika, dok bi aktivne politike tržišta rada za otvoreno tržište trebalo ocijeniti kako bi se procijenila njihova učinkovitost i djelotvornost te kako bi se prema potrebi mogle prilagoditi u cilju poboljšanja pristupa tržištu rada za skupine u nepovoljnijem položaju. Trebalo bi pojačati element aktivacije u raznim mjerama tržišta rada i socijalnim mjerama (program javnih radova, naknade za nezaposlene i socijalna pomoć). Na program javnih radova otpada glavnina raspoloživih proračunskih sredstava za mjere zapošljavanja, ali se 2013. tek manje od 10 % sudionika programa nakon napuštanja programa uspješno vratilo na otvoreno tržište rada. Time se nameće pitanje potrebe prilagodbe programa, primjerice čvršćim povezivanjem s mjerama aktivacije, osposobljavanja i potpore u traženju zaposlenja, kako bi se osigurao dugoročniji učinak na zapošljavanje. Sudjelovanje žena na tržištu rada potiče se povećanom fleksibilnošću sustava plaćenog roditeljskog dopusta i osiguravanjem kapaciteta za skrb o djeci, ali potrebno je uložiti dodatne napore s obzirom na to da je stopa zaposlenosti žena i dalje ispod 60 %. Razdoblje primanja naknada za nezaposlene kraće je od prosječnog vremena koje je potrebno da se pronađe zaposlenje. Broj osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost u Mađarskoj stalno se povećava i trenutačno čini gotovo trećinu ukupnog stanovništva. Siromaštvo i dalje osobito snažno pogađa skupine u nepovoljnijem položaju, a posebno djecu i Rome. Unatoč provedbi nacionalne strategije za socijalno uključivanje, mjerama politike u većini područja ne promiču se sustavno ciljevi utvrđeni strategijom. Za stvarno smanjenje siromaštva potrebne su integrirane i racionalizirane mjere politika.

(14) Poslovno okruženje u Mađarskoj obilježeno je učestalim promjenama regulatornog okvira i ograničenim tržišnim natjecanjem u sve većem broju sektora. U uslužnom sektoru uvedene su nove prepreke, a postojeće nisu uklonjene (npr. ljekarne, gospodarenje otpadom, mobilni platni promet, maloprodaja duhana i udžbenici). Posebno snažan pad ulaganja zabilježen je u sektorima u kojima su posljednjih godina uvedeni posebni sektorski prirezi. Između 2010. i 2013. ulaganja su u energetici pala za 44 %, u financijskom sektoru za 28 %, a u komunikacijama za 18 %, dok je ukupno zabilježen rast od 3,4 %. Određeni napredak zabilježen je u području javne nabave, ali potrebno je uložiti dodatne napore. Primjerice, širom primjenom e-nabave mogle bi se ostvariti znatne uštede, poboljšati transparentnost javne nabave i poboljšati tržišno natjecanje. Poduzeti su koraci u cilju provedbe strategija za promicanje integriteta i povećanja standarda transparentnosti u javnoj upravi, ali potrebno je uložiti dodatne napore za učinkovito suzbijanje korupcije.

(15) Broj mladih koji rano napuštaju školovanje u porastu je, a donošenje strategije prevencije ranog napuštanja školovanja neprestano se odgađa. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi učenici stekli osnovne vještine, kompetencije i kvalifikacije važne za tržište rada. Ravnopravan pristup kvalitetnom redovnom obrazovanju i dalje je veliki problem kada je riječ o djeci u nepovoljnijem položaju, posebice romskoj djeci. Donesen je novi zakon o strukovnom osposobljavanju, kojim se među ostalim uvodi novi „dvojni model”, kako bi se smanjio još uvijek težak prelazak iz sustava obrazovanja na tržište rada; njegove učinke potrebno je pažljivo pratiti.

(16) Mađarska je u 2013. i 2014. nastavila smanjivati cijene električne energije i plina za krajnje potrošače. Ta smanjenja cijena, u kombinaciji s dodatnim poreznim opterećenjem energetskih tvrtki, negativno su utjecala na sposobnost pokrića troškova isporučitelja energije i na održavanje mreže. Trenutačno je energetski intenzitet među najvišima u EU-u, a energetska bi se učinkovitost mogla osobito poboljšati u stambenom sektoru. Nedostatak neovisnosti regulatora energetskih djelatnosti u pogledu određivanja uvjeta pristupa mreži i tarifa i dalje zabrinjava. Poduzeti su određeni koraci za racionalizaciju organizacije javnih prometnih poduzeća, a njihova bi se održivost dodatno povećala smanjenjem troškova poslovanja i promjenom tarifnog sustava.

(17) Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Mađarske. Ocijenila je program konvergencije i nacionalni program reformi. U obzir je uzela njihov značaj za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Mađarskoj, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Europskom unijom pružanjem doprinosa EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 7. u nastavku.

(18) Vijeće je u okviru ocjenjivanja preispitalo program konvergencije Mađarske, a njegovo je mišljenje[8] posebice navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(19) S obzirom na Komisijino detaljno preispitivanje i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo nacionalni program reformi i program konvergencije. Njegove preporuke na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1., 2., 3., i 5. u nastavku.

