IZVJEŠĆE KOMISIJE Vrednovanje uvođenja pametnog mjerenja u EU-27 s naglaskom na električnu energiju /* COM/2014/0356 final */
IZVJEŠĆE KOMISIJE Vrednovanje uvođenja pametnog mjerenja u
EU-27
s naglaskom na električnu energiju Cilj Cilj
je ovog izvješća mjerenje napretka u uvođenju pametnog mjerenja u državama
članicama EU-a u skladu s odredbama Trećeg energetskog paketa[1]. Ovisno o ishodu moguće gospodarske procjene dugoročnih troškova i
koristi, države članice moraju pripremiti vremenski okvir (najviše 10 godina za
električnu energiju) za uvođenje inteligentnih sustava mjerenja[2]. Ovim se izvješćem prati dosadašnji napredak u EU-27[3] i donose preporuke za buduće postupanje. Uz
ovo izvješće postoje dva radna dokumenta službi Komisije. Oni predstavljaju
trenutačno stanje provedbe pametnog mjerenja u EU-u i uključuju pregled analiza
troškova i koristi koje su provele države članice, a sadrže i povezane podatke
specifične za pojedine države. Pametno mjerenje u zakonodavstvu EU-a Treći
energetski paket od država članica zahtijeva da osiguraju provedbu pametnih
sustava mjerenja za dugoročnu korist potrošača. Ta provedba može biti uvjetovana
pozitivnom gospodarskom procjenom dugoročnih troškova i koristi (CBA - analiza
troškova i koristi) čiji je rok za završetak 3. rujna 2012. Za električnu
energiju postoji cilj uvođenja od najmanje 80 % do 2020. godine kod
pozitivno procijenjenih slučajeva. Nadalje,
u istom duhu i nadopunjujući odredbe Trećeg paketa, Direktiva o energetskoj
učinkovitosti[4] podržava razvoj energetskih usluga
temeljenih na podacima dobivenima od pametnih brojila, odgovoru na potražnju[5] i dinamičnim cijenama. To čini
uz poštovanje i promicanje prava pojedinaca na zaštitu osobnih podataka kao što
je određeno člankom 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije (Povelja),
kao i uz osiguravanje visoke razine zaštite potrošača (članak 38.
Povelje). Treći
energetski paket ne postavlja određeni cilj provedbe za pametno mjerenje u
sektoru plina, ali u napomeni za tumačenje maloprodajnih tržišta[6]
navodi se da bi to trebalo postići u „razumnom roku”. Napredak u uvođenju pametnog mjerenja u EU-27. Analiza
pokazuje da je postignut znatan napredak. Nakon pozitivnih analiza troškova i
koristi za električnu energiju u više od dvije trećine slučajeva, države
članice obvezale su se da se nastavi (ili su već završile) s uvođenjem pametnog
mjerenja. Već je gotovo 45 milijuna pametnih brojila ugrađeno u tri države
članice (Finska, Italija i Švedska), što predstavlja 23 % predviđene
ugradnje u EU-u do 2020. Prema našim procjenama, obveze u sklopu uvođenja
dosežu investicije u visini od oko 45 milijardi EUR za ugradnju do 2020. godine
gotovo 200 milijuna pametnih brojila za električnu energiju (što predstavlja
otprilike 72 % svih europskih potrošača) i 45 milijuna brojila (oko
40 % potrošača) za plin. Te su brojke ohrabrujuće. One pokazuju da tamo
gdje je uvođenje pametnih brojila pozitivno procijenjeno, očekivana stopa
prodiranja za električnu energiju u tim državama članicama premašuje cilj
Trećeg energetskog paketa od 80 %, ali manja je od stope prodiranja na
razini EU-a od 80 %. To također znači da se poslovni model za uvođenje pametnog
mjerenja još nije probio diljem Europe, što u slučaju plina predstavlja čak i
veći izazov. Pregled rezultata vrednovanja Rezultati
