IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o naporima država članica tijekom 2012. za postizanje održive ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti

1. Uvod

Države članice odgovorne su za postizanje stabilne i trajne ravnoteže između ribolovnog kapaciteta njihove flote i njihovih ribolovnih mogućnosti te za poduzimanje odgovarajućih mjera osiguranja te ravnoteže. To je od 2002. bio zahtjev u okviru zajedničke ribarstvene politike[1], a zadržan je i u novom ZRP-u[2] donesenom u prosincu 2013. Takva ravnoteža pridonosi ciljevima ZRP-a, posebno postizanju najvećega održivog prinosa (NOP) kako bi se osiguralo da su ribolovne aktivnosti dugoročno ekološki održive i u skladu s postizanjem gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje.

Ovo se izvješće temelji na izvješćima država članica o njihovim naporima za postizanje održive ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti. Od država članica očekuje se da prilikom pripreme svojih izvješća primjenjuju smjernice Komisije[3]. Koriste se i podaci prikupljeni u skladu s Okvirom za prikupljanje podataka (OPP) (Prilog I.)[4]. Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) ocijenio je izvješća država članica[5].

Analiza kapaciteta flote država članica pokazuje određen napredak u ostvarenju ravnoteže u okviru dostupnih ribolovnih mogućnosti, iako treba učiniti puno više kako bi se osiguralo da se tim stokovima upravlja u skladu s ciljem NOP-a.

U svojem izvješću o naporima država članica tijekom 2011. za ostvarenje ravnoteže Komisija je uvela niz elemenata za poboljšanje analize ravnoteže. U tom je izvješću naveden niz pokazatelja o održivom i isplativom djelovanju ribarskih flota[6], npr.:

- oslanjaju li se flote na stokove izlovljene iznad razