KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o savjetovanju o ribolovnim mogućnostima za 2015.

u okviru zajedničke ribarstvene politike

Uvod

Ribolovne mogućnosti za 2015. bit će po prvi put utvrđene u okviru nove zajedničke ribarstvene politike (ZRP)[1]. Utvrđivanje ribolovnih mogućnosti mora pridonijeti postizanju ciljeva novog ZRP-a. Ribolovne mogućnosti utvrđene u skladu s ciljem najvišeg održivog prinosa, u kombinaciji s drugim instrumentima upravljanja iz novog ZRP-a, trebale bi osigurati da su ribolovne aktivnosti dugoročno ekološki održive i da se njima dosljedno upravlja radi postizanja gospodarskih i društvenih koristi i koristi za zapošljavanje te da pridonose dostupnosti hrane.

Ribolovne mogućnosti moraju se utvrditi u skladu s člankom 2. stavkom 2. ZRP-a s ciljem postupnog vraćanja i održavanja populacije ribljeg stoka iznad razine biomase koja omogućuje najviši održivi prinos. Cilj najvišeg održivog prinosa postići će se do 2015. gdje je to moguće te na postupnoj i zajedničkoj osnovi najkasnije do 2020. za sve stokove. I ovaj cilj pridonosi postizanju dobrog stanja okoliša do 2020., kako je predviđeno Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji[2] (MSFD) i ZRP-om.

Kako bi se postigao ovaj cilj, prijedlozi Komisije temeljit će se na dovođenju utjecaja ribarske flote na stokove (ribolovna smrtnost) u najkraćem mogućem roku do razina potrebnih za obnovu stokova do razina biomase koja proizvodi najviši održivi prinos. Kada se to postigne Komisija će, prema potrebi, predložiti mjere za daljnju obnovu.

I 2015. bit će godina u kojoj stupaju na snagu obveze istovara za određene oblike ribolova[3]. Ribolovne mogućnosti za stokove koji podliježu obvezi pretovara utvrdit će se uzimajući u obzir promjene ribolovnih mogućnosti koje odražavaju ulove umjesto istovara[4], pod uvjetom da to ne ugrozi cilj najvišeg održivog prinosa ili rezultira povećanjem ribolovne smrtnosti u ribarstvu.

Komisija će svoje prijedloge za ribolovne mogućnosti temeljiti na osnovi najboljih dostupnih znanstvenih savjeta Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) o postizanju najvišeg održivog prinosa. Za stokove gdje takvi savjeti nisu dostupni, prijedlozi Komisije primjenjivat će pristup predostrožnosti u skladu s člankom 2. stavkom 2. ZRP-a. Na zahtjev Komisije, ICES je pripremio savjetovanje za okvir za procjenu dobrog stanja okoliša (engl. good environmental status, GES) za komercijalno iskorištavanje stokova riba i školjki (deskriptor 3. MSFD-a)[5]. Obavit će se daljnji rad da bi se pokazalo kako najviši održivi prinos pridonosi postizanju dobrog stanja okoliša i time osigurala usklađenost između provedbe ZRP-a i MSFD-a.

Ovom Komunikacijom utvrđuju se načela za prijedloge Komisije o ribolovnim mogućnostima za 2015.[6]. Dionici su pozvani da iznesu svoja stajališta Komisiji do 30. rujna 2014.

Člankom 50. ZRP-a utvrđuje se da Komisija jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u postizanju najvišeg održivog prinosa i o stanju ribljih stokova. I ovom Komunikacijom nastoje se pružiti takve informacije.

Novi ZRP i prijedlozi o ukupnom dopuštenom ulovu (TAC) za 2015.

Upravljanje višegodišnjim planovima

Novim ZRP-om zahtijeva se donošenje višegodišnjih planova. Međuinstitucionalna radna skupina osnovana je da bi riješila međuinstitucionalni zastoj te olakšala razvoj i uvođenje višegodišnjih planova u okviru novog ZRP-a. Radna skupina završila je svoj posao u travnju 2014. i izvijestila europske institucije.

