Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Irske za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Irske za 2014. /* COM/2014/0408 final */
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Irske za 2014.
i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Irske za 2014.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148.
stavak 4., uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ)
br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja
proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1], a posebno njezin
članak 5. stavak 2., uzimajući u obzir Uredbu (EU)
br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o
sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža[2], a posebno njezin
članak 6. stavak 1., uzimajući u obzir preporuku Europske
komisije[3], uzimajući u obzir rezolucije Europskog
parlamenta[4], uzimajući u obzir zaključke
Europskog vijeća, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
zapošljavanje, uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog
i financijskog odbora, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
socijalnu zaštitu, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
ekonomsku politiku, budući da: (1)
Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010.
prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta, Europa
2020., temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom
će se usredotočiti na glavna područja u kojima je potrebno
djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i
konkurentnosti. (2)
Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju
prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske
politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010.
donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica,
koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su
da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i
politikama zapošljavanja. (3)
Predsjednici država i vlada donijeli su 29. lipnja
2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za
djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja
koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama.
Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a
posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije „Europa
2020.” i provedbi preporuka po državama članicama. (4)
Irska je do prosinca 2013. podlijegala programu
makroekonomske prilagodbe. Na temelju članka 12. Uredbe (EU)
br. 472/2013 Irska je stoga bila izuzeta od praćenja i ocjenjivanja u
okviru europskog semestra koordinacije ekonomske politike tijekom trajanja
spomenutog programa. S obzirom na uspješan dovršetak irskog programa
makroekonomske prilagodbe, Irsku bi sada trebalo u potpunosti uključiti u
okvir europskog semestra. (5)
Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji
pregled rasta[5],
čime je označen početak Europskog semestra koordinacije
ekonomske politike za 2014. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU)
br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja[6]. (6)
Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013.
prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i
mjerâ za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom
fiskalnom konsolidacijom kojom se potiče rast, ponovnom uspostavom
uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i
konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica
krize te modernizacijom javne uprave. (7)
Komisija je 5. ožujka 2014., u skladu s
člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011 i uzimajući u obzir
uspješan dovršetak irskog programa ekonomske prilagodbe, dakle i činjenicu
da bi Irsku sada trebalo u potpunosti uključiti u okvir europskog
semestra, objavila rezultate detaljnog preispitivanja za Irsku[7]. Komisija na temelju
analize zaključuje da je nedavno dovršeni irski program makroekonomske
prilagodbe bio ključan za upravljanje gospodarskim rizicima i smanjenje
neravnoteža. Međutim, preostale makroekonomske neravnoteže zahtijevaju
posebno praćenje i odlučne mjere politika. Konkretno, kretanja
financijskog sektora, zaduženost privatnog i javnog sektora te s tim povezana
visoka razina bruto i neto inozemnih obveza i stanje na tržištu rada pokazuju
da su rizici i dalje prisutni. (8)
Irska je 17. travnja 2014. podnijela svoj
nacionalni program reformi za 2014., a 29. travnja 2014. i program
stabilizacije za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su
programa istovremeno ocijenjena. (9)
Glavni ciljevi proračunske strategije opisane
u Programu stabilizacije 2014. jesu smanjenje prekomjernog deficita do 2015. te
ostvarenje srednjoročnog cilja do 2018. Cilj je programa do 2015. smanjiti
deficit na razinu ispod 3 % BDP-a, u skladu s preporukom u okviru postupka
u slučaju prekomjernog deficita. Programom se potvrđuje
srednjoročni cilj uravnoteženog stanja proračuna u strukturnom
smislu, što je u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Za godine
nakon 2015. programom se utvrđuje smanjenje ukupnog fiskalnog deficita od
oko 1 postotnog boda BDP-a godišnje za razdoblje 2016. – 2018. Cilj mu je
smanjiti dug s približno 124 % BDP-a u 2013. na 107 % BDP-a u 2018.
Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunska predviđanja
programa općenito je u skladu s prognozama Komisije za 2014. i 2015., uz
iznimku određenih razlika koje se odnose na doprinose komponenti
potražnje. Odobrilo ga je neovisno tijelo (irsko Savjetodavno vijeće za
fiskalna pitanja). Međutim, kada je riječ o posljednjim godinama
programa, nadležna su tijela optimistična u svojim prognozama. Štoviše,
ostvarenje proračunskih ciljeva ne podržavaju dovoljno iscrpne mjere za
2015. Stoga za 2015. Komisija prognozira da će deficit biti veći od
ciljne razine koju je preporučilo Vijeće. Na temelju ocjene programa
i Komisijine prognoze, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97,
Vijeće smatra da su programski ciljevi u skladu sa zahtjevima Pakta o
stabilnosti i rastu, ali da ih je potrebno podržati konkretnim mjerama u
razdoblju od 2015. nadalje. Znatne mjere poduzete su radi poboljšanja važnih
aspekata irskog fiskalnog okvira te kvalitete i pravovremenosti dostavljenih
podataka. Međutim, srednjoročni proračunski planovi ne temelje
se na jasno utvrđenim mjerama prilagodbe te oni podliježu reviziji pri
donošenju godišnjih proračunskih odluka. Gornje granice srednjoročnih
rashoda nisu dovoljno ograničene konkretnim, zakonski obvezujućim
prilagodbama. (10)
Porezne reforme pridonijele su fiskalnoj
prilagodbi, ali još ima prostora za poboljšanje učinkovitosti poreznog
sustava i njegova doprinosa rastu. Kada je riječ o oporezivanju
nekretnina, Irska je sa sustava oporezivanja transakcija prešla na
periodične poreze na temelju vrijednosti stambenih nekretnina, ali je
porezna osnovica i dalje relativno ograničena jer određene nekretnine
i dalje ne podliježu oporezivanju. Oporezivanje rada rascjepkano je i složeno,
a porezna osnovica potrošačkih poreza i poreza za zaštitu okoliša smanjuje
se zbog sniženih stopa i izuzeća, iako se tim porezima u većoj mjeri
potiče rast. Nulte i snižene stope PDV-a razlog su zašto je
učinkovitost PDV-a ispod prosjeka EU-a. Sniženim se stopama PDV-a
općenito koristi za ostvarenje ciljeva redistribucije, ali one nisu
učinkovit i dobro usmjeren instrument politike za zaštitu ranjivih
skupina. Ima prostora za poboljšanje učinkovitosti poreznih instrumenta u
području zaštite okoliša i uklanjanje ekološki štetnih subvencija. (11)
Iako Irska ima relativno mlado stanovništvo,
rashodi za javno zdravstvo u 2012. bili su među najvišima u EU-u te su
iznosili 8,7 % BND-a, što je znatno iznad prosjeka EU-a od 7,3 %. S
obzirom na tekuće poteškoće u upravljanju proračunskim izdacima
za zdravstvo, očekivani demografski pritisci uzrokovani starenjem
stanovništva upućuju na činjenicu da se postojeće razine usluga
mogu održati samo ako se troškovna učinkovitost poboljša tijekom
srednjoročnog do dugoročnog razdoblja Predviđa se da će se
zbog demografskih pritisaka izdaci u zdravstvu do 2060. povećati za 1,2
postotna boda BDP-a. Zdravstveni se sektor suočava s višestrukim
izazovima. Pružatelji usluga zdravstvene zaštite primjenjuju različite
sustave i postupke financijskog upravljanja i računovodstva. To uzrokuje
kašnjenja i poteškoće pri prikupljanju i obradi informacija. Uz to
onemogućuje i praćenje rashoda za zdravstvenu zaštitu i napora
usmjerenih na postizanje bolje troškovne učinkovitosti i odgovarajuće
raspodjele sredstava. Dodatan je izazov i visoka razina rashoda za lijekove jer
su rashodi za lijekove u okviru izvanbolničke skrbi relativno visoki. (12)
Irska je suočena s izazovima koji se odnose na
nezaposlenost, prije svega onu dugoročnu i nezaposlenost mladih, kao i na
još uvijek veliki udio radno sposobnog stanovništva s niskom razinom
kvalifikacija što dovodi do nejednakosti i neadekvatnosti vještina.
Zahvaljujući nedavnom jačanju tržišta rada dugoročna je
nezaposlenost postupno smanjena, ali je i dalje na visokoj razini te njezin
udio u ukupnoj nezaposlenosti i dalje raste, s time da je krajem 2013. iznosila
više od 61 %. Stopa nezaposlenosti mladih dosegnula je krajem 2012. i
početkom 2013. najvišu razinu od više od 30 %. Nadalje, udio mladih
koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili
osposobljavanja povećao se u razdoblju od 2007. do 2012. za osam postotnih
bodova te je, nakon što je dosegnuo razinu od 18,7 %, pao na 16,1 %.
