„Pristojan život za sve:

od vizije do zajedničkog djelovanja”

1. Uvod

Iskorjenjivanje siromaštva i ostvarenje održivog razvoja temeljni su globalni izazovi koji utječu na živote sadašnjih i budućih naraštaja i budućnost cijelog planeta. Budući da su ti izazovi univerzalne prirode i međusobno povezani, na njih treba reagirati na globalnoj razini. Njihovo rješavanje zahtijeva veliku predanost politike i odlučno djelovanje svih dionika na svim razinama.  

Budući da je zadržavanje postojećeg stanja neprihvatljivo, bilo da je riječ o ljudskom dostojanstvu, ravnopravnosti, jednakosti ili održivosti, ovaj program treba biti takav da može zahvatiti globalizirani i međusobno povezani svijet u kojem živimo. EU i njegove države članice istaknuli su svoje opredjeljenje da surađuju sa svim partnerima i dionicima kako bi se stvorio konsenzus za novi program za razdoblje nakon 2015., kojim bi se uvele korjenite promjene. U okviru tekućeg rada Otvorene radne skupine UN-a (OWG) o ciljevima održivog razvoja (SDG-ovi) EU putem svojih intervencija i intervencija država članica koje su članice OWG-a daje doprinos na putu prema naprijed, a to će činiti i ubuduće.

Ova komunikacija nadovezuje se na postojeće stajalište EU-a kako je utvrđeno u zaključcima Vijeća od lipnja 2013. U njoj se nastoje detaljnije razraditi ključna načela, utvrditi moguća prioritetna područja i moguće teme okvira za razdoblje nakon 2015., povezane s konkretnim ciljevima, predložiti mogućnosti grupiranja tih prioritetnih područja te razmotriti potreba za uspostavom novog globalnog partnerstva. U njoj se istodobno zadržava fleksibilnost kako bi se moglo reagirati na budući razvoj međunarodnih rasprava. Trebalo bi je promatrati kao doprinos procesu unapređenja pristupa EU-a i njegovih država članica sve do posljednjih faza rada na SDG-ovima u OWG-u i rada Stručne skupine o financiranju održivog razvoja. Njome će se također pridonijeti raspravama u okviru nadolazećeg zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda koje će prethoditi pregovorima uoči Sastanka na vrhu u 2015.

Ona se nadovezuje na ishod nedavnih mjerodavnih međunarodnih rasprava o održivom razvoju i iskorjenjivanju siromaštva uključujući konferenciju Rio + 20, postupak preispitivanja Milenijskih razvojnih ciljeva (MDG-ova), izvješće Skupine na visokoj razini glavnog tajnika UN-a (UNSG-a) o razvojnom programu nakon 2015. i izvješće UNSG-a „Dostojanstven život za sve”. U njoj se polazi od rasprava s državama članicama EU-a, vodeći računa o ključnim prijedlozima iznesenima na međunarodnoj razini, uključujući do sad održane rasprave u okviru Otvorene radne skupine o SDG-ovima i rezultate raznih savjetovanja s dionicima.

2. Vizija i načela

Vizija EU-a[1] temelji se na činjenici da u svijetu postoje tehnologija i resursi kojima bi se moglo iskorijeniti krajnje siromaštvo za našeg života i preusmjeriti svijet na put održivosti kako bi se do 2030. osigurao pristojan život za sve. Kako bi se ta vizija ostvarila, potrebno je odrediti pravi okvir koji bi bio globalan u pogledu ciljeva i područja primjene te univerzalno primjenjiv u svim zemljama, dok bi se istodobno zasnivao na nacionalnom vlasništvu i uzimao u obzir različitost nacionalnih okolnosti, kapaciteta i stupnjeva razvoja. U središtu tog okvira zasnovanom na pravima trebali bi biti ljudi. U njemu bi trebalo prepoznati da se iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj uzajamno jačaju te razmotriti tu vezu. Njime bi se trebale uravnoteženo objediniti tri dimenzije održivog razvoja (društvena, okolišna i gospodarska).

1. Univerzalnost i diferenciranje zasnovano na nacionalnim okolnostima

Izazovi održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva istodobno su zajednički jer se tiču cijelog svijeta i značajni su za sve zemlje i ljude, uključujući buduće naraštaje, i globalni, budući da u međuovisnom svijetu mnogi izazovi zahtijevaju zajedničko djelovanje i globalna rješenja. Na temelju općenitih i konkretnih ciljeva koji se tiču svih zemalja i značajni su za sve zemlje trebalo bi izraditi univerzalni program koji sadržava korjenite promjene. Osim toga, sve bi dionike trebalo uključiti u njihovu provedbu.

U okviru bi se trebale odražavati promjene u globalnoj stvarnosti. Otkako su određeni MDG-ovi, globalni izazovi postali su međusobno povezaniji i zemlje su se razvile u gospodarskom i društvenom smislu te povećale sposobnost pridonošenja globalnom programu. EU će nastaviti poštovati načela Deklaracije iz Rija iz 1992. Imajući u vidu da je područje primjene načela zajedničke ali diferencirane odgovornosti ograničeno na globalno propadanje okoliša, taj koncept nije prikladan za razmatranje sveobuhvatnih izazova okvira za razdoblje nakon 2015. Istodobno, EU je spreman raditi sa svojim partnerima na konkretnim implikacijama i primjeni univerzalnosti i diferenciranja za sve zemlje u punom opsegu okvira, imajući na umu koliko je važno ne izostaviti najmanje razvijene i druge ranjive zemlje.

Stoga, iako bi se trebali odrediti općeniti i konkretni ciljevi za sve zemlje, u provedbi univerzalnog okvira trebalo bi voditi računa o različitom značaju tih ciljeva u pojedinim zemljama i različitim okolnostima u pojedinim zemljama te poštovati nacionalne politike i prioritete. Postoje razni načini ostvarenja takvog diferenciranja, između ostalog kroz različite pristupe ostvarenju konkretnih ciljeva ili diferencirane pokazatelje za mjerenje napretka. U tom kontekstu, u temama koje se odnose na konkretne ciljeve, a iznose se u ovoj komunikaciji odražava se način na koji bi se univerzalnost i diferenciranje mogli primijeniti u praksi u svim ciljevima održivog razvoja. Naposljetku, rad na razini konkretnog cilja, uključujući pokazatelje, trebalo bi ustrojiti tako da se njime pokrenu potrebne korjenite promjene u svim zemljama na raznim stupnjevima razvoja kako bi se ostvarili univerzalni ciljevi. Za to treba voditi računa o različitim polazišnim točkama i mogućnostima pojedinih zemalja te potrebi osiguranja ostvarivosti, vlasništva i mjerljivosti.

2. Program kojim se uvode korjenite promjene, objedinjuju tri dimenzije održivog razvoja i razmatraju novi izazovi

Da bi se novim univerzalnim okvirom moglo odgovoriti na nove izazove, on mora sadržavati korjenite promjene. One obuhvaćaju razmatranje pitanja od globalnog značaja koja nisu dostatno obuhvaćena MDG-ovima kao što su uključivi i održivi rast, nejednakost, održiva potrošnja i proizvodnja, migracija i mobilnost, dostojanstveni rad, uključivanje građana u korištenje digitalnih tehnologija, zdravstvena i socijalna zaštita, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene, otpornost na katastrofe i upravljanje rizicima te znanje i inovacije. Okvirom za razdoblje nakon 2015., u kojem bi se razmatrala pitanja pravde, jednakosti i ravnopravnosti, odgovornog upravljanja, demokracije, vladavine prava, slobode od nasilja te mirnodopska društva, trebao bi se osigurati i pristup zasnovan na pravima koji bi obuhvaćao sva ljudska prava. Imajući u vidu pojačavajući učinak klimatskih promjena na izazove povezane s iskorjenjivanjem siromaštva i ostvarenjem održivog razvoja, u novom bi se okviru klimatske promjene trebale razmatrati kao međusektorsko pitanje. Okvir za razdoblje nakon 2015. trebao bi obuhvaćati napore za rješavanje klimatskih promjena te potrebne napore i mjere, i to uvrštavanjem općenitih ciljeva povezanih s klimatskim promjenama, a posebno cilja „ispod 2°C” dogovorenog na međunarodnoj razini, u cjelokupni niz općenitih i konkretnih ciljeva. Okvirom bi se trebali podupirati i upotpuniti, ali ne i ometati tekući pregovori UNFCCC-a o klimi.

U općenite i konkretne ciljeve treba uravnoteženo uklopiti sve tri dimenzije održivog razvoja i njihove međusobne veze. Prepoznavanje i razmatranje tih međusobnih veza pomoći će u izradi okvira koji će biti više integriran, a manje fragmentiran. Trebat će povećati nastojanja u postizanju usklađenosti politika na svim razinama (nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj).