Izvješće se temelji na odredbama o višegodišnjim planovima u novom ZRP-u. Planovima bi se trebao omogućiti snažan i trajan okvir za upravljanje, osiguravajući održivost ribarstva visokim i stabilnim prinosima za ribarsku industriju i uzeti u obzir pristup utemeljen na ekosustavu za upravljanje u ribarstvu svodeći na najmanju moguću mjeru negativne utjecaje ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav. Cilj najvišeg održivog prinosa i rokovi za postizanje cilja središnji su elementi planova. Cilj najvišeg održivog prinosa bit će izražen u rasponima i trebao bi uključiti zaštitne referentne točke očuvanja. Odluke o tim planovima moraju se temeljiti na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima. Planovi bi trebali omogućiti fleksibilnost u godišnjim odlukama o ribolovnim mogućnostima. Ako je to potrebno, planovi bi trebali omogućiti donošenje alternativnih mjera zaštite u odnosu na pojedine stokove, što bi bilo pitanje za regionalizaciju. U situacijama mješovitog ribarstva planovi bi trebali utvrditi vrste koje pokreću ribarstvo i osigurati da se svim stokovima upravlja u skladu s ciljem najvišeg održivog prinosa

Komisija će predložiti višegodišnje planove na temelju tog izvješća što je prije moguće te će analizirati potrebu za prilagodbu postojećih prijedloga za planove na temelju ažuriranih znanstvenih savjeta. Komisija razmatra i iznošenje novih prijedloga za zamjenu postojećih planova oporavka ili upravljanja koji su ostvarili svoje ciljeve ili trebaju zamjenu da bi se prilagodili novom ZRP-u.

Stokovi s ocjenom najvišeg održivog prinosa

ZRP-om se nastoje postići stope iskorištavanja najvišeg održivog prinosa do 2015. gdje je to moguće. Sukladno tome, Komisija namjerava predložiti ukupne dopuštene ulove (TAC) u skladu s najvišim održivim prinosom u 2015. za rastuću skupinu stokova s potpunim procjenama i prognozama najvišeg održivog prinosa. U posljednjim procjenama, ta je skupina uključivala 46 stokova od primarnog interesa EU-a u sjeveroistočnom Atlantiku i Baltičkom moru (vidi nastavak teksta i Prilog I.). Podatci za posljednje tri godine za Sredozemno i Crno more uzeti su u obzir, ali je broj neprocijenjenih stokova u tom području nepoznat.

 Samo ako bi postizanje najvišeg održivog prinosa do 2015. ozbiljno ugrozilo društvenu i gospodarsku održivost uključenih ribarskih flota, kašnjenje u postizanju cilja nakon 2015. (a najkasnije do 2020.) bilo bi prihvatljivo. To je u skladu s reformiranim ZRP-om.

Tamo gdje višegodišnji planovi postoje te su u skladu s najvišim održivim prinosom, Komisija će ih nastaviti primjenjivati. Tamo gdje su postojeći planovi postali neprimjenjivi (npr. zato što je ostvaren cilj koji nije najviši održivi prinos), Komisija će donijeti prijedloge za ribolovne mogućnosti na temelju najvišeg održivog prinosa.

Pojednostavljenje upravljanja prioritet je u okviru novog ZRP-a; Komisija će ispitati dodatnu vrijednost upravljanja kroz ograničenje ribolovnog napora kao dodatni sustav za ukupne dopuštene ulove. Njime se namjerava ukloniti instrumente upravljanja koji nemaju nikakvu dodatnu vrijednost u postizanju ciljeva novog ZRP-a.

Za stokove s ocjenom najvišeg održivog prinosa koji se dijele s trećim zemljama ili kojima se upravlja putem regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu Komisija će tražiti sporazum s našim partnerima o istom pristupu.

Ostali stokovi

U slučajevima u kojima znanstveni podatci nisu dovoljni za utvrđivanje tih razina razmotrit će se približni parametri. U nastavku je navedeno pet situacija. U svim slučajevima Komisija namjerava dati prijedloge na temelju znanstvenih savjeta i bez ugrožavanja potreba za očuvanjem tih stokova.

Stokovi s dostupnim podatcima za određivanje zamjenskih vrijednosti najvišeg održivog prinosa

Ta kategorija stokova sastoji se od stokova o kojima ima dosta podataka, analitički su procijenjeni i imaju predviđanja trendova. Općenito, dostupna je zamjenska vrijednost najvišeg održivog prinosa. Pristup za utvrđivanje ukupnog dopuštenog ulova bit će sličan situaciji stokova s potpunom procjenom najvišeg održivog prinosa.