Međutim, taj je udio i dalje među najvišima u EU-u te je sve mlade u
poteškoćama potrebno obuhvatiti u roku od četiri mjeseca, u skladu s
ciljevima jamstva za mlade. Neadekvatnost vještina posljedica je
uravnoteživanja gospodarstva te se sustav obrazovanja i izobrazbe mora
suočiti s izazovom u pogledu prekvalificiranja i unaprjeđenja
vještina. Nadalje, razina sudjelovanja u cjeloživotnom učenju niža je od
prosjeka EU-a (7,3 % u usporedbi s 10,7 % u 2013.). (13)
U Irskoj je udio osoba koje žive u kućanstvima
s niskim intenzitetom rada među najvišima u EU-u, što stvara ozbiljne
socijalne poteškoće. Taj je udio prije krize bio veći od prosjeka
EU-a te je s 14,3 % u 2007. porastao na 24,2 % u 2011. Niski
intenzitet rada osobito je izražen u jednoroditeljskim kućanstvima s
djecom. To je pridonijelo rastu rizika od siromaštva ili socijalne
isključenosti djece u Irskoj te otežava problem nejednakog sudjelovanja
žena na tržištu rada (67,2 % u 2013. u usporedbi s 83,4 % za muškarce).
Stoga je pozornost preusmjerena na pristup uslugama skrbi za djecu te na
njihovu cjenovnu dostupnost, što je velik problem za osobe koje traže
zaposlenje i koje su na granici siromaštva. Na tržište rada utječu i zamke
nezaposlenosti. Fiksna struktura naknada za nezaposlene u okviru sustava
naknada (Jobseeker's Benefit) i sustava doplataka (Jobseeker's
Allowance), vremenska neograničenost dodjele doplataka i gubitak dodatnih
naknada (prije svega dodatka za stanovanje i zdravstvenih iskaznica) nakon zaposlenja
podrazumijevaju relativno visoke stope zamjene u slučaju dugotrajno
nezaposlenih osoba s niskim potencijalom prihoda i drugih kategorija radnika,
što ovisi o obiteljskim okolnostima. (14)
Kreditiranje MSP-ova i dalje je slabo, što je
posljedica skromne potražnje za kreditima i ograničenja opskrbe, jer na
MSP-ove i dalje utječe pretjerano razduživanje i slaba domaća
potražnja, dok banke moraju ostvariti dodatan napredak u pronalasku održivih
rješenja u pogledu portfelja loših kredita MSP-ova. Iz posljednje ankete koju
je provela agencija Red C vidljivo je da je od 40 % MSP-ova koji su
kredit zatražili u razdoblju od listopada 2012. do ožujka 2013. negativan
odgovor dobilo njih 19 %. Krajem 2009. uspostavljen je Ured za reviziju
kredita radi posredovanja u sporovima između zajmodavaca i MSP-ova kojima
je odbijeno kreditiranje. Spomenuto je tijelo do sada ostvarilo pozitivan, ali
poprilično ograničen utjecaj, djelomično i zbog relativno
malenog broja žalbi. Kada je riječ o ulaganjima, MSP-ovi se snažno oslanjaju
na bankovno financiranje te su nebankovni izvori financiranja relativno
nerazvijeni, iako se trenutačno ispituju pojedina alternativna rješenja,
među kojima i kreditni fondovi. Međutim, s obzirom na sve snažniji
oporavak i ponovno jačanje domaće potražnje, vjerojatno je da će
se ograničenja opskrbe povećati osim ako se kreditni kanali na
odgovarajući način poprave, što je ključno za perspektivu rasta.
Kako bi se poboljšao pristup MSP-ova financiranju, uspostavljeni su posebni
fondovi i programi kao što su program kreditnog jamstva, kreditni fond za
mikropoduzeća i tri fonda za MSP-ove, ali su se poduzeća do sada
njima koristila u ograničenoj mjeri. (15)
Iako su u okviru nedavno dovršenog programa
financijske pomoći provedene reforme bankarskog sektora, Irska se i dalje
suočava s velikim izazovima. Oni su iscrpno analizirani u Komisijinu
izvješću o detaljnom preispitivanju za Irsku za 2014. U lipnju 2013. loši
krediti činili su gotovo 27 % ukupnih kredita koje su odobrile tri
najveće domaće banke. Unatoč nedavnom razduživanju, zaduženost
privatnog sektora i dalje je među najvećima u EU-u te se i dalje
smatra rizikom za financijsku stabilnost i opterećenjem za gospodarstvo.
