Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o nacionalnom programu reformi Latvije za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Latvije za 2014.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1], a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije[2],

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta[3],

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1) Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020. temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom će se usredotočiti na glavna područja u kojima je potrebno djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i konkurentnosti.

(2) Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica, koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3) Predsjednici država i vlada donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. i provedbi preporuka po državama članicama.

(4) Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo preporuku o nacionalnom programu reformi Latvije za 2013. i dostavilo mišljenje o latvijskom ažuriranom programu konvergencije za razdoblje 2012. – 2016.

(5) Komisija je 13. studenoga 2014. donijela Godišnji pregled rasta[4], čime je označen početak Europskog semestra koordinacije ekonomske politike za 2013. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja[5], u kojemu Latviju ne smatra državom članicom za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(6) Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7) Latvija je 29. travnja 2014. podnijela svoj nacionalni program reformi za 2014., a 30. travnja 2014. i program stabilizacije za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(8) Cilj proračunske strategije iz programa stabilizacije za 2014. postupno je smanjiti ukupni deficit i održati strukturni saldo, što je u skladu sa srednjoročnim ciljem kada se u obzir uzme dopušteno privremeno odstupanje od srednjoročnog cilja uzrokovano sustavnom reformom mirovinskog sustava. Srednjoročni cilj u okviru programa promijenjen je s -0,5 % na -1,0 % i novi srednjoročni cilj odgovara ciljevima Pakta o stabilnosti i rastu. Predviđeno kretanje ukupnog deficita u okviru latvijskog programa podrazumijeva postupno smanjenje (ponovno) izračunanog strukturnog salda, iako i dalje u okvirima koje dopušta provedba reforme mirovinskog sustava. Uzimajući u obzir dopušteno odstupanje od srednjoročnog cilja, planirani strukturni deficit u skladu je sa zahtjevima Pakta do 2016. Međutim predviđeni porast ponovno izračunanog strukturnog salda u 2017. uzrokovat će odstupanje od potrebnog kretanja prilagodbe prema ostvarivanju srednjoročnog cilja. Općenito gledajući proračunska strategija iznesena u programu uglavnom je u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Državni dug trebao bi se zadržati znatno ispod 60 % BDP-a tijekom cijelog programskog razdoblja uz pad na 31 % BDP-a do 2017. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunska predviđanja u okviru programa, koji nije službeno odobrilo neovisno tijelo, uvjerljiv je. Očekuje se da će gospodarski rast tijekom programskog razdoblja ostati približno 4 % godišnje, a predviđeni rast cijena je umjeren. Proračunskim scenarijem u okviru programa predviđa se nagli pad udjela prihoda i rashoda države u BDP-u, što odražava određene mjere za smanjenje prihoda u odnosu na ciljano ograničenje rashoda. Povećani zahtjevi za sredstva u nekoliko područja politika predstavljaju rizik za predviđena smanjenja rashoda u okviru programa. U skladu s proljetnom prognozom Komisije 2014. fiskalna politika u 2014. u skladu je sa zahtjevima Pakta, ali postoji rizik od odstupanja u 2015. Na temelju ocjene programa i prognoze Komisije te u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da odstupanje strukturnog deficita od srednjoročnog cilja u 2014. odražava učinak sustavne reforme mirovinskog sustava, a nakon 2015. postoji rizik od odstupanja od potrebnog kretanja prilagodbe.

(9) Latvija je poduzela korake za smanjenje poreznog opterećenja za osobe s niskim dohotkom i obitelji s uzdržavanim članovima te za jačanje oporezivanja povezanog s imovinom i okolišem, ali visina i priroda tih poreza ne utječu dovoljno na ponašanje gospodarskih subjekata pa i dalje postoje određene subvencije štetne za okoliš. Iako su nadležna tijela postigla određeni napredak u poboljšanju poštovanja poreznih obveza i smanjenju udjela neprijavljene gospodarske aktivnosti, osobito poboljšanjem ocjene rizika i strožim sankcijama za prijevarno postupanje, i dalje su prisutni izazovi u području borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza. Iako čini znatan udio ukupnog oporezivanja, prihod od poreza na potrošnju ima osobito velik potencijal za daljnje povećanje uz uvjet da se poboljša poštovanje poreznih obveza.