3. Odgovornost

Temeljni zahtjevi budućeg okvira trebali bi biti odgovornost, transparentnost i učinkovito preispitivanje napretka. Novi bi okvir trebao sadržavati mjere kojima se značajno povećava mogućnost sudjelovanja ljudi u izboru politika koje ih se tiču, kao i pozivanja na odgovornost vlada i drugih dionika u pogledu napretka. S tim u vezi bit će najvažnije utvrditi odgovarajuća pravila i osnovati odgovarajuće institucije. Odgovornost uključuje i ispunjenje nacionalnih i međunarodnih obveza provedbe, kako u smislu stabilnih politika i učinkovitog korištenja financijskih resursa tako i u smislu istinskog i konkretnog poboljšanja života ljudi.

Novim se okvirom pruža i prilika za razvoj globalnog mehanizma koji bi se priznavao i podupirao na najvišoj političkoj razini kako bi se osigurala mogućnost pozivanja na odgovornost nacionalnih vlada i drugih dionika, uključujući privatni sektor, za provedbu okvira kako bi se napredak mogao podvrgnuti strogom preispitivanju te kako bi se ubrzalo djelovanje i stvorio pritisak za donošenje novih mjera kada je to potrebno. Civilno društvo, lokalna tijela vlasti i privatni sektor trebali bi imati ključnu ulogu u poticanju djelovanja i pozivanja na odgovornost. Ključ promicanja transparentnosti je prikupljanje, objavljivanje, ocjenjivanje i dostupnost podataka i informacija o brzini ostvarenog napretka te njihova objava i ocjena, na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

To zahtijeva redovito preispitivanje napretka, predanost i provedbu s pomoću stabilnog institucionalnog okvira koji uključuje sve dionike. To pak iziskuje učinkovito prikupljanje i analizu podataka uz uključivanje znanstvene zajednice i nacionalnih statističkih tijela. Kako bi se osiguralo da se nijedna zemlja ne zanemari, podaci koji se prikupljaju trebali bi biti prikladno raščlanjeni.

3. Prioritetna područja i konkretni ciljevi za iskorjenjivanje siromaštva i ostvarenje održivog razvoja

1. Okvir zasnovan na konkretnim ciljevima kojima se uvode korjenite promjene

Međunarodne rasprave sve su detaljnije u vezi s ključnim tematskim prioritetima koje bi program za razdoblje nakon 2015. trebao obuhvaćati, uključujući na razini konkretnih ciljeva. Prvi korak prema postizanju zajedničkog stajališta o prioritetnim područjima bili su zaključci Vijeća iz 2013. koji su obuhvaćali širok spektar tema. Vijeće je pozvalo na izradu okvira kojim se osiguravaju osnovni uvjeti života, promiču pokretači zelenog gospodarstva u kontekstu održivog razvoja, uključujući strukturnu gospodarsku preobrazbu, i osigurava održivo korištenje i zaštita svjetskih prirodnih resursa i njihovih ekosustava te održivo upravljanje tim resursima. Okvirom za razdoblje nakon 2015., u kojem bi se razmatrala pitanja pravde, jednakosti i ravnopravnosti, odgovornog upravljanja, demokracije, vladavine prava, mira i sigurnosti te slobode od nasilja trebao bi se osigurati i pristup zasnovan na pravima.

Slijedeći ta usmjerenja i uzimajući u obzir rasprave u UN-u, posebno one u okviru Otvorene radne skupine, Komisija je utvrdila ključna prioritetna područja koja bi se mogla uvrstiti u okvir za razdoblje nakon 2015 radi njihova ključnog doprinosa ostvarenju sveobuhvatnog cilja iskorjenjivanja siromaštva i ostvarenja održivog razvoja, kako je opisano u nastavku. U tim se područjima odražava sveobuhvatni niz tehničkih i znanstvenih publikacija te pozadinskih materijala izrađenih na međunarodnoj i europskoj razini, uključujući razna savjetovanja s dionicima, u kojima se navode dodatne pojedinosti o središnjoj ulozi tih područja u iskorjenjivanju siromaštva i ostvarenju održivog razvoja. Ona su namijenjena usmjeravanju globalnog djelovanja prema korjenitim promjenama na svim razinama. Utvrđivanje tih prioritetnih područja je međufaza prije odabira ograničenog skupa općenitih ciljeva. 

U ovom se odjeljku također utvrđuju moguće teme povezane s konkretnim ciljevima koje odgovaraju prioritetnim područjima. U tim se temama opisuju glavne potrebne mjere i željeni napredak u svakom području. One imaju simboličan karakter jer sadržavaju ključna pitanja kojima se pridonosi ostvarenju općenitih ciljeva i trebale bi biti pokretači promjene.

2. Mogući konkretni ciljevi i prioritetna područja

Siromaštvo

 Iskorjenjivanje siromaštva temeljna je odluka Milenijske deklaracije. Rad je započeo zbog potrebe za upotpunjavanjem i jačanjem MDG-ova pomoću višedimenzionalne vizije siromaštva u kojoj se dotiču njegovi raznovrsni uzroci u svim zemljama. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· iskorjenjivanje krajnjeg siromaštva

· smanjenje udjela ljudi podložnih krajnjem siromaštvu koji žive s manje od dva dolara dnevno

· smanjenje udjela ljudi koji žive ispod nacionalnih granica siromaštva, uključujući one koji pripadaju marginaliziranim skupinama

· smanjenje troškova doznaka i troškova migracije uključujući troškove zapošljavanja

· osiguravanje sigurnih prava na zemlju, vlasništvo i drugu imovinu

· stvaranje otpornosti na katastrofe i smanjenje broja smrtnih slučajeva i ekonomskog gubitka koji iz njih proizlazi

Nejednakost

Društva s većom razinom uključenosti i jednakosti imaju više izgleda za život u miru, ostvarenje dugoročnog i održivog razvoja i rasta te brži oporavak od pada gospodarstva. Za dobrobit svih članova društva unutar njega trebalo bi dijeliti korist koju donose rast i razvoj. Trebalo bi razmotriti pitanje nejednakosti prihoda i blagostanja. U programu za razdoblje nakon 2015. treba promicati primjereno ulaganje u sve ljude, osobito one u najnepovoljnijem položaju, na temelju jednakih prava i mogućnosti, osiguravanjem prihoda te univerzalnim i nediskriminirajućim pristupom socijalnim uslugama. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· osiguravanje mogućnosti skupina s nižim prihodima da u jednakoj mjeri izvlače korist od nacionalnog dohotka kao i skupine s višim prihodima.

· okončanje diskriminacije i nejednakosti u pružanju javnih usluga i gospodarskom životu

· jačanje položaja i uključivanje marginaliziranih skupina uključujući nacionalne manjine, migrante i izbjeglice

Sigurnost opskrbe hranom i prehrana, održiva poljoprivreda

Rješavanjem pitanja sigurnosti opskrbe hranom i neishranjenosti može se spriječiti prenošenje siromaštva s jednog naraštaja na drugi. Osiguravanje sigurnosti opskrbe hranom zahtijeva pristup malih poljoprivrednika, osobito žena, zemlji, resursima, ulaganju i tržištima, namirnicama visoke hranjive vrijednosti i prikladnim sustavima zdravstvene zaštite te višesektorsko djelovanje u području prehrambenih navika. U okviru treba promicati održivu praksu u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi, djelotvorno korištenje resursa i povećanje otpornosti. Održiva poljoprivreda, uključujući održivo ribarstvo, temelj je održivog razvoja i sigurnosti opskrbe hranom te osiguravanja uspješne prilagodbe klimatskim promjenama. Također treba razmotriti pitanje gubitaka nakon žetve i rasipanja hrane. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· osiguravanje pristupa dovoljnoj količini sigurne hrane visoke hranjive vrijednosti po prihvatljivim cijenama radi iskorjenjivanja gladi, i to tijekom cijele godine

· okončanje neishranjenosti, zaostatka u razvoju i nedostatne tjelesne težine djece

· održivo povećanje produktivnosti u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi

· smanjenje gubitka i rasipanja hrane

Zdravlje

Zdravlje definirano kao dobrobit a ne samo izostanak bolesti preduvjet je i rezultat gospodarskog i društvenog razvoja. Ostvarenje ravnopravnog i univerzalnog pristupa zdravstvenom osiguranju pružanjem kvalitetnih zdravstvenih usluga, uz zaštitu od osobnog financijskog rizika uslijed pretjeranih izdataka za zdravstvene usluge, osnovni je preduvjet za ostvarenje prava svih ljudi na pristup zdravstvenim uslugama na najvišoj dostupnoj razini. Glavni su izazovi osiguravanje kvalitetnih zdravstvenih usluga te ravnopravnog i univerzalnog pristupa tim uslugama kao i zaštita od financijskog rizika uslijed iznenadnih izdataka za zdravstvene usluge. Treba suzbiti teret bolesti (prenosivih i neprenosivih) razmatrajući odrednice zdravlja povezane sa stilom života, društvom i okolišem, uključujući suzbijanje uzroka bolesti uključivanjem zdravlja u sve politike. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· smanjenje smrtnosti djece i majki te osiguravanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava za sve

· smanjenje tereta prenosivih i neprenosivih bolesti

· ostvarenje učinkovitog zdravstvenog osiguranja na ravnopravnoj i univerzalnoj osnovi koje uključuje kvalitetne zdravstvene usluga za sve uključujući ranjive skupine poput osoba s invaliditetom i starijih osoba

