KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. /* COM/2014/0332 final */
KOMUNIKACIJA
KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM
ODBORU I ODBORU REGIJA o
strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. 1.
Uvod – Kontekst Jedan od
strateških ciljeva Europske komisije jest zajamčiti sigurno i zdravo radno
okruženje za više od 217 milijuna radnika u EU-u, pri čemu ona usko
surađuje s državama članicama, socijalnim partnerima i drugim
institucijama i tijelima EU-a. Budući da su rizici za zdravlje i sigurnost
radnika u velikoj mjeri slični u cijelom EU-u, Unija ima jasnu ulogu
olakšati državama članicama učinkovitiji odgovor na takve rizike te
zajamčiti jednake uvjete u cijelom EU-u. Ta je uloga izričito
priznata u Ugovoru[1], kojim
se Uniji daju zajedničke ovlasti za poticanje suradnje među državama
članicama i donošenje direktiva kojima se određuju minimalni uvjeti
za poboljšanje radnog okruženja kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost
radnika. EU tijekom
godina djeluje u području sigurnosti i zdravlja na radu u okviru
strateškog političkog okvira koji obuhvaća dvije ključne
sastavnice:
sveobuhvatni zakonodavni korpus
EU-a koji pokriva najvažnije profesionalne rizike i pruža zajedničke
definicije, strukture i pravila koja države članice
prilagođavaju raznim nacionalnim okolnostima i
niz višegodišnjih akcijskih
programa u razdoblju 1978. – 2002., nakon kojih slijede europske
strategije (obuhvaćaju razdoblja 2002. – 2006. i 2007. – 2012.) za
utvrđivanje prioriteta i zajedničkih ciljeva, osiguranje okvira
za koordiniranje nacionalnih politika i promicanje holističke kulture
prevencije. Rezultat strategije za razdoblje 2007. – 2012. ogleda se u
činjenici da je 27 država članica uspostavilo nacionalne
strategije.
Prevencija
rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na radnom mjestu ključni
su ne samo za poboljšanje kvalitete radnih mjesta i radnih uvjeta, već i
za promicanje konkurentnosti. Održavanje zdravlja radnika ima izravan i
mjerljiv pozitivan učinak na produktivnost i pridonosi poboljšanju
održivosti sustava socijalne sigurnosti. Sprječavanje ozbiljnih
nesreća ili profesionalnih bolesti radnika te promicanje zdravlja tijekom
cijelog radnog vijeka, od prvog posla nadalje, ključ je omogućivanja
duljeg rada. To stoga pridonosi rješavanju dugoročnih posljedica
demografskog starenja, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan,
održiv i uključiv rast.[2] U
okviru Smjernice za zapošljavanje 7. posebno je naglašeno promicanje kvalitete
radnog mjesta. U Paketu mjera za zapošljavanje[3]
naglašeno je da poboljšanje radnih uvjeta ima pozitivan učinak na
produktivnost i konkurentnost. Ulaganje u
sigurnost i zdravlje na radu pridonosi dobrobiti radnika te je isplativo. Prema
nedavnim procjenama, ulaganja u tom području mogu donijeti visoki povrat
uloženog, prosječno po stopi od 2,2[4] i u
rasponu od 1,29 do 2,89[5]. Rezultatima
ocjenjivanja strategije sigurnosti i zdravlja na radu za razdoblje 2007. –
2012.[6]
potvrđena je vrijednost strateškog okvira EU-a s obzirom na političko
djelovanje u tom području te je iskazana snažna podrška dionika daljnjem
strateškom pristupu na razini EU-a. Ocjenjivanjem je naglašena potreba
preispitivanja ciljeva, prioriteta i radnih metoda radi prilagodbe
političkog okvira EU-a promjenjivim obrascima rada i novim rizicima te
nadolazećim rizicima. Komisija je
2013. pokrenula javno savjetovanje na internetu[7] kako bi
dobila mišljenja dionika o provedbi prethodne strategije za sigurnost i
zdravlje na radu i o budućem djelovanju. Više od 500 odgovora
potvrđuje potrebu za nastavkom koordinacije na razini EU-a u ovom
području, a dani su i korisni prijedlozi o sadržaju novog strateškog
okvira. Velika većina ispitanika smatra da je potrebno učiniti više
kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i troškovi
usklađivanja za mala i srednja poduzeća (MSP). Većina ispitanika
također je naznačila da treba težiti tim ciljevima uz istovremeno
zadržavanje visoke razine usklađenosti s načelima sigurnosti i
zdravlja na radu,
bez
obzira na veličinu poduzeća. U prijedlogu
strateškog okvira o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2014. – 2020.
Komisija je uzela u obzir nekoliko doprinosa, a svi su poduprli pokretanje
strateške političke inicijative, posebice oni iz Europskog parlamenta[8],
Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radnom mjestu (ACSH)[9] te Višeg
odbora inspekcije rada (SLIC)[10]. Kako bi završila
postupak savjetovanja, Komisija je organizirala konferenciju o „uvjetima rada” [11],
okupivši glavne dionike radi rasprave o ključnim izazovima i prioritetima
za poboljšanje zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu. Provedba tog
strateškog okvira odvijat će se usporedno s ex post ocjenjivanjem
zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu, pri čemu se
zaključci očekuju do kraja 2015. Tim će se ocjenjivanjem, koje
je propisano Okvirnom direktivom 89/391/EEZ i obuhvaćeno Komisijinim
programom za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT)[12],
ojačati utemeljenost na dokazima mogućih novih inicijativa u
budućnosti. Iz tog razloga i s obzirom na ključnu važnost ovog
programa, trenutačni će se strateški okvir revidirati 2016. kako bi
se u potpunosti uzeli u obzir rezultati ocjenjivanja i revizija strategije
Europa 2020. U ovoj se
Komunikaciji navode ključni strateški ciljevi i niz aktivnosti za
promicanje zdravlja i sigurnosti radnika (dio 4.), na temelju utvrđivanja
neriješenih problema (dio 2.) i glavnih izazova (dio 3.). 2.
Pregled stanja – Napredak i neriješeni problemi u
području zdravlja i sigurnosti na radu Poboljšanja koja
je EU postigao u području sigurnosti i zdravlja na radu tijekom
posljednjih 25 godina u velikoj se mjeri mogu pripisati sveobuhvatnim
zakonodavnim i političkim aktivnostima koje su pokrenuli i proveli Unija,
države članice i dionici poput socijalnih partnera. Ostvarena je
većina zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa izloženih u strategiji
EU-a za sigurnost i zdravlje na radu 2007.‑2012. Strategijom EU-a
o zdravlju i sigurnosti na radu osiguran je zajednički okvir za
usklađivanje i zajednički smjer. Dvadeset i sedam država članica
sada ima nacionalnu strategiju za sigurnost i zdravlje na radu prilagođenu
nacionalnom kontekstu i ključnim prioritetnim područjima. U EU je od
2007. do 2011.[13]
stopa učestalosti nesreća koje su uzrokovale odsutnost s posla
tijekom više od tri dana smanjen za 27,9 %. Inicijative za podizanje
svijesti koje se provode na razini EU-a i na nacionalnoj razini znatno su
pridonijele jačanju kulture sprječavanja rizika. Prema nedavnom
istraživanju Eurobarometra[14],
velika većina radnika izrazila je zadovoljstvo zdravljem i sigurnošću
na trenutačnom radnom mjestu (85 %), a više od tri četvrtine radnika
(77 %) izjavilo je da su informacije o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu
i/ili osposobljavanje u tom području dostupni na njihovu radnom mjestu. Ocjenjivanjem
strategije sigurnosti i zdravlja na radu 2007. – 2012. potvrđeno je
da je provedba
Strategije
EU-a sveukupno
bila učinkovita te da su njezini glavni ciljevi postignuti. Strategija EU-a pridonijela je poboljšanju provedbe zakonodavstva koje
se odnosi na sigurnost i zdravlje na radu i razjašnjenju pravila EU-a. No provedba
je i dalje izazov, posebice za MSP-ove, koji imaju poteškoća pri
usklađivanju s nekim regulatornim zahtjevima. K tomu, bilo je i
nedostataka, konkretno u smislu učinka na pojedinačna poduzeća
na lokalnoj razini, posebice MSP-ove. Iako su državne
vlasti aktivno sudjelovale u provedbi strategije, bilo je teže razviti
osjećaj vlasništva u drugim partnerima EU-a, posebice nacionalnim
socijalnim partnerima. Statističko prikupljanje podataka i
razvoj alata za praćenje nisu bili dostatni. Konkretno, u ocjeni strategije
za razdoblje 2007. – 2012. naglašena je potreba za uspješnijim rješavanjem
pitanja učinka određenih preventivnih aktivnosti na pojedinačna
poduzeća (posebice MSP-ove), interakcije pitanja sigurnosti i zdravlja na
radu s okolišem i kemikalijama te uspješnog sprječavanja profesionalnih
bolesti i bolesti povezanih s radom. Unatoč
znatnom smanjenju nesreća i boljoj prevenciji, i dalje su potrebna dodatna
poboljšanja u području zdravlja i sigurnosti na radu u EU-u. ·
Svake
godine više od 4 000 radnika umre uslijed nesreća na radu, a više od
tri milijuna radnika žrtve su ozbiljnih nesreća na radu zbog kojih
izostanu s posla više od tri dana[15]. ·
Postotak
radnika koji smatra da su njihovo zdravlje i sigurnost ugroženi zbog posla
iznosi 24,2 %, dok postotak onih koji su izjavili kako je posao uglavnom
negativno utjecao na njihovo zdravlje iznosi 25 %[16]. ·
Osim
ljudske patnje, troškovi uzrokovani bolovanjima povezanima s poslom
neprihvatljivo su visoki. U Njemačkoj je gubitak produktivnosti uslijed
460 milijuna dana bolovanja godišnje procijenjen na 3,1 % BDP-a[17]. ·
Troškovi
socijalnog osiguranja koji se pripisuju bolovanjima ili nesrećama
također su neprihvatljivo visoki. U fiskalnoj godini 2010./2011. neto
trošak države samo je u Ujedinjenoj Kraljevini procijenjen na 2 381
milijun GBP[18]. Kako bi
se dodatno poboljšali zdravlje i sigurnost radnika, a u skladu s Ugovorom
(članci 153. i 156.), Komisija bi trebala poduzeti održive političke
mjere u suradnji s državama članicama. Gospodarske i socijalne koristi
javne politike zdravlja i sigurnosti na radu dobro su dokumentirane s obzirom
na pozitivni učinak na rast i veću produktivnost, smanjenje
nesreća i manju učestalost teških bolesti. Pri poduzimanju mjera
treba uzeti u obzir i trošak za poduzeća. 3.
Glavni izazovi Pregledom stanja
u prethodnom odjeljku uočeni su ključni izazovi zajednički
zemljama cijele Unije koji zahtijevaju daljnje političko djelovanje. ·
Prvi
izazov: poboljšanje provedbe u državama članicama, posebice osnaživanjem
kapaciteta mikro i malih poduzeća kako bi se uspostavile uspješne i
učinkovite mjere sprječavanja rizika Pristupi
praktičnoj provedbi zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu
razlikuju se među državama članicama. To je posebice važno s obzirom
na stupanj ispunjavanja uvjeta u privatnim poduzećima i tijelima javnog
sektora, u raznim sektorima gospodarske aktivnosti te poduzećima
različitih veličina. U većini je
slučajeva opseg i uspješnost upravljanja sigurnošću i zdravljem na
radu i dalje poseban izazov mikro i malim poduzećima. Manja poduzeća
i dalje su u manjoj mjeri usklađena s nacionalnim pravilima i pravilima
EU-a te izvješćuju o manjem broju mjera za upravljanje sigurnošću i
zdravljem na radu u usporedbi s većim poduzećima[19]. Uzroci su
višestruki i kreću se u rasponu od inherentnih poteškoća pri
poštovanju regulatornih i administrativnih odredbi, često uslijed
nedostatka izravno dostupnog stručnog znanja, pa do nedostatka svijesti o
obvezama, nedostatka vodstva ili nedostatne provedbe. MSP-ovi snose i veće
troškove usklađivanja u relativnim iznosima. U strategiji za
razdoblje 2007. – 2012. Komisija i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na
radu (EU-OSHA) razvile su praktične vodiče i materijale o dobroj
praksi kao podršku provedbi mjera koje se odnose na sigurnost i zdravlje na
radu u MSP-ovima. Agencija EU-OSHA razvila je internetski interaktivni alat za
procjenu rizika (OiRA)[20] koji
predstavlja znatan doprinos pospješivanju usklađenosti MSP-ova s uvjetima
sigurnosti i zdravlja na radu. No na razini EU-a i na nacionalnoj razini potreban
je usredotočeniji napor. Pri utvrđivanju ili uspostavljanju
regulatornih mjera koje se odnose na sigurnost i zdravlje na radu tvorci
politika trebali bi razmotriti konkretne okolnosti i ograničenja mikro i
malih poduzeća. Oni ne mogu pretpostaviti da će i velika i mala
poduzeća u jednakoj mjeri provesti obveze koje proizlaze iz pravila
povezanih sa sigurnošću i zdravljem na radu ili da će im te obveze
predstavljati jednak trošak. Potrebno je
uspostaviti jednostavnija i učinkovitija rješenja kako bi se uzela u obzir
situacija u mikro i malim poduzećima te tako osigurala uspješna zaštita
zdravlja i sigurnosti radnika na svim radnim mjestima neovisno o veličini.
To zahtijeva pojednostavnjivanje zakonodavstva tamo gdje je to primjereno te
osiguravanje prilagođenog vodstva i podrške mikro i malim poduzećima
kako bi se olakšala procjena rizika. ·
Drugi
izazov: unaprjeđenje prevencije profesionalnih bolesti suzbijanjem
postojećih i novih te nadolazećih rizika Loše zdravlje
povezano s poslom, što obuhvaća bolesti uzrokovane ili pogoršane uslijed
nepovoljnih radnih uvjeta, znatno opterećuje radnike, poduzeća i
sustave socijalnog osiguranja[21]. Najnovije
dostupne procjene Međunarodne organizacije rada (ILO)[22]
upućuju na ukupni broj od 159 500 smrtonosnih bolesti povezanih s
poslom u 2008. u EU‑27, među
kojima je rak vodeći uzrok smrti (95 500 slučajeva).
Procjenjuje se da se između 4 % i 8,5 % ukupnog broja
slučajeva raka može pripisati profesionalnoj izloženosti. Gotovo polovica smrtnih slučajeva povezanih
s poslom odnosi se na smrtne slučajeve povezane s kemijskim tvarima. Poduzeti su
znatni napori radi sprječavanja profesionalnih bolesti i novih ili
nadolazećih rizika. Uspostavljeno je zakonodavstvo EU-a radi reguliranja
kemikalija kako bi se ostvarila visoka razina zaštite ljudskog zdravlja i
okoliša (REACH[23] i CLP[24]) te
suzbila izloženost elektromagnetskim poljima. Istovremeno su poduzete
nezakonodavne mjere, uključujući širenje informacija, razmjenu dobrih
praksi i pokretanje dvogodišnjih paneuropskih kampanja za podizanje razine
svijesti pod okriljem EU OSHA[25]. S
obzirom na ozbiljnost izazova, rak izazvan uvjetima na radu, bolesti uzrokovane
azbestom, plućne bolesti, kožne bolesti, astma i druga kronična
stanja zahtijevaju trajnu posebnu pažnju. Iako su mnogim
novim tehnologijama i inovacijama u području organizacije rada znatno
poboljšani radni uvjeti i dobrobit na radnom mjestu, za uspješnu prevenciju
profesionalnih bolesti nužno je predvidjeti potencijalne negativne učinke
novih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika. Industrijska primjena novih
tehnologija dovodi do novih proizvoda i procesa koje je potrebno u dovoljnoj
mjeri testirati i provjeriti kako bi se zajamčilo da su sigurni i da ne
predstavljaju veliku opasnost za potrošače i radnike. Jedan takav primjer
predstavljaju nanomaterijali jer se oni mogu odlikovati jedinstvenim svojstvima
koja mogu zahtijevati nove metode testiranja toksičnosti i alate za
predviđanje rizika od faze razvoja proizvoda nadalje, kako bi se u
odgovarajućoj mjeri uzeli u obzir sigurnosni aspekti. Potrebno se
suočiti i s drugim nadolazećim rizicima povezanima s razvojem
biotehnologija i zelenih tehnologija. Promjenama u
organizaciji rada uzrokovanima razvojem informacijske tehnologije, posebice
onima koje su omogućile trajnu povezanost, otvorene su goleme prilike za
razvoj fleksibilnih i interaktivnih radnih procesa. Radna snaga također je
sve raznolikija, što se odražava u novim netipičnim oblicima ugovora i
obrascima rada. Poslovi se sve češće mijenjaju, što je povezano s
kraćim projektima, posebice za mlađe radnike. Prema nedavnom
istraživanju Eurobarometra, međutim, radnici smatraju da je stres jedan od
glavnih profesionalnih rizika (53 %), slijede ergonomski rizici
(ponavljajuće kretnje ili zamorni, odnosno bolni položaji (28 %)) te
svakodnevno podizanje, nošenje ili premještanje tereta (24 %). Posebnu
pozornost treba posvetiti rješavanju utjecaja promjena u organizaciji posla na
fizičko i mentalno zdravlje. Zbog prirode nekih poslova u kojima čine
većinu, žene se mogu susresti s posebnim rizicima, kao što su
mišićno-koštani poremećaji ili određene vrste raka[26]. ·
Treći
izazov: suočavanje s demografskim promjenama Stanovništvo
EU-a sve je starije, pri čemu se broj osoba u dobi od 60 i više godina
svake godine povećava za više od dva milijuna. Radno stanovništvo
također stari jer se udio starijih zaposlenih radnika povećava u
odnosu na udio mlađih radnika. Prema Eurostatovim predviđanjima za
stanovništvo (Europop 2010.), očekuje se da će se postotak radnog
stanovništva u dobi od 55 godina do 64 godine u državama EU-27 između
2010. i 2030. povećati za otprilike 16 %. U Bijeloj knjizi
Komisije o mirovinama poziva se na produljenje radnog vijeka kako bi mirovinski
sustavi i dalje bili primjereni i održivi. To zahtijeva primjerene radne uvjete[27]. Dobro zdravlje i
sigurnost radnika nužni su za održiv radni vijek i aktivno i zdravo starenje,
posebice s obzirom na starenje radnog stanovništva i produljenje radnog vijeka.
To zahtijeva stvaranje sigurnog i zdravog okruženja tijekom cijelog radnog vijeka
radne snage koja je sve raznovrsnija. Ključ za ostvarenje tog cilja je
promicanje kulture prevencije. Uspješno
produljenje karijera u velikoj mjeri ovisi o primjerenoj prilagodbi radnih
mjesta i organizacije rada, što obuhvaća radno vrijeme, dostupnost radnog
mjesta i intervencije na radnom mjestu usmjerene na starije radnike. Treba
razvijati i cjeloživotnu zapošljivost kako bi se u obzir uzele promjene
sposobnosti radnika zbog starenja. Inovativni računalni proizvodi i usluge
(npr. za „rad” u potpomognutom okruženju) nude širok raspon mogućnosti
poboljšanja zapošljivosti. K tomu, mjere reintegracije i rehabilitacije koje
omogućuju rani povratak na posao nakon nesreće ili bolesti nužne su
kako bi se izbjeglo trajno isključivanje radnika s tržišta rada. 4.
Ključni strateški ciljevi Kako bi
oblikovala cjelovit odgovor, koji obuhvaća veći broj tema, na tri
izazova utvrđena u 3. odjeljku, Komisija predlaže niz aktivnosti koje
treba provesti ili razviti u uskoj suradnji s državama članicama,
socijalnim partnerima i drugim dionicima, a grupirane su u okviru sedam
ključnih strateških ciljeva. Mjera ispunjenja tih ciljeva i napredak pri
provedbi akcijskog plana bit će tema sustavnog praćenja i
ocjenjivanja te će se uzeti u obzir u okviru ocjenjivanja zakonodavstva
koje se odnosi na sigurnost i zdravlje na radu. 4.1.
Daljnja
konsolidacija nacionalnih strategija Koordinacijska
uloga EU-a u velikoj je mjeri prepoznata te se smatra vjerodostojnom
referentnom točkom. Ocjenjivanje strategije EU-a o sigurnosti i zdravlju
na radu za razdoblje 2007. – 2012. pokazalo je da je 27 država članica
uspostavilo nacionalne strategije za sigurnost i zdravlje na radu u skladu sa
strategijom EU-a. Iz sažete
analize nacionalnih strategija vidljivo je da one načelno odražavaju
prioritete utvrđene strategijom EU-a uz prilagodbu odgovarajućem
nacionalnom kontekstu. U većini država članica dionici su na
nacionalnoj razini naglasili važnost strategije EU-a za sigurnost i zdravlje na
radu kako bi se tom pitanju dalo važno mjesto u nacionalnom političkom
programu te kako bi se utjecalo na nacionalne procese donošenja odluka u tom
području. No ima prostora za izraženiju i sustavniju ulogu EU-a u podršci
provedbe nacionalnih strategija koordinacijom politika, uzajamnim učenjem
i iskorištavanjem sredstava EU-a. Države članice pozivaju se da razmotre
reviziju svojih nacionalnih strategija u svjetlu novog strateškog okvira EU-a
za sigurnost i zdravlje na radu uz blisko savjetovanje s relevantnim dionicima,
uključujući socijalne partnere. Aktivnosti od 2014.: ·
revizija
nacionalnih strategija za sigurnost i zdravlje na radu u svjetlu novog
strateškog okvira EU-a ® države
članice, uz savjetovanje s relevantnim dionicima, uključujući
socijalne partnere; ·
uspostava
baze podataka koja obuhvaća sve nacionalne strateške okvire za sigurnost i
zdravlje na radu ®
Komisija u suradnji s agencijom EU-OSHA i ·
imenovanje
kontaktnih točaka za nacionalne strategije (države članice) koje
će se redovito sastajati radi mapiranja i razmjene dobrih praksi ® Komisija, EU-OSHA, ACSH i SLIC. 4.2.
Olakšavanje
usklađenosti sa zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu, posebice u
mikro i malim poduzećima MSP-ovi
imaju više poteškoća pri usklađivanju s regulatornim zahtjevima u
ovom području. Stoga je ključno poboljšati kvalitetu smjernica i
pružiti praktične alate kako bi se olakšala usklađenost sa
zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu. Potrebe mikro i malih
poduzeća uzet će se u obzir pri provedbi aktivnosti na razini EU-a i
nacionalnoj razini, uključujući primjerenu prilagodbu alata kao što
je alat OiRA. Aktivnosti
od 2014.: ·
pružanje
financijske i tehničke podrške pri provedbi OIRA-e i drugih
računalnih alata u državama članicama, s naglaskom na prioritetne
sektore ® države
članice, uz podršku Europskog socijalnog fonda (ESF) i agencije EU-OSHA; ·
razvoj
smjernica i prepoznavanje primjera dobrih praksi, uzimajući u obzir
specifičnu prirodu i uvjete MSP-ova, a posebice mikro-poduzeća ® Komisija i EU-OSHA; ·
promicanje
razmjene dobrih praksi, pri čemu će MSP-ove podržati veća
poduzeća u lancu ugovaratelj-dobavljač-kupac kako bi se poboljšali
sigurnost i zdravlje na radu ®
Komisija, u suradnji s državama članicama i ACSH-om i ·
nastavak kampanja za podizanje svijesti® Komisija, u suradnji
s državama članicama i agencijom EU‑OSHA. 4.3.
Bolje
provođenje zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu u državama
članicama Svijest o
propisima o sigurnosti i zdravlju na radu u poduzećima se često prvi
put javi kada ih posjeti inspektor rada. To upućuje na nedostatnu
svjesnost koju treba sustavno rješavati. Ključno je smatrati inspektore
rada pospješivačima usklađenosti, a ne zaprekama poslovnoj
aktivnosti. Inspekcije rada
imaju i ključnu ulogu u utvrđivanju i sprječavanju
neprijavljenog rada. Zato inspekcije trebaju imati potpornu ulogu i biti dobro
usmjerene na konkretne rizike, iako je uvijek naglasak na usklađenosti. U
EU-u postoji otprilike 20 000 inspektora rada – približno jedan inspektor
na 9 000 radnika obuhvaćenih relevantnim nacionalnim inspekcijama
rada[28].
Oni provode oko 1 500 000 inspekcija godišnje[29]. Uspješnost
inspekcija rada u velikoj mjeri ovisi o stručnosti inspektora rada i
njihovom kapacitetu provođenja tih inspekcija. Kako bi inspektori rada
mogli pravilno izvršavati inspekcije temeljene na riziku, nužno ih je
obučiti o sigurnosti i zdravlju na radu, posebice s obzirom na
nadolazeće rizike i nove tehnologije. S obzirom na
proračunska ograničenja, programi financiranja EU-a
(uključujući ESF) mogli bi se bolje iskoristiti kako bi se
inspekcijama rada pružili potrebni resursi. Razmjena dobrih praksi među
inspekcijama rada na razini EU-a instrument je poboljšanja njihove
učinkovitosti, a tako bi trebalo biti i ubuduće. Aktivnosti od
2014.: ·
mapiranje
resursa inspekcija rada i ocjena njihovog kapaciteta izvršavanja glavnih
dužnosti pri provedbi zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu ® Odbor viših inspektora rada (SLIC); ·
ocjena
programa razmjene/obuke inspektora rada i proučavanje načina
poboljšanja postojećih alata za suradnju unutar SLIC-a, uzimajući u
obzir nove izazove povezane sa sigurnošću i zdravljem na radu ® Komisija, u suradnji sa SLIC-om; i ·
utvrđivanje
uspješnosti sankcija i administrativnih novčanih kazni koje nameću
države članice te drugih mjera „meke provedbe” i netradicionalnih
načina praćenja usklađenosti ®Komisija, u suradnji s državama
članicama preko SLIC-a i ACSH-a. 4.4.
Pojednostavnjivanje
postojećeg zakonodavstva U skladu s
ciljevima programa REFIT[30]
nužan je trajan zajednički napor Komisije, drugih institucija EU-a i
država članica kako bi se pojednostavnilo zakonodavstvo EU-a i uklonilo
nepotrebno administrativno opterećenje. U nadolazećim godinama
ključna pitanja obuhvaćat će procjenu prikladnosti
postojećeg zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu za njegovu svrhu,
analizu načina poboljšanja njegove provedbe te osiguravanje bolje,
uspješnije i ravnomjerne usklađenosti u svim državama članicama i
poduzećima. Komisija
obavlja sveobuhvatno ocjenjivanje cijelog zakonodavnog korpusa koji se odnosi
na sigurnost i zdravlje na radu u skladu s Direktivom 89/391/EEZ[31]. U okviru
te aktivnosti, države su članice Komisiji nedavno dostavile svoja
nacionalna izvješća o provedbi 24 direktive koje se odnose na zdravlje i
sigurnost na radu. Komisija trenutačno analizira nacionalna izvješća
o provedbi i uvrstit će ih u ocjenjivanje. Posebna
će se pozornost pri ocjenjivanju posvetiti utvrđivanju mogućih
pojednostavnjenja i/ili smanjenja administrativnog opterećenja, posebice u
mikro i malim poduzećima, uz istovremeno očuvanje visoke razine
zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. Taj je postupak važan ne samo za
zakonodavstvo EU-a, već i za nacionalne pravne i administrativne odredbe
kojima se prenosi zakonodavstvo EU-a. Stoga se države članice potiču
na usporedno izvršavanje slične aktivnosti. Rezultati ocjenjivanja, koji
će biti dostupni 2015., uzet će se u obzir u sklopu revizije
strateškog okvira 2016. Aktivnosti od
2014.: ·
utvrđivanje
mogućih pojednostavnjenja i/ili smanjenja nepotrebnog opterećenja u
okviru ocjenjivanja zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu te promicanje
javne debate sa svim dionicima®
Komisija i ACHS; ·
poticanje
država članica da utvrde izvore posebnog regulatornog opterećenja
uzrokovanog njihovim prenošenjem zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu
i nacionalnim zakonodavstvom te analiza nacionalnih izvješća o provedbi
kako bi se utvrdile dobre prakse i promicala razmjena informacija ®države članice u suradnji s
Komisijom i ·
procjena
situacije mikro-poduzeća u sektorima niskog rizika i razmatranje
pojednostavnjenja provedbe procjene rizika, uključujući dokumentaciju
® Komisija. 4.5.
Odgovor
na starenje radne snage, nadolazeće nove rizike, sprječavanje bolesti
povezanih s poslom i profesionalnih bolesti Promjena
tehnologija, novi proizvodi i stavljanje na tržište novih kemikalija stvaraju
potrebu za prikupljanjem i ocjenom čvrstih znanstvenih dokaza, kako bi se
utvrdio najbolji način odgovora na nadolazeće nove rizike.
Institucije EU-a, a posebice Komisija, trebaju mobilizirati dostupne
stručnjake najviše razine kako bi radili na tome. K tomu je
potrebno obratiti posebnu pažnju na rizike koji pogađaju određene
dobne skupine, radnike s invaliditetom i žene te primijeniti ciljane mjere.
Pilot-projektom o sigurnosti i zdravlju na radu namijenjenom starijim radnicima
utvrdit će se načini promicanja fizičkog i psihološkog zdravlja
starijih radnika. Time će se pružiti i primjeri dobre prakse i pospješiti
razmjena informacija[32].
Zajednički program potpore okoline za samostalan život u okruženju
pridonosi suočavanju s izazovom starenja radne snage. Ocjena novih
nadolazećih rizika na temelju znanstvenih dokaza i širenje rezultata bit
će ključni elementi ex post evaluacije postojećeg
zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu. Aktivnosti od
2014.: ·
uspostavljanje
mreže stručnjaka i znanstvenika koji se bave sigurnošću i zdravljem
na radu te utvrđivanje potrebe za uspostavom neovisnog znanstvenog
savjetodavnog tijela koje bi njihove preporuke uklopilo u rad Komisije à Komisija; ·
podrška
širenju nalaza Europskog opservatorija za rizike među relevantnim
dionicima ® Komisija
u suradnji s agencijom EU-OSHA; ·
promicanje
utvrđivanja i razmjene dobre prakse o načinima poboljšanja uvjeta
sigurnosti i zdravlja na radu za određene kategorije radnika, npr. starije
radnike, neiskusne mlađe radnike (uključujući one zaposlene na
temelju raznih vrsta privremenih ugovora), pripravnike, radnike s invaliditetom
i žene ® EU-OSHA; ·
promicanje
mjera rehabilitacije i reintegracije kroz provedbu rezultata pilot-projekta
Europskog parlamenta o starijim radnicima i kampanje za zdrava radna mjesta u
razdoblju 2016.‑2017. ® Komisija u suradnji s agencijom EU-OSHA
i ·
utvrđivanje
i širenje dobre prakse za sprječavanje problema s mentalnim zdravljem na
poslu ® EU-OSHA. 4.6.
Poboljšanje
prikupljanja statističkih podataka i razvoj baze podataka Kako bi se
stvarale politike temeljene na dokazima, važno je prikupljati pouzdane,
pravovremene i usporedive statističke podatke o nesrećama i bolestima
povezanima s poslom, profesionalnoj izloženosti, lošem zdravlju povezanom s
poslom te analizirati troškove i koristi u području sigurnosti i zdravlja
na radu. Kada je riječ o nezgodama na radu, Uredbom Komisije (EU)
br. 349/2011[33]
propisano je godišnje prikupljanje podataka počevši od 2013. godine. No i
dalje su prisutni izazovi povezani s podacima o profesionalnoj izloženosti i
lošem zdravlju povezanom s poslom. Stoga je još uvijek teško usporediti
učinak u području sigurnosti i zdravlja na radu u svim državama
članicama te iz takvih usporedbi izvući političke zaključke
temeljene na dokazima. Situacija je posebno složena s obzirom na profesionalne
bolesti i bolesti povezane s poslom. Nacionalni
stručnjaci za statistiku i stručnjaci EU-a trebali bi stoga
surađivati i pojačati napore kako bi se poboljšalo prikupljanje
podataka i razvili zajednički pristupi radi utvrđivanja i mjerenja
rizika za zdravlje radnika, istovremeno uzimajući u obzir
odgovarajuće administrativne troškove za poduzeća i javne uprave. Aktivnosti od
2014.: ·
procjena
kvalitete podataka o nesrećama na radu koje dostavljaju države
članice u okviru prikupljanja podataka za Europsku statistiku o
nesrećama na radu (ESAW-a) u cilju poboljšanja pokrivenosti, pouzdanosti,
usporedivosti i pravovremenosti ®
Komisija i nacionalna nadležna tijela; ·
ocjena
raznih mogućnosti poboljšanja dostupnosti i usporedivosti podataka o profesionalnim
bolestima na razini EU-a i ocjena izvedivosti pojednostavnjenja prijenosa
podataka, do kraja 2016. ®
Komisija i nacionalna nadležna tijela; ·
pokretanje
rasprava unutar ACSH-a uz savjetovanje s nacionalnim stručnjacima, kako bi
se dale preporuke za stvaranje zajedničke baze podataka o profesionalnoj
izloženosti ®
Komisija, ACSH i nacionalni stručnjaci; ·
razmatranje
mogućnosti za poboljšanje informiranja o troškovima i koristima u
području sigurnosti i zdravlja na radu, prije 2016. i ·
prije
2016.: razvoj alata za praćenje provedbe strateškog okvira EU-a za
razdoblje 2014. – 2020., uključujući pokazatelje politika i
učinka, na temelju rezultata strategije iz 2009. ® Komisija i ACSH. 4.7.
Bolja
koordinacija napora EU-a i međunarodnih napora u području sigurnosti
i zdravlja na radu i povezivanje s međunarodnim organizacijama U globaliziranom
gospodarstvu u interesu je EU-a povećati radne standarde i poboljšati
njihovu uspješnu globalnu primjenu kroz multilateralne aktivnosti u suradnji s
nadležnim međunarodnim tijelima i bilateralne aktivnosti u odnosima EU-a s
trećim zemljama. EU također mora podupirati države kandidatkinje i
moguće kandidatkinje pri usklađivanju njihovih strukturnih kapaciteta
i zakonodavstva s uvjetima svojeg zakonodavstva. Međunarodni
partneri i promatrači u velikoj mjeri prepoznaju referentnu ulogu politike
EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu. To se odražava u brzom širenju
bilateralne suradnje posljednjih godina, ne samo s tradicionalnim partnerima iz
razvijenih gospodarstava kao što su Sjedinjene Države već posebno i s
novim partnerima iz rastućih gospodarstava kao što su Kina i Indija. Komisija može
značajno pridonijeti smanjenju broja nesreća na radu i profesionalnih
bolesti diljem svijeta. Kako bi se postigli bolji rezultati unutar EU-a, a
posebice izvan njega, nužni su zajednički napori, posebice EU-a i ILO-a i
drugih specijaliziranih organizacija kao što su Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO) i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), na
temelju trenutačnih napora za uspostavu suradnje. Poboljšana operativna
suradnja nužna je kako bi se osigurao dosljedan i usklađen pristup te kako
bi se bolje iskoristile sinergije na razini EU-a i na međunarodnoj razini. Aktivnosti od 2014.: ·
daljnja
podrška državama kandidatkinjama tijekom pristupnih pregovora o poglavlju 19. i
potencijalnim državama kandidatkinjama kojima pri usklađivanju
zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu sa zakonodavstvom EU-a koristi
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ®
Komisija; ·
jačanje
suradnje u području sigurnosti i zdravlja na radu, posebice s ILO-om, ali
i sa WHO-om i OECD-om ®
Komisija; ·
pokretanje
revizije Memoranduma o razumijevanju s ILO-om, kako bi on bolje odražavao
politiku sigurnosti i zdravlja na radu ®
Komisija; ·
doprinos
provedbi poglavlja o održivom razvoju iz sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini i
ulaganjima s obzirom na sigurnost i zdravlje na radu i radne uvjete ® Komisija; ·
otklanjanje,
posebice zajedno s ILO-om, nedostataka u području sigurnosti i zdravlja na
radu u globalnom lancu nabave i doprinos inicijativama skupine G20 za sigurnija
radna mjesta ®
Komisija i ·
jačanje
trenutačne suradnje i dijaloga o pitanjima zdravlja i sigurnosti na radu
sa strateškim partnerima à Komisija. 5.
Instrumenti EU-a 5.1.
Zakonodavstvo Zakonodavstvo je
dokazalo svoju vrijednost pri osiguravanju zajedničkog korpusa definicija,
standarda, metoda i preventivnih alata u području sigurnosti i zdravlja na
radu u EU-u. Zakonodavni okvir o sigurnosti i zdravlju na radu na razini EU-a
ključan je pri osiguravanju visoke razine zaštite za radnike i stvaranju
ravnopravnih uvjeta za sva poduzeća, neovisno o njihovoj veličini,
lokaciji ili sektoru aktivnosti. Iz dokaza je vidljivo da su ključni
pokretači za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu u većini
ustanova ispunjavanje pravnih obveza i mjere provedbe koje poduzimaju kontrolna
tijela, uključujući inspekcije rada[34]. No s obzirom na
različite situacije na terenu kada je riječ o veličini
poduzeća i raznovrsnosti radne snage te potrebi uvođenja ciljanih i
uspješnih političkih mjera, treba primjenjivati i nezakonodavne alate kako
bi promjene na terenu bile vidljive. To obuhvaća utvrđivanje
referentnih mjerila, utvrđivanje i razmjenu dobrih praksi, povećanje
svjesnosti, postavljanje dobrovoljnih standarda i računalnih alata koje je
jednostavno koristiti. Komisija će
i dalje pratiti kako države članice provode zakonodavstvo o sigurnosti i
zdravlju na radu kako bi se osigurala odgovarajuća usklađenost.
Rezultati trenutačnog ocjenjivanja zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju
na radu pridonijet će oblikovanju budućih inicijativa Komisije. 5.2.
Fondovi
EU-a Trenutačno
se 13 država članica koristi sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF)
za poboljšanje svojih nacionalnih politika sigurnosti i zdravlja na radu.
Države članice potiču se na korištenje sredstava ESF-a i ostalih
Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) za financiranje aktivnosti
povezanih sa sigurnošću i zdravljem na radu. U programskom razdoblju 2014.
‑ 2020. financiranje iz ESF-a bit će
dostupno za aktivnosti usmjerene, među ostalim, na promicanje održivog,
kvalitetnog zaposlenja i socijalne uključenosti, osobito kroz
sljedeće aktivnosti: -
prioritizaciju
ulaganja u „prilagodbu radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama” kroz
dizajn i provedbu inovativnih i produktivnijih načina organizacije rada,
uključujući zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, obuku, obrazovne
programe, uključivanje dobrih praksi u glavne tokove itd., -
produljenje
zdravijeg radnog vijeka kroz razvoj i provedbu mjera za promicanje zdravog
okruženja i mentalne dobrobiti na radnom mjestu. To je moguće riješiti
prioritizacijom ulaganja u „aktivno i zdravo starenje”, -
podupiranje
zapošljavanja i povratka na posao osoba s kroničnim ili rijetkim
bolestima, invaliditetom ili poremećajima mentalnog zdravlja kroz
integrirane putove kojima se objedinjuju razni oblici mjera zapošljavanja,
primjerice individualizirana podrška, savjetovanje, vodstvo, pristup općem
i stručnom obrazovanju i obuci te pristup uslugama, posebice zdravstvenim
i socijalnim uslugama, -
razvoj
i provedbu mjera za promicanje zdravih životnih stilova i suzbijanje
zdravstvenih odrednica profesionalnih/ekoloških uzroka (npr. izloženost
toksičnim tvarima, okolišni duhanski dim) koji su povezani s bolestima,
uključujući rak -
podupiranje
aktivnosti usmjerenih na jačanje svijesti i osposobljavanje inspektora
rada u cilju poboljšanja znanja/vještina i administrativnih kapaciteta u vezi s
pitanjima koja se odnose na zdravlje i sigurnost na radu, -
podupiranje
aktivnosti obuke koje provode mala i srednja poduzeća u pogledu provedbe
OIRA-e i drugih računalnih alata u svim državama članicama. Osim toga,
operativni program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) služit će
za potporu aktivnostima promicanja suradnje, komunikacije i prikupljanja
stručnog znanja u području sigurnosti i zdravlja na radu. Novim Okvirnim
programom EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014. – 2020. (Obzor
2020.[35])
osigurat će se financijske prilike za rješavanje društvenih izazova
zdravlja, demografskih promjena i dobrobiti. Ciljna područja
obuhvaćaju:
razumijevanje zdravlja;
starenje i bolesti;
poboljšanje aktivnog i zdravog
starenja;
uspješno promicanje zdravlja;
prevenciju bolesti i
pripremu i probir.
To odražava
potrebu za „translacijskim”, integriranim pristupom izazovima, kojim bi se
pružila potpora dugoročnim i srednjoročnim, kao i kratkoročnim
inovacijskim aktivnostima. Predloženo je da
regije proglase inovacije za aktivno i zdravo starenje utemeljene na
informacijskim i komunikacijskim tehnologijama jednim od prioritetnih
područja za pametnu specijalizaciju koja bi se financirala iz Europskog
fonda za regionalni razvoj (ERDF). Usklađivanjem i ostvarivanjem sinergije
s Europskim inovacijskim partnerstvom u području aktivnog i zdravog
starenja i (drugim) zajedničkim programom za aktivni potpomognuti život
osigurano je više mogućnosti financiranja i mogućnosti za tržišni
razvoj. 5.3.
Socijalni
dijalog U skladu s
odredbama Ugovora, socijalni partneri EU-a imaju važnu ulogu pri osmišljavanju
i provedbi politika sigurnosti i zdravlja na radu te u promicanju sigurnog i
zdravog okruženja u Europi. Socijalni partneri EU-a pokazali su kapacitet za
pronalazak odgovora koji udovoljavaju i interesima radnika i interesima
poduzeća te su u tom području izravno pridonijeli provedbi strategija
EU-a. Sporazumi EU-a sa socijalnim partnerima (npr. višesektorski sporazum o
kristalnom silicijevom dioksidu i sektorski sporazumi o upotrebi oštrih
instrumenata u zdravstvenom sektoru te o uvjetima rada u pomorskom sektoru),
koji se provode autonomno ili s pomoću zakonodavstva[36], i
druge inicijative socijalnih partnera, imaju izravan utjecaj na sigurnost i
zdravlje radnika. Komisija će
i dalje podupirati rad socijalnih partnera EU-a i njihovih nacionalnih
podružnica u vezi s politikom sigurnosti i zdravlja na radu u okviru svojih
autonomnih radnih programa. Ona poziva odbore za socijalni dijalog da razmotre
kako uspješno pristupiti mikro i malim poduzećima i razviti inovativna
rješenja povezana sa sigurnosti i zdravljem na radu. Socijalni partneri EU-a
također su pozvani da pridonesu tekućoj ocjeni zakonodavne pravne
stečevine EU-a. Postoji potreba
za poboljšanjem sinergija između doprinosa socijalnog dijaloga EU-a na
međusektorskoj ili sektorskoj razini i provedbe strateških prioriteta EU-a
u području sigurnosti i zdravlja na radu, istovremeno potpuno
poštujući autonomiju socijalnih partnera. Ključno je
osigurati osjećaj odgovornosti socijalnih partnera nad trenutačnim
Strateškim okvirom EU-a, što podrazumijeva njihovo uključivanje u dizajn i
provedbu specifičnih inicijativa na razini EU-a, nacionalnoj i lokalnoj
razini i na radnom mjestu. Trostrani Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje
na radu i strukture za vođenje europskog socijalnog dijaloga u tom bi
pogledu trebale imati važnu ulogu. 5.4.
Komunikacija
i informiranje Uspjeh svake
politike koja se odnosi na sigurnost i zdravlje na radu u velikoj mjeri ovisi o
uspješnosti komunikacijskih kanala i alata namijenjenih održavanju kontakta s
raznim zainteresiranim stranama, od tvoraca politika do samih radnika. Mediji poput
interneta, internetskih aplikacija i društvenih mreža pružaju niz mogućih
alata koje je potrebno dodatno istražiti, a mogu polučiti veći uspjeh
od konvencionalnog pristupa kada treba doprijeti do mlađih radnika.
Komisija će pri provedbi zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu
poticati širu uključenost dionika, uključujući socijalne
partnere, stručnjake za sigurnost i zdravlje na radu te predstavnike mikro
i malih poduzeća i profesionalnih udruženja. EU-OSHA igra ključnu
ulogu u prikupljanju i širenju relevantnih informacija o sigurnosti i zdravlju
na radu, pospješujući razmjenu dobre prakse i razvoj kampanja za podizanje
svijesti, te tako pridonosi uspješnijoj provedbi politike sigurnosti i zdravlja
na radu na razini EU-a. Baza podataka dobrih praksi, koju razvija agencija
EU-OSHA, pridonijet će boljoj provedbi politika sigurnosti i zdravlja na
radu u poduzećima. EU-OSHA nastavit će provoditi paneuropske kampanje
za podizanje svijesti o pitanjima povezanima sa sigurnosti i zdravljem na radu,
a istovremeno će osigurati bolju interakciju putem društvenih medija. 5.5.
Sinergije
s ostalim područjima politike Javna politika u
drugim područjima može pridonijeti poboljšanom radnom okruženju. Potrebno
je aktivnije istražiti potencijalne sinergije s politikom sigurnosti i zdravlja
na radu. U tom su smislu sljedeća područja ključna:
obrazovanje: povećanje
svijesti o sigurnosti i zdravlju na radu počinje u školi. Dane su
preporuke kako bolje uvrstiti pitanja povezana sa sigurnosti i zdravljem
na radu u školske programe (posebno u strukovnom osposobljavanju) te kako
bolje promicati mentalno zdravlje i dobrobit[37].
Provedeni su uspješni pilot-projekti[38],
no rezultate je potrebno bolje proširiti. Informiranje i obuka poduzetnika
mora se nastaviti;
istraživanja: utvrđeni su
istraživački prioriteti u području sigurnosti i zdravlja na
radu, s naglaskom na utjecaj starenja, globalizacije, novih tehnologija i
profesionalnih bolesti, bolesti povezanih s poslom i invaliditeta. Postoji
potreba za boljim širenjem rezultata ovog istraživanja i boljim
odražavanjem tih rezultata u donošenju politika;
javno zdravstvo: potrebna je bolja
koordinacija među tvorcima politika u ovom području radi
nadogradnje postojećih programa i smjernica te stvaranja sinergija.
Potrebna je suradnja s ključnim dionicima (krajnji korisnici, javna
tijela, industrija) putem zajedničkih aktivnosti za mentalno zdravlje
i dobrobit i u okviru Europskog inovacijskog partnerstva o aktivnom i
zdravom starenju[39].
Time će se poboljšati uvjeti za uvođenje inovacija i ulaganje u
inovacije;
okoliš: potrebno je poduzeti napore
radi povećanja komplementarnosti i usklađenosti politike okoliša
i zaštite radnika jer se radno mjesto može smatrati mikrookruženjem u
kojem može doći do sličnog izlaganja opasnim tvarima, iako na
određenim razinama i uz specifične odrednice;
industrijska politika: jednostavna
rješenja, primjerice smjernice za izbjegavanje nesreća ili
označivanje izloženosti vibracijama, MSP-ovima mogu olakšati provedbu
standarda za zdravlje i sigurnost na radu na ekonomičniji način
jer ne bi morali unajmiti stručnjake za zdravlje i sigurnost na radu
radi provođenja procjena. Potrebno je uložiti napore kako bi se
povećala usklađenost i stvorile sinergije između
industrijske politike i politike zaštite radnika, posebno u vezi s
kemijskim tvarima.
jednakost: politika zdravlja i
sigurnosti na radu može pridonijeti suzbijanju diskriminacije i promicanju
jednakih prilika u okviru politika EU-a, posebice promicanjem točne
provedbe Direktive 2000/78/EZ[40]
koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu osoba s
invaliditetom i Direktive 2006/54/EZ[41]
kojom se zabranjuje nepovoljniji tretman žena na radnom mjestu zbog
trudnoće ili materinstva.
6.
