Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Italije za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Italije za 2014. /* COM/2014/0413 final */
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Italije za
2014.
i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Italije za 2014.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148.
stavak 4., uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ)
br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i
nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1],
a posebno njezin članak 5. stavak 2., uzimajući u obzir Uredbu (EU) Europskog
parlamenta i Vijeća br. 1176/2011 od 16. studenoga 2011. o
sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža[2], a posebno njezin
članak 6. stavak 1., uzimajući u obzir preporuku Europske
komisije[3], uzimajući u obzir rezolucije Europskog
parlamenta[4], uzimajući u obzir zaključke
Europskog vijeća, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
zapošljavanje, uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog
i financijskog odbora, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
socijalnu zaštitu, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
ekonomsku politiku, budući da: (1)
Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010.
prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta, Europa
2020., temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom
će se usredotočiti na glavna područja u kojima je potrebno
djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i
konkurentnosti. (2)
Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju
prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske
politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010.
donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica,
koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su
da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i
politikama zapošljavanja. (3)
Predsjednici država ili vlada donijeli su 29.
lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan
okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja
koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama.
Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a
posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije „Europa
2020.” i provedbi preporuka za pojedine države članice. (4)
Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo preporuku o
nacionalnom programu reformi Italije za 2013. i dostavilo mišljenje o programu
stabilizacije Italije za razdoblje 2012. – 2017. Komisija
je15. studenoga 2013. u skladu s Uredbom (EU) br. 473/2013[5] iznijela svoje mišljenje o nacrtu
proračunskog plana Italije za 2014[6]. (5)
Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji
pregled rasta[7],
čime je označen početak Europskog semestra koordinacije
ekonomske politike za 2014. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br.
1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja[8] u kojemu Italiju smatra
državom članicom za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. (6)
Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013.
prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i
mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom
fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom
uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i
konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica
krize te modernizacijom javne uprave. (7)
Komisija je 5. ožujka 2014. objavila rezultate
detaljnog preispitivanja za Italiju[9]
u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. U svojoj analizi Komisija
zaključuje da u Italiji postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u
pogledu kojih je potrebno posebno praćenje i snažno političko
djelovanje. Zbog postojano visoke razine javnog duga povezane sa slabom
vanjskom konkurentnošću uzrokovanom usporenim rastom produktivnosti, koju
dodatno pogoršava slaba razina rasta, osobito je potrebno odlučno
političko djelovanje i pozornost. (8)
Italija je 22. travnja 2014. dostavila svoj
nacionalni program reformi za 2014. te program stabilizacije za 2014. Kako bi
se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena. (9)
Cilj je proračunske strategije navedene u
programu stabilizacije ostvariti srednjoročni cilj, tj. uravnoteženo
stanje proračuna u strukturnom smislu do 2016., uz pridržavanje pravila o
dugu u prijelaznom razdoblju 2013. – 2015. Programom se potvrđuje
srednjoročni cilj strukturno uravnoteženog proračuna, što je u skladu
sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Strukturna prilagodba (ponovno
izračunana) predviđena u programu iznosi 0,2 postotna boda BDP-a
u 2014. i 0,4 postotna boda u 2015. U skladu s programom, navedena
ograničena prilagodba prema srednjoročnom cilju opravdana je teškim
gospodarskim uvjetima i naporima potrebnima za provedbu ambicioznog programa
strukturnih reformi. Posebno se predviđa niz strukturnih reformi koje bi
imale pozitivan učinak na potencijalni gospodarski rast i tijekom narednih
godina dovele do smanjenja udjela državnog duga u BDP-u. Strukturnom
prilagodbom predviđenom u okviru programa Italiji bi se omogućilo da
dosegne referentno mjerilo za smanjenje duga tijekom prijelaznog razdoblja
2013. – 2015., djelomično zahvaljujući ambicioznom planu
privatizacije koji bi se proveo od 2014. do 2017. (u iznosu od 0,7 postotnih
bodova BDP-a svake godine). Makroekonomski scenarij na kojem se temelje
proračunske prognoze u programu, a koji nije potvrdilo neovisno tijelo,
donekle je optimističan, osobito za kasnije godine programa. U 2014.