· osiguravanje da nitko ne zapadne u krajnje siromaštvo ili u njemu ne ostane zbog izdataka za zdravstvene usluge 

Obrazovanje

Pristup svakog djeteta, mlade i odrasle osobe kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju temeljno je ljudsko pravo, preduvjet prekidanja kruga siromaštva koji se prenosi s jednog naraštaja na drugi te ključ poticanja aktivnog građanstva i stvaranja društva temeljenog na znanju i inovacijama. Glavni izazovi obuhvaćaju osiguravanje ravnopravnog pristupa svim razinama obrazovanja, njegovo završavanje i poboljšanje kvalitete u perspektivi cjeloživotnog učenja. Uz to, mjerodavno strukovno obrazovanje i osposobljavanje i vještine od presudne su važnosti za pripremu mladih i odraslih za tržište rada. Preostaju izazovi poput zahvaćanja marginaliziranih skupina uključujući one pogođene sukobima, smanjenje rodnih razlika i osiguravanje pismenosti odraslih u svim zemljama. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· osiguravanje jednakog pristupa dječacima i djevojčicama cjelokupnom ciklusu kvalitetnog osnovnog obrazovanja uključujući niže srednje obrazovanje te završetka obrazovanja

· osiguravanje sveobuhvatnih osnovnih, prenosivih i tehničkih vještina za sve, što omogućuje potpuno sudjelovanje u društvu

· smanjenje stope nepismenosti među odraslim stanovništvom

· uklanjanje nejednakosti u obrazovanju poduzimanjem posebnih mjera kako bi se zahvatili pojedinci i skupine u nepovoljnom položaju izloženi riziku od diskriminacije, uključujući osobe s invaliditetom, etničke manjine, migrante i izbjeglice

· jačanje veza između obrazovanja, istraživanja i inovacija te promicanje stvaranja i dijeljenja znanja.

Ravnopravnost spolova i jačanje položaja žena

Ravnopravnost spolova, jačanje položaja žena i neograničeno uživanje prava za žene i djevojčice u svim zemljama osnovni su preduvjeti održivog razvoja, iskorjenjivanja siromaštva i ispunjavanja neostvarenih MDG-ova. Glavna pitanja obuhvaćaju zadržavanje visoke razine političkog angažmana i prepoznavanje činjenice da je odgovornost za ostvarenje ravnopravnosti spolova, jačanje položaja žena i ljudskih prava djevojčica univerzalna; jačanje vladavine prava, demokracije i upravljanja; povećanje ulaganja u ravnopravnost spolova i jačanje položaja žena i djevojčica. Prikupljanjem podataka raščlanjenih prema spolu pridonijet će se ostvarenju općenitog cilja izjednačavanja prava žena i muškaraca. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· sprečavanje i uklanjanje svih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama

· okončanje svih oblika diskriminacije prema ženama i djevojčicama

· povećanje zastupljenosti, sudjelovanja i vodstva žena u donošenju odluka na svim razinama i u svim sferama 

· osiguravanje univerzalnog i ravnopravnog pristupa žena i djevojčica osnovnim uslugama

· smanjenje i naposljetku uklanjanje razlika u plaćama povezanih s rodnim razlikama u javnom i privatnom sektoru

Voda i sanitarne usluge

Radi suočavanja s izazovima klimatskih promjena i nestašicom vode, u okviru treba promicati pristup sigurnoj vodi za piće i sanitarnim uslugama te integrirano upravljanje vodama, uključujući učinkovitu potrošnju vode. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· ostvarenje univerzalnog pristupa sigurnoj vodi za piće

· ostvarenje univerzalnog pristupa sanitarnim uslugama i higijenskim uvjetima

· poboljšanje integriranog upravljanja vodnim resursima

· poboljšanje učinkovitosti potrošnje vode u svim sektorima

· poboljšanje kvalitete vode i smanjenje onečišćenja

Održiva energija

Prelaskom na održive energetske sustave s niskom emisijama ugljika mogu se ostvariti veliki dobici u iskorjenjivanju siromaštva i održivom razvoju, a to je i središnji element nastojanja za ublažavanje klimatskih promjena. Ključni izazovi obuhvaćaju pristup čistoj i održivoj energiji po prihvatljivim cijenama, poboljšanje energetske učinkovitosti, otpornu infrastrukturu i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije (u skladu s inicijativom Održiva energija za sve). Jedna od važnih zadaća je razmatranje pitanja štetnih subvencija za goriva kojima se ne podupiru najsiromašniji već promiču neodrživi energetski sustavi. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· osiguravanje univerzalnog pristupa suvremenim energetskim uslugama

· povećanje globalne stope poboljšanja energetske učinkovitosti

· povećanje udjela obnovljive energije u globalnoj kombinaciji izvora energije

· postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva štetna za okoliš

Puna i produktivna zaposlenost i dostojanstven rad za sve

Poslovi su ključni za bijeg od siromaštva i pridonose jednakosti, ravnopravnosti, pravdi, miru i sigurnosti. Stvaranjem dostojanstvenih poslova, osobito iz perspektive dugoročnog razvoja, jača se i rast. Glavni izazovi obuhvaćaju nezaposlenost, osobito mladih i starih osoba te osoba s invaliditetom, kao i kvalitetu formalnog i neformalnog zapošljavanja. Ovo potonje obuhvaća plaću, uvjete rada, zdravlje i sigurnost na radu, socijalnu zaštitu te potrebu za stvaranjem dostojanstvenih „zelenih” poslova. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· povećanje broja dostojanstvenih poslova i povećanje održivih sredstava za život uključujući one za mlade, starije osobe, žene i skupine izložene opasnosti od diskriminacije

· povećanje udjela produktivne zaposlenosti i dostojanstvenog rada u ukupnoj zaposlenosti u skladu s osnovama programa za dostojanstveni rad

· povećanje osnovne razine socijalne zaštite i postupna primjena viših standarda socijalnog osiguranja

· zaštita prava radnika migranata i raseljenih osoba u skladu s normama i standardima Međunarodne organizacije rada (ILO).

Uključivi i održivi rast

Dugoročno smanjenje siromaštva i blagostanje za sve iziskuje uključivi i održivi rast.  Rastom, koji bi se trebao odvijati uz učinkovito gospodarenje resursima i unutar ograničenja našeg planeta, trebali bi se stvarati dostojanstveni poslovi i podupirati nastojanja u ublažavanju klimatskih promjena. Ključna su pitanja promicanje okruženja pogodnog za razvoj poduzetništva, poslovanja, ulaganja u trgovinu i inovacija, uključujući regulatorne i pravosudne te učinkovite porezne sustave, javna ulaganja, pristup tržištima i financijama te promicanje novih tehnologija. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· promicanje strukturne preobrazbe gospodarstva i okruženja pogodnog za razvoj inovacija, poduzetništva, poslovanja i trgovine

· osiguravanje pristupa tržištima i financijama, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te mrežama

· promicanje javnog ulaganja u otpornu infrastrukturu

· olakšavanje sigurne, uredne i redovite migracije poboljšanjem međunarodne suradnje

· omogućivanje pristupa tržištu bez carina i kvota za proizvode podrijetlom iz najmanje razvijenih zemalja.

Održivi gradovi i naselja

U svijetu koji se sve više urbanizira, gradovi predstavljaju glavni izazov za ostvarenje održivog razvoja. Potrebni su procesi održivog planiranja i razvoja, koje svojim učinkovitim radom pospješuju tijela javne vlasti. To uključuje planiranje i provedbu mjera za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje tim rizikom i za ruralna područja u interakciji s gradovima. Glavne mjere obuhvaćaju smanjenje broja ljudi koji žive u sirotinjskim dijelovima grada i onečišćenja zraka, izgradnju otpornih stambenih zgrada i infrastrukture te poboljšanje gospodarenja otpadom. Poboljšanje održivog urbanističkog planiranja i upravljanja iziskuje demokratično, transparentno i odgovorno donošenje odluka. Ključni su i održivi gradski i ruralni prijevoz. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· poboljšanje pristupa sigurnom i održivom prijevozu, uključujući javni prijevoz, po prihvatljivim cijenama

· smanjenje broja ljudi koji žive u sirotinjskim četvrtima osiguravanjem sigurnih i otpornih stambenih prostora po prihvatljivim cijenama te sigurnim zakupom zemljišta

· poboljšanje održivog i pristupačnog urbanističkog i prostornog planiranja i provedbe planova

· poboljšanje kvalitete zraka

Održiva potrošnja i proizvodnja

Postojeći modeli proizvodnje i potrošnje nisu održivi. U potrošnji su ključne mjere promicanje energetski učinkovitih proizvoda prihvatljivih za okoliš u čijoj su proizvodnji učinkovito korišteni resursi,postupno uklanjanje subvencija štetnih za okoliš i održiva nabava. Pitanja povezana s proizvodnjom obuhvaćaju inovativnu proizvodnju u kojoj se učinkovito koriste resursi, izvješćivanje poduzeća o održivosti, ocjenjivanje životnog ciklusa proizvoda, održivo upravljanje gradnjom i kemikalijama, održivo gospodarenje otpadom i promicanje eko-poduzetništva i eko-inovacija. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· smanjenje, ponovno korištenje i recikliranje otpada