Komisija predviđa daljnju procjenu potrebe i mogućnosti za povećanje saznanja o tim stokovima do potpune procjene najvišeg održivog prinosa u bliskoj budućnosti.

Stokovi s trendovima koji su procijenjeni na temelju istraživanja ili s vremenskim serijama ulova za razvoj zamjenskih vrijednosti najvišeg održivog prinosa

Savjeti ICES-a o tim stokovima samo su količinski: predložena ograničenja ulova u nedostatku procjene najvišeg održivog prinosa. Komisija se namjerava koristiti ažuriranim savjetima ICES-a o tim stokovima za svoje prijedloge te razmotriti stanje ovisno o slučaju, uzimajući u obzir pristup predostrožnosti.

Komisija predviđa procjenu stok po stok u bliskoj budućnosti o potrebi i mogućnostima za povećanje saznanja o tim stokovima, kako bi se omogućilo utvrđivanje zamjenskih vrijednosti najvišeg održivog prinosa.

Stokovi s pretpostavkom stabilnosti

Vijeće i Komisija dogovorili su se u prosincu 2013. o željenom očuvanju ukupnih dopuštenih ulova za 25 stokova, osim ako se znanstvenim savjetima ne uputi na potrebu za promjenom. Općenito su ti stokovi uzeti samo kao usputni ulovi ili s niskim razinama kvote unosa, s ograničenim informacijama o stanju stokova i niskom gospodarskom važnošću. 

Stokovi bez znanstvenih savjeta

Tamo gdje znanstveni savjeti nisu dostupni, pristup predostrožnosti u skladu s člankom 2. stavkom 2. ZRP-a trebalo bi slijediti na sustavan, unaprijed definiran i transparentan način.

Dubokomorski stokovi

Vijeće će 2014. utvrditi ribolovne mogućnosti za dubokomorske stokove za godine 2015. – 2016. Dubokomorskim stokovima mora se održivo upravljati zbog osjetljive prirode nekih od tih stokova i života u dubokom moru. O mnogim stokovima još uvijek nema dovoljno saznanja i podataka za znanstvene analize. Potreba za poštovanje pristupa predostrožnosti na sustavan, unaprijed utvrđen i transparentan način u skladu s člankom 2. stavka 2. ZRP-a predstavlja imperativ. U izradi svojih prijedloga Komisija će uzeti u obzir obveze u rezolucijama UN-a 61/105 2006, Rezoluciji 64/72 iz 2009., 66/68 iz 2011. i Međunarodnim smjernicama za upravljanje ribarstvom u dubokom moru Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

Obveza istovara cjelokupnog ulova

Obveza istovara stupit će na snagu 2015. za[7]:

· ribolov male plave ribe (skuša, haringa, šarun, ugotica pučinka, kljunčica, inćun, srdela, srebrnjak, sardina i papalina),

· ribolov krupne plave ribe[8] (plavoperajna tuna, iglun[9], tunj dugokrilac, velikooka tuna, plavi iglan i atlantski bijeli iglan),

· ribolov u industrijske svrhe (kapelin, pješčana jegulja, norveška ugotica i ostali),

· ulov lososa u Baltičkom moru i

· najkasnije od 1. siječnja 2015. za vrste koje definiraju ribarstvo, a najkasnije od 1. siječnja 2017. za sve ostale vrste u ribarstvu u Baltičkom moru.

Države članice surađivale su na regionalnoj razini u provedbi obveza istovara. Parlament i Vijeće razmatraju i prijedlog Komisije o usklađivanju Pravilnika o tehničkim mjerama i kontroli s pravilima za obveze istovara.

Za predmetno ribarstvo utvrđivanje ribolovnih mogućnosti uzima u obzir promjenu koja prikazuje ulove umjesto istovara. Te prilagodbe mogu uključivati korekcije ukupnih dopuštenih ulova ovisno o opsegu podataka o prethodnom uklanjanju i o potrebi izbjegavanja povećanja ribolovne smrtnosti.

Komisija je od ICES-a zatražila da uključi dostupne podatke o uklanjanju u tom ribarstvu u relevantne procjene stokova i prognoze ulova. ICES će se koristiti dostupnim podatcima o odbacivanju iz nedavne prošlosti sve dok se ti podatci ne potvrde za uporabu u procjenama i savjetima za 2015. Očekuje se da će to dovesti do korekcije ribolovnih mogućnosti za stokove obuhvaćene obvezom istovara u 2015. Bitno je da te korekcije ostaju u skladu s ciljem najvišeg održivog prinosa.