predviđa se odstupanje od puta prilagodbe prema srednjoročnom cilju;
dođe li i sljedeće godine do odstupanja, ono bi se moglo
protumačiti kao značajno, među ostalim na temelju referentnog
mjerila za rashode. Nadalje, postizanje proračunskih ciljeva nije u
potpunosti podržano dovoljno razrađenim mjerama, osobito od 2015. U proljetnoj
prognozi Komisije 2014. upućuje se na nepoštovanje referentnog mjerila za
smanjenje duga u 2014. jer je predviđena strukturna prilagodba (samo 0,1
postotni bod BDP-a) ispod potrebne strukturne prilagodbe od 0,7 postotnih
bodova BDP-a. Na temelju ocjene programa i prognoze Komisije u skladu s Uredbom
Vijeća (EZ) br. 1466/97, Vijeće smatra da su potrebni dodatni napori,
među ostalim u 2014., kako bi se postigla usklađenost sa zahtjevima
Pakta o stabilnosti i rastu. (10)
Nedavne mjere za blaže oporezivanje proizvodnih
čimbenika imale su relativno ograničen utjecaj. Stoga ima prostora za
daljnje usmjeravanje poreznog opterećenja na potrošnju, imovinu i okoliš,
uz strogo poštovanje proračunskih ciljeva. U pogledu potrošnje, za
poboljšanje strukture sustava oporezivanja ključno je potrebna i revizija
sniženih stopa PDV-a i izravnih poreznih izdataka, uz posvećivanje dužne
pozornosti potrebi smanjenja mogućeg distribucijskog učinka. U
pogledu imovine, revizijom katastarskih vrijednosti u skladu s trenutačnim
tržišnim vrijednostima omogućilo bi se pravednije periodično
oporezivanje nekretnina. Nedavno doneseni zakon o davanju ovlasti u
području porezne reforme prilika je za provedbu takvih potrebnih reformi.
S obzirom na opseg izazova, djelovanje u području porezne strukture
potrebno je dopuniti dodatnim mjerama, kako bi se poboljšale porezna uprava i
porezna disciplina, te odlučnim mjerama za borbu protiv utaje poreza, sive
ekonomije i neprijavljenog rada koji opterećuju i javne financije i
porezne obveznike koji ispunjuju svoje obveze. Zakonom o davanju ovlasti u
području porezne reforme u tom se smislu predviđa nekoliko mjera
namijenjenih jačanju porezne uprave – sveobuhvatna procjena i sustav
praćenja poreznog jaza, mjere za pojednostavnjivanje, mjere za poboljšanje
odnosa s poreznim obveznicima, mjere za poboljšanje naplate poreznog duga na
lokalnoj razini i jačanje poreznih kontrola. Odluka o uvođenju
unaprijed popunjenih poreznih prijava od 2015. dodatni je pozitivni korak u
jačanju porezne discipline. (11)
Temeljita i brza provedba donesenih mjera i dalje
je ključni izazov za Italiju u pogledu rješavanja postojećih
nedostataka u provedbi, kao i u sprječavanju akumulacije dodatnih
kašnjenja. Jednu od ključnih poluga za poboljšanje učinka provedbe u
državi te općenito lakše političko djelovanje čine veća
koordinacija i učinkovitija raspodjela nadležnosti među razinama
vlasti. To bi moglo imati povoljan učinak na upravljanje sredstvima EU-a
tamo gdje su dosad provedene samo djelomične i nepotpune mjere, osobito u južnim
regijama. U upravljanju sredstvima EU-a i dalje postoje nedostatni
administrativni kapaciteti i nedostatak transparentnosti, procjene i kontrole
kvalitete. Kvaliteti javnih usluga pridonijeli bi i veća učinkovitost
i usmjerenost na usluge te odgovarajuće promjene u upravljanju ljudskim