· poboljšanje produktivnosti resursa

· smanjenje utjecaja potrošnje na okoliš

· osiguravanje dobrog upravljanja kemikalijama tijekom njihova životnog ciklusa

· smanjenje izloženosti ljudi opasnim kemikalijama i njihova ispuštanja u okoliš

· poboljšanje uspješnosti poduzeća, proizvoda i usluga u pogledu održivosti

Oceani i mora

Održivo gospodarenje oceanima čovječanstvu pruža gospodarske i društvene koristi. Kako bi se osigurali zdravi oceani potrebne su ključne mjere temeljene na pristupu upravljanju svim ljudskim aktivnostima koje imaju učinak na oceane, koji se zasniva na ekosustavu, primjena načela predostrožnosti i promicanje održivog ribarstva. Izazovi obuhvaćaju onečišćenje, zakiseljavanje, podizanje razine mora, uvođenje upravljačkih alata za pojedina područja uključujući zaštićena morska područja, pa i u područjima izvan nacionalne nadležnosti, suzbijanje pretjeranog izlova ribe i prekomjernog kapaciteta, nezakonitog, nereguliranog i neprijavljenog ribolova,, razmatranje pitanja neprikladnih ekosustava, utjecaja na okoliš i pristup malih ribara ribarskim područjima i tržištima. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· zaštita i obnavljanje zdravlja oceana te zadržavanje morske biološke raznolikosti ublažavanjem posljedica ljudskog djelovanja

· osiguravanje održivog ribarstva (zdravi riblji stokovi)

· osiguravanje pristupa, malih ribara ribarskim područjima na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini

· smanjenje onečišćenja mora i bacanja otpadaka uključujući one iz kopnenih izvora

Biološka raznolikost i šume

Biološka raznolikost glavni je element Zemljinog sustava održavanja života, koji je posebno ugrožen klimatskim promjenama. Potrebno je djelovati kako bi se smanjila stopa gubitka svih prirodnih staništa i ugroženih vrsta (uključujući gubitak izazvan krijumčarenjem divlje faune i flore te krivolovom) te učiniti biološku raznolikost sastavnim dijelom ključnih područja politika (uključujući poljoprivredu i ribarstvo). Treba preokrenuti trend gubitka šuma u cijelom svijetu, zaustaviti gubitak primarnih šuma i ukinuti nezakonitu sječu stabala i s time povezanu trgovinu. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· zaštita i obnova ekosustava koji pružaju osnovne usluge

· sprečavanje izumiranja poznatih ugroženih vrsta i poboljšanje statusa očuvanja

· smanjenje stope gubitka, propadanja i fragmentiranja svih prirodnih staništa

· smanjenje krčenja i propadanja šuma zasnovano na održivom gospodarenju šumama

· smanjenje opsega nezakonite trgovine divljom florom i faunom te drvnom sirovinom

Propadanje zemlje uključujući dezertifikaciju i sušu

Propadanje zemlje, uključujući dezertifikaciju i sušu, pitanje je od goruće važnosti u cijelom svijetu, koje se pogoršava uslijed klimatskih promjena. Prioritet je ostvariti svijet u kojem se zadržava ili poboljšava postojeće stanje zemlje kao resursa. To iziskuje usporavanje gubitka prirodnog kapitala tla, poboljšanje upravljanja tlom (uključujući pristup i zakup) i povećanje otpornosti tla. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· preusmjeravanje na svijet u kojem se zadržava ili poboljšava postojeće stanje zemlje kao resursa.

· zaštita tla

· sprečavanje i ublažavanje suše

Ljudska prava, vladavina prava, dobro upravljanje i učinkoviti rad institucija

Pristupom zasnovanom na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava značajno će se pridonijeti poboljšanju kvalitete upravljanja, smanjenju nejednakosti i isključenja te ostvarenju konkretnih planiranih ciljeva i mjera obuhvaćenih ovim programom putem sudjelovanja, transparentnosti i odgovornosti. Glavni su zahtjevi ojačati participativne političke sustave u kojima se ljudima, osobito marginaliziranim i ranjivim skupinama, daje glas u izboru politika i donošenju odluka koje ih se tiču, te osigurati da se odgovorne može pozvati na odgovornost. U međusobno umreženom svijetu takav pristup postaje sve važniji. To će ljudima omogućiti da izgrade svoje živote, izvuku korist iz gospodarskih prilika i tako produktivno i u miru sudjeluju u političkom, gospodarskom i društvenom životu. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· osiguravanje slobodne registracije svih građana i poboljšanje kvalitete bitnih statističkih sustava

· osiguravanje slobode izražavanja, udruživanja, socijalnog dijaloga, mirnog prosvjeda, svrhovitog sudjelovanja javnosti

· osiguravanje transparentnosti i jamstvo pristupa javnosti informacijama, podacima iz državnog sektora, neovisnim medijima i otvorenom internetu

· donošenje odgovarajućeg zakonodavnog okvira za zaštitu ljudskih prava najranjivijih skupina i pojedinaca, uključujući izbjeglice i osobe raseljene unutar zemlje

· osiguravanje donošenja i provedbe prikladnog zakonodavnog okvira i nacionalnih politika za smanjenje korupcije

· osiguravanje pristupačnosti, nepristranosti i neovisnosti pravosudnih institucija i poštovanja procesnih prava

Miroljubiva društva

Mir je preduvjet održivog razvoja i trajnog iskorjenjivanja siromaštva. Korijeni sukoba i nasilja usko su povezani s lošim upravljanjem, političkom i socijalnom isključenošću, nejednakošću, korupcijom i nepružanjem osnovnih usluga. Prioriteti obuhvaćaju smanjenje učestalosti nasilja i nasilnih smrti te suzbijanje prekograničnih prijetnji poput organiziranog kriminala i nezakonite trgovine. Da bi se ti izazovi svladali, od presudne je važnosti uspostaviti prikladne institucije. Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima su:

· smanjenje broja nasilnih smrti i broja ljudi pogođenih nasiljem

· poboljšanje kapaciteta, stručnosti i odgovornosti institucija policije, pravosuđa i sigurnosti

· smanjenje nezakonitog optjecaja malog i smrtonosnog oružja

· smanjenje međunarodnog organiziranog kriminala, uključujući nezakonite financijske tokove i krijumčarenje droge, ljudi, divlje flore i faune te prirodnih resursa

U okviru za razdoblje nakon 2015. također treba voditi računa o mnogim međusektorskim pitanjima poput klimatskih promjena, katastrofa i otpornosti, dinamike razvoja stanovništva i migracije. Sve to može imati velik učinak na gospodarstvo kao i na dobrobit i sigurnost građana, pa se treba rješavati u okviru na način da se ne ponavljaju ni ometaju odgovarajući međunarodni procesi i sporazumi. Uvrštavanje tih bitnih tema u okvir odražava se u gornjim predloženim ciljnim temama.  

Kada je riječ o klimatskim promjenama, u okvir bi trebalo uključiti nastojanja i mjere potrebne za njihovo rješavanje, posebno one koji nisu obuhvaćeni djelokrugom procesa Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC). U skladu s tim, konačna prioritetna područja i konkretne ciljeve za razdoblje nakon 2015. trebalo bi osmisliti tako da se podupru nastojanja povezana s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama.

Prilog obuhvaća sažetak konkretnih ciljnih tema i ključnih elemenata koji se odnose na svaku od tih tema.

3. Formuliranje konkretnih ciljeva i razmatranje međusobnih veza

U prethodnom odjeljku navedena su prioritetna područja i konkretne ciljne teme koje se smatraju važnima za ostvarenje programa za razdoblje nakon 2015., koji sadržava korjenite promjene. Kako napreduje rad na formuliranju konkretnih ciljeva, treba uzeti u obzir niz kriterija.

Konkretni ciljevi trebali bi biti specifični, mjerljivi, ostvarivi, mjerodavni i sadržavati rokove. Trebali bi se zasnivati na dokazima i pokazateljima kojima se omogućuje kvantificiranje napretka i njegovo izražavanje pomoću specifičnih brojeva, vremenskog plana i postotaka, te se temeljiti na raspoloživim podacima ili podacima koji će vjerojatno biti raspoloživi u bliskoj budućnosti. Dok se konkretnim ciljevima obuhvaćaju ključni prioriteti, neke detaljne aspekte provedbe trebalo bi izraziti pomoću pokazatelja kako bi se omogućilo mjerenje napretka. Morat će se napraviti kompromis između opsežnosti konkretnih ciljeva i njihovog političkog i operativnog učinka, pa će oni u nekim slučajevima morati predstavljati zamjenske vrijednosti za najkritičnija pitanja.

Konkretne ciljeve trebalo bi formulirati tako da budu univerzalni u pogledu pokrivenosti, vodeći računa o tome da ih se može provesti na različite načine u različitim okolnostima, kao na primjer pomoću različitih vremenskih planova ili smjera provedbe. Neki konkretni ciljevi ili njihovi dijelovi mogu biti više ili manje primjenjivi ovisno o kontekstu, što se može riješiti odabirom prikladnih pokazatelja. Zemlje ne bi trebale moći odabirati konkretne ciljeve po vlastitoj želji; to je bitno kako bi se osiguralo da su zajednička nastojanja zemalja dostatna za ispunjenje općenitih i konkretnih globalnih ciljeva, čime se osigurava najveći mogući napredak u svakoj zemlji u skladu s njezinim mogućnostima. Konkretni ciljevi uglavnom bi se trebali primjenjivati na zemlje, ali će njihova provedba iziskivati i djelovanje svih dionika.

U konkretnim ciljevima trebale bi se odražavati i višestruke međusobne veze različitih područja okvira za razdoblje nakon 2015. Utvrđivanje i razmatranje međusobnih veza potrebno je kako bi se izbjegao rad u izolaciji i osigurao uravnoteženi napredak u sve tri dimenzije održivog razvoja. Imajući u vidu da je svako prioritetno područje povezano s gotovo svim drugim područjima, važno je djelovati na razini konkretnih ciljeva kako se bi na svrsishodan i operativan način zahvatile veze među njima.

Konkretni ciljevi formulirani u okviru posebnih prioriteta (npr. pristup sigurnoj vodi za piće i sanitarnim uslugama) također će biti mjerodavni za druge prioritete (npr. zdravlje). To podrazumijeva da bi, uz odabrane glavne konkretne ciljeve utvrđene za svaki općeniti cilj, u okviru za razdoblje nakon 2015. na koherentan način trebalo istaknuti unakrsna upućivanja. Na primjer, u općeniti cilj o sigurnosti hrane, prehrani i održivoj poljoprivredi mogla bi se, osim odabranih glavnih konkretnih ciljeva, uvrstiti upućivanja na druge konkretne ciljeve poput učinkovitosti potrošnje vode, propadanja zemlje, ravnopravnosti spolova i upravljanja.   

4. Mogućnost grupiranja prioritetnih područja

Rad unutar EU-a u početku je bio usmjeren na određivanje niza prioritetnih područja i s njima povezanih konkretnih ciljnih tema. Da bi se napredovalo prema ograničenom skupu općenitih ciljeva kako je dogovoreno unutar EU-a i u kontekstu UN-a, sljedeća je faza grupiranje prioritetnih područja. Osnovni kriterij za grupiranje trebale bi biti jake međusobne veze između prioritetnih područja i s njima povezanim temama koje se odnose na konkretne ciljeve, pri čemu treba voditi računa o njihovom doprinosu iskorjenjivanju siromaštva i održivom razvoju. Prepoznavanje tih brojnih međusobnih veza u okviru za razdoblje nakon 2015. moglo bi pridonijeti tome da se kolektivnom nastojanju u postizanju konsenzusa u vezi s ograničenim skupom općenitih ciljeva pristupi fleksibilno.

Kao primjer grupiranja po toj osnovi, uključivi i održivi rast mogao bi se kombinirati sa zapošljavanjem, biološka raznolikost i šume s dezertifikacijom uključujući propadanje zemlje i sušu, a održivi gradovi mogli bi postati sastavni dio cijelog okvira.

5. Novo globalno partnerstvo

Novo i ojačano globalno partnerstvo trebalo bi biti uključujuće i potaknuti na djelovanje sve zemlje i dionike uključujući privatni sektor, civilno društvo, znanstvene i obrazovne institucije, parlamente i tijela lokalne vlasti, i to na svim razinama. EU, koji je opetovano iskazao podršku novom globalnom partnerstvu, trebao bi ostati jedan od pokretača djelovanja unutar svojih granica i u cijelom svijetu.

Kao prvo, potrebna nam je procjena ključnih mjera za postizanje napretka u ostvarenju općenitih i konkretnih ciljeva, a kao drugo, rasprava o tome kako osigurati da te ključne mjere dobiju primjerenu pažnju na domaćoj i međunarodnoj razini. Primjer pitanja od presudne važnosti je pogodno okruženje sa stabilnim i usklađenim politikama na domaćoj i međunarodnoj razini.

Pogodno političko okruženje

EU se i dalje zalaže za osiguravanje veće usklađenosti politika za razvoj (PCD), vodeći računa o razvojnim ciljevima tih politika koji će vjerojatno utjecati na zemlje u razvoju. Svi partneri u razvijenom svijetu i zemljama u razvoju potiču se na promicanje usklađenosti i, prema potrebi, preispitivanje svojih politika kako bi se osigurala njihova dosljednost s naporima za iskorjenjivanje siromaštva i ostvarenje održivog razvoja, što je velik doprinos provedbi globalnog okvira.

Na primjer, osim što je najotvorenije tržište za izvoz proizvoda iz zemalja u razvoju, EU promiče i odgovornu, održivu i transparentniju nabavu, trgovinu i korištenje prirodnih resursa i sirovina. U lipnju 2013. EU je donio propise o transparentnosti i odgovornosti kojima se od velikih poduzeća u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina i šumarstva traži da javno objave iznose koje plaćaju vladama, i to pojedinačno za svaku zemlju. Ti propisi za EU i zemlje u razvoju predstavljaju učinkoviti alat u borbi protiv korupcije, što bi opet trebalo dovesti do povećanja dostupnosti domaćih resursa za razvoj. Osim toga, nedavno je iznesen prijedlog integriranog pristupa odgovornoj eksploataciji mineralnih sirovina iz područja pogođenih sukobima te visokorizičnih područja.

Kao još jedan primjer PCD-a, novim globalnim partnerstvom trebali bi se poboljšati i ojačati dijalog i suradnja među državama i drugim mjerodavnim dionicima kako bi se stvorilo okruženje pogodno za povećanje koristi međunarodne migracije za ljudski razvoj, djelovanjem u područjima kao što su smanjenje troškova migracije i doznaka u domovinu ili suzbijanje diskriminacije prema migrantima. EU će nastaviti raditi na izgradnji partnerstava sa zemljama u razvoju kako bi se što je moguće više povećao razvojni učinak migracije u kontekstu globalnog pristupa migraciji i mobilnosti.

Trgovina i njezina otvorenost u kontekstu stabilnih domaćih politika i reformi ima vodeću ulogu u iskorjenjivanju siromaštva i održivom razvoju. S tim u vezi trebalo bi ponovno potvrditi vrijednost sustava pravila koji je uspostavljen u okviru WTO-a. EU nastavlja sa svojim inicijativama kojima podupire uključivanje najsiromašnijih zemalja na tržište pomoću ciljanih mjera, npr. pomoću općeg sustava povlastica, uključujući inicijativu „Sve osim oružja” (EBA) i posebni režim potpore održivom razvoju i dobrom upravljanju (GSP+), Pomoć za trgovinu i bilateralne i regionalne trgovinske sporazume. Potičemo naše partnere, a posebno razvijene ekonomije i napredne ekonomije u razvoju da osiguraju pristup na tržište bez carina i kvota (DFQF) i proizvodima podrijetlom iz najmanje razvijenih zemalja. U okviru globalnog partnerstva trebao bi se prepoznati značaj smanjenja prepreka trgovini između sjevera i juga, juga i juga te u regionalnoj trgovini, koje su sve jednako bitne za integraciju u globalno gospodarstvo. S tim u vezi trebalo bi promicati veću transparentnost zasnovanu na dostupnosti sveobuhvatnih statistika.

Znanost, tehnologija i inovacije (STI) te izgradnja kapaciteta trebali bi biti presudni u ostvarenju i pokretanju programa za razdoblje nakon 2015. Glavne komponente programa su politike stvaranja i širenja znanja. EU podupire integrirani i učinkoviti pristup STI-ju u skladu s vizijom strategije Europa 2020. Na međunarodnoj razini se okvirnim programom EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. promiče suradnja između EU-a i međunarodnih partnera u istraživanju i inovacijama. Važno je povećati kapacitete za STI. EU smanjenjem trgovinskih zapreka, poticajima, znanstvenom i tehnološkom suradnjom te izgradnjom kapaciteta potiče razvoj i prijenos čistih tehnologija prihvatljivih za okoliš. Kako bi se izbjegli dvostruki napori, postoji velik prostor za nadovezivanje na postojeće mehanizme. Osim za STI, izgradnja kapaciteta ima presudnu ulogu i u kapitaliziranju postojećeg znanja i osiguravanju održivosti napretka u ostvarenju općenitih ciljeva u razdoblju nakon 2015. Strateški plan potpore tehnologiji i izgradnji kapaciteta iz Balija koji je 2005. donijelo upravno vijeće Programa UN-a za okoliš (UNEP) trebao bi biti jedan od važnih elemenata koji bi ubuduće trebalo razmatrati.a

Aktiviranje potrebnih financijskih resursa

Ključan korak bit će i aktiviranje financijskih resursa. Imajući u vidu izazove s kojima se svijet suočava, u potpunosti treba iskoristiti sve raspoložive resurse (domaće i strane, javne i privatne). Zadaća je prvenstveno nacionalnih vlada da pomoću nacionalnih politika aktiviraju i na najbolji mogući način iskoriste svoje resurse. EU je spreman podržati nastojanja zemalja koje tu podršku najviše trebaju. U tom kontekstu EU priznaje ključnu ulogu službene razvojne pomoći (ODA) i potvrdio je svoju predanost da do 2015. postigne cilj od 0,7%.