OVIME PREPORUČUJE Mađarskoj da u razdoblju 2014. – 2015. poduzme sljedeće mjere:

1.           da pojača proračunske mjere za 2014. s obzirom na pojavu odstupanja od 0,9 % BDP-a u odnosu na zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno od pravila o dugu, na temelju Komisijine proljetne prognoze 2014.; da u 2015. i nakon toga znatno učvrsti proračunsku strategiju kako bi osigurala ostvarivanje srednjoročnog cilja i poštovanje zahtjeva smanjenja duga te održala udio duga opće države u čvrstoj silaznoj putanji; da dodatno učvrsti obvezujuću snagu srednjoročnog proračunskog okvira sustavnim ex post praćenjem sukladnosti s brojčanim fiskalnim pravilima i primjenom korektivnih mehanizama; da poboljša transparentnost javnih financija, među ostalim proširenjem djelokruga rada Fiskalnog vijeća na sastavljanje redovitih makrofiskalnih prognoza i procjena utjecaja na proračun važnih prijedloga politika;

2.           da ponovno uspostavi uobičajene tokove kreditiranja gospodarstva, među ostalim poboljšanjem načina i smanjenjem tereta oporezivanja financijskih institucija; da prilagodi pristojbe na financijske transakcije kako bi se spriječilo prebacivanje štednje iz bankarskog sektora i poveća poticaje za primjenu elektroničkog platnog prometa; da ispita i ukloni prepreke čišćenju portfelja, među ostalim strožim pravilima oblikovanja pričuva za restrukturirane zajmove, uklanjanjem prepreka naplati kolaterala te povećanjem brzine i učinkovitosti stečajnih postupaka; da se u vezi s tim podrobno savjetuje s dionicima o novim političkim inicijativama i osigura da one budu dobro usmjerene i ne sadržavaju elemente kojima se povećava moralni hazard dužnika; da dodatno ojača financijske propise i nadzor;

3.           da osigura stabilan, uravnoteženiji i racionalniji sustav oporezivanja poduzeća, među ostalim postupnim ukidanjem distorzivnih sektorskih poreza; da smanji porezni klin za osobe s niskim primanjima, među ostalim poboljšanjem učinkovitosti poreza za zaštitu okoliša; da pojača mjere za poboljšanje porezne discipline, a posebno za smanjenje poreznih prijevara, i smanji njihove ukupne troškove;

4.           da pojača dobro usmjerene mjere aktivne politike tržišta rada, među ostalim ubrzavanjem uvođenja sustava za profiliranje korisnika u javnoj službi za zapošljavanje; da uspostavi planiranu mrežu mentorstva za mlade i koordinira je s obrazovnim ustanovama i lokalnim dionicima kako bi se povećao doseg; da preispita program javnih radova i ocijeni njegovu učinkovitost u smislu pomoći u pronalaženju kasnijeg zaposlenja te da dodatno ojača njegove elemente aktivacije; da razmotri mogućnost produljenja razdoblja primanja naknada za nezaposlene uzimajući u obzir prosječno vrijeme koje je potrebno da se pronađe novo zaposlenje i poveže ga s mjerama aktivacije; da poboljša primjerenost i obuhvat socijalne pomoći i čvršće je poveže s aktivacijom; da u cilju ublažavanja siromaštva provodi racionalizirane i integrirane mjere politika kako bi znatno smanjila siromaštvo, posebice među djecom i Romima;

5.           da stabilizira regulatorni okvir i potiče tržišno natjecanje, među ostalim uklanjanjem prepreka u uslužnom sektoru; da poduzme ambicioznije korake za jačanje tržišnog natjecanja i transparentnosti u javnoj nabavi, uključujući uvođenje e-nabave, te da nastavi smanjivati korupciju i ukupno administrativno opterećenje;

6.           da provede nacionalnu strategiju prevencije ranog napuštanja školovanja posebno se usredotočujući na osobe koje prijevremeno napuštaju strukovno obrazovanje i osposobljavanje; da sustavno smanjuje segregaciju u obrazovanju i promiče uključivo redovno obrazovanje osoba u nepovoljnijem položaju, posebice Roma; da podupre prelaske između raznih faza obrazovanja i tržišta rada te da pažljivo prati provedbu reforme strukovnog obrazovanja; da provede reformu visokog obrazovanja kojom se potiče povećanje udjela tercijarnog obrazovanja, posebice među studentima u nepovoljnijem položaju;

7.           da preispita učinak propisa o cijenama energije na poticaje za ulaganje i natjecanje na tržištu električne energije i plina; da poduzme dodatne korake za osiguranje neovisnosti nacionalnog regulatornog tijela u utvrđivanju mrežnih tarifa i uvjeta; da poduzme mjere za povećanje energetske učinkovitosti, posebice u stambenom sektoru; da dodatno poboljša održivost prometnog sustava, među ostalim smanjenjem operativnih troškova i preispitivanjem tarifnog sustava prometnih poduzeća u državnom vlasništvu.

Sastavljeno u Bruxellesu

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

[1]               SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

[2]               SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

[3]               COM(2014) 418 završna verzija.

[4]               P7_TA(2014)0128 i P7_TA(2014)0129.

[5]               COM(2013) 800 završna verzija.

[6]               COM(2013) 790 završna verzija.

[7]               SWD(2014) 85 završna verzija.

[8]               U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe Vijeća br. 1466/97.