EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.6.2014.

COM(2014) 400 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Europski semestar 2014.: Preporuke po državama članicama

Jačanje rasta

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Europski semestar 2014.: Preporuke po državama članicama

Jačanje rasta

1.Uvod

Gospodarski oporavak Europe, započet sredinom 2013., uzima sve veći zamah 1 . Očekuje se njegovo daljnje jačanje te bi se do 2015. trebao proširiti na sve države članice. Ponovno se uspostavlja financijska stabilnost, povećanje javnog duga stavljeno je pod nadzor, a poboljšava se i vanjska konkurentnost, osobito kada je riječ o najranjivijim državama. Ta pozitivna kretanja ulijevaju nadu da EU izlazi iz najgore gospodarske i financijske krize u svojoj povijesti te da je na putu održivijeg rasta kojim će se omogućiti otvaranje radnih mjesta i bolji životni standard. Iz njih je vidljivo i da su snažnije gospodarsko upravljanje i nadzor na razini EU-a, o kojima je odluka donesena u samom jeku krize, imali ključnu ulogu u poboljšanju uvjeta za uravnoteženiji rast.

Međutim, nema vremena za opuštanje i te je mukotrpno ostvarene rezultate potrebno učvrstiti radi konsolidacije našeg kapaciteta za rast. Oporavak je i dalje krhak i neujednačeno raspoređen. Socijalna situacija teška je u mnogim dijelovima Europe, s razinama nezaposlenosti na povijesno najvišim razinama, osobito među mladima. Visoke razine javnog i privatnog duga znatno ograničavaju manevarski prostor politika i gospodarskih subjekata. Istovremeno, EU se i dalje suočava s dugoročnim izazovima (od starenja stanovništva do produktivnosti, konkurentnosti ili održivog iskorištavanja prirodnih resursa), dok promjene u širim svjetskim okvirima zahtijevaju stalne prilagodbe.

Tijekom protekle četiri godine preporuke po državama članicama koje predlaže Komisija služile su kao kompas za izlazak iz krize i ponovnu uspostavu rasta. U ovom općem pregledu Komisija donosi sažetak svoje analize napretka ostvarenog tijekom prošle godine, kako je navedeno u njezinim preporukama. Uz to iznosi i vlastito viđenje razvoja situacije tijekom vremena i njezine važnosti za budućnost.

Što za EU znači novi sustav gospodarskog upravljanja EU-a?

Osnaženo gospodarsko upravljanje EU-a utjelovljuje političko priznanje međuovisnosti gospodarstava naših država članica. Kako bi se iskoristila ta međuovisnost i izbjegle negativne lančane reakcije u budućnosti, države članice pri donošenju vlastitih politika moraju slijediti dogovorena pravila, ali i dobiti potvrdu da i ostale države članice čine isto. Tim se većim priznanjem duboke povezanosti naših gospodarstava postupak donošenja politika na nacionalnoj i europskoj razini već mijenja na bolje.

U samom središtu novog sustava upravljanja jest intenzivnije partnerstvo između država članica i Komisije. Učestaliji i otvoreniji kontakti doveli su do boljeg razumijevanja nacionalnih situacija i njihove važnosti u europskom kontekstu.

Veća transparentnost i predvidljivost obveza znači da se sada nacionalna stajališta i stajališta EU-a u većoj mjeri stavljaju na uvid javnosti te da o njima raspravljaju i građani i tržišni subjekti, a ne samo državni krugovi. Ključne podatke kao što su nacionalni računi sada potvrđuju neovisna nacionalna tijela.

To je dovelo do stručnijeg i kvalitetnijeg donošenja odluka na razini EU-a. Iscrpnije analize dostupne su po temama i državama, a redovito se objavljuju i pouzdane ekonomske prognoze i statistike. Objavljene smjernice općenito se smatraju relevantnima i pravovremenima i može ih se pratiti iz godine u godinu. To znači da je znakove upozorenja moguće uočiti u znatno ranijoj fazi. Tako se primjerice može utvrditi, prije nego što dođe do njihova negativnog prelijevanja na ostale države članice, da slabosti financijskog sustava, ponovna pojava destabilizirajućih balona na tržištu nekretnina, gubitci vanjske konkurentnosti ili pogoršanje stanja zaposlenosti i socijalne situacije zahtijevaju korektivne mjere.

Dakle, novi sustav koordinacije i nadzora općenito je primjeren svrsi te je ključni izazov onaj političke prirode. Trajni se rezultati mogu ostvariti samo ako se zadrži čvrsta politička volja i spremnost na djelovanje. Pomalo paradoksalno, to je lakše u kriznim vremenima kada su mogućnosti ograničene, međutim, nedostatak proaktivne odlučnosti u boljim vremenima često dovodi do poteškoća u budućnosti. Zato je veći kapacitet predviđanja i prevencije novog sustava upravljanja EU-a u boljim vremenima jednako važan kao i tijekom krize.

Uz to, stalni je izazov i potreba da se osigura da šira skupina dionika, uključujući Europski parlament i nacionalne parlamente, dijeli i preuzme veću odgovornost za alate razvijene na europskoj razini. Tijekom krize dogovor o mnogim odlukama i postupcima postignut je iznimno velikom brzinom te se tek sada može govoriti o sazrijevanju sustava upravljanja EU-a. Budući da postupak sada ulazi u novo, nadamo se povoljnije gospodarsko razdoblje, važno će biti razmotriti načine na koji se on može racionalizirati tako da se izbjegne širenje birokratske rutine na ono što mora ostati politički relevantan i uključiv postupak donošenja politika.

Paket preporuka po državama članicama za 2014.

Današnji paket sadržava opće prioritete Komisijina Godišnjeg pregleda rasta, kako su ih podržali Europski parlament i Europsko vijeće 2 . Njime se u potpunosti uzima u obzir europska raznolikost: kriza je podijelila Europu s gospodarskog i socijalnog gledišta te se prioriteti država članica međusobno znatno razlikuju. Danim smjernicama naglašava se međuovisnost gospodarstava te im je svrha pronaći put prema konvergenciji koja ja potrebna za međusobno približavanje država članica i njihovo približavanje državama koje ostvaruju najbolje rezultate, a koje su često izvan granica Europe.

Paketom se naglašava važnost provedbe tijekom vremena 3 . U mnogim se državama članicama trenutačno provode ključne reforme te ih je potrebno dovršiti kako bi se ocijenila njihova učinkovitost. Politička dosljednost i redoslijed reformi ključni su za uspjeh: za većinu država članica nema nejasnoća u pogledu planova za sljedećih dvanaest mjeseci, ali oni ponekad nisu dovoljno konkretni kada je riječ o razdoblju od sljedeće 2 - 3 godine.

U okviru paketa upućuje se i na potrebu za većom zajedničkom odgovornošću u pogledu izazova, prije svega unutar europodručja. Mnogo se može naučiti praćenjem reformi s kojima se više država članica suočava u istom vremenskom okviru: problemi kao što su održivost mirovina, učinkovitost istraživanja i razvoja ili jačanje otpornosti tržišta rada zajednički su izazovi. Razmjena stručnog znanja i iskustva državama članicama može biti od koristi i s političkog i s tehničkog gledišta. Zajedničko će djelovanje državama članicama omogućiti i da maksimalno iskoriste prekogranična prelijevanja 4 . Zato je važno da europodručje kao cjelina ne gleda na preporuke kao smjernice upućene pojedinačnim državama, već da se više usredotoči na zajedničke transverzalne elemente.

Konačno, tim se paketom naglašava i važnost užeg povezivanja različitih politika i instrumenata, među ostalim i na razini EU-a. U 2014. EU se kritički osvrće na svoju dugoročnu strategiju rasta Europa 2020. 5 te o njoj provodi savjetovanja. Preporuke po državama članicama donesene od 2011. čine ciljanu strategiju reformi. One su dio šireg konteksta strategije Europa 2020. u koju ih je potrebno u potpunosti uključiti kako bi odražavale strategiju rasta EU-a i omogućile daljnju provedbu jedinstvenog poslovnog i socijalnog modela EU-a. Stečeno iskustvo i najbolja praksa trebali bi pridonijeti prilagodbi strategije za razdoblje od sljedećih pet godina.