Provedba strateškog okvira za zdravlje i sigurnost na
radu Ovom se
Komunikacijom utvrđuje okvir za djelovanje, suradnju i razmjenu dobre
prakse u području profesionalnog zdravlja i sigurnosti u razdoblju 2014. –
2020. koji je moguće provesti samo uz aktivnu suradnju nacionalnih tijela
i socijalnih partnera. Komisija će stoga održati otvorenu raspravu s
ključnim dionicima u relevantnim forumima o mišljenjima i prijedlozima
sadržanima u ovoj Komunikaciji te će ih, gdje je primjereno,
uključiti u provedbu aktivnosti. Posebno će važna biti mišljenja
dobivena od institucija EU-a, socijalnih partnera, specijaliziranih odbora kao
što su ACSH i SLIC te agencije EU-OSHA. Taj će se
strateški okvir preispitati 2016., uzimajući u obzir rezultate ex post
evaluacije pravne stečevine EU-a u području zdravlja i sigurnosti na
radu te napredak pri njezinoj provedbi. Komisija će
osigurati praćenje provedbe strateškog okvira, koristeći se
postojećim forumima te uz punu uključenost institucija EU-a i svih
relevantnih dionika. [1] Članci 151. i 153.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). [2] COM(2010) 2020 i
COM(2014) 130 završna verzija. [3] COM(2012) 0173 završna
verzija. [4] Međunarodno
udruženje za socijalnu sigurnost (ISSA), The return on prevention:
Calculating the costs and benefits of investments in occupational safety and
health in companies, http://www.issa.int. [5] BenOSH, Socio-economic
costs of accidents at work and work-related ill health, http://ec.europa.eu/social. [6] SWD (2013) 202. [7]
http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=333&langId=en&consultId=13&visib=0&furtherConsult=yes. [8]
Rezolucija Europskog parlamenta A7-0409/2011 od 15. prosinca 2011. o
srednjoročnoj reviziji europske strategije; Rezolucija Europskog
parlamenta 2013/2685(RSP) od 12. rujna 2013. o Europskoj strategiji za zaštitu
zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu. [9] Mišljenje doneseno 1.
prosinca 2011. [10] Mišljenje doneseno 9.
veljače 2012. [11] Konferencija o uvjetima
rada održana 28. travnja 2014.
http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=88&eventsId=979&furtherEvents=yes [12] COM(2012) 746. [13] Europske statistike o
nesrećama na radu (ESAW), procjena Eurostata. Podaci za NACE Rev. 2
sektori A C-N. [14] Flash Eurobarometar o
uvjetima rada http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/flash_arch_404_391_en.htm#398 [15] Europska statistika o
nesrećama na radnom mjestu (ESAW), 2011. [16] Europska anketa o radnim
uvjetima (EWCS), 2010. [17] Izvješće
njemačkog Saveznog ureda za zaštitu na radu i medicinu rada te
Ministarstva rada: Safety and Health at Work, 2011. [18] Costs to Britain of
workplace fatalities and self-reported injuries and ill-health, 2010/11, HSE,
2013. [19]
Veličina poduzeća, industrija i država najizraženije su odrednice
ljestvice upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu u poduzećima,
prema izvješću o ispitivanju poduzeća o novim i nadolazećim
rizicima iz 2012. (ESENER). [20] http://www.oiraproject.eu/ OiRA je web-platforma koja omogućuje stvaranje alata za procjenu rizika u sektorima
na bilo kojem jeziku na jednostavan i standardiziran način. Ona omogućuje razvoj besplatnih internetskih alata kojima
se jednostavno služiti i kojima se mikro
i malim organizacijama olakšava uspostava postupnog procesa procjene rizika – počevši od
prepoznavanja i ocjenjivanja rizika na radnom mjestu pa do donošenja odluka i
provedbe preventivnih aktivnosti, zaključno s praćenjem i
izvješćivanjem. [21] Vidjeti, primjerice,
posebnu studiju o ovom pitanju: Binazzi et al., The burden of mortality with
costs in productivity loss from occupational cancer in Italy, American
Journal of Industrial Medicine, 2013 Nov; 56(11): p. 1272-9. [22] http://www.ilo.org/safework/lang--en/index.htm
http://www.ilo.org/public/english/region/eurpro/moscow/areas/safety/docs/safety_in_numbers_en.pdf. [23] Uredba (EZ)
br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o
registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH),
SL L 136, 29.5.2007. [24] Uredba (EZ)
br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o
razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, SL L 353,
31.12.2008. [25] Kampanja EU-OSHA-e 2012.
– 2013. „Zajednički rad na prevenciji rizika”. Kampanja EU-OSHA-e 2010.
– 2011. „Sigurno održavanje”. Kampanja EU-OSHA-e 2008.
– 2009. „Procjena rizika”. Kampanja EU-OSHA-e 2007.
– 2008. „Inicijativa za zdravo radno mjesto”. [26] EU-OSHA, 2013. New
risks and trends in the safety and health of women at work. https://osha.europa.eu/en/publications/reports/new-risks-and-trends-in-the-safety-and-health-of-women-at-work/view. [27] Bijela knjiga. Program
za primjerene, sigurne i održive mirovine, COM(2012) 55 završna verzija. [28] Izvješća nacionalnih
inspekcija rada iz 2011., poslana SLIC-u. [29] Izvješća
nacionalnih inspekcija rada iz 2009., poslana SLIC-u. [30] COM(2013) 685 završna
verzija. [31] U
skladu s člankom 17.a Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989.
o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na
radu, SL L 183, 29.6.1989., str. 1. [32] https://osha.europa.eu/en/priority_groups/ageingworkers/ep-osh-project. [33] Uredba Komisije (EU)
br. 349/2011 od 11. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ)
br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim
podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radu, u pogledu
statističkih podataka o nesrećama na radu, SL L 97, 12.4.2011., str.
3-8. [34]
European Survey of Enterprises on New and Emerging Risks (ESENER) – Managing
safety and health at work, izvješće Europskog opservatorija rizika iz
2010. [35] Prijedlog Uredbe
Europskog Parlamenta i Vijeća za uspostavu Okvirnog programa za
istraživanje i inovacije (2014. – 2020.) Obzor 2020., COM (2011), 809 završna
verzija. [36] Provedba s pomoću
zakonodavstva vrši se nakon ocjenjivanja Komisije, koje obuhvaća
reprezentativnost, usklađenost s pravom EU-a, učinak na MSP-ove i
analizu troškova i koristi, gdje je to primjereno. [37] OECD (2012), Sick on
the Job? Myths and Realities about Mental Health and Work, Mental Health and
Work. [38] Integriranje sigurnosti
i zdravlja na radu u obrazovanje, odnosno uključivanje tog područja u
glavne tokove, ključan je dio razvoja kulture prevencije, pri čemu se
djecu i mlade uči da sigurno žive i rade. EU-OSHA nudi mnoštvo dobrih
praktičnih informacija u tom području. https://osha.europa.eu/en/topics/osheducation. [39] http://ec.europa.eu/research/innovation-union/index_en.cfm?section=active-healthy-ageing&pg=about. [40] Direktiva Vijeća
2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako
postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, SL L 303, 2.12.2000. [41] Direktiva 2006/54/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela
jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u
pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka), SL L 204, 26.7.2006.,
str. 23.