Razduživanje kućanstava i MSP-ova nije dovršeno te je čišćenje
bilanci MSP-ova i banaka ključno za ponovnu uspostavu kreditnih kanala. I
dalje se bilježi pad bankovnog kreditiranja te se bankarski sektor i dalje
suočava s problemom profitabilnosti, djelomično i zbog velikog broja
indeksiranih hipotekarnih kredita s niskom kamatnom stopom (aktiva iz
prethodnih razdoblja s niskim prinosom) u bankarskim bilancama. (16)
Troškovi su izvršenja ugovora visoki.
Odvjetničke naknade čine većinu tih troškova s 18,8 postotnih
bodova, a visoki troškovi pravnih usluga utječu na troškovnu strukturu
svih poduzeća, uključujući MSP-ove. Nadalje, za razliku od
ostalih profesionalnih usluga, troškovi pravnih usluga nisu se smanjili od
početka krize, djelomično i zbog nedostatnog tržišnog natjecanja.
Nadležna tijela obvezala su se da će u okviru programa makroekonomske prilagodbe
uvesti reforme u sektor pravnih usluga. U 2011. objavili su prijedlog zakona o
uređenju pravnih usluga koji tek treba donijeti. Administrativni resursi
pravosudnih i sudskih tijela namijenjeni aktivnom predsudskom upravljanju
sporovima veoma su ograničeni, što možda pridonosi kašnjenju u izvršenju
pravde i povećanju troškova. Nadalje, Irska ima znatne probleme u
prikupljanju podataka o kvaliteti i učinkovitosti pravosudnog sustava. (17)
Komisija je u okviru europskog semestra provela
sveobuhvatnu analizu irske ekonomske politike. Ocijenila je program
stabilizacije i nacionalni program reformi. U obzir je uzela ne samo njihovu
važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Irskoj, već i
njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu
jačanja cjelokupnoga gospodarskog upravljanja Europske unije pružanjem
doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine
preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1.
do 7. u nastavku. (18)
Vijeće je u okviru ocjenjivanja preispitalo
irski program stabilizacije, a njegovo je mišljenje[8] navedeno prije svega u
preporukama 1. i 2. u nastavku. (19)
U svjetlu izvješća Komisije o detaljnom
preispitivanju i ove ocjene, Vijeće je preispitalo nacionalni program
reformi i program stabilizacije. Njegove preporuke na temelju članka 6.
Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1., 3., 5. i 6. u
nastavku. (20)
Komisija je u okviru europskog semestra provela i
analizu ekonomske politike europodručja kao cjeline. Vijeće je na
temelju te analize izdalo posebne preporuke za države članice čija je
valuta euro. Irska bi trebala osigurati potpunu i pravovremenu provedbu tih
preporuka. OVIME PREPORUČUJE Irskoj da u
razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere kako bi: 1. u
potpunosti provela proračun za 2014. te do 2015. osigurala održivo
smanjenje prekomjernog deficita jačanjem proračunske strategije
dodatnim strukturnim mjerama i ostvarenjem strukturne prilagodbe utvrđene
u preporuci Vijeća u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita;
nakon što smanji prekomjerni deficit, nastavila strukturnu prilagodbu u cilju
ostvarenja srednjoročnog cilja od najmanje 0,5 % BDP-a godišnje,
odnosno više u dobrim gospodarskim okolnostima, te po potrebi osigurala
usklađenost s pravilom duga kako bi se visoki udio duga opće države
počeo održivo smanjivati; povećala vjerodostojnost strategije
fiskalne prilagodbe, učinkovito provela višegodišnje proračunsko
planiranje i utvrdila opće proračunske mjere na kojima se temelje
srednjoročni fiskalni ciljevi; ograničavanjem zakonskog prostora za
diskrecijske promjene učinila gornje granice državnih rashoda u većoj
mjeri obvezujućima; u cilju potpore fiskalnoj konsolidaciji uzela u obzir
mogućnost povećanja prihoda proširenjem porezne osnovice; poboljšala
doprinos rastu i ekološku primjerenost poreznog sustava, 2. unaprijedila reformu sektora
zdravstvene zaštite započetu u okviru strategije Future Health kako
bi povećala troškovnu učinkovitost; provela dodatne mjere za
smanjenje farmaceutskih troškova, među ostalim i učestalijim
usklađivanjem cijena patentiranih lijekova, većom penetracijom na
tržište generičkih lijekova i poboljšanom praksom propisivanja lijekova;
provela reformu sustava financijskog upravljanja nadležnim nacionalnim