Godina 2014. ujedno je i godina u kojoj države članice dovršavaju svoje programiranje te se počinju koristiti sredstvima novih europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tijekom krize bilo je nužno staviti na čekanje mnoga dugoročna ulaganja. Iako je u apsolutnom smislu riječ o malim iznosima, financiranje sredstvima EU-a ima ključnu ulogu katalizatora u mnogim državama članicama. Stoga ono mora biti dobro usmjereno kako bi se njime poduprla ulaganja kojima se u najvećoj mjeri pospješuje rast. Potrebno ga je i kombinirati s tehnikama financijskog inženjeringa, promicanjem uporabe zajmova umjesto bespovratnih sredstava, te s programima za jednostavnije financiranje malih i srednjih poduzeća kako bi se pojačao utjecaj na gospodarstvo EU-a.

2.Opći kontekst

Kriza je razotkrila strukturne slabosti europskoga gospodarstva i financijskog sustava, što se nadovezalo na dublje izazove povezane sa starenjem stanovništva i niskim stopama rasta zabilježenima u razdoblju prije krize. Time su strukture eura i upravljanje njime stavljeni na dotad nezapamćeni test. U 2010. zabilježeni su znakovi postupnog oporavka, ali je 2012. u većini dijelova EU-a bila u znaku recesije te je oporavak počeo tek u drugom tromjesečju 2013.

Utjecaj na zapošljavanje i socijalnu situaciju bio je ozbiljan i dalekosežan u mnogim dijelovima EU-a. S manje od 7 % u 2008. stopa nezaposlenosti u EU-u narasla je u 2013. na 10,8 % (povećanje od više od 9 milijuna osoba). Podaci znatno variraju diljem EU-a: tako su se u 2013. zabilježene stope nezaposlenosti kretale od 4,9 % u Austriji i 5,3 % u Njemačkoj do 27,3 % u Grčkoj i 26,1 % u Španjolskoj. Stanje osobito zabrinjava kada je riječ o određenim kategorijama kao što su mladi i dugotrajno nezaposleni. Budući da se BDP odražava na kretanja na tržištu rada obično uz kašnjenje od pola godine ili duže od toga, očekuje se da će se od ove godine zaposlenost početi umjereno povećavati te da će do 2015. stopa nezaposlenosti unutar EU-a pasti na 10,1 %. U bližoj se budućnosti i dalje očekuju velike razlike među državama. Takvi trendovi imaju i dalekosežne posljedice na društva. Ukupno gledajući,
od 2008. broj osoba na granici siromaštva i socijalne isključenosti povećao se za više
od 6 milijuna te je u 2012. iznosio 124 milijuna. Broj osoba suočenih s teškom materijalnom deprivacijom porastao je za oko 7 milijuna. Rastuća i trajno visoka nejednakost dohodaka također je prijetnja socijalnoj koheziji.

Kriza je potaknula mjere reforme nezapamćenih razmjera i to ne samo u državama obuhvaćenima programima prilagodbe. Irska je svoj program financijske pomoći dovršila u prosincu 2013., Španjolska je svoj program u području financijskog sektora dovršila početkom 2014., dok je Portugal iz programa financijske pomoći izišao u svibnju 2014. Latvija je ispunila uvjete za članstvo te pristupila europodručju u 2014. U Grčkoj i na Cipru stanje se stabiliziralo te su vidljivi znakovi poboljšanja 6 . Kao što je vidljivo iz današnjeg paketa, dalekosežne reforme pokrenute su ili su u tijeku i u ostalim državama. Na razini EU-a, osobito unutar europodručja, gospodarsko upravljanje i mehanizmi financijskog nadzora odlučujuće su ojačani.

Očekuje se ponovni rast realnog BDP-a EU-a. Iako su podaci za prvo tromjesečje 2014. manje pozitivni od onih predviđenih, očekuje se da će se trenutačni oporavak nastaviti širiti među državama članicama te postupno ojačati i postati uravnoteženiji. Ove se godine očekuje rast realnog BDP-a na 1,6 %, dok bi u 2015. mogao dosegnuti 2,0 %. Važno je napomenuti da se gospodarska aktivnost povećala i u državama koje su najpogođenije krizom te da se očekuje nastavak tog trenda. Za ovu se godinu očekuje da će samo Cipar i Hrvatska i dalje bilježiti negativnu godišnju stopu rasta BDP-a. Prema očekivanjima sva bi gospodarstva EU-a do 2015. trebala ponovno rasti. Općenito, očekuje se da će EU dosegnuti ekonomske rezultate na razini onih prije krize te početi nadoknađivati gubitke iz „izgubljenih” godina.

Nastavlja se i uravnoteživanje gospodarstava EU-a. To je već utvrđeno u posljednjem Komisijinu Izvješću o mehanizmu upozoravanja 7 , a potvrđeno je izvješćima o detaljnom preispitivanju koja je Komisija objavila za 17 država članica u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža 8 , a iz kojih je vidljivo da su uklonjene brojne vanjske i unutarnje neravnoteže. Konkretno, stanja tekućeg računa popravila su se u određenom broju država, uglavnom zahvaljujući poboljšanoj troškovnoj konkurentnosti. Prvi put od uspostave postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža Komisija je za tri države (Danska, Malta i Luksemburg) zaključila da se utvrđeni izazovi ne smatraju neravnotežama. Nadalje, prekomjerne neravnoteže više nisu problem kada je riječ o Španjolskoj. U mnogim državama ispravljanje neravnoteža ipak mora i dalje biti prioritet, prije svega s obzirom na njihove razine javnog i privatnog duga. Štoviše, u pojedinim državama članicama trajni viškovi tekućeg računa koji su posljedica velikog domaćeg investicijskog jaza narušavaju srednjoročne i dugoročne gospodarske izglede.

Mjere ESB-a, povratak rastu i znatna fiskalna konsolidacija provedena tijekom razdoblja 2011. – 2013. pridonijeli su suzbijanju krize državnog duga, ali su s obzirom na visoke razine javnog duga zdrave javne financije i dalje jedan od važnih prioriteta. Općenito, deficiti opće države smanjili su se od 2011. te su u 2014. iznosili 2,6 % BDP-a u EU-u i 2,5 % BDP-a u europodručju. Struktura prilagodbe u Irskoj, Grčkoj, Litvi i Portugalu proteklih je godina uglavnom bila usmjerena na rashodovnu stranu proračuna, dok su se druge države kao što su Francuska, Nizozemska, Italija i Finska uglavnom oslanjale na povećanje poreza. Poboljšanje opće fiskalne situacije pridonijelo je smanjenju kamatne premije koja se zaračunava na dug. Predviđa se da će i na razini EU-a i europodručja javni dug
ove godine dosegnuti najvišu razinu, a u Belgiji, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Portugalu i na Cipru i dalje je iznad 100 % BDP-a te je njegovo stabilno smanjenje od ključne važnosti. S obzirom na demografsko stanje u Europi, to je potrebno i u drugim državama članicama.

Stabilizacija financijskih tržišta skriva razlike među državama članicama te su financijski uvjeti za poduzeća i kućanstva diljem EU-a i dalje veoma raznoliki. Gubitak povjerenja uzrokovan krizom i utjecaj naknadne reforme financijskog sektora dotad nezapamćenih razmjera doveli su do sve manje ponude kredita za mala i srednja poduzeća od drugog tromjesečja 2007. Uvjeti postupno postaju manje strogi te su u prvom tromjesečju 2014. zabilježeni prvi znakovi njihova ublažavanja. Međutim, uvjeti financiranja i dalje su nepovoljni u nekoliko država, primjerice u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Litvi, Sloveniji, Hrvatskoj te na Cipru, osobito za mala i srednja poduzeća. Mjere za uspostavu bankarske unije i ispravljanje velikih neravnoteža provedene na razini EU-a pridonijet će poboljšanju općeg financijskog okruženja.