Kako se razvija rasprava o financiranju okvira za razdoblje nakon 2015., postoji potreba za sveobuhvatnim i integriranim pristupom financiranju iskorjenjivanja siromaštva i održivog razvoja, kako je izloženo u jednoj komunikaciji iz 2013. i u odgovarajućim zaključcima Vijeća. U tom pogledu od presudne su važnosti sljedeći elementi:

§ Aktiviranje domaćih resursa glavni je mehanizam financiranja potrošnje za ostvarenje ciljeva politika. Budući prioriteti trebali bi biti jačanje porezne politike i uprave, suzbijanje nezakonitih financijskih tokova i korupcije te poboljšanje gospodarenja prirodnim resursima.

§ Međunarodno javno financiranje i dalje će biti osobito važno jer će se njime dopuniti aktiviranje domaćih resursa kada oni nisu dostatni i odobriti dodatni resursi i ulaganja tamo gdje je to najprikladnije. Katalitički potencijal ODA-a trebalo bi bolje iskoristiti pomoću mehanizama kao što je spajanje bespovratnih sredstava i zajmova.

§ Privatni sektor ostaje ključni pokretač uključivog i održivog rasta. Vlade bi u potpunosti trebale iskoristiti prilike koje pruža privatni sektor na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući optimalno korištenje regulatornih i operativnih mehanizama kako bi povećale svoj doprinos ostvarenju javnih ciljeva.

U raspravama o financiranju u kontekstu novog Globalnog partnerstva trebalo bi se nadovezati na rad Međuvladinog odbora stručnjaka za financiranje održivog razvoja te ih koordinirati s pripremama za sljedeću Konferenciju o financiranju razvoja, a trebalo bi uzeti u obzir i srodne procese na drugim forumima kao što su UNFCCC, Konvencija UN-a o bioraznolikosti i međunarodni okvir za smanjenje rizika od katastrofa u razdoblju nakon 2015. (okvir za djelovanje nakon akcijskog programa iz Hyoga) te ih uskladiti s njima. 

Obveze preuzete na četvrtom Forumu na visokoj razini o učinkovitosti pomoći održanom u Busanu u 2011. i na prvom sastanku Globalnog partnerstva na visokoj razini u 2014. trebale bi činiti osnovu učinkovite razvojne suradnje u kontekstu razdoblja nakon 2015. Načela iz Busana, mjerodavna i za netradicionalne donatore, dovest će do učinkovitijih rezultata razvoja. EU nastavlja provoditi svoje politike kako bi povećao učinak i učinkovitost svoje razvojne suradnje.

Praćenje napretka i odgovornost

Da bi se okvir za razdoblje nakon 2015. uspješno proveo, trebalo bi uspostaviti jake mehanizme odgovornosti koji bi omogućili praćenje napretka. U središtu tog mehanizma trebala bi biti uzajamna odgovornost na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući praćenje napretka u ostvarenju općenitih i konkretnih ciljeva za razdoblje nakon 2015. To bi trebalo obuhvaćati doprinos nacionalnih vlada u obliku mjera i financiranja, međunarodno djelovanje i doprinos privatnog sektora nastojanjima na nacionalnoj razini radi ostvarenja globalnih ciljeva.

Osnova praćenja napretka mora biti odgovornost na nacionalnoj razini i službene statistike koje izrađuju mjerodavna nacionalna statistička tijela. Na međunarodnoj razini najvažnije će biti povremeno preispitivanje napretka na visokoj razini, uključujući onaj u kontekstu Političkog foruma na visokoj razini (HLPF) o održivom razvoju. Trebalo bi izbjeći preklapanja s drugim postupcima uzajamne kontrole poput postupka financiranja razvoja.

Osim toga, bit će važno sveobuhvatno godišnje praćenje napretka koje se nadovezuje na rad Međuagencijske i stručne skupine (IAEG) o pokazateljima MDG-ova. Od presudne je važnosti pojačano korištenje postojećih podataka i osiguravanje prikupljanja većeg broja kvalitetnih podataka te izvlačenje koristi iz novih tehnologija i softvera. Polazišna točka daljnjeg djelovanja trebali bi biti postojeći mehanizmi i strateški planovi za jačanje statističkih kapaciteta poput inicijative OECD-a Pariz 21, Akcijskog plana za statistike iz Busana te Nacionalne strategije razvoja statistika (NSDS).

6. Sljedeći koraci

Pristup razvijen u ovoj komunikaciji obuhvaća niz elemenata mjerodavnih za završne faze rada OWG-a na SDG-ovima, za doprinos radu Stručne skupine o financiranju održivog razvoja, kao i za raspravu o razdoblju nakon 2015. na nadolazećem zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA) 69 u rujnu 2014. On se nadovezuje na zaključke Vijeća dogovorene prošle godine i pruža Vijeću osnovu za daljnji razvoj stajališta EU-a. On obuhvaća bitne elemente koji bi trebali biti korisni u srednjoročnom razdoblju, vodeći računa o tome da će se stajalište EU-a dalje razvijati s obzirom na završna izvješća OWG-a i Stručnog odbora te sažeto izvješće Glavnog tajnika UN-a koje će biti izrađeno tijekom 2014.

EU i njegove države članice i dalje će predano raditi na tome da zadrže aktivnu i konstruktivnu uloge u raspravama o okviru za razdoblje nakon 2015. te će razradom prioritetnih pitanja i dvojbi pridonositi daljnjem utvrđivanju okvira. Sveobuhvatno stajalište EU-a trebalo bi osigurati potrebnu osnovu za povezivanje s partnerskim zemljama, dionicima i građanima te za konstruktivnu suradnju s njima.

[1] Zaključci Vijeća „Sveobuhvatni program za razdoblje nakon 2015.” iz lipnja 2013.; Komunikacija Komisije „Pristojan život za sve” iz veljače 2013., Komunikacija Komisije „Razdoblje nakon 2015. – prema sveobuhvatnom i cjelovitom pristupu financiranja mjera za suzbijanje siromaštva i održivog razvoja” iz prosinca 2013.; Zaključci Vijeća „Financiranje iskorjenjivanja siromaštva i održivog razvoja nakon 2015.”. 

Prioritetna područja || Moguće teme povezane s konkretnim ciljevima (uz primjere kojima se objašnjavaju obuhvaćeni elementi)

Iskorjenjivanje siromaštva || Iskorjenjivanje krajnjeg siromaštva Može obuhvaćati krajnje dohodovno i višedimenzionalno siromaštvo || Smanjenje udjela ljudi podložnih krajnjem siromaštvu koji žive s manje od dva dolara dnevno Može obuhvaćati prag „rizika od siromaštva” i više pragove siromaštva || Smanjenje udjela ljudi koji žive ispod nacionalne granice siromaštva uključujući ranjive skupine Može obuhvaćati apsolutne i relativne granice siromaštva u skladu s definicijama siromaštva na nacionalnoj razini || Smanjenje troškova doznaka u domovinu i troškova migracije uključujući troškove zapošljavanja Može obuhvaćati troškove transakcija, troškove zapošljavanja i financijsku uključenost migranata i njihovih obitelji || Osiguravanje sigurnih prava na zemlju, vlasništvo i drugu imovinu Može obuhvaćati zakup zemljišta, infrastrukturu, financijsku uključenost i sezonalnost prihoda || Stvaranje otpornosti na katastrofe i smanjenje broja smrtnih slučajeva i ekonomskih gubitaka koji iz njih proizlaze Može obuhvaćati procjenu rizika i upravljanje rizicima od katastrofe, sustave ranog upozorenja, financijske mehanizme i okvir za naknadu troškova te povezivanje pomoći, obnove i razvoja

Nejednakost || Osiguravanje preduvjeta da skupine s nižim prihodima u jednakoj mjeri imaju koristi od nacionalnog dohotka kao i skupine s višim prihodima Može obuhvaćati usporedbu skupina stanovništva prema kvintilu dohotka i relativnom siromaštvu || Okončanje diskriminacije i nejednakosti u pružanju javnih usluga i gospodarskom životu Može obuhvaćati diskriminaciju među ostalim na osnovi roda, etničke pripadnosti, spolne orijentacije, invaliditeta, nacionalnog podrijetla ili nekog drugog statusa || Osnaživanje i uključivanje marginalnih skupina uključujući etničke manjine, migrante i izbjeglice Može obuhvaćati opseg pristupa migranata i izbjeglica javnim uslugama, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju itd. (u usporedbi s državljanima neke zemlje) te pokazatelje integracije migranata i izbjeglica. || || ||