resursima. Korupcija i dalje znatno opterećuje proizvodni sustav Italije i
povjerenje u političko i institucionalno okruženje. Postoji potreba za
revizijom zastare. Za učinkovitu borbu protiv korupcije potrebno je i
odgovarajuće poticanje državnog protukorupcijskog tijela nadležnog za
evaluaciju i transparentnost javnih uprava. I dalje postoji neučinkovitost
građanskog pravosuđa te je potrebno pozorno pratiti utjecaj donesenih
mjera. (12)
Na temelju ciljane revizije kvalitete imovine
provedene prošle godine pod pokroviteljstvom Banke Italije, i dalje je važno
poboljšati upravljanje imovinom umanjene vrijednosti i poticati njezinu
raspoloživost kako bi se oživjela sposobnost banaka za proširivanje kredita na
realno gospodarstvo. U pogledu pristupa financiranju, dosad su se glavne mjere
usredotočile na olakšavanje pristupa kreditima za poduzeća, ali i
dalje je ograničen razvoj instrumenata financiranja koji nisu bankovni
zajmovi, osobito za mala i srednja poduzeća. Pozdravljene su inicijative
poduzete u području korporativnog upravljanja bankama, osobito nova
načela koja je nedavno izdala Banka Italije. U isto će vrijeme njihov
utjecaj ovisiti o tome da ih banke ispravno provedu te o njihovom izvršenju.
Osobito je i dalje potrebno pozorno praćenje nekih od najvećih
zadružnih banaka („banche popolari”). (13)
Stanje na tržištu rada dodatno se pogoršalo 2013.
te je u Italiji nezaposlenost porasla na 12,2 %, a nezaposlenost među
mladima dosegla 40 %. Osiguranje ispravne provedbe i pozorno praćenje
učinka reformi donesenih na tržištu rada i u području
određivanja plaća od ključne je važnosti kako bi se
zajamčilo ostvarivanje očekivanih prednosti u smislu povećane
izlazne fleksibilnosti, bolje regulirane ulazne fleksibilnosti, sveobuhvatnijeg
sustava naknada za nezaposlenost i bolje usklađenosti plaća i
produktivnosti. Postoje kašnjenja u planovima za poboljšanje učinkovitosti
službi za posredovanje pri zapošljavanju, što se namjerava postići
jačanjem javnih službi za zapošljavanje, te ih je potrebno ubrzati. Mjere
namijenjene poticanju stvaranja radnih mjesta u kratkoročnom razdoblju
potrebno je dopuniti mjerama kojima se rješava segmentacija. Na globalnoj
razini talijansko tržište rada i dalje karakterizira segmentiranost i niska
razina sudjelovanja, čime su osobito pogođene žene i mlade osobe.
Stoga je potrebno proširiti dosad poduzete ograničene mjere, među
ostalim u skladu s ciljevima jamstva za mlade. Italija je suočena s padom
raspoloživog dohotka kućanstava u kombinaciji s rastućim siromaštvom
i socijalnom isključenošću, što posebno utječe na obitelji s
djecom. Socijalne naknade u Italiji i dalje su uglavnom usmjerene na starije
osobe, a manje na aktivaciju, čime se ograničavaju mogućnosti
rješavanja rizika socijalne isključenosti i siromaštva. Cilj je nedavno
uvedenog pilot-programa socijalne pomoći uspostaviti mrežu socijalne
sigurnosti. Predviđa se da će za uvođenje u cijeloj zemlji biti
potrebno poboljšati učinkovitost socijalnih rashoda i usluga diljem
državnog područja. (14)
Na svim obrazovnim razinama, odnosno na razini
osnovnih i srednjih škola te u visokom obrazovanju, potrebno je uložiti napore
za unaprjeđivanje uspješnosti u obrazovanju i razvoja ljudskog kapitala.