Mijenja se priroda izazova s kojima se EU suočava. Kao što je i tipično za razdoblje nakon teške financijske krize, oporavak je na početku slab te se priroda izazova mijenja velikom brzinom. Prije samo nekoliko godina, u samom jeku krize, glavni prioritet bili su ponovna uspostava proračunske vjerodostojnosti u kontekstu brzorastućih javnih deficita i državnog duga, zaustavljanje negativne spirale sve gore fiskalne situacije i rizika nestabilnosti bankarskog sektora te poboljšanje neodrživih trendova u realnom gospodarstvu, kao što su zabrinjavajući gubitci konkurentnosti, rastuće razine privatnog duga ili visoke cijene nekretnina. Sada je glavni izazov postupno jačanje realnoga gospodarstva odnosno rast i zapošljavanje. Prioriteti se razlikuju od države do države te uključuju upravljanje razduživanjem visokih razina javnog i privatnog duga akumuliranog tijekom krize, daljnju stabilizaciju financijskog sektora kako bi se povećao dotok kredita u realno gospodarstvo, daljnju provedbu mjera politika za jačanje izvora rasta i radnih mjesta, jačanje uvjeta za promicanje privatnih ulaganja i poticanje potražnje, poboljšanje vještina, pomoć građanima pri traženju zaposlenja te promicanje socijalne kohezije.

Posljedice krize i dalje otežavaju oporavak. Održivo kretanje javnog i privatnog duga važno je za vraćanje fleksibilnosti i otpornosti europskih gospodarstava na šokove, ali ono ne bi smjelo ugroziti rast te se u kontekstu niske inflacije može pokazati problematičnim. Problemi povezani sa slabim kretanjem produktivnosti koji postoje od sredine 1990-ih još nisu uklonjeni te će se pogoršati zbog utjecaja starenja stanovništva na rast. Stabilizacija bankarskog sektora i napredak u području alternativnih oblika financiranja i dalje su prioriteti u cilju uspostave boljih uvjeta kreditiranja realnoga gospodarstva. Visoke razine nezaposlenosti i socijalni problemi narušavaju ljudski i društveni kapital Europe te zahtijevaju odlučno djelovanje tijekom vremena.

Pravednost je došla u prvi plan. Učinci krize i mjera politike na gospodarsku i socijalnu situaciju utječu i na razine nejednakosti. Strukturna priroda određenih oblika nezaposlenosti, ograničenja pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te određene reforme sustava poreznih povlastica mogu nerazmjerno opterećivati ranjivije dijelove društva. Riječ je o političkom i socijalnom problemu koji može ugroziti i budući potencijal rasta EU-a.

Ulaganja kojima se potiče rast i dalje su presudna za održivi oporavak. Kada je riječ o kratkoročnim predviđanjima, očekuje se snažniji rast ulaganja jer glavne prepreke koje koče potražnju i zaradu poduzeća, primjerice nesigurnost, uvjeti financiranja i potrebe za razduživanjem, polagano nestaju te su gospodarski izgledi sve bolji. Fiskalna konsolidacija također bi trebala javnim vlastima pomoći da ponovno stvore prostora za ulaganja kojima se potiče rast. Međutim, diljem Europe i dalje postoje velike nejednakosti te je jasno da je za konkurentnost našega gospodarstva u svjetskim okvirima te za ispunjenje očekivanja naših građana potrebno da EU kao cjelina više ulaže u istraživanje i razvoj, inovacije, obrazovanje, vještine i aktivne politike tržišta rada te u energetiku, promet i digitalno gospodarstvo. Strateška upotreba financijskih sredstava EU-a dogovorena za razdoblje 2014. – 2020. može imati ulogu katalizatora u potpori investicijskim naporima na nacionalnoj razini i tako poboljšati industrijsku konkurentnost. Veću bi pozornost trebalo posvetiti ostalim instrumentima na europskoj razini koji su već predloženi na razini EU-a, primjerice europskim projektnim obveznicama i mogućnosti kombiniranja sredstava iz strukturnih fondova sa zajmovima EIB-a. Ponovno pokretanje privatnih ulaganja od kritične je važnosti. Kako bi se to ostvarilo, potrebne su druge odluke izvan okvira fiskalne politike. Ta situacija zahtijeva i rješavanje problema rascjepkanosti financijskog tržišta unutar EMU-a.

3.Glavne skupine mjera

Današnji paket preporuka po državama članicama sadržava Komisijinu ocjenu napretka koji su države članice ostvarile tijekom prošle godine, u kontekstu opisanom u prethodnom odjeljku. On se nastavlja i na izvješća o detaljnom preispitivanju objavljena u ožujku 2014.

Tijekom prošle godine ostvaren je određeni napredak u smjeru fiskalne konsolidacije i u području politika zapošljavanja. To je vidljivo po broju država članica koje su izišle iz postupka u slučaju prekomjernog deficita, ali i po reformama politika zapošljavanja mobilizacijom aktivnih politika tržišta rada, uspostavom jamstava za mlade i prilagodbom sustava za određivanje plaća. Međutim, ne radi se dovoljno na smanjenju visokog poreznog opterećenja rada, iako su niži porezi na rad i dalje ključni za oporavak koji se temelji na otvaranju novih radnih mjesta. Samo ograničen napredak ostvaren je u reformi tržišta proizvoda i usluga, baš kao i kada je riječ o mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja i okvirnih uvjeta za istraživanje i razvoj te inovacije. Veće je napore potrebno uložiti i u poboljšanje okvira tržišnog natjecanja i funkcioniranja mrežnih industrija, među ostalim i nadogradnjom infrastrukture te otvaranjem i uključivanjem tržišta, primjerice tržišta energetike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Nadalje, pred nama je dug put i kada je riječ o poboljšanju obuhvata i uspješnosti obrazovnog sustava i sustava socijalne skrbi te poboljšanju funkcioniranja javne uprave, čime bi se oslobodio proračunski prostor za rashode kojima se potiče rast.

Komisija naglašava da je nastavak reformi potreban u određenom broju država članica s prekomjernim neravnotežama (Hrvatska, Italija i Slovenija), ali i u državama u kojima razmjer neravnoteža može imati štetne učinke prelijevanja (Francuska, Irska i Španjolska). Sve u svemu, planovi utvrđeni u nacionalnim programima ohrabruju te bi, provedu li se u skladu s planiranim, trebali biti dostatni za rješavanje niza ozbiljnih makroekonomskih neravnoteža utvrđenih u prošlosti. Stoga Komisija smatra da u ovoj fazi nije potrebno pokretanje korektivnog dijela postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža. Stoga se poseban naglasak stavlja na provedbu i praćenje napretka spomenutih država.

Danas objavljene preporuke po državama članicama sadržavaju prioritetne reforme po državama članicama za sljedećih 12 do 18 mjeseci te se njima, ako je to relevantno, uzima u obzir potreba za uklanjanjem neravnoteža. Izrađene su i preporuke za europodručje kao cjelinu kako bi se istaknule međuovisnosti i mogućnosti poboljšanja funkcioniranja ekonomske i monetarne unije. Prilog 1. sadržava pregled preporuka, dok se u Prilogu 2. daje opis trenutačnog stanja u državama članicama u pogledu ostvarenja ciljeva strategije Europa 2020. Iscrpnije informacije za svaku državu članicu dostupne su u analitičkim radnim dokumentima službi Komisije priloženima preporukama. Usporedive popratne informacije po područjima politika dostupne su i na web-mjestu Komisije 9 .

Diferencirana fiskalna konsolidacija usmjerena na rast

Fiskalna konsolidacija nikada nije bila cilj sama po sebi. Ona je bila neophodna kako bi se javnim vlastima omogućilo da ponovno uspostave svoju fiskalnu vjerodostojnost i stvore fiskalni prostor potreban za ulaganje u održivi rast.