U okviru novog ZRP-a države članice potiče se na provođenje pokusnih projekata radi pripreme obveze istovara. To bi trebalo učiniti u okviru raspoloživih ribolovnih mogućnosti. Države članice mogu se koristiti nacionalno dostupnim kvotama u potpori pokusnih projekata za poboljšanje podataka. To će biti korisno za ribolov nakon 2015.

Novim ZRP-om pružaju se određene mjere za dodatnu fleksibilnost koje će se upotrebljavati u upravljanju stokovima u ribarstvu koje podliježe obvezi istovara[10]. Fleksibilnost međugodišnjih kvota, prilagodljivost među vrstama (ulovi jedne vrste mogu se računati prema kvoti ciljanih vrsta pod određenim uvjetima), de minimis iznimke te iznimke na temelju visoke izdržljivosti važne su u odnosu na ribolovne mogućnosti. Informacije o tim odredbama o fleksibilnosti uzet će se u obzir prilikom izrade budućih prijedloga za ribolovne mogućnosti.

Sredozemno more

Cilj najvišeg održivog prinosa primjenjuje se i na stokove u Sredozemlju kojima ne upravljaju ukupni dopušteni ulovi. Komisija i države članice preispituju jesu li ciljevi nacionalnih planova upravljanja donesenih prema sredozemnim propisima[11] u skladu s ciljem najvišeg održivog prinosa. Planovi koji se trenutačno donose ili su blizu donošenja navedeni su u nastavku:

HRVATSKA – koćarice

HRVATSKA – okružujuće mreže plivarice

CIPAR – koćarice

GRČKA – okružujuće mreže plivarice

GRČKA – koćarice

FRANCUSKA – koćarice

FRANCUSKA – mreže potegače vrste gangui

FRANCUSKA – obalne mreže potegače

ŠPANJOLSKA – koćarice

ŠPANJOLSKA – okružujuće mreže plivarice

ŠPANJOLSKA – potegače otvorenog mora Murcia

ŠPANJOLSKA – potegače otvorenog mora Baleari

ŠPANJOLSKA – potegače otvorenog mora Katalonija

ŠPANJOLSKA – dredže Andaluzija

ITALIJA – okružujuće mreže (četiri plana)

ITALIJA – koćarice (osam planova)

ITALIJA – potegače otvorenog mora Ligurija – Toskana

SLOVENIJA – koćarice

SLOVENIJA – okružujuće mreže plivarice

MALTA – koćarice

MALTA – okružujuće mreže plivarice (dva plana)

Razvoj stanja stokova

Pretjerani ulov smanjen je u europskim vodama Atlantika te Sjevernog i Baltičkog mora. Za stokove s procjenama najvišeg održivog prinosa pretjerani ulov smanjen je sa 94 % u 2003. na 63 % u 2009. i na 41 % u 2012. Procijenjen je sve veći broj stokova.

Prema dostupnim procjenama, broj stokova ulovljenih na razinama koje odgovaraju najvišem održivom prinosu povećan je sa samo 2 u 2003. na 13 u 2009. i na 27 u 2012. (Prilog I.a).

Broj stokova s ukupnim procjenama najvišeg održivog prinosa povećan je sa 34 u 2005. na 35 u 2009. i 46 u 2014. Ostvaren je značajan napredak u broju stokova savjetovanjem o količini od 59 u 2003. na 71 u 2014., kao rezultat uvođenja novih metoda ICES-a u 2013.

S ubrzano rastućim brojem stokova u procjeni postaje jasno da prekomjerni ulov još uvijek prevladava diljem Sredozemlja, kako je prikazano na slikama 1. – 3. Učinkovite mjere za postupno smanjenje prekomjernog ulova moraju se brzo poduzeti.

 

Slika 1. Broj stokova kod kojih je procjena poznata od 2007. – 2012. prema Sredozemnoj podregiji i Crnom moru.

Broj stokova u kojima je  procjena poznata

Slika 2. Broj stokova kod kojih je procjena poznata od 2007. – 2012. prema ribolovu u Sredozemnom i Crnom moru.