Obilježje je nastavničke struke uniformirana karijera, a ona
trenutačno nudi ograničene mogućnosti u području
profesionalnog razvoja. Poticanje raznovrsnosti u karijeri nastavnika i bolje povezivanje
razvoja njihove karijere s rezultatima i učinkom, u kombinaciji s
ujednačivanjem školskog ocjenjivanja, moglo bi dovesti do boljih školskih
rezultata. Kako bi se osigurao nesmetan prijelaz iz školovanja na tržište rada,
u višem srednjem te u visokom obrazovanju od ključne je važnosti
ojačati i proširiti praktično osposobljavanje na temelju većih
mogućnosti za učenje kroz rad te strukovno obrazovanje i
osposobljavanje. Nakon zakonodavne uredbe iz 2013. koja se bavi navedenim
pitanjem, uspostava nacionalnog registra kvalifikacija nužna je kako bi se
osiguralo priznavanje vještina diljem zemlje. Nadogradnja početnog
djelovanja u tom smjeru uz uvođenje dodjele javnih sredstava za
sveučilišta na temelju uspješnosti u istraživanju i nastavi pridonijela bi
unaprjeđivanju kvalitete sveučilišta te potencijalno povećala
kapacitete za istraživanje i inovacije u dijelovima zemlje u kojima još uvijek
nisu na potrebnoj razini. (15)
Poduzeti su određeni koraci za ostvarivanje
povoljnijeg okruženja za poduzeća i građane, ali njihov utjecaj
otežavaju kašnjenje konačnog odobrenja i nedostaci u provedbi. U
području profesionalnih službi, osiguranja, distribucije goriva,
maloprodaje i poštanskih usluga postoji niz uskih grla u tržišnom natjecanju
(rezervirana područja djelatnosti, programi za koncesije / programi
autorizacije itd.). Potrebno je rješavati i niz nedostataka koji utječu na
sustav javne nabave. Jedan od prioriteta jest i poboljšati tržišno natjecanje u
području javnih usluga na lokalnoj razini. Osobito je potrebno provesti
sadašnje zakonodavstvo kojim se propisuje da je postojeće ugovore koji
nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a o unutarnjim kriterijima potrebno
ispraviti do 31. prosinca 2014. (16)
Uska grla u infrastrukturi otežavaju ispravno
funkcioniranje energetskog tržišta. U području prometa nedostatak
intermodalne infrastrukture, sinergijâ i poveznicâ sa zaleđem za
talijanske luke zahtijeva posebnu pažnju i mjere. U Italiji postoje neurbana
područja koja nisu pokrivena širokopojasnom mrežom. (17)
Komisija je u okviru europskog semestra provela
sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Italije. Ocijenila je program
stabilizacije i nacionalni program reformi. U obzir je uzela njihov značaj
za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Italiji, ali i poštovanje pravila
i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja
Europskom unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim
odlukama. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene
su u preporukama 1. do 8. u nastavku. (18)
Vijeće je u okviru ocjenjivanja preispitalo
program stabilizacije Italije, a njegovo je mišljenje[10] navedeno u preporuci
1. u nastavku. (19)
U svjetlu detaljnog preispitivanja koje provodi
Komisija i ove ocjene, Vijeće je preispitalo nacionalni program reformi i
program stabilizacije. Njegove preporuke u skladu s člankom 6. Uredbe (EU)
br. 1176/2011 uključene su u preporuke 1. – 8. u nastavku. (20)
U kontekstu europskog semestra Komisija je provela
i analizu ekonomske politike europodručja u cjelini. Na temelju navedene
analize Vijeće je izdalo preporuke za države članice koje kao valutu
imaju euro. Italija također mora osigurati potpunu i pravovremenu provedbu
tih preporuka, OVIME PREPORUČUJE Italiji da u
razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere kojima je cilj: 1. Ojačati
proračunske mjere do 2014. u svjetlu novonastalog jaza u odnosu na
zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, tj. pravilo o smanjenju duga, na temelju
Komisijine proljetne prognoze 2014. Znatno ojačati proračunsku
strategiju u 2015. kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevom za
smanjenje duga. Nakon toga osigurati dostatno smanjenje duga opće države,
provesti ambiciozan plan privatizacije, provesti fiskalnu prilagodbu kojom se
potiče rast, utemeljenu na najavljenim znatnim uštedama koje proizlaze iz
održivog poboljšanja učinkovitosti i kvalitete javnih rashoda na svim
razinama vlasti, uz istovremeno očuvanje izdataka kojima se potiče
rast, npr. u području istraživanja i razvoja, inovacija, obrazovanja i
bitnih infrastrukturnih projekata. Zajamčiti neovisnost i potpunu operacionalizaciju
fiskalnog vijeća što je prije moguće, a najkasnije do rujna 2014., na
vrijeme prije ocjene nacrta proračunskog plana za 2015. 2. Prebaciti porezno
opterećenje s proizvodnih čimbenika na potrošnju, imovinu i okoliš, u
skladu s proračunskim ciljevima. U tom cilju potrebno je procijeniti
učinkovitost nedavnog smanjenja poreznog klina u području poreza na
rad te osigurati njegovo financiranje do 2015., provesti reviziju opsega
izravnih poreznih rashoda i proširiti poreznu osnovicu, osobito u potrošnji.
Razmotriti usklađivanje trošarina za dizel i benzin i njihove indeksacije
u odnosu na inflaciju te ukloniti subvencije štetne za okoliš. Provesti zakon o
davanju ovlasti u području porezne reforme do ožujka 2015., među
ostalim donošenjem odluka za reformu katastarskog sustava kako bi se osigurala
učinkovitost reforme poreza na nekretnine. Dodatno poboljšati poreznu
disciplinu jačanjem predvidivosti poreznog sustava, pojednostavnjivanjem
postupaka, poboljšanjem naplate poreznog duga i modernizacijom porezne uprave.
Boriti se protiv utaje poreza i poduzeti dodatne korake protiv sive ekonomije i
neprijavljenog rada. 3. Kao dio napora širih razmjera
namijenjenih poboljšanju učinkovitosti javne uprave, razjasniti
nadležnosti na svim razinama izvršne vlasti. Osigurati bolje upravljanje
sredstvima EU-a poduzimanjem odlučnih mjera za poboljšanje
administrativnih kapaciteta, transparentnosti, procjene i kontrole kvalitete na
regionalnoj razini, osobito u južnim regijama. Dodatno ojačati učinkovitost
mjera za suzbijanje korupcije, među ostalim revizijom zastare do kraja
2014. te jačanjem ovlasti nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije.
Pravodobno pratiti učinak reformi donesenih kako bi se povećala
učinkovitost građanskog pravosuđa u cilju osiguranja njihove
učinkovitosti i donošenja komplementarnih mjera ako je to potrebno. 4. Učvrstiti otpornost
bankarskog sektora i osigurati njegove kapacitete za upravljanje i raspolaganje
imovinom umanjene vrijednosti u cilju oživljavanja zajmova realnom
gospodarstvu. Poticati pristup nebankarskom financiranju za poduzeća,
osobito za mala i srednja poduzeća. Nastaviti promicati i pratiti
učinkovito korporativno upravljanje u čitavom bankarskom sektoru,
posvećujući posebnu pozornost velikim zadružnim bankama („banche popolari”)
i zakladama, u cilju poboljšanja učinkovitosti financijskog posredovanja. 5. Do kraja 2014. procijeniti
učinak reformi na tržištu rada i u području određivanja
plaća na stvaranje radnih mjesta, postupak otpuštanja, dvojnost tržišta
rada i konkurentnost troškova te procijeniti potrebu za dodatnim djelovanjem.