U tom je pogledu Komisija dosljedno zagovarala provedbu fiskalne konsolidacije kojom se u najvećoj mogućoj mjeri pridonosi rastu. S obzirom na velike razlike po državama članicama, Komisija je pozvala na diferencirane pristupe, prilagođene svakoj pojedinoj državi, i to bi se trebalo nastaviti i nakon što se fiskalne prilike poboljšaju. Pokazalo se da, kada se poštuju pravila, Pakt o stabilnosti i rastu općenito dobro funkcionira.

Javne financije unutar EU-a znatno su poboljšane od 2011. te se isto može reći i za prošlu godinu: bilježi se pad deficita i udio će duga u BDP-u ove godine dosegnuti najvišu razinu te će se od 2015. početi smanjivati. Dakle, u određenim se državama članicama postupno otvara fiskalni prostor te sada mogu provoditi manje restriktivnu fiskalnu politiku. Dodatne mjere, makar u sporijem ritmu, i dalje su neophodne u slučaju država s visokom razinom deficita i duga. Veću je pozornost potrebno usmjeriti na kvalitetu javnih financija i strateško preoblikovanje planova potrošnje i prihoda u cilju poticanja rasta i zapošljavanja.

U skladu s pravilima iz Pakta, Komisijina je preporuka da bi Austrija, Belgija, Češka, Danska, Slovačka i Nizozemska sada trebale izići iz postupka u slučaju prekomjernog deficita (PSPD). Dakle, nakon ovog semestra PSPD će se primjenjivati na 11 država članica, u usporedbi s njih 17 u 2013. U odnosu na 2011. kada se PSPD primjenjivao na čak 24 države članice, riječ je o više nego dvostruko manjem broju država.

Okvir 1. Stanje u državama članicama u odnosu na Pakt o stabilnosti i rastu, u skladu s preporukama Komisije od 2. lipnja 2014.
Ne primjenjuje se postupak u slučaju prekomjernog deficita	BG, DE, EE, FI, HU, IT, LT, LU, LV, RO, SE
Obustava postupka u slučaju prekomjernog deficita	AT, BE, CZ, DK, SK, NL*
Tekući postupci u slučaju prekomjernog deficita s rokovima u: 2014. 2015. 2016.	MT IE, FR, PL, PT, SI, UK** CY, EL, ES, HR

Napomene: *Za NL se preporučuje prijevremena obustava. ** Rok za UK jest fiskalna godina 2014./2015.

Dakle, na sve veći broj država članica primjenjuju se pravila preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. Ta su pravila znatno postrožena propisima u okviru paketa od šest mjera kako bi se osiguralo da države članice i dalje slijede primjeren put k ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja.

Fiskalni su okviri na nacionalnoj razini u skladu sa zahtjevima EU-a osnaženi te će zahvaljujući većem stupnju odgovornosti i transparentnosti pridonijeti praćenju stabilnosti javnih financija. To uključuje uspostavu neovisnih fiskalnih institucija s jasnom ulogom u nacionalnom godišnjem proračunskom ciklusu.

Iako se posvuda bilježi napredak, pojedine države članice tek trebaju uspostaviti odgovarajuća tijela ili ojačati postojeća kako bi im se omogućila neovisna provedba zadaća (Bugarska, Češka, Luksemburg, Malta, Poljska, Hrvatska, Mađarska, Italija, Slovenija i Španjolska). Komisija će poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala ujednačenu primjenu novih pravnih zahtjeva.

Ovisno o raspoloživom fiskalnom prostoru, Komisijina je preporuka da bi trebalo dati prednost javnim ulaganjima u infrastrukturu, istraživanje, inovacije i ljudski kapital, među ostalim i na temelju povećanja troškovne učinkovitosti potrošnje. To je osobito istaknuto u preporukama za Češku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Poljsku, Ujedinjenu Kraljevinu te u određenoj mjeri Španjolsku. Općenito govoreći, može se učiniti više kako bi se povećao učinak javne potrošnje i olakšala dodjela oskudnih resursa investicijskim projektima. Pojedinim državama članicama, primjerice Njemačkoj, preporučeno je da, ovisno o raspoloživom fiskalnom prostoru, povećaju domaću potražnju ubrzavanjem javnih ulaganja te potaknu privatna ulaganja. Time bi se potaknuo potencijalni rast te pridonijelo zadovoljenju dugoročnih potreba i oporavku.

Struktura poreznih sustava te prije svega preusmjeravanje osnove oporezivanja s rada na druge izvore ključan je aspekt tekućih reformi. Za mnoge države članice prioritet je smanjiti oporezivanje rada kako bi se povećali poticaji za rad i smanjila relativno visoka cijena rada, prije svega u slučaju niskokvalificiranih radnika. Iako su pojedine države članice poduzele ili počele poduzimati porezne mjere kao odgovor na prošlogodišnje preporuke u tom području (Austrija, Belgija, Italija, Francuska, Latvija, Mađarska i Nizozemska), ukupni je napredak ograničen. Dakle, većina poreznih izazova utvrđenih u prošlogodišnjim preporukama vrijedi i za 2014./2015.

Općenito, dodatni se napredak može ostvariti u pogledu smanjenja ukupnog poreznog opterećenja i/ili učinkovitijeg i manje distorzivnog poreznog sustava. Takve se reforme mogu provesti tako da se poboljša učinkovitost naplate poreza, potakne gospodarska aktivnost i otvaranje radnih mjesta te unese veća pravednost u porezni sustav. Dakle, određene su preporuke usmjerene na poboljšanje porezne discipline i suzbijanje prijevara, proširenje porezne osnovice uklanjanjem rupa u postojećim porezima (primjerice ukidanje izuzeća, odbitaka, sniženih stopa i drugih posebnih režima), ukidanje ekološki štetnih subvencija te daljnje preusmjeravanje osnove oporezivanja s rada na poreze koji su manje štetni za rast, primjerice poreze za zaštitu okoliša ili periodične poreze na imovinu. Mjere za ograničavanje oporezivanja rada mogu pratiti posebne mjere u obliku poreznih povlastica kako bi se povećali financijski poticaji za rad i smanjile relativno visoke cijene rada u slučaju niskokvalificiranih radnika.

Iz nedavnih je kretanja vidljivo i da određeni broj multinacionalnih poduzeća primjenjuje strategije poreznog planiranja za smanjenje svojega globalnog poreznog opterećenja, i to iskorištavanjem tehničkih propusta i neusklađenosti poreznih sustava, čime znatno umanjuju svoje porezne obveze. Prekogranična dimenzija mnogih struktura poreznog planiranja i povećana mobilnost kapitala pojedinačnim državama otežava borbu protiv agresivnog poreznog planiranja. Tom bi se problemu na razini država članica i na europskoj razini hitno trebala posvetiti veća pozornost. Njime se narušava financijski već ograničena porezna osnovica država članica. Pojedine države članice moraju razmotriti kako osigurati održivost prihoda u očekivanju međunarodnih mjera i mjera EU-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti te bi radi jačanja mehanizama za suzbijanje zlouporabe trebale preispitati svoje porezne konvencije.

U mnogim državama članicama velik dio javnih rashoda odnosi se na sustave socijalne zaštite te se očekuje da će starenje stanovništva imati veliki utjecaj, prije svega na mirovinski sustav i sustav zdravstvene skrbi koji se financiraju iz državnih proračuna. Primjerice, više od 70 % predviđenog povećanja javne potrošnje povezane sa starenjem stanovništva odnosi se na zdravstvenu i dugotrajnu skrb.