analiza troškova i koristi država članica su sljedeći: Električna
energija -
16 država članica (Austrija, Danska, Estonija, Finska, Francuska,
Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Rumunjska,
Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina[7])
nastavit će s masovnim uvođenjem pametnih brojila do 2020. ili ranije ili su to
već učinile, u dvije od njih, naime u Poljskoj i Rumunjskoj, analize troškova i
koristi dale su pozitivne rezultate, no još nisu donesene službene odluke o
uvođenju, -
u sedam država članica (Belgija, Češka Republika, Latvija, Litva,
Njemačka, Portugal i Slovačka), rezultati analiza troškova i koristi za masovno
uvođenje do 2020. bili su negativni ili nejasni, međutim u Latviji, Njemačkoj i
Slovačkoj pokazalo se da je pametno mjerenje ekonomski opravdano za određene
skupine korisnika, -
za četiri države članice (Bugarska, Cipar, Mađarska i Slovenija), analize
troškova i koristi te planovi za uvođenje nisu bili dostupni u vrijeme pripreme
izvješća[8]
i -
zakonodavstvo za pametna brojila za električnu energiju uvedeno je
u većini država članica, njime se uspostavio pravni okvir za uvođenje i/ili
uređenje posebnih pitanja kao što su raspored uvođenja ili određivanje
tehničkih specifikacija za brojila itd. U samo pet država članica (Belgija,
Bugarska, Mađarska, Latvija i Litva) nema takvog zakonodavstva na snazi. Plin
-
pet država članica (Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i
Ujedinjena Kraljevina) odlučilo se za uvođenje pametnih brojila do 2020. ili
ranije, -
dvije države članice (Francuska i Austrija) namjeravaju nastaviti
s masovnim uvođenjem, ali tek trebaju donijeti službene odluke, -
u 12 država članica (Belgija, Češka Republika, Danska, Finska,
Grčka, Latvija, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Španjolska i Švedska),
rezultati analiza troškova i koristi bili su negativni, dok -
ostale države članice još trebaju zaključiti svoje procjene
(napomena: na Cipru ili Malti ne postoji plinska mreža). Vlasništvo
nad brojilima električne energije i obrada podataka -
u 15 od 16 država članica koje su odlučile nastaviti s masovnim
uvođenjem, operatori distribucijskog sustava (ODS) odgovorni su za provedbu i
posjeduju brojila, tako da će se operacija financirati putem mrežnih tarifa, -
u četiri države članice (Danska Estonija, Poljska i Ujedinjena
Kraljevina) podatke će obraditi neovisno središnje tijelo za podatke i -
slično vrijedi i u državama članicama koje ne nastavljaju (barem
prema trenutačnim uvjetima) s masovnim uvođenjem do 2020. gdje, s izuzetkom
Češke Republike, Njemačke i Slovačke, gdje se razmatraju alternativne
mogućnosti za obradu podataka, operatori distribucijskog sustava bi također
mogli biti odgovorni za provedbu, vlasništvo i obradu podataka. Pametno mjerenje – vrijednost za potrošače i energetski sustav Iako
razlike u ključnim parametrima uvođenja pozivaju na oprez (tablica 1 i tablica 2), dostupni podaci ukazuju da bi pametan
sustav mjerenja mogao stajati prosječno 200 EUR do 250 EUR po
potrošaču. Trošak po mjernom mjestu kreće se od 100 EUR (77 EUR na
Malti, 94 EUR u Italiji) do 766 EUR u Češkoj Republici. Tablica 1 Statistički
sažetak – ključni parametri uvođenja pametnog mjerenja za električnu energiju