Sigurnost opskrbe hranom i prehrana, održiva poljoprivreda || Osiguravanje cjelogodišnjeg pristupa dovoljnoj količini sigurne hrane visoke hranjive vrijednosti po prihvatljivim cijenama radi iskorjenjivanja gladi Može obuhvaćati ruralna i urbana područja, društvene skupine u nepovoljnom položaju te otpornost zaliha hrane || Okončanje neishranjenosti, zaostatka u razvoju i nedostatne tjelesne težine djece Može obuhvaćati zaostatak u razvoju i nedostatnu tjelesnu težinu te gojaznost djece || Održivo povećanje produktivnosti u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi Može obuhvaćati produktivnost, navodnjavanje, tehnologije, male poljoprivrednike, konkurentnost, nepostojanost cijena, žene, održivu poljoprivrednu praksu, tlo, vodu, onečišćenje, biološku raznolikost, otpornost (uključujući otpornost na klimatske promjene), krčenje šuma, tradicionalne metode || Smanjenje gubitka i rasipanja hrane Može obuhvaćati gubitke nakon žetve i tijekom prerade, prijevoz, skladištenje, distribuciju i veleprodaju te potrošački otpad || ||

Zdravlje || Smanjenje smrtnosti djece i majki te osiguravanje univerzalnog seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava Može obuhvaćati smrtnost djece i majki, plodnost adolescenata i pristup planiranju obitelji || Smanjenje tereta prenosivih i neprenosivih bolesti Može obuhvaćati najčešće prenosive i neprenosive bolesti || Ostvarenje učinkovitog zdravstvenog osiguranja na ravnopravnoj i univerzalnoj osnovi koje uključuje kvalitetne zdravstvene usluga za sve uključujući ranjive skupine poput osoba s invaliditetom i starijih osoba Može obuhvaćati promicanje zdravlja, preventivne usluge, liječenje i rehabilitaciju te dostupnost i kvalitetu zdravstvenog osoblja || Osiguravanje da nitko ne zapadne u krajnje siromaštvo ili u njemu ostane zbog izdataka za zdravstvene usluge Može obuhvaćati osiromašenje zbog plaćanja participacije || ||

Obrazovanje || Osiguravanje jednakog pristupa dječaka i djevojčica cjelokupnom ciklusu kvalitetnog osnovnog obrazovanja uključujući niže srednje obrazovanje te završetka obrazovanja Može obuhvaćati rani razvoj djeteta, završavanje osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja, prijelaz s osnovnog na niže srednje obrazovanje || Osiguravanje sveobuhvatnih osnovnih, prenosivih i tehničkih vještina koje omogućuju potpuno sudjelovanje u društvu Može obuhvaćati rezultate učenja, dostupnost i kvalifikacije nastavnika, obrazovanje za prijelaz iz škole na radno mjesto, mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja odraslih || Smanjenje stope nepismenosti među odraslim stanovništvom Može obuhvaćati nepismenost odraslih i mladih, rodne razlike || Uklanjanje nejednakosti u obrazovanju poduzimanjem posebnih mjera kako bi se zahvatili pojedinci i skupine u nepovoljnom položaju izloženi riziku od diskriminacije, uključujući osobe s invaliditetom, etničke manjine, migrante i izbjeglice Može obuhvaćati raščlambu podataka o upisu u školu, završetku obrazovanja i rezultatima učenja prema rodu, seoskom/gradskom stanovništvu, kvintilu blagostanja, zemljopisnoj lokaciji i prema drugim posebnim ranjivim skupinama svojstvenima nekoj zemlji te troškove obrazovanja || Jačanje veza između obrazovanja, istraživanja i inovacija te promicanje stvaranja i dijeljenja znanja Može obuhvaćati suradnju između sveučilišta i poduzeća, inovativne kurikulume te osposobljavanje za zeleno, digitalno i održivo gospodarstvo i društvo ||

Ravnopravnost spolova i jačanje položaja žena || Sprečavanje i uklanjanje svih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama Može obuhvaćati seksualno nasilje, brakove djece, genitalno sakaćenje žena i femicid, pristup pravosuđu || Okončanje svih oblika diskriminacije žena i djevojčica Može obuhvaćati pristup gospodarskim prilikama, produktivnu imovinu i prihode, zakonodavstvo i prava, podjelu odgovornosti između žena i muškaraca || Povećanje zastupljenosti, sudjelovanja i vodstva žena u donošenju odluka na svim razinama i u svim sferama Može obuhvaćati zastupljenost žena u politici, žene na rukovodećim položajima i u ključnim sektorima kao što su pravosuđe, policija i sveučilište || Osiguravanje univerzalnog i ravnopravnog pristupa žena i djevojčica osnovnim uslugama Može obuhvaćati pristup zdravstvenoj skrbi i planiranju obitelji, obrazovanju, energiji, vodi, sanitarnim i drugim uslugama, uključujući osposobljavanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sličnim područjima || Smanjenje i uklanjanje rodnih razlika povezanih s plaćama u javnom i privatnom sektoru Može obuhvaćati razine plaća žena u odnosu na plaće muškaraca, sudjelovanje na tržištu rada ||

Voda i sanitarne usluge || Ostvarenje univerzalnog pristupa sigurnoj vodi za piće Može obuhvaćati ruralne i urbane dimenzije, skupine u nepovoljnom položaju, javne ustanove poput bolnica, škola i izbjegličkih kampova te parametre kvalitete || Ostvarenje univerzalnog pristupa sanitarnim uslugama i higijenskim uvjetima Može obuhvaćati pristup sanitarnim objektima i okončanje vršenja nužde na otvorenom || Poboljšanje integriranog upravljanja vodnim resursima Može obuhvaćati planove upravljanja riječnim slivovima, planove za slučaj poplave i suše, gubitke uslijed katastrofa, skladišne kapacitete i sudjelovanje u donošenju odluka || Poboljšanje učinkovitosti potrošnje vode u svim ključnim sektorima Može obuhvaćati riječne slivove podložne nestašicama vode, održive razine zahvaćanja vode, produktivnost korištenja vode u ključnim sektorima (poljoprivreda, energetika, industrija, kućanstva) i povrat troškova || Poboljšanje kvalitete vode i smanjenje onečišćenja Može obuhvaćati stanje vode, ključne sektore u kojima dolazi do onečišćenja vode kemijskim i hranjivim tvarima te otpadne vode  ||

Održiva energija || Osiguravanje univerzalnog pristupa suvremenim energetskim uslugama Može obuhvaćati suvremene energetske usluge i otpornost infrastrukture || Povećanje globalne stope poboljšanja energetske učinkovitosti Može obuhvaćati ulaganje u energetsku učinkovitost po sektoru, nove tehnološke, političke i institucionalne okvire, obnovu zgrada, učinkovite sustave grijanja i rashlađivanja te energetski učinkovite proizvode || Povećanje udjela obnovljive energije u globalnoj kombinaciji izvora energije Može obuhvaćati udio obnovljive energije, ulaganje po sektoru, nove tehnologije, poticaje, političke i institucionalne okvire || Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva štetna za okoliš Može obuhvaćati razine, sektore i regije, pristup, cijene i strategije postupnog ukidanja || ||

Puna i produktivna zaposlenost i dostojanstven rad za sve || Povećanje količine i kakvoće poslova te povećanje održivih i primjerenih sredstava za život, posebno za mlade, starije osobe, žene i skupine izložene riziku od diskriminacije Može obuhvaćati neformalno zapošljavanje, mlade i djevojčice/žene koje se ne obrazuju ni osposobljavaju i nisu produktivno zaposlene. || Povećanje udjela produktivne zaposlenosti i dostojanstvenog rada u ukupnoj zaposlenosti u skladu s osnovama programa za dostojanstveni rad Može obuhvaćati nesamostalni rad, neformalno zapošljavanje, rad djece, prisilan rad i osnovne standarde rada || Povećanje osnovne razine socijalne zaštite i postupna primjena viših standarda socijalnog osiguranja Može obuhvaćati podršku nezaposlenima, obiteljima s djecom, siromašnima, socijalnu sigurnost i mirovine te instrumente upravljanja rizicima od katastrofe || Zaštita prava radnika migranata i raseljenih osoba u skladu s normama i standardima Međunarodne organizacije rada (ILO) Može obuhvaćati jednako postupanje prema radnicima migrantima i njihov pristup dostojanstvenom radu te udio formalno zaposlenih migranata u odnosu na ukupnu zaposlenost || ||