Komisija ističe da je u više od polovine država članica potrebna reforma mirovinskog sustava kako bi se osigurala njegova socijalna primjerenost i financijska održivost. Ključni parametar održivosti mirovinskih sustava jest trenutak u kojem građani ostvaruju zakonsko pravo umirovljenja, tj. zakonska dob za umirovljenje. Budući da se povećava udio starijih osoba u stanovništvu EU-a, dodatno povezivanje zakonske dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom pridonijet će očuvanju financijske stabilnosti javnih mirovinskih sustava. Duža razdoblja uplaćivanja doprinosa tijekom radnog vijeka također bi pridonijela održavanju primjerenosti mirovina. Takve je reforme nužno provoditi zajedno s mjerama za povećanje mogućnosti zapošljavanja radnika starije životne dobi, među ostalim i s pomoću cjeloživotnog učenja i poticaja za duži radni vijek kako bi se dob stvarnog napuštanja tržišta rada, tj. stvarna dob umirovljenja, bolje uskladila sa zakonskom dobi.

Posljednjih su godina u 23 države članice uvedeni propisi kojima se povećava dob za umirovljenje. To je u mnogim slučajevima (primjerice u Češkoj, Estoniji, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Malti, Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini) popraćeno izjednačivanjem dobi za umirovljenje žena i muškaraca. Nekoliko je država članica uvelo i izričitu vezu između dobi za umirovljenje i produženja životnog vijeka u budućnosti. To su Cipar, Danska, Grčka, Italija, Nizozemska i Slovačka. Nadalje, većina država članica poduzela je mjere za suzbijanje prijevremenog umirovljenja. Međutim, većina je najjednostavnijih mjera iscrpljena te je potrebno ostvariti veći napredak u pogledu uklanjanja potencijalnih budućih financijskih manjaka. Stoga za nekoliko država i dalje vrijede iste preporuke, prije svega kako bi se osigurala bolja povezanost zakonske dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom.

Tablica 1. Zakonska dob za umirovljenje i dob prijevremenog umirovljenja diljem EU-a

Izvor: Komisijine službe

Komisija skreće pozornost i na potrebnu reformu zdravstvenih sustava kako bi se na troškovno učinkovit način ostvarili njihovi ciljevi pružanja općeg pristupa visokokvalitetnoj skrbi i osigurala njihova financijska održivost. To se odnosi primjerice na Austriju, Bugarsku, Češku, Finsku, Francusku, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku, Njemačku, Irsku i Španjolsku.

Ponovna uspostava uobičajenog kreditiranja gospodarstva

U protekloj je godini znatno smanjena financijska rascjepkanost tržišta državnih i korporativnih dužničkih instrumenata te se većina marži na obveznice ranjivih država članica i dalje smanjuje zahvaljujući povjerenju ulagatelja u uspjeh tekuće fiskalne prilagodbe i gospodarskih reformi. Međutim, unatoč određenoj normalizaciji uvjeta bankovnog financiranja, financijska rascjepkanost na kreditnom tržištu europodručja i dalje nanosi štetu prije svega malim i srednjim poduzećima te narušava prijenos monetarne politike.

Bankarski je sektor u određenoj mjeri restrukturiran u 2013. i tu je prilagodbu potrebno nastaviti u nekoliko zemalja. Za razliku od 2012. (0,7 %), u 2013. je zabilježen negativan kreditni rast (-1,9 %). Tijekom 2013. u pojedinim nordijskim državama te državama srednje i istočne Europe vidljiva je bila kreditna ekspanzija.

Države članice uvele su politike usmjerene na poboljšanje pristupa financiranju, primjerice kako bi uspostavile ili proširile programe kreditnih jamstava ili kako bi potaknule alternativne mehanizme financiranja, na primjer razvojem tržišta korporativnih obveznica (Danska, Estonija, Italija i Portugal) ili tržišta poduzetničkog kapitala (Češka, Njemačka, Španjolska, Estonija, Nizozemska i Portugal). Javna sredstva mobilizirana su i za održavanje ulaganja u inovacije, posebno ulaganja MSP-ova. Obično je potrebno vremena da takve reforme donesu rezultate na terenu. Komisija stoga naglašava da je važno ustrajati u velikom broju područja.

Na razini EU-a od ključne je važnosti odluka o uspostavi bankarske unije. Izvršenje plana politika i daljnje čišćenje bankovnih bilanci te jačanje zaštitnog sloja vlasničkog kapitala (utvrdi li se na temelju trenutačnog preispitivanja kvalitete imovine da je to potrebno) dodatno će pridonijeti popravljanju kreditnog kanala. Sljedeći bi korak bila uspostava snažnijih tržišta kapitala koji bi za financiranje inovativnih projekata i dugoročnih ulaganja bili prikladniji od bankovnog kreditiranja.

Promicanje rasta i konkurentnosti za sadašnjost i budućnost

Strukturne reforme neophodne su za poboljšanje okvirnih uvjeta za rast i zapošljavanje te za jačanje sposobnosti prilagodbe naših gospodarstava. To je osobito važno u vremenima koja su u znaku visoke razine nezaposlenosti. Napredak u odnosu na 2013. općenito je ograničen te Komisija predlaže da veliki broj preporuka ostane na snazi i u 2014.

Dobro funkcioniranje sektora usluga važno je za gospodarski rast: izravno, kao ključni izvor radnih mjesta, i neizravno jer daje sve važniji doprinos ostalim sekorima i produktivnosti gospodarstva. Brojne se mogućnosti još mogu otvoriti na nacionalnoj razini, ali i na europskoj dovršenjem jedinstvenog tržišta, osobito u području usluga i ICT-a.

Bolja infrastruktura i međusobne veze ključne su za kvalitetu prometnih i energetskih mreža te mreža informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija. Određene su mjere poduzete kao odgovor na prošlogodišnje preporuke, ali je potrebno nastaviti s njihovom provedbom. Napredak u provedbi preporuka povezanih s funkcioniranjem željezničkog sektora, telekomunikacijske infrastrukture i poštanskih usluga u Austriji, Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Rumunjskoj i Poljskoj jest heterogen: tako se u području telekomunikacija u Belgiji bilježi znatan napredak, određeni napredak ostvaren je u željezničkom sektoru u Francuskoj i Španjolskoj, ograničeni napredak zabilježen je u sektoru željeznica i/ili širokopojasnih mreža u Njemačkoj, Rumunjskoj, Italiji i Poljskoj, dok nikakav napredak nije ostvaren u sektoru poštanskih usluga u Belgiji. Dodatni se napredak očekuje i kada je riječ o funkcioniranju i otvaranju sektora usluga na lokalnoj razini.

Nedavni su događaji ponovno istaknuli potrebu za daljnjim smanjenjem vanjske energetske ovisnosti EU-a te za uspostavom čvrste strategije sigurnosti opskrbe energije. To je sastavni dio energetske i klimatske strategije EU-a. Komisija je nedavno predložila strategiju 10 za ostvarenjekvalitativnog pomaka kako bi se zadovoljile energetske potrebe EU-a, primjerice diversifikacijom izvora opskrbe i unaprjeđenjem energetskih tehnologija te smanjenjem potražnje za energijom zahvaljujući energetskoj učinkovitosti, troškovno učinkovitijem razvoju obnovljive energije te poboljšanju mreža. Strateška analiza na kojoj se ti prijedlozi temelje odražava se i u nekoliko preporuka iz ovogodišnjeg paketa.

Učinkovit okvir tržišnog natjecanja ključan je za funkcioniranje tržišta robom i uslugama. U tom je području ostvaren djelomičan napredak. Određene su mjere poduzete radi provedbe novih propisa o tržišnom natjecanju i povećanja ovlasti nacionalnih regulatornih tijela i tijela nadležnih za tržišno natjecanje. Međutim, u pojedinim je državama potrebno učvrstiti neovisnost tijela nadležnih za tržišno natjecanje, među ostalim i osiguravanjem dostatnih financijskih i ljudskih resursa.