Raditi na postizanju sveobuhvatne socijalne zaštite za nezaposlene, uz
ograničavanje upotrebe sustava doplataka na plaću u cilju lakše
preraspodjele rada. Ojačati poveznicu između aktivnih i pasivnih
politika tržišta rada, počevši s detaljnim planom djelovanja do rujna
2014., te učvrstiti koordinaciju i pružanje usluga službi za zapošljavanje
diljem zemlje. Donijeti učinkovite mjere za promicanje zapošljavanja žena
donošenjem mjera za smanjenje nepoticajnih fiskalnih mjera za rad drugog
primatelja plaće do ožujka 2015. i pružanjem odgovarajuće skrbi.
Diljem zemlje pružiti odgovarajuće usluge neprijavljenim mladim ljudima i
osigurati veću posvećenost privatnog sektora pružanju mogućnosti
kvalitetne stručne prakse i pripravništva do kraja 2014. u skladu s
ciljevima jamstva za mlade. Boriti se protiv izloženosti siromaštvu i
socijalnoj isključenosti, unaprijediti pilot-program socijalne pomoći
na fiskalno neutralan način kojim se jamči odgovarajuća ciljanost,
uvjetovanost i teritorijalna jedinstvenost te jačaju poveznice s
aktivacijskim mjerama. Poboljšati učinkovitost programa za obiteljske
naknade i kvalitetnih usluga u kojima se prednost daje kućanstvima s
djecom u kojima se ostvaruju niska primanja. 6. Provesti nacionalni sustav za
ocjenu škola kako bi se popravili školski rezultati i smanjile stope ranog
prekida školovanja. Povećati učenje uz rad u višem srednjem
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i ojačati strukovno usmjereno visoko
obrazovanje. Uspostaviti nacionalni registar kvalifikacija kako bi se osiguralo
rašireno priznavanje vještina. Osigurati bolje nagrađivanje kvalitete
visokog obrazovanja i istraživanja zahvaljujući javnom financiranju. 7. Odobriti zakonodavstvo u
postupku namijenjeno pojednostavnjenju regulatornog okvira za poduzeća i
građane i riješiti nedostatke u provedbi postojećeg zakonodavstva.
Poticati otvaranje tržišta i ukloniti preostale prepreke i ograničenja u
području tržišnog natjecanja u sektoru profesionalnih i lokalnih javnih
službi, osiguranja, distribucije goriva, maloprodaje i poštanskih usluga.
Poboljšati učinkovitost javne nabave, osobito racionalizacijom postupaka,
među ostalim upotrebom e-nabave, racionalizacijom središnjih tijela za
nabavu i osiguravanjem ispravne primjene pravila prije i nakon sklapanja
ugovora. U području javnih usluga na lokalnoj razini, do 31. prosinca
2014. strogo provesti zakonodavstvo za ispravljanje ugovora koji nisu u skladu
sa zahtjevima za sklapanje ugovora unutar organizacije. 8. Do rujna 2014. osigurati brzu
i potpunu operacionalizaciju tijela nadležnog za promet. Odobriti popis
strateške infrastrukture u energetskom sektoru te poboljšati upravljanje lukama
i veze sa zaleđem. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik [1] SL L 209, 2.8.1997., str. 1. [2] SL L 306, 23.11.2011., str. 25. [3] COM(2014)413 završna verzija. [4] P7_TA(2014)0128 i P7_TA(2014)0129. [5] SL L 140, 27.5.2013., str. 11. [6] C(2013) 8005 završna verzija. [7] COM(2013) 800 završna verzija. [8] COM(2013) 790 završna verzija. [9] SWD(2014) 83 završna verzija. [10] U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća
(EZ) br. 1466/97.