Broj stokova procijenjenih kao izlovljeni

Slika 3. Broj stokova koji su ocijenjeni kao izlovljeni od 2007. – 2012. prema ribolovu u Sredozemnom i Crnom moru.

Preliminarna analiza nalazi se u Prilogu I.c. Za neka područja procijenjen je samo dio resursa. Unatoč nedavnim poboljšanjima, još je uvijek velik dio nepoznat u Sredozemnom i Crnom moru.

Trenutačna saznanja o stanju ostalih ribljih stokova opisana su u nastavku na regionalnoj osnovi[12].

Pelagični stokovi u sjeveroistočnom Atlantiku

Većina stokova haringe (Sjeverno more, zapadno od Škotske, Irsko more i Keltsko more) lovi se na razinama ribolova najvišeg održivog prinosa ili unutar njih. U svim su slučajevima utvrđeni ukupni dopušteni ulovi koji odgovaraju najvišem održivom prinosu za 2014.

Situacija se pogoršala za neke druge stokove: šnjur zapadno i haringa sjeverozapadno od Irske pretjerano se love. Sporazum o održivom upravljanju skušama postignut je između Ferojskih otoka, Norveške i EU-a. U savjetima ICES-a za 2014. navodi se da se stok može značajno povećati.

Sjeverno more, Skagerrak i Kattegat

Crni bakalar, iverak zlatopjeg, koljak i škampi u Skagerraku i Fladenu love se na razinama u skladu s najvišim održivim prinosom. Svi se ostali stokovi pretjerano love ili je njihovo stanje nepoznato.

Unatoč nedavnim povećanjima veličine stoka i smanjenjima ribolovne smrtnosti, bakalar u Sjevernom moru samo je malo iznad granice biomase i još uvijek daleko od razine predostrožnosti. Ribolovna smrtnost još je iznad razina najvišeg održivog prinosa. Stope odbačenog ulova padaju, ali se još uvijek kreću oko 25 % istovara. U Kattegatu je stok bakalara na iznimno niskoj razini i mogu biti potrebne daljnje mjere, uz ukupni dopušteni ulov i napor.

Baltičko more

Vijeće je slijedilo zajedničko stajalište Uprava i baltičkih država članica na BALTFISH forumu o utvrđivanju ukupnih dopuštenih ulova u skladu sa znanstvenim savjetovanjem.

Haringa u središnjem Baltiku, haringa u Botničkom moru i papaline u Baltičkom moru love se u skladu s najvišim održivim prinosom. Ipak, najnovije savjetovanje pokazuje da je za stok bakalara u zapadnom Baltiku stopa smrtnosti iz postojećeg plana daleko od cilja najvišeg održivog prinosa. Stok zapadnog bakalara pokazuje kretanja koja onemogućuju uporabu trenutačnih modela procjene. Komisija će predložiti novi višegodišnji plan za Baltičko more u 2014.

Zapadno od Škotske, Irsko more i Keltsko more

Zapadno od Škotske određeni stokovi bjelice, osim koljaka, ostaju na niskim razinama. Odbačeni ulovi još su visoki i s njima se treba uhvatiti u koštac. Države članice razvile su tehničke mjere da bi smanjile smrtnost bakalara i izbjegle neželjene ulove, pri čemu su neke pokazale smanjenje neželjenih ulova (npr. u Irskom moru). Ostale mjere još se ocjenjuju i potrebno je više rada.

U Keltskom moru ribolovne su mogućnosti smanjene budući da nestaje učinak nekih nedavnih visokih obnova mlade ribe. Pridržavajući se savjeta o najvišem održivom prinosu, ribolovne mogućnosti za bakalar i pišmolj znatno su smanjene. Koljak je imao razdoblje smanjene obnove, no i odbacivanje ulova je problem. Mjere o selektivnosti uvedene u Keltskom moru ispitane su, ali je STECF ostao neodređen o doprinosu tih mjera u svrhu očuvanja.

Postoji savjetovanje na temelju najvišeg održivog prinosa za sve stokove škampa s izuzetkom jedne funkcionalne jedinice, uključujući i područje Porcupine bank koje još ima sezonski (jednomjesečni) prekid i poseban podukupno dopušten ulov.

ICES je dao procjene najvišeg održivog prinosa za 18 stokova, često savjetujući značajno smanjenje ribolovnih mogućnosti za 14 stokova. Savjeti o najvišem održivom prinosu provedeni su za 12 od stokova za ribolovne mogućnosti u 2014.