Znatne se koristi mogu ostvariti i poboljšanjem kvalitete sustava istraživanja i inovacija te utvrđivanjem prioritetnih mjera u području istraživanja i razvoja. Daljnja bi ulaganja trebala biti popraćena dubinskim reformama radi modernizacije javno-privatnih sustava istraživanja i inovacija i poboljšanja općih okvirnih uvjeta kako bi poduzeća stavila veći naglasak na znanje. Inovacijskim semaforom Unije bilježe se rezultati država članica te je Komisija utvrdila niz konkretnih regulatornih uskih grla na razini država članica. Općenito, povećava se inovacijski jaz unutar EU-a te pojedine države (Švedska, Njemačka, Danska i Finska) ostvaruju iznimno dobre rezultate, dok se u drugima bilježe sve lošiji rezultati (Ujedinjena Kraljevina, Poljska, Češka, Mađarska, Portugal, Rumunjska, Grčka, Bugarska i Malta). U Latviji, Slovačkoj, Litvi i Estoniji zabilježeni su ohrabrujući trendovi koji pridonose smanjenju zaostatka.

Države članice ulažu napore i u pogledu klimatskih i energetskih ciljeva za 2020., iako Komisija preporučuje dodatne mjere za njihovo ostvarenje. Osobit je naglasak stavljen na učinkovitost resursa te je u nekoliko slučajeva preporučeno da se, primjerice, nastavi poboljšanje gospodarenja otpadom.

Rješavanje problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize

Kao posljedica krize nezaposlenost je u većini država članica znatno porasla, a dugotrajna nezaposlenost, na koju se sada prosječno odnosi polovina ukupne nezaposlenosti, dostiže povijesno najviše razine. U porastu su i strukturna nezaposlenost i neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada. Gubitak radnih mjesta pogodio je uglavnom osjetljiva zanimanja, pri čemu su se negativna kretanja odrazila prije svega na ugovore na određeno vrijeme. Ukupno se bilježi rast broja radnih mjesta s nepunim radnim vremenom. Iz nedavnih podataka može se zaključiti da je nezaposlenost stabilizirana na razini EU-a i da se smanjuje u pojedinim državama, ali će za poboljšanja trebati vremena i učinak krize prelazi okvire tržišta rada.

U pojedinim je državama članicama zabilježen pad realnog bruto raspoloživog dohotka kućanstava te se općenito smatra da je trenutačno gotovo četvrtina stanovništva EU-a na granici siromaštva ili isključenosti. Dugotrajna nezaposlenost, segmentacija tržišta rada i polarizacija plaća glavni su uzroci siromaštva i socijalne isključenosti, ali ulogu imaju i slabljenje redistributivnog učinka poreznog sustava i sustava naknada. U određenom broju država stabilizacijski učinak socijalnih izdataka oslabio je s vremenom zbog povećanja broja dugotrajno nezaposlenih osoba koje gube svoja prava. Ulogu je imala i potreba da se ponovno uspostavi financijska održivost sustava socijalne skrbi. U određenom broju slučajeva poduzete su mjere za smanjenje razine ili trajanja naknada te su postroženi uvjeti prihvatljivosti kako bi se u većoj mjeri poticalo na rad, ali to je dovelo i do isključivanja korisnika iz određenih programa. Komisija je razvila novu ljestvicu rezultata 11 te se njome služi za praćenje trendova nezaposlenosti, siromaštva i nejednakosti u okviru općeg gospodarskog upravljanja EU-a.

U kontekstu sve goreg stanja zaposlenosti, mnoge su države članice pokrenule važne reforme, primjerice u cilju rješavanja problema segmentacije tržišta rada (Španjolska, Portugal, Italija i Francuska među ostalima). Za suzbijanje nezaposlenosti iznimno su važni kvaliteta i učinkovitost aktivnih politika tržišta rada i djelotvornost javnih službi za zapošljavanje te su s tim u vezi nekim državama članicama upućene preporuke. Učinkovitost svojih aktivnih politika tržišta rada posebno su ojačali i/ili poboljšali Bugarska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Italija, Luksemburg, Španjolska, Portugal, Slovačka, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

Tablica 2. Pokazatelji nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih i mladih koji nisu u radnom odnosu niti u sustavu obrazovanja ili izobrazbe (NEET), 2013.

	Stope nezaposlenosti (%)	Stope nezaposlenosti mladih (%)	Nezaposlenost mladih (u tisućama)	Stope NEET-a u dobnoj skupini 15 – 24 (%)	NEET u dobnoj skupini 15 – 24 (u tisućama)
EU	10,8	23,4	5 611	13,0	7 345
BE	8,4	23,7	97	12,7	168
BG	13,0	28,4	65	21,6	167
CZ	7,0	18,9	69	9,1	104
DK	7,0	13,0	57	6,0	43
DE	5,3	7,9	356	6,3	558
EE	8,6	18,7	11	11,3	17
IE	13,1	26,8	57	16,1	86
EL	27,3	58,3	176	20,6	219
ES	26,1	55,5	951	18,6	832
FR	10,3	24,8	699	11,2	818
HR	17,2	49,7	74	18,6	96
IT	12,2	40,0	655	22,2	1 337
CY	15,9	38,9	16	18,7	20
LV	11,9	23,2	22	13,0	31
LT	11,8	21,9	27	11,1	44
LU	5,8	17,4	3	5,0	3
HU	10,2	27,2	84	15,4	175
MT	6,5	13,5	4	9,9	6
NL	6,7	11,0	157	5,1	104
AT	4,9	9,2	54	7,1	70
PL	10,3	27,3	407	12,2	547
PT	16,5	37,7	148	14,2	156
RO	7,3	23,6	187	17,2	442
SI	10,1	21,6	16	9,2	20
SK	14,2	33,7	73	13,7	97
FI	8,2	19,9	66	9,3	59
SE	8,0	23,4	154	7,5	92
UK	7,5	20,5	924	13,3	1 021

Izvor: Komisijine službe

Kao potporu otvaranju radnih mjesta mnoge su države poduzele mjere za decentralizaciju sustava određivanja plaća i jednostavniju prilagodbu uvjeta koji se odnose na plaće gospodarskim prilikama (npr. Francuska, Italija, Portugal i Španjolska). Mogućnosti za smanjenje troškova koji nisu povezani s radom, prije svega porezno opterećenje, nisu uvijek u potpunosti iskorištene s obzirom na trenutačna proračunska ograničenja, ali su nedavno poduzete mjere u tom smjeru (Francuska, Italija) te je predviđeno daljnje djelovanje (npr. Španjolska).

U određenom broju preporuka Komisija posebno naglašava i važnost obuhvata, primjerenosti i oblika naknada za nezaposlene i socijalne pomoći. Cilj je postići odgovarajuću ravnotežu između podrške nezaposlenima radi njihova ponovnog uključivanja na tržište rada te odgovarajuće razine dohodovne potpore u kontekstu rastućeg siromaštva.

Kriza je osobito pogodila mlade. Stopa nezaposlenosti mladih u EU-u naglo je porasla – više od 7,5 postotnih bodova od 2008. do 2013. (s 15,6 % na 23,3 %) – te je trenutačno gotovo 2,5 puta veća od stope nezaposlenosti odraslih i pogađa 5,6 milijuna mladih u dobnoj skupini od 15 do 24 godine. Bilježi se i velik broj mladih koji ne rade niti studiraju: u 2013. ukupno 7,3 milijuna ljudi u dobi od 15 – 24 godine nije bilo u radnom odnosu niti u sustavu obrazovanja ili izobrazbe, što je ukupno 13 % te dobne skupine. Na nacionalnim razinama te na razini EU-a poduzete su važne mjere za suzbijanje nezaposlenosti mladih (vidi okvir 2.). U skladu s ciljevima jamstva za mlade, preporuke su dane primjerice u vezi s učinkovitošću javnih službi za zapošljavanje, kvalitetom obrazovanja i izobrazbe (uključujući pripravništvo) te s većim obuhvatom neaktivnih mladih osoba.