(10) Usprkos prvobitnom ambicioznom planu reforme višeg obrazovanja Latvija nije ostvarila napredak u osnivanju međunarodno priznatog sustava akreditacija, planovi za uvođenje novog financijskog modela su neizvjesni, konsolidacija ustanova za više obrazovanje je oslabljena, a ograničenja upotrebe stranih jezika i dalje postoje. Stanje je takvo usprkos činjenici da postoji velik prostor za reformu sustava višeg obrazovanja, koji je prevelik za stanovništvo koje se smanjuje, nudi previše različitih studijskih programa i nije pretjerano privlačan stranim studentima i nastavnom osoblju. Rezultati prve neovisne ocjene upućuju na to da se samo 10 % istraživačkih instituta obuhvaćenih ocjenom može smatrati međunarodnim istraživačkim centrima na visokoj razini. Intenzitet istraživanja i razvoja u 2012. iznosio je samo 0,66 % BDP-a pa Latvija nije na dobrom putu da postigne svoj cilj u okviru strategije Europa 2020. u skladu s kojim bi 1,5 % BDP-a trebala namijeniti istraživanju i razvoju.

(11) Latvija je ostvarila napredak u borbi s nezaposlenošću koja je znatno pala. Međutim nezaposlenost mladih i dalje je relativno visoka i treba primijeniti mjere kojima će se obuhvatiti neregistrirani mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se ili se dalje ne osposobljavaju. Iako je Latvija poduzela mjere za rješavanje problema neusklađenosti vještina i potreba tržišta rada i kvalitete strukovnog obrazovanja, potrebni su daljnji napori u tom području, osobito u poboljšanju kvalitete naukovanja i razvoju sveobuhvatnog profesionalnog usmjeravanja. Područje primjene aktivnih politika tržišta rada i dalje ostaje ograničeno, a one se uglavnom temelje na javnim radovima.

(12) Siromaštvo radno sposobnih osoba u Latviji i dalje je vrlo veliko. Latvija je poduzela određene korake za reformu socijalne pomoći i provela opsežnu ocjenu sustava socijalne sigurnosti koja čini dobru osnovu za reformu utemeljenu na dokazima. Znatno je povećala niz naknada za djecu i podigla neoporezivi prag za porez na osobni dohodak za uzdržavane osobe. Međutim učinkovitost socijalne zaštite u pogledu smanjenja siromaštva i dalje je niska, a razvoj učinkovite mreže socijalne sigurnosti ostaje izazov. Općenito gledajući visok je udio stanovništva izložen riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a to je još izraženije kada su u pitanju djeca. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti osobito su izložene obitelji s djecom, nezaposleni, osobe s invaliditetom i ljudi koji žive u ruralnim područjima. Potrošnja Latvije za socijalnu zaštitu kao postotak BDP-a najniža je u EU-u. Pristup sustavu zdravstvene skrbi ometaju troškovi, uključujući visoka neposredna i uglavnom neformalna plaćanja, pa zdravstvene potrebe velikog udjela stanovništva nisu zadovoljene. Postoji velik prostor za poboljšanje učinkovitosti sustava, osiguranje ekonomičnog financiranja i promicanje aktivnosti za sprječavanje bolesti.

(13) Latvija je ostvarila određeni napredak u otvaranju tržišta električne energije tržišnom natjecanju, a to će se početkom 2015. proširiti i na sektor kućanstava. Latvija se u lipnju 2013. pridružila regionalnom skandinavsko-baltičkom tržištu Nord Pool Spot namijenjenom sklapanju ugovora o električnoj energiji. Potrebno je daljnje jačanje interkonekcija s energetskim tržištem EU-a jer Latvija trenutačno ovisi o uvozu, a prekogranična elektroenergetska veza s Estonijom uglavnom je preopterećena. Stoga je razvoj infrastrukture ključan, a Latvija je suočena s velikim izazovima u području rješavanja infrastrukturnih nedostataka. Određeni napredak postignut je i u sektoru prirodnog plina jer je parlament odobrio izmjene Zakona o energetici kojima se predviđa postupno otvaranje tržišta plina od travnja 2014., ali je njegovo potpuno otvaranje odgođeno do 2017. Latvija je predložila uravnoteženu kombinaciju mjera politike za uštedu energije u glavnim gospodarskim sektorima, a u sljedećim godinama više od 70 % uštede energije ostvarit će se u građevinskom sektoru. Međutim potrebno je dodatno poboljšati učinkovitost u prometu, zgradama i sustavima grijanja.