Dubokomorske vrste

Za većinu dubokomorskih stokova prognoze nisu dostupne zbog nedostatka podataka. Nedavni je savjet ICES-a za većinu stokova da ribolov treba smanjiti ili ne dopustiti njegovo proširenje u razdoblju 2015. – 2016., osim ako se zna da je održiv. Narančasta sluzoglavka, dubokomorski morski psi, rumenac okan i neki stokovi tuponosog grenadira predstavljaju najveći problem. ICES je zabilježio da se mnogi ribolovi na dubokomorske vrste kombiniraju s ribolovom koji ima relativno velike usputne ulove neciljanih vrsta. Utvrđivanjem ukupnog dopuštenog ulova za ciljane vrste treba uzeti u obzir utjecaj na usputno ulovljene vrste.

Iberijsko-atlantsko područje i Biskajski zaljev

Dostupno je nekoliko procjena stokova za Biskajski zaljev i mora iberijsko-atlantskog područja. Južni oslić, patarača oštronoska i grdobina napreduju. Iako je južni oslić dobro obnovljen, stok se prekomjerno lovi i njegova je dugoročna održivost u opasnosti. Komisija je 2012. revidirala sustave registracije ulova i napora država članica. Daljnje su aktivnosti dogovorene i kontrola se popravlja.

Škamp u Kantabrijskom moru još uvijek podliježe savjetu o prestanku ribolova.

Sredozemno i Crno more

Između 2007. i 2012. Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) i STECF obavili su više od 300 procjena. Broj procijenjenih stokova porastao je sa 29 u 2007. na 104 u 2012. Unatoč tome, saznanja su još uvijek ograničena, budući da je ukupan broj komercijalno iskorištenih stokova znatno veći.

Broj procijenjenih stokova veći je u zapadnim i središnjim dijelovima nego u istočnom dijelu bazena. Malo se zna o stanju stokova u južnim podregijama.

Razine iskorištavanja daleko su izvan ciljeva najvišeg održivog prinosa. Od 97 stokova, 91 % se pretjerano lovi. Europski oslić, trlja i kozice dubokih mora pridneni su stokovi koji se najčešće pretjerano love. Srdele i inćuni dva su najčešće pretjerano izlovljena stoka malih pelagičnih vrsta.

U Crnom moru poznat je status sedam stokova, od čega se pet pretjerano iskorištava. Od stokova upravljanih najvećim dopuštenim ulovom, oblić se pretjerano lovi, a papalina se održivo iskorištava od 2007.

Stokovi vrlo migratornih riba u Atlantskom oceanu i Sredozemnom moru

Ovi stokovi uključuju plavoperajne tune, tunjeve dugokrilce, tropske tune, sabljarke i iglune, koje procjenjuje i njima upravlja Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT).

Većina je vrsta tune dugovječna i procjene se ne vrše godišnje. Dostupne su informacije o statusu zaštite različitih stokova raznolike, a neke nedorečenosti još uvijek ostaju. Najnovije procjene (2013.) za sabljarke u Atlantiku pokazale su da se stok obnovio nakon pretjeranog ulova u ranim 2000-ima. I tunj dugokrilac u sjevernom Atlantiku bio je procijenjen u 2013. Stope ribolovne smrtnosti ispod su razine najvišeg održivog prinosa, iako biomasu stokova još treba obnoviti na razinama koje mogu proizvesti najviši održivi prinos.

Stok plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru porastao je posljednjih godina. Postoji značajna nesigurnosti u procjeni, ali provedba plana obnove ICCAT-a rezultirala je smanjenjem ribolovne smrtnosti, za koju se sada procjenjuje da će biti ispod razine najvišeg održivog prinosa. Ulovi prema sadašnjem ukupnom dopuštenom ulovu vjerojatno će omogućiti da se stok u potpunosti obnovi u srednjoročnom razdoblju.