zdravstvenim tijelom kako bi uskladila sustave svih pružatelja usluga i
osigurala bolje upravljanje potraživanjima; od siječnja 2015. uvela sustav
osobnih identifikacijskih oznaka u području zdravstva, 3. nastavila poboljšavati
aktivne politike tržišta rada, s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene,
niskokvalificirane te mlade osobe, u skladu s ciljevima jamstva za mlade;
unaprijedila tekuću reformu sustava daljnjeg obrazovanja i izobrazbe
(FET), programa potpore zapošljavanju i pripravničkih programa;
omogućila veću ponudu programa izobrazbe na radnom mjestu;
povećala i osigurala važnost programa daljnjeg obrazovanja i izobrazbe i
pripravništva u skladu s potrebama tržišta rada; povećala razinu i
kvalitetu usluga podrške u okviru uredâ za zapošljavanje Intreo; u
području daljnjeg obrazovanja i izobrazbe uspostavila učinkovit
sustav suradnje između uredâ Intreo i odborâ za obrazovanje i
izobrazbu, 4. riješila problem niskog
intenziteta rada kućanstava i rizika od siromaštva djece progresivnim
ukidanjem naknada i dodatnih doplataka u slučaju povratka na tržište rada;
olakšala sudjelovanje žena na tržištu rada poboljšanjem pristupa cjenovno
dostupnijim uslugama skrbi za djecu tijekom punog radnog vremena, prije svega
za obitelji s niskim prihodima, 5. Dodatno razradila inicijative
politika u sektoru MSP-ova, uključujući političke inicijative
usmjerene na rješavanje problema dostupnosti bankovnog i nebankovnog
financiranja i restrukturiranje duga; unaprijedila inicijative za poboljšanje
pristupa MSP-ova bankovnim kreditima i nebankovnom financiranju; uvela sustav
praćenja kreditiranja MSP-ova u bankarskom sektoru; istovremeno radila na
osiguranju boljeg iskorištavanja dostupnih nebankovnih instrumenata
kreditiranja, uključujući tri fonda za MSP-ove koje sufinanciraju
nacionalni fond mirovinskih rezervi (National Pensions Reserve Fund), Microfinance
Ireland i privremeni program kreditnih jamstava; poticala MSP-ove da se
koriste tim i drugim nebankovnim programima financiranja; povećala
vidljivost i kapacitete Ureda za revidiranje kredita u području posredovanja
u sporovima između banaka i MSP-ova kojima je odbijeno kreditiranje, 6. pratila uspješnost banaka u
ostvarenju ciljeva restrukturiranja hipotekarnih dugova; za treće i
četvrto tromjesečje 2014. najavila ambiciozne ciljeve kako bi glavne
hipotekarne banke predložile i postigle dogovor o rješenjima za
restrukturiranje hipotekarnih kredita čija otplata kasni više od 90 dana,
u cilju znatnog rješavanja hipotekarnih dugova do kraja 2014; nastavila
ocjenjivati održivost sklopljenih dogovora o restrukturiranju na temelju
revizija i ciljanih pregleda na licu mjesta; utvrdila smjernice kako bi se
osigurala trajnost rješenja; u cilju povećanja transparentnosti, redovito
objavljivala podatke o portfeljima bankovnih kredita MSP-ova koji kasne s otplatom;
utvrdila strategiju za rješavanje izloženosti problematičnih komercijalnih
nekretnina; uspostavila središnji kreditni registar, 7. smanjila troškove pravnih
postupaka i usluga i potaknula tržišno natjecanje, među ostalim i
donošenjem zakona o uređenju pravnih usluga do kraja 2014.,
uključujući njegovu odredbu kojom se dopušta osnivanje
višedisciplinarne prakse, te mjerama za ukidanje založnog prava odvjetnika;
pratila njegov učinak, među ostalim i na troškove pravnih usluga;
poduzela provedbene mjere kako bi osigurala da regulatorno tijelo u
području pravnih usluga započne s radom bez kašnjenja i izvršava
svoje obveze u skladu sa zakonodavstvom, uključujući obveze koje se
odnose na objavljivanje propisa ili smjernica za višedisciplinarne prakse i
rješavanje žalbi; poboljšala sustave prikupljanja podataka kako bi
omogućila kvalitetu i učinkovitost sudskih postupaka. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik [1] SL L 209, 2.8.1997., str. 1. [2] SL L 306, 23.11.2011., str. 25. [3] COM(2014) 408 završna verzija. [4] P7_TA(2014)0128 i P7_TA(2014)0129. [5] COM(2013) 800 završna verzija. [6] COM(2013) 790 završna verzija. [7] SWD(2014) 79 završna verzija. [8] Na temelju članka 5. stavka 2. Uredbe Vijeća
(EZ) br. 1466/97.