Komisija naglašava i činjenicu da su, suprotno preporukama, mnoge države članice (primjerice Bugarska, Italija, Slovačka i Rumunjska) posljednjih godina smanjile javnu potrošnju za obrazovanje. U vremenu kada se bilježe povećane stope upisa u visokoobrazovne programe djelomično kao posljedica smanjenih mogućnosti ulaska na tržište rada od početka krize, potrebno je osigurati ponudu odgovarajuće obrazovne infrastrukture kako bi se mogli apsorbirati svi mladi studenti. Kao što se navodi u Komisijinim preporukama, važno je da sustavi obrazovanja i izobrazbe pridonose nadogradnji ljudskog kapitala radnika starije životne dobi 12 , u cilju dužeg i produktivnijeg radnog vijeka.

Osuvremenjivanje javne uprave

Nekoliko je država članica započelo ključne reforme za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javne uprave. To svjedoči o znatnom povećanju svijesti o ulozi koju kvaliteta javne uprave ima za ukupnu gospodarsku uspješnost i konkurentnost, kao i o pritiscima fiskalne konsolidacije.

Prioriteti se reformi razlikuju. Pojedine su države članice počele rješavati problem preklapanja između različitih dijelova i razina upravljanja. Druge rade na jačanju upravne sposobnosti javnih službi, njihove profesionalnosti i kvalitete kreiranja politika.

Mnoge od tih reformi obuhvaćaju mjere za povećanje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija i daljnje uvođenje usluga e-uprave, primjerice e-nabave, kao načina povećanja transparentnosti i smanjenja troškova. Sve više država članica ispituje mogućnosti modernizacije sustava naplate poreza, primjerice osiguravanjem djelomično unaprijed ispunjenih poreznih obrazaca, mrežnim uslugama i sustavom „jednokratne” dostave podataka građana i poduzeća. Države članice rade i na rješavanju problema administrativnog opterećenja, i to uporabom ocjena utjecaja pri oblikovanju novih zakonodavnih akata, i na reviziji postojećeg nacionalnog zakonodavstva kako bi ga učinile primjerenijim svrsi i smanjile birokraciju. Komisija je na razini EU-a prije nekoliko godina počela raditi na reorganizaciji zakonodavstva EU-a: ukidaju se zastarjela pravila, smanjuje se opterećenje u pogledu usklađenosti te se nastoji poboljšati opća kvaliteta prava EU-a 13 .

Poboljšanje kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava još je jedan važan element u modernizaciji javne uprave i ima izravnu gospodarsku važnost za pokretanje poduzeća, izvršenje ugovora (uključujući ugovore o radu), naplatu potraživanja, imovinska i socijalna prava te za sve upravne sporove u području oporezivanja i socijalne sigurnosti. Kao odgovor na prošlogodišnje preporuke određene su države članice (Italija, Španjolska, Latvija, Mađarska i Slovenija) ostvarile napredak u tom području, dok je u drugim državama napredak bio ograničeniji. U određenom broju slučajeva Komisija preporučuje dodatne mjere.

Visoke razine korupcije negativno utječu na poslovno okruženje i imaju općenito štetne posljedice na društvo. Kao nastavak na prošlogodišnje preporuke i nakon objave svojeg antikorupcijskog izvješća u 2014. 14 , Komisija određenom broju država članica preporučuje dodatno djelovanje.

4.Zaključak

Ustrajne mjere politike koje su se posljednjih godina provodile na svim razinama učvrstile su temelje gospodarstva EU-a. Vođeni jasnom političkom voljom u cilju zaštite cjelovitosti i budućnosti ekonomske i monetarne unije, svi su akteri u postupku donošenja gospodarskih politika surađivali na reformi gospodarskog upravljanja, poboljšanju gospodarskih temelja i stvaranju učinkovitih financijskih mehanizama zaštite kako bi se za budućnost osigurao održiviji model rasta.

Gospodarski su izgledi EU-a sve bolji. Međutim, u 2014. i 2015. oporavak će i dalje biti neujednačen i krhak te je potrebno zadržati zamah tekućih strukturnih reformi. Nadalje, potencijal rasta EU-a dugoročno je i dalje relativno nizak. To znači da će se visoke razine nezaposlenosti i teška socijalna situacija sporo poboljšavati te da će trebati vremena da se ukloni veliki investicijski jaz. Komisija je u nizu preporuka naglasila da se u okviru politika u dobrim vremenima treba poduzimati više mjera kako bi se povećala otpornost za loša vremena. S obzirom na to da su potrebne više i održivije razine rasta i zapošljavanja, Komisija ističe i potrebu za odlučnijim djelovanjem u ključnim područjima politike te utvrđuje područja u kojima postojeći napori nisu dostatni.

Unaprijeđeni sustav gospodarskog upravljanja EU-a svoju korisnost potvrdit će i u razdoblju nakon krize. Kako Europa postupno izlazi iz dugotrajne i duboke gospodarske krize, važno će biti iskoristiti javna savjetovanja o strategiji Europa 2020. i skoru reviziju propisa u okviru paketa od dviju i paketa od šest mjera da se preispitaju prioriteti u pogledu rasta i zapošljavanja, u širem kontekstu razmotri kako koordinacijom politika pridonijeti njihovu jačanju, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti potrebi za koordinacijom unutar europodručja.

Ključni izazov s kojim će se EU suočiti u sljedećim godinama jest onaj politički. Države članice poduzele su mjere tamo gdje je to bilo neposredno potrebno, primjerice u području fiskalne konsolidacije, kao i određene mjere u području strukturne reforme. Međutim, u državama koje nisu obuhvaćene programom zabilježeni ritam promjene sporiji je i umjereniji od onog potrebnog. Nakon što se riješe neposredne posljedice krize, bit će teže zadržati politički zamah u pogledu reformi. Ipak, želi li u budućnosti rasti i biti u mogućnosti iskoristiti prednosti globalizacije, EU mora pronaći političku volju za provedbu strukturnih reformi i poticanje ulaganja. Komisija smatra da unaprijeđeni ciklus gospodarskog upravljanja ima važnu ulogu u tom procesu, ali da ne može zamijeniti političku volju potrebnu da se EU uvede u razdoblje održivog rasta i blagostanja. I dalje se radi na uspostavi ekonomske i monetarne unije te će biti potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se uistinu uzela u obzir međuovisnost europskih gospodarstava, osobito onih koja dijele zajedničku valutu.

Prilog 1. – Pregled preporuka po državama članicama EU-a za razdoblje 2014. – 2015.

Javne financije

Financijski sektor

Strukturne reforme

Politika zapošljavanja i socijalna politika

Zdrave javne financije

Mirovinski sustav i sustav zdravstvene skrbi

Fiskalni okvir

Oporezivanje

Bankarstvo i pristup financiranju

Tržište nekretnina

Mrežne industrije

Tržišno natjecanje u uslužnom sektoru

Javna uprava i pametno donošenje propisa

Istraživanje i razvoj i inovacije

Učinkovitost resursa

Sudjelovanje na tržištu rada

Aktivna politika tržišta rada

Mehanizmi određivanja plaća

Segmentacija tržišta rada

Obrazovanje i izobrazba

Siromaštvo i socijalna uključenost

AT

BE

BG

CZ

DE

DK

EE

ES

FI

FR

HR

HU

IE

IT

LT

LU

LV

MT

NL

PL

PT

RO

SE

SI

SK

UK

Napomena: Preporuke po državama članicama za razdoblje 2014. – 2015. koje je Komisija predložila 2. lipnja 2014. Cipar i Grčka trebaju ispuniti obveze u okviru programa financijske pomoći EU-a i MMF-a. Preporuke za Portugal uvjetovane su izlaskom iz programa. Više informacija dostupno je na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm

Prilog 2. – Pregled ciljeva strategije Europa 2020. 15  

*Države koje su svoj nacionalni cilj izrazile u odnosu na pokazatelj različit od glavnog cilja EU-a.