Promjene gospodarske situacije

Gospodarski učinak flota EU-a u svim područjima postupno je poboljšan tijekom posljednjih godina od neto profitne marže 1 % u 2008. na 6 % u 2011. Iako su ukupni troškovi narasli u 2011. zbog povećanja cijena goriva, prihod je porastao u većoj mjeri od troškova. Bruto dodatna vrijednosti (BDV) ostvarena u 2011. iznosila je 3,4 milijarde EUR (+ 4 % u odnosu na 2010.), bruto dobit iznosila je 1,3 milijarde EUR (+ 7 %), a neto dobit iznosila je 410 milijuna EUR (+ 22 %). Ribarska flota EU-a imala je manje istovara, ali je ostvarila veću prvu prodajnu vrijednost u 2011. Budući da je flota EU-a vrlo raznolika, taj se trend ne može primijeniti na sve dijelove flote.

Iskustva s prelaskom na ribolov najvišeg održivog prinosa

Neki primjeri prelaska na ribolov najvišeg održivog prinosa objašnjeni su u nastavku.

Za ribolov bakalara u Baltičkom moru gospodarski rezultati flote ovisne o bakalaru značajno su poboljšani nakon provedbe plana upravljanja bakalarom koji je ribarstvo približio situaciji najvišeg održivog prinosa. Ulovi su održavani otprilike stabilnima i veličine stokova počele su rasti, što je značilo povećanje profitabilnosti. Troškovi ulova smanjeni su zbog manje potrošnje goriva i nižih kapitalnih troškova. Bruto dodatna vrijednost prema reprezentativnim plovilima porasla je za više od 40 % od 2008. do 2011. Te flote ostvarile su bruto dobit šest puta veću u 2011. u odnosu na 2008. ili 40 % više u odnosu na 2009.

Za list i iverak zlatopjeg u Sjevernom moru prelazak na ribolov najvišeg održivog prinosa značilo je da bi većina flote mogla ostati profitabilna, čak uz 32 % povećanja troškova goriva do 2011. To se dogodilo jer su istovari lista povećani za 51 % od 2008. do 2011, dok su troškovi povezani s ribarstvom znatno pali kada su stokovi postali sve brojniji.

List u zapadnom kanalu iskorištava se prema maksimalnom dopuštenom ulovu od 2009. Od tada do 2013. veličina stoka porasla je za 16 %, a ulov za 24 %. Cijene za list i druge ciljane vrste u kontekstu tog plana upravljanja narasle su do 2011. Poboljšana stabilnost u ribarstvu mogla je značajno poboljšati mogućnosti ulaganja u flote.

Raspored

Planirani je raspored rada sljedeći.

Uredba o ribolovnim mogućnostima || Savjet || Prijedlog Komisije || Moguće donošenje od strane Vijeća

Stokovi u Atlantiku, Sjevernom moru, Antarktici i drugim područjima || kraj lipnja – kraj listopada || listopad || prosinac

Baltičko more || kraj svibnja || kolovoz || listopad

Crno more || kraj listopada || studeni || prosinac

Duboko more || svibanj – lipanj || rujan || studeni

Zaključak

Ovom Komunikacijom određena su osnovna načela u pogledu utvrđivanja ribolovnih mogućnosti po prvi put nakon stupanja na snagu novog ZRP-a. Države članice, savjetodavna vijeća i dionici pozvani su da razmisle o utvrđenim smjernicama te daju preporuke i prijedloge Komisiji kako bi omogućili da ribolovne mogućnosti u 2015. pomognu postizanju ciljeva novog ZRP-a.

PRILOG I.a – znanstveni savjeti o stokovima u sjeveroistočnom Atlantiku i susjednim vodama[13]

Sigurna biološka ograničenja relevantna su za primjenu članka 15. stavka 8. Uredbe 1380/2013.

* U odnosu na sve veći udio stokova koji podliježu savjetima o količini.

 

Stokovi bez savjeta o količini nisu uključeni u tablicu 5.

Nisu uključeni u ovu analizu: dubokomorske vrste, uključujući manjić morski, kljovana i kljunčicu; ukupni dopušteni ulovi za usputne ulove haringe; ukupni dopušteni ulovi koji su povezani s drugom odlukom o istom stoku (npr. crni bakalar u zapadnoj Škotskoj), ukupni dopušteni ulovi koji predstavljaju razmjene ribolovnih mogućnosti s trećim zemljama, ukupni dopušteni ulovi izvan područja sjeveroistočnog Atlantika, ukupni dopušteni ulovi gdje postoji neregulirani ribolov istih stokova (npr. ugotica pučinka prije 2006.), stokovi za koje postoji savjet, ali nema ukupnog dopuštenog ulova (npr. kučina), ukupni dopušteni ulovi kod kojih je primarni alat upravljanja upravljanje naporom (npr. pješčana jegulja). Tamo gdje ukupni dopušteni ulov obuhvaća dvije vrste za koje postoji procjena (npr. patarače oštronoske, grdobine, VII. i VIII.) analiza se odnosi na brojniju od dviju vrsta obuhvaćenih ukupnim dopuštenim ulovom.