Uključivi i održivi rast || Promicanje strukturne preobrazbe gospodarstva i okruženja pogodnog za razvoj inovacija, poduzetništva, poslovanja i trgovine Može obuhvaćati regulatornu i fiskalnu reformu, korištenje računa nacionalnog gospodarstva za područja gospodarstva, društva i okoliša, promicanje razvojnih strategija s niskim razinama emisija, povećanje produktivnosti mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u formalnom i neformalnom sektoru, pristup ne-ruralnim poslovima te poboljšanje lokalnih lanaca stvaranja vrijednosti || Osiguravanje pristupa tržištima i financijama te informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i mrežama Može obuhvaćati pristup financijskim uslugama, fizičkoj infrastrukturi, elektroničkim komunikacijama i internetu razvojem pogodnih, pravednih i transparentnih regulatornih okruženja, pristup stabilnim ulaganjima uz procjenu rizika, ulaganjima u znanost, tehnologiju i inovacije || Promicanje javnog ulaganja u održivu i otpornu infrastrukturu Može obuhvaćati sektore (prijevoz, energetika, navodnjavanje itd.), razine i kvalitetu ulaganja, javno-privatna partnerstva, neispunjene potrebe, otpornost. || Olakšavanje sigurne, uredne i redovite migracije poboljšanjem međunarodne suradnje Može obuhvaćati sklapanje i provedbu sporazuma o mobilnosti radne snage i sporazume o prijenosu mirovina i drugih socijalnih povlastica te pokazatelje napretka povezane s priznavanjem vještina i kvalifikacija. || Omogućivanje pristupa tržištu bez carina i kvota za proizvode podrijetlom iz najmanje razvijenih zemalja Može obuhvaćati carine i kvote po sektoru, zemlji uvoznici i zemlji podrijetla ||

Održivi gradovi i naselja || Poboljšanje pristupa sigurnom i održivom prijevozu uključujući javni prijevoz po prihvatljivim cijenama Može obuhvaćati prijevoz, buku, sigurnost na cestama i pristupačnost prijevoza za sve || Smanjenje broja ljudi koji žive u sirotinjskim četvrtima osiguravanjem sigurnih i otpornih stambenih zgrada po prihvatljivim cijenama te sigurnog zakupa zemljišta Može obuhvaćati održive stambene zgrade, siguran zakup zemljišta || Poboljšanje održivog i pristupačnog urbanističkog i prostornog planiranja i provedbe urbanističkih planova Može obuhvaćati održive urbanističke planove, integrirano upravljanje rizicima od katastrofe, otpornost gradova i njihovu prilagodbu klimatskim promjenama, zelena urbana područja i međusobne veze sela i grada te pristupačna gradska okruženja || Poboljšanje kvalitete zraka Može obuhvaćati fine čestice i ozon te onečišćenje zraka u unutarnjim prostorima i na otvorenom || ||

Održiva potrošnja i proizvodnja || Smanjenje, ponovno korištenje i recikliranje otpada Može obuhvaćati sprečavanje nastanka otpada, pristup programima prikupljanja otpada, recikliranje i smanjenje odlaganja otpada na odlagališta || Poboljšanje produktivnosti resursa  Može obuhvaćati omjer BDP-a i potrošnje sirovina, smanjenje intenziteta ugljičnog dioksida, tehnike prihvatljive za okoliš || Smanjenje utjecaja potrošnje na okoliš Može obuhvaćati ekološki otisak, ekonomske instrumente, izloženost otrovima, bacanje otpadaka || Osiguravanje dobrog upravljanja kemikalijama tijekom njihova životnog ciklusa Može obuhvaćati pristupe proizvodima zasnovane na njihovim životnim ciklusima, registraciju i odobrenje kemikalija, opasan otpad, regulatorne okvire i sredstva za upravljanje kemikalijama || Smanjenje izloženosti ljudi opasnim kemikalijama i njihova ispuštanja u okoliš Može obuhvaćati razine onečišćenja u ljudima / hrani i okolišu te smanjenje otrovnih lokacija || Poboljšanje uspješnosti poduzeća, proizvoda i usluga u pogledu održivosti Može obuhvaćati izvješćivanje poduzeća o održivosti, održivu javnu nabavu, certificirano označivanje, ulaganje u zelene sektore

Oceani i mora || Zaštita i obnavljanje zdravlja oceana i zadržavanje morske biološke raznolikosti ublažavanjem posljedica ljudskog djelovanja Može obuhvaćati pristup upravljanju aktivnostima zasnovan na očuvanju ekosustava, propadanje staništa, ugrožene vrste, osiguravanje zaštićenih područja unutar i izvan nadležnosti pojedine države kojima se upravlja održivo || Osiguravanje održivih ribarskih područja (zdravi riblji stokovi) Može obuhvaćati povrat ribljih stokova na razine na kojima se može proizvesti najveći održivi doprinos, preveliki kapacitet flota, nezakoniti, neregulirani i neprijavljeni ribolov, prilov i odbacivanje ulova te primjena pristupa zasnovanih na očuvanju ekosustava || Osiguravanje pristupa malih ribara ribarskim područjima na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini Može obuhvaćati male ribare koji love tradicionalnim tehnikama, žene koje se bave ribarstvom te autohtone narode i njihove zajednice. || Smanjenje onečišćenja mora i otpadaka uključujući one s kopnenih izvora Može obuhvaćati kopnene i morske izvore, morski otpad. || ||

Biološka raznolikost i šume || Zaštita i obnova ekosustava koji pružaju osnovne usluge Može obuhvaćati područja očuvanja, povratak u prvobitno stanje, ključne vrste i usluge ekosustava || Sprečavanje nestanka poznatih ugroženih vrsta i poboljšanje stanja njihova očuvanja Može obuhvaćati usmjeravanje na ključne ugrožene vrste, očuvanje, krivolov i nezakonitu trgovinu. || Smanjenje stope gubitka, propadanja i rascjepkanosti svih prirodnih staništa Može obuhvaćati rascjepkanost zaštićenih područja i prirodnih staništa || Smanjenje krčenja i propadanja šuma pomoću održivog gospodarenja šumama Može obuhvaćati propadanje šuma, promjenu šumskog pokrova, nezakonitu sječu stabala, zaštićena područja i održivo upravljanje šumama || Smanjenje razine nezakonite trgovine divljom florom i faunom te drvnom sirovinom Može obuhvaćati smanjenje potražnje, kapacitet za izvršenje i provedbu zakona, organizirani kriminal ||

Propadanje zemlje, uključujući dezertifikaciju i sušu || Preusmjeravanje na svijet u kojem se zadržava ili poboljšavanja postojeće stanje zemlje kao resursa Može obuhvaćati sprečavanje propadanja zemlje i povratak propale ili onečišćene zemlje u prvobitno stanje || Zaštita tla Može obuhvaćati kvalitetu i eroziju tla, organske tvari u tlu te održavanje plodne zemlje || Sprečavanje i ublažavanje suše Može obuhvaćati izradu planova upravljanja riječnim slivom i upravljanja rizikom od suša, mjere za učinkovitu potrošnju vode || || ||

Ljudska prava, vladavina prava, dobro upravljanje i učinkoviti rad institucija || Osiguravanje slobodne registracije svih građana i poboljšanje kvalitete bitnih statističkih sustava Može obuhvaćati upis u knjigu rođenih i pravnu osobnost || Osiguravanje slobode izražavanja, udruživanja, socijalnog dijaloga, mirnog prosvjeda, svrhovitog sudjelovanja javnosti Može obuhvaćati sudjelovanje u politici i donošenju odluka, slobodu udruživanja i govora, pristup javnim i državnim institucijama i uslugama te socijalni dijalog || Osiguravanje transparentnosti i jamstvo pristupa javnosti informacijama, podacima iz državnog sektora, neovisnim medijima i otvorenom internetu Može obuhvaćati pristup informacijama i podacima iz državnog sektora, slobodu medija te otvoreni internet || Donošenje odgovarajućeg zakonodavnog okvira za zaštitu ljudskih prava najranjivijih skupina i pojedinaca uključujući izbjeglice i osobe raseljene unutar zemlje Može obuhvaćati pristup pravosuđu i javnim uslugama, slobodu izražavanja i obavješćivanje ranjivih skupina || Osiguravanje donošenja i provedbe odgovarajućeg zakonodavnog okvira i nacionalnih politika radi smanjenja korupcije Može obuhvaćati korupciju, upravljanje javnim financijama i uspostavu mehanizama odgovornosti || Osiguravanje pristupačnosti, nepristranosti i neovisnosti pravosudnih institucija te poštovanja procesnih prava Može obuhvaćati donošenje odluka bez diskriminacije zasnovano na vladavini prava, predvidljivo i transparentno donošenje i provođenje zakona, pristup pravosuđu

Miroljubiva društva || Smanjenje broja nasilnih smrti i broja ljudi pogođenih nasiljem Može obuhvaćati ubojstva i smrti uslijed sukoba, nasilje prema ranjivim skupinama || Poboljšanje kapaciteta, stručnosti i odgovornosti institucija policije, pravosuđa i sigurnosti Može obuhvaćati povjerenje građana u rad institucija pravosuđa, policije i sigurnosti || Smanjenje nezakonitog optjecaja malog i smrtonosnog oružja Može obuhvaćati nezakoniti prijenos oružja i trgovinu oružjem || Smanjenje međunarodnog organiziranog kriminaliteta uključujući nezakonite financijske tokove i krijumčarenje droge, ljudi, divlje flore i faune te prirodnih resursa Može obuhvaćati područja krijumčarenja i organiziranog kriminala povezanih s drogom, robom, divljom florom i faunom, smanjenje nezakonitih financijskih tokova, izbjegavanje plaćanje poreza te povrat ukradene imovine || ||