Ciljevi država članica	Stopa zaposlenosti (%)	Istraživanje i razvoj (u % BDP-a)	Ciljevi smanjenja emisija (u odnosu na razine iz 2005.) 16	Obnovljiva energija (u % konačne bruto potrošnje energije)	Energetska učinkovitost 17	Rano napuštanje školovanja u %	Visoko obrazovanje u %	Smanjenje broja građana na granici siromaštva ili socijalne isključenosti (broj osoba)
Glavni cilj EU-a	75 %	3 %	-20 % (u odnosu na razine iz 1990.)	20 %	20 %	<10 %	40 %	20 000 000
AT	77 – 78 %	3,76 %	-16 %	34 %	31,5	9,5 %	38 % (uključujući ISCED 4/4a)	235 000
BE	73,2 %	3,0 %	-15 %	13 %	43,7	9,5 %	47 %	380 000
BG	76 %	1,5 %	20 %	16 %	15,8	11 %	36 %	260 000 (osobe u financijskom siromaštvu)*
CY	75 – 77 %	0,5 %	-5 %	13 %	2,8	10 %	46 %	27 000
CZ	75 %	1 % (samo u javnom sektoru)	9 %	13 %	39,6	5,5 %	32 %	Broj osoba na granici siromaštva ili socijalne isključenosti na razini iz 2008. (15,3 % ukupnog stanovništva) uz nastojanja da se taj broj smanji za 30 000
DE	77 %	3 %	-14 %	18 %	276,6	<10 %	42 % (uključujući ISCED 4)	320 000 (dugotrajno nezaposlene osobe)*
DK	80 %	3 %	-20 %	30 %	17,8	<10 %	>40 %	22 000 (osobe koje žive u kućanstvima s niskim radnim intenzitetom)*
EE	76 %	3 %	11 %	25 %	6,5	9,5 %	40 %	Smanjenje stope rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera na 15 %, što je jednako apsolutnom smanjenju za 36 248 osoba*
EL	70 %	1,21 %	-4 %	20 %	27,1	9,7 %	32 %	450 000
ES	74 %	2 %	-10 %	20 %	121,6	15 % (učenici koji su prekinuli školovanje)	44 %	1 400 000 – 1 500 000
FI	78 %	4 %	-16 %	38 %	35,9	8 %	42 % (uska nacionalna definicija)	770 000 osoba na granici siromaštva ili socijalne isključenosti, što je jednako apsolutnom smanjenju od 140 000 osoba.
FR	75 %	3 %	-14 %	23 %	236,3	9,5 %	50 % (dobna skupina 17 – 33 godine)	1 900 000
HR	62,9 %	1,4 %	11 %	20 %	9,19	4 %	35 %	Smanjenje broja osoba na granici siromaštva ili socijalne isključenosti na 1 220 000, što je smanjenje od 152 000 osoba u odnosu na 2011.
HU	75 %	1,8 %	10 %	14,65 %	26,6	10 %	30,3 %	450 000
IE	69 – 71 %	oko 2 % (2,5 % BNP-a)	-20 %	16 %	13,9	8 %	60 %	200 000 (osobe u kombiniranim vrstama siromaštva)*
IT	67 – 69 %	1,53 %	-13 %	17 %	158,0	16 %	26 – 27 %	2 200 000
LT	72,8 %	1,9 %	15 %	23 %	6,485	<9 %	48,7 %	Smanjenje broja osoba na granici siromaštva ili socijalne isključenosti na 814 000
LU	73 %	2,3 – 2,6 %	-20 %	11 %	4,482	<10 %	66 %	6 000
LV	73 %	1,5 %	17 %	40 %	5,37	10 %	34 – 36 %	121 000 (osobe na granici siromaštva nakon socijalnih transfera i/ili osobe u kućanstvima s vrlo niskim radnim intenzitetom)*
MT	70 %	2 %	5 %	10 %	0,825.	10 %	33 %	6 560
NL	80 %	2,5 %	-16 %	14 %	60,7	<8 %	>40 %	100 000 (osobe u dobi od 0 do 64 godine u kućanstvu bez zaposlenih)*
PL	71 %	1,7 %	14 %	15 %	96,4	4,5 %	45 %	1 500 000
PT	75 %	2,7 – 3,3 %	1 %	31 %	22,5	10 %	40 %	200 000
RO	70 %	2 %	19 %	24 %	42,99	11,3 %	26,7 %	580 000
SE	>80 %	4 %	-17 %	49 %	43,4	<10 %	40 – 45 %	Smanjenje postotka nezaposlenih žena i muškaraca u dobi od 20 do 64 godine (osim redovitih studenata), dugotrajno nezaposlenih i onih koji su na dugotrajnom bolovanju na znatno manje od 14 %*
SI	75 %	3 %	4 %	25 %	7,313	5 %	40 %	40 000
SK	72 %	1,2 %	13 %	14 %	16,2	6 %	40 %	170 000
UK	Cilj nije naveden u NPR-u	Cilj nije naveden u NPR-u	-16 %	15 %	177,6	Cilj nije naveden u NPR-u	Cilj nije naveden u NPR-u	Postojeći brojčani ciljevi iz Zakona o suzbijanju siromaštva među djecom iz 2010. i Strategije za suzbijanje siromaštva među djecom za razdoblje 2011. – 2014.*

(1)  Najnovije ekonomske prognoze Europske komisije dostupne su na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2014_spring_forecast_en.htm  

(2)

     COM (2013)800 od 13.11.2013., Izvješće Parlamenta P7_TA (2014)0128 i P7_TA (2014)0129, Europsko vijeće od 19./20. prosinca 2013. (EUCO 217/13) i 20./21. ožujka 2014. (EUCO 7/1/14).

(3)  Na web-mjestu strategije Europa 2020. dostupni su sažeci (po 1 stranica) glavnih područja napretka u provedbi preporuka za svaku državu članicu od 2011. te preostalih izazova utvrđenih u paketu 2014. Vidi: http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm

(4)  Pilot-projekt prethodnog usklađivanja glavnih planova gospodarskih reformi provodi Gospodarski i financijski odbor, dok je ispitivanje izvedivosti prethodnog usklađivanja glavnih reformi socijalne politike proveo Odbor za socijalnu zaštitu.

(5)  Informacije o tekućem javnom savjetovanju dostupne su na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/europe2020/public-consultation/index_en.htm  

(6)  Budući da su Grčka i Cipar i dalje obuhvaćeni iscrpnim sveobuhvatnim programima financijske pomoći, na njih se ne primjenjuju preporuke po državama članicama te stoga nisu obuhvaćeni ovim paketom.

(7)  COM(2013)790 od 13.11.2013.

(8)  COM(2014)150 od 5.3.2014.

(9)  Vidi: http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm  

(10)  COM(2014)330 od 28.5.2014.

(11)  COM (2013)690 od 2.10.2013. i COM (2013)801 od 13.11.2013.

(12)  Nedavna analiza potvrđuje da osim situacije u kojoj se nalaze mladi, zabrinjavajuće visok udio odraslih, njih oko 20 %, ima vrlo nisku razinu osnovnih vještina. Za financiranje mjera u tom području mogu se koristiti i sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova.

(13)  Za najnovije podatke na razini EU-a vidi COM(2013)685 od 2.10.2013.

(14)  COM(2014)38 od 3.2.2014.

(15) Nacionalni ciljevi kako su utvrđeni u nacionalnim programima reformi u travnju 2014.

(16) Nacionalni ciljevi za smanjenje emisija utvrđeni Odlukom 2009/406/EZ („Odluka o raspodjeli tereta”) odnose se na emisije koje nisu obuhvaćene sustavom trgovanja emisijskim jedinicama. Emisije obuhvaćene sustavom trgovanja emisijskim jedinicama smanjit će se za 21 % u odnosu na razine iz 2005. Odgovarajuće ukupno smanjenje emisija iznosit će -20 % u odnosu na razine iz 1990. Ciljevi su definirani kao smanjenje emisija ili kao najveće povećanje emisija.

(17) U članku 3. stavku 1. točki (a) Direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU utvrđeno je da potrošnja energije u Europskoj uniji u 2020. ne smije iznositi više od 1474 Mtoe primarne energije ili više od 1078 Mtoe konačne energije. U ovoj se tablici navode podaci samo za razine potrošnje primarne energije u 2020. izražene u Mtoe.