(14) Latvija je poduzela mnoge mjere za poboljšanje kapaciteta pravosuđa kako bi se smanjili zaostaci i trajanje postupaka. Međutim veliki zaostaci u pravosuđu i dalje su prijetnja poslovanju, a potrebno je provesti i reforme za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosuđa, uključujući u području stečaja, posredovanja i arbitraže. Latvija je predstavila ambiciozne reforme javne uprave, ali njihova provedba je spora i ne obuhvaća lokalne vlasti, a reforma državnih poduzeća znatno kasni. Potrebne su izmjene Zakona o tržišnom natjecanju kako bi Vijeće za konkurentnost dobilo veću institucijsku i financijsku neovisnost za učinkovito djelovanje protiv postupaka javnih i privatnih tijela kojima se ograničava tržišno natjecanje.

(15) Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu latvijske ekonomske politike. Ocijenila je program stabilizacije i nacionalni program reformi. U obzir je uzela njihov značaj za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Latviji, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Europskom unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 5. u nastavku.

(16) Vijeće je u okviru ovog ocjenjivanja preispitalo latvijski program stabilizacije, a njegovo je mišljenje[6] navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(17) Komisija je u okviru europskog semestra provela i analizu ekonomske politike u cijelom europodručju. Na temelju te analize Vijeće je donijelo preporuke za sve države članice čija je valuta euro. Latvija bi trebala osigurati potpunu i pravodobnu provedbu i tih preporuka.

OVIME PREPORUČUJE Latviji da u razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere kojima je cilj:

1.           Očuvati dobar fiskalni položaj u 2014. i ojačati proračunsku strategiju u 2015. te osigurati da odstupanje od srednjoročnog cilja ostane ograničeno na učinak sustavne reforme mirovinskog sustava. Nastaviti rad na daljnjem smanjenju poreznog opterećenja za osobe s niskim dohotkom, u kontekstu pomicanja poreznog opterećenja na poreze povezane s imovinom i okolišem koji više potiču rast, i poboljšanjem poštovanja poreznih obveza i naplate poreza.

2.           Osnažiti provedbu reforme sustava višeg obrazovanja, osobito osnivanjem neovisne akreditacijske agencije i uspostavom financijskog modela kojim se nagrađuje kvaliteta. Osigurati profesionalno usmjeravanje na svim razinama obrazovanja, poboljšati kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući jačanjem naukovanja, te postići napredak u području zapošljivosti mladih, uključujući uvođenjem mjera kojima će se obuhvatiti neregistrirani mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se ili se dalje ne osposobljavaju. Poduzeti korake za razvoj integriranijeg i sveobuhvatnijeg istraživačkog sustava, među ostalim i usmjeravanjem financiranja na istraživačke institucije konkurentne na međunarodnoj razini.

3.           Provesti reformu socijalnu pomoći i njezino financiranje kako bi se osigurala bolja pokrivenost, prikladnost naknada, jačanje aktivacije i usmjerene socijalne usluge. Povećati opseg aktivnih politika tržišta rada. Poboljšati troškovnu učinkovitost, kvalitetu i pristupačnost sustava zdravstvene skrbi.

4.           Ubrzati razvoj prekograničnih plinskih i elektroenergetskih interkonekcija sa susjednim državama članicama kako bi se diverzificirali izvori energije i promicalo tržišno natjecanje boljom integracijom baltičkih energetskih tržišta. Uložiti napore kako bi se dodatno povećala energetska učinkovitost u prometu, zgradama i sustavima grijanja.

5.           Završiti reforme pravosudnog sustava, uključujući reforme okvira koji se odnose na stečaj, posredovanje i arbitražu koje su u tijeku, kako bi se osiguralo pravno okruženje koje više pogoduje poslovanju i potrošačima. Osnažiti reforme javne administracije, među ostalim provođenjem reforme upravljanja u državnim poduzećima i povećanjem institucijske i financijske neovisnosti Vijeća za tržišno natjecanje.

Sastavljeno u Bruxellesu

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

[1]               SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

[2]               COM(2014) 415 završna verzija.

[3]               P7_TA(2014)0128 i P7_TA(2014)0129.

[4]               COM(2013) 800 završna verzija.

[5]               COM(2013) 790 završna verzija.

[6]               U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97.