Metoda koja se upotrebljava za prikupljanje ovih informacija o vodama europskog Atlantika nepromijenjena je od prethodnih izdanja ovog izvješća, iako su neki stupci s godinama ponovno označeni kako bi naznačili činjenicu da se podatci skupljaju i mjerenja obavljaju dvije godine prije isteka godine u kojoj se provodi savjet.

Prilog I.b Stanje stokova s obzirom na Fmsy[14] 

Slika 1.: Omjeri po EU istovarenoj težini pridnenih stokova ulovljenih na ili ispod Fmsy (svjetlosivo), iznad Fmsy (= prekomjeran ulov) (crno) ili nepoznatog statusa (uzorak kao na šahovnici). U Sredozemnom moru udio ulova nepoznatog statusa nije u potpunosti procijenjen, ali se smatra da u pravilu iznosi od 70 do 85 % istovara. Naslovi prikazuju procijenjene istovare (tone, t, ili tisuću tona, Kt).

Slika 2.: Omjeri po EU istovarenoj težini pelagičnih stokova ulovljenih na ili ispod Fmsy (svjetlosivo), iznad Fmsy (= prekomjeran ulov) (crno) ili nepoznatog statusa (uzorak kao na šahovnici).  U Sredozemnom moru udio ulova nepoznatog statusa nije u potpunosti procijenjen, ali se smatra da u pravilu iznosi od 70 do 85 % istovara. Naslovi prikazuju procijenjene istovare (tone, t, ili tisuću tona, Kt).

Slika 3.: Omjeri pridnenih stokova ulovljenih na ili ispod Fmsy (svjetlosivo), iznad Fmsy (= prekomjeran ulov) (crno) ili nepoznatog statusa (uzorak kao na šahovnici). U Sredozemnom moru udio stokova nepoznatog statusa nije u potpunosti procijenjen.

Slika 4.: Omjeri pridnenih stokova ulovljenih na ili ispod Fmsy (svjetlosivo), iznad Fmsy (= prekomjeran ulov) (crno) ili nepoznatog statusa (uzorak kao na šahovnici). U Sredozemnom moru udio stokova nepoznatog statusa nije u potpunosti procijenjen.

Analiza u brojkama 1. – 4. obuhvaća godinu s najnovijim podatcima o ulovu. Za stokove u Sredozemlju stanje stokova smatra se poznatim do tri godine nakon najnovije procjene. 

[1] Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

[2] Direktiva 2008/56/EZ, SL L 164, 25.6.2008., str. 19. – 40.

[3] Ribolov male i krupne plave ribe, ribolov u industrijske svrhe, ulov lososa i vrsta koje definiraju ribarstvo u vodama Unije na Baltičkom moru (članak 15. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013).

[4] Članak 16. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

[5] http://www.ices.dk/sites/pub/Publication%20Reports/Advice/2014/Special%20Requests/EU_Draft_recommendations_for_the_assessment_of_MSFD_Descriptor3.pdf

[6] Za dubokomorske stokove upućivanje na 2015. trebalo bi shvatiti kao upućivanje na 2015. – 2016., budući da su ribolovne mogućnosti za ove stokove utvrđene za dvije godine.

[7] Sve ulove vrsta koje podliježu ograničenjima ulova, a u Sredozemlju i ulove vrsta koje podliježu najmanjoj veličini, kako je definirano u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).

[8] Ne dovodeći u pitanje međunarodne obveze.

[9] U Sredozemlju, ovisno o međunarodnim obvezama.

[10] Članak 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013

[11] Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/

[12]             Cjelovitu analizu stanja ribljeg fonda može se naći na www.ices.dk za Atlantik i obližnje vode i https://stecf.jrc.ec.europa.eu za sva područja.

[13]  Savjeti se pružaju uporabom podataka i mjerenja izvršenih dvije godine prije godine na koju se odnosi savjet.

[14] Preliminarna analiza. Komisija je zatražila metodološku reviziju STECF-a.