(na temelju dugoročnih gospodarskih procjena država članica)[9] || Raspon vrijednosti || Prosjek na temelju podataka iz pozitivno procijenjenih slučajeva Diskontna stopa || 3,1 % do 10 % || 5,7 % + 1,8 % (70 %[10]) Trajanje || od 8 do 20 godina || 15 + 4 godine (56 %) Ušteda energije || od 0 % do 5 % || 3 % + 1,3 % (67 %) Pomak vršnog opterećenja || od 0,8 % do 9,9 % || nije dostupno Trošak po mjernom mjestu || od 77 EUR do 766 EUR || 223 EUR + 143 EUR (80 %) Korist po mjernom mjestu || od 18 EUR do 654 EUR || 309 EUR + 170 EUR (75 %) Korist za potrošače (kao % ukupne koristi) || od 0,6 % do 81 % || nije dostupno Tablica 2 Statistički
sažetak – ključni parametri uvođenja pametnog mjerenja za plin(na temelju
dugoročnih gospodarskih procjena država članica) || Raspon vrijednosti || Prosjek na temelju svih podataka Diskontna stopa || 3,1 % do 10 % || nije dostupno Trajanje || od 10 do 20 godina || od 15 do 20 godina (75 %) Ušteda energije || od 0 % do 7 % || 1,7 % + 1 % (55 %) Trošak po mjernom mjestu || 100 EUR do 268 EUR || 200 EUR + 55 EUR (65 %) Korist po mjernom mjestu || od 140 EUR do 1 000 EUR || 160 EUR + 30 EUR (80 %) Očekuje
se da će pametni sustavi mjerenja donijeti ukupnu korist od 160 EUR po
korisniku za plin i 309 EUR za električnu energiju uz pretpostavljenu
uštedu energije od 3 %. Potonja se kreće u rasponu od 0 % u Češkoj
Republici do 5 % u Grčkoj i na Malti. Od zemalja koje su završile s
uvođenjem, Finska i Švedska navele su uštede energije u rasponu od 1 % do
3 %, ali nije bilo dostupnih podataka za Italiju. Pametna brojila s funkcijama jednostavnima za služenje u
maloprodaji i kod potrošača u središtu energetskih sustava s potrošačem u
fokusu Pametni sustavi mjerenja koji će se uvesti moraju biti pažljivo
osmišljeni i stoga trebaju: -
biti opremljeni namjenskim funkcijama u skladu s normizacijom kako
je predloženo u Preporuci Komisije 2012/148/EU[11]
radi osiguranja tehničke i komercijalne interoperabilnosti, ili osiguranja mogućnosti
naknadnog dodavanja funkcionalnosti, -
jamčiti privatnost i sigurnost podataka, -
omogućavati razvoj usluga za odgovor na potražnju i drugih
energetskih usluga i -
podržavati tržišta maloprodaje kojima se potrošačima i energetskom
sustavu osigurava potpuna korist. U
osam država članica koje nastavljaju s masovnim uvođenjem pametnih brojila za
električnu energiju do 2020., izviješteno je da su funkcije u potpunosti kako
se preporučuje u Preporuci 2012/148/EU. Funkcija
čija realizacija predstavlja najveći izazov odnosi se na učestalost kojom se
može ažurirati podatke o potrošnji i učiniti ih dostupnima potrošačima i trećim
osobama u njihovo ime. Ova će funkcija podržavati izravne povratne informacije
o troškovima za potrošače, omogućiti potrošačima donošenje informiranih odluka
o načinu potrošnje i olakšati razvoj novih maloprodajnih usluga i proizvoda.
Sedam država članica koje nastavljaju s masovnim uvođenjem pametnog mjerenja do
2020. i tri koje ih ne namjeravaju uvesti ne zadovoljavaju tu funkciju. Ako
sustav pametnog mjerenja nema tu funkciju, države članice trebale bi osigurati
da se ta funkcija može dodati naknadno ili da se ta funkcija može ponuditi na
drugi način. Čini se da ne postoji izravna veza između raspona zajedničkih
minimalnih funkcija koje se razmatraju za uvođenje pametnih sustava mjerenja i
njihovog ukupnog troška. Drugim riječima, odabir manjeg broja funkcija iz skupa
zajedničkih minimalnih funkcija nužno ne podrazumijeva manje skupe sustave.
Štoviše, razlike u podacima o „trošku po mjernom mjestu” u državama članicama
pokazuju da na ukupno ulaganje daleko više utječu drugi parametri, uključujući:
-
početne uvjete, -
lokalne troškove rada, -
geografsku konfiguraciju, -
dodatne značajke osim minimalnog skupa funkcija i -
ukupne scenarije, diskontne stope i razdoblja procjene koji se
uzimaju u obzir u pojedinačnim analizama troškova i koristi. To snažno govori u prilog tome da se od samog početka potrebno u
potpunosti pridržavati zajedničkih minimalnih funkcija. Ako se u analizi
troškova i koristi države članice ne podupire taj pristup, preporučuje se da se
barem omogući nadograđivanje sustava koji će se uvesti kako bi podržavali
„pametne” usluge i proizvode u budućnosti. Odabir nedovoljno optimalnog,
nefleksibilnog sustava koji se ne može ažurirati u konačnici će uzrokovati više
troškove ako, na primjer, ubrzo nakon ugradnje budu potrebne značajne izmjene
ili čak potpuna zamjena kao odgovor na zahtjeve tržišta i potrošača. Trenutačno
je samo nekoliko država članica utvrdilo smjernice o funkcionalnim zahtjevima
sustavâ pametnog mjerenja. Ostale su prepustile analizu mogućnosti odgovornima
za uvođenje, u većini slučajeva operatorima distribucijskog sustava, bez
davanja jasnih poticaja ili zahtjeva kakva obilježja trebaju imati funkcije
koje koriste i potrošačima. Standardi i jamstva za zaštitu i sigurnost podataka – ključ za
ostvarivanje punog potencijala pametnog mjerenja u EU-u Unutarnje
energetsko tržište mora osigurati zaštitu privatnosti potrošača pri davanju
pristupa podacima za vođenje poslovnih procesa. Ono stoga mora osigurati pravo
potrošača na zaštitu njihovih osobnih podataka kako je zajamčeno
člankom 8. Povelje. Rad na tome dosad je utvrdio sljedeće bojazni u
pogledu privatnosti: -
rizik formiranja korisničkih profila pomoću vrlo čestog očitavanja
podataka tj. prikupljanja informacija osjetljive prirode o energetskom otisku
krajnjeg korisnika i -
zaštitu i pristup pohranjenim podacima s obzirom na politiku
privatnosti i povjerljivosti. U
ovom izvješću i popratnim radnim dokumentima službi Komisije raspravlja se o
pitanjima povezanima s rješenjima koja su razvijena na tržištu i u relevantnim
nacionalnim tijelima kao i na europskoj razini[12]
u tom pogledu i naglašava se ključna uloga normizacije[13] ako se kani ostvariti puni
potencijal pametnog mjerenja kao doprinos pametnim mrežama[14]. Pouke iz pilot-programa[15]
i operativno iskustvo Na
temelju iskustva stečenoga do danas od dovršenih ili tekućih pilot-programa,
sljedeće aspekte valja uzeti u obzir prilikom planiranja uvođenja pametnog
mjerenja: -
Iskoristiti infrastrukturu pametnog mjerenja koja se uvodi: o iskoristiti
postojeće norme i odgovarajući niz funkcija kako bi se osigurala
tehnička i komercijalna interoperabilnost, jamčiti zaštitu i sigurnost podataka
te ostvariti potpunu korist za potrošače i energetski sustav i o procijeniti potrebu za posebnim okvirom zaštite i sigurnosti
podataka, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a prije
uvođenja -
Uključiti potrošače od početka procesa: o uspostaviti
komunikacijsku strategiju i informativnu kampanju; o zadobiti
povjerenje potrošača, za koje je ključno da potrošači razumiju koji se podaci
prenose te im omogućiti pristup njima; o koristiti
se podacima mjerenja kako bi se potrošačima dale povratne informacije i
omogućiti razvoj novih proizvoda i usluga usmjerenih korisnicima i o poticati
sudjelovanje potrošača nudeći im prikladne, pristupačne alate i mehanizme za
donošenje odluka te privlačne poticaje kao nagradu za sudjelovanje; -
Osmisliti mjere za poticanje svih dionika kako bi se ubrzao
razvoj i uvođenje proizvoda i usluga pametnog mjerenja; -
Pravodobno razviti i provesti propise ili poduzeti mjere kojima se
komunalne službe i mrežne operatore potiče da ulažu u tehnologiju
pametnih brojila i razvoj s time povezanih djelatnosti i -
Osigurati da se stečena iskustva i najbolje prakse iz
tekućih uvođenja manjih razmjera ili pilot-projekata uzmu u obzir pri masovnom
uvođenju, posebno u pogledu tehnološko-gospodarskih pitanja, uključivanja
potrošača i tržišnoga razvoja usluga pametnog mjerenja. Ograničenja vrednovanja Većina
ključnih parametara za uvođenje raspoloživih u ovoj fazi temelji se na
projekcijama i prognozama, jer je vrlo malo država članica EU-a završilo s
uvođenjem ili došlo u naprednu fazu. Stoga ovdje predstavljene rezultate
usporedne analize valja tumačiti oprezno. Kao što je prikazano u tablici 1 i tablici 2, ključne se pretpostavke i vrijednosti
razlikuju. To može odražavati različite lokalne okolnosti i početne uvjete te
uključivanje dodatnih značajki u sustave pametnog mjerenja uzete u obzir
(dodaci, funkcije iznad preporučenog minimuma itd.), ali i metodološke razlike
(primijenjene diskontne stope, razdoblje procjene itd.). Koristi
za potrošače, osim točnijih informacija o obračunu, teško je procijeniti, jer
ovise o stvarnoj uključenosti potrošača (npr. u odgovor na potražnju) i o
poticajima kao što su diferencirani sustavi cijena. U
nekim slučajevima nedostaju sveobuhvatni podaci koji bi omogućili jasne
zaključke. Na primjer, u vrijeme predmetne analize i pisanja izvješća, četiri
države članice morale su još dostaviti podatke svojih analiza troškova i
koristi. Također nedostaju bitni podaci o funkcijama sustava. Sljedeći koraci i buduće postupanje Glavni
rezultati tog izvješća posebno s obzirom na tržište, ključne odnose između
dionika i posljedice obrade podataka dobivenih pametnim mjerenjem uvrstit će se
u Inicijativu za maloprodajno tržište energije koja je trenutačno
u postupku izrade. Tijelima
država članica koja razmatraju sljedeće korake u uvođenju pametnih mjerenja
savjetuje se da razmisle o nizu pitanja kao što je navedeno u nastavku. Ona se
uglavnom temelje na znanju i iskustvu stečenom do danas iz tekućih ili
dovršenih postupaka. Povjerenje
potrošača Potreban
je intenzivan komunikacijski napor kako bi se pomoglo potrošačima da shvate
svoja prava, koristi uvođenja pametnih brojila i sudjelovanja u programima
odgovora na potražnju. Potrošači trebaju biti informirani o funkcijama, o tome
koji će se podaci prikupljati i u koju će se svrhu te podatke koristiti. Inovativno
tržište energetskih usluga Uredbom
bi se trebalo pojednostaviti stvaranje vrijednosti za potrošače i energetski
sustav u cjelini s pomoću pametnog mjerenja te promicati inovativno tržište
energetskih usluga. Potrebno je osmisliti mjere za pružanje poticaja svim
uključenim dionicima kako bi se osigurao brz razvoj proizvoda i usluga pametnog
mjerenja s ciljem ubrzanja njihovog uvođenja. Komunikacijom o unutarnjem
energetskom tržištu[16] pozvalo se države članice da izrade
planove djelovanja u kojima se razmatra kako modernizirati mrežu, uključujući
pravila i obveze za operatore distribucijskog sustava, sinergije sa sektorom
IKT-a te promicanje odgovora na potražnju i dinamičnog određivanja cijena. Zaštita
podataka Preporučuje
se, prije uvođenja, procijeniti potrebu za posebnim okvirom zaštite i
sigurnosti podataka prema nacionalnom zakonodavstvu i zakonodavstvu EU-a.
Nadalje, visoka razina zaštite osobnih podataka mora biti u središtu pozornosti
pri razvoju pametnih normi. Obrada
podataka Poseban
naglasak treba staviti na: -
posljedice za uređene uloge, poticaje i obveze operatora
distribucijskog sustava, -
poticanje dinamičnijeg tržišnog natjecanja u maloprodaji pomoću
tržišnih pravila kojima se omogućuje dinamično određivanje cijena i -
istraživanje mogućnosti u upravljanju podacima i sinergija sa
sektorom IKT-a. Funkcije pametnog mjerenja Posebno
se preporučuje da se barem minimalni skup funkcija predložen u
Preporuci Komisije 2012/148/EU, a koje su u skladu s aktivnostima
normiranja u ovom području, poštuje na razini EU-a. To je potrebno za
osiguravanje tehničke i komercijalne interoperabilnosti u pametnom mjerenju,
osiguranje privatnosti i sigurnosti podataka te omogućavanje osnivanja i
razvoja usluga odgovora na potražnju i drugih energetskih usluga. To će
državama članicama omogućiti da utvrde zajedničke načine postizanja troškovne
učinkovitosti u svojim planovima uvođenja, olakšaju potrebnu nabavu i osiguraju
uvođenje namjenskih pametnih sustava mjerenja u koje se isplati ulagati.
Također, državama članicama savjetuje se da pravodobno utvrde potrebne funkcije
radi osiguranja jasnoće i dosljednosti u izvršavanju, posebice za one koji su
zaduženi za uvođenje. Dugoročna
gospodarska procjena troškova i koristi Nacionalnim
tijelima, naročito u onim državama članicama koje se nisu odlučile za masovno
uvođenje[17]
pametnog mjerenja, preporučuje se da razmotre preispitivanje korištenih
kritičnih parametara i donesenih pretpostavki u svojim trenutačnim scenarijima
analiza troškova i koristi koristeći se relevantnim informacijama iz
pilot-programa i iskustvima iz „stvarnog života” kako bi poboljšale izbor
tehnologije i pretpostavke koje se tiču povezanih troškova i koristi. Državama
članicama koje tek moraju dovršiti svoje analize troškova i koristi ili
objaviti planove uvođenja[18]
preporučuje se da brzo nastave s analizama i donošenjem odluka. [1] Prilog I.2 Direktivi o električnoj energiji (2009/72/EZ) i Direktivi
o plinu (2009/73/EZ). [2] „Pametni sustav mjerenja” ili „inteligentni sustav mjerenja” znači
elektronički sustav koji može mjeriti potrošnju energije pružajući više
informacija od konvencionalnog brojila te prenositi i primati podatke koristeći
se nekim oblikom elektroničke komunikacije – definicija iz članka 2. točke 28.
Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU), SL L 315, 14.11.2012.,
str. 1. [3] EU- 27: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija,
Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska,
Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija,
Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. Hrvatska nije obuhvaćena analizom
s obzirom da su podaci prikupljeni prije njezina pristupanja. [4] Direktiva o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU). [5] „Odgovor na potražnju” treba shvatiti kao dobrovoljne promjene
uobičajenih načina uporabe električne energije krajnjih potrošača - kao odgovor
na tržišne signale (poput cijena električne energije ovisnih o vremenskom
razdoblju ili poticajnog plaćanja) ili nakon prihvaćanja ponuda potrošača
(pojedinačno ili skupno) da prodaju na organiziranim tržištima električne
energije svoju spremnost da promijene svoju potražnju za električnom energijom
u nekom određenom trenutku. U skladu s tim, odgovor na potražnju morao bi biti
dobrovoljan i plaćen. (Radni dokument službi Komisije 5.11.2013.). [6] Napomena za tumačenje uz Direktivu 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima
za unutarnje tržište električne energije i Direktivu 2009/73/EZ o zajedničkim
pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina, radni dokument službi Komisije,
22.1.2010. [7] Podaci o Ujedinjenoj Kraljevini-Velikoj Britaniji (UK-GB) u izvješću
se navode kao reprezentativni za Ujedinjenu Kraljevinu. Regija Sjeverna Irska
(NI), u pogledu sveukupnih mjernih mjesta, predstavlja vrlo mali udio
cjelokupnog iznosa za Ujedinjenu Kraljevinu, otprilike 1,5 % ukupnog
iznosa za Ujedinjenu Kraljevinu, te stoga ne odražava položaj države članice u
cijelosti. Nadalje, prilično je teško proizvesti podatke koji su
reprezentativni za čitavu Ujedinjenu Kraljevinu zbog različite metodologije i
razlika u energetskim tržištima između Sjeverne Irske i Velike Britanije.
Posebni položaj Sjeverne Irske također je uzet u obzir jer je uključen u
preglede podataka po državama u radnom dokumentu službi Komisije uz ovo
izvješće. [8] Mađarska je obavijestila Komisiju o svojoj analizi troškova i koristi
u prosincu 2013. Postojeći izvještaj i prateći radni dokumenti službi Komisije
upućuju na podatke iz analiza troškova i koristi dostupne do kraja srpnja 2013. [9] „Diskontna stopa” primjenjuje se na troškove i koristi ulaganja u
pametna mjerenja u odgovarajućim razmatranim scenarijima. Njome se uzima u
obzir vrijeme na koje se odnose novčane vrijednosti i rizik ili neizvjesnost
očekivanih budućih novčanih tokova. Diskontna stopa značajno utječe na procjenu
potencijalnih ulaganja u pametno mjerenje jer troškovi većinom nastaju na
početku razmatranih scenarija, dok pametne intervencije često donose korist
dugoročno. Statistički
podaci „trošak po mjernom mjestu” i „korist po mjernom mjestu” temelje se na
brojevima izračunatima koristeći neto sadašnju vrijednost pojedinačnih troškova
(CAPEX i OPEX) i koristi. [10] Ovaj postotak odnosi se na broj mjerenja (kao dio korištenih podataka)
koja ulaze u raspon navedene prosječne vrijednosti ± navedena standardna
devijacija. Skup podataka uzet u obzir za električnu energiju odnosi se na
pozitivno procijenjene analize troškova i koristi iz 16 zemalja koje su već
završile ili će nastaviti s masovnim uvođenjem. [11] Preporuka Komisije 2012/148/EU, SL L 73, 13.3.2012.,
str. 9.; http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:32012H0148.
[12] Europska reforma
zaštite podataka: http://ec.europa.eu/justice/newsroom/data-protection/news/120125_en.htm. [13] M/490 normizacija za pametne mreže; povezan rad CEN-a/CENELEC-a/ETSI-ja
na pametnim mrežama; http://www.cencenelec.eu/standards/Sectors/SustainableEnergy/Management/SmartGrids/Pages/default.aspx. [14] Europska radna skupina za pametne mreže definira pametne mreže kao
električne mreže koje mogu učinkovito integrirati ponašanje i aktivnosti svih
korisnika priključenih na njih, generatora, potrošača i onih koji vrše oboje,
kako bi se osigurao ekonomski učinkovit, održiv energetski sustav niskih
gubitaka i visoke kvalitete te sigurnost opskrbe i zaštita; http://ec.europa.eu/energy/gas_electricity/smartgrids/doc/expert_group1.pdf.
[15] Projekti pametnih mreža u Europi: Pouke i sadašnji razvoji – verzija
iz 2012. Europska komisija, 2013.;
http://ses.jrc.ec.europa.eu/jrc-scientific-and-policy-report2013; Izvješće
o europskoj sceni pametnog mjerenja, Rezultat pametnih regija 2.1, Austrijska
energetska agencija (AEA), 2012.; http://www.smartregions.net/default.asp?sivuID=26927. [16] COM(2012) 663. [17] Npr. Belgija, Češka Republika, Latvija, Litva, Mađarska, Njemačka,
Portugal i Slovačka. [18] Npr. Belgija, Cipar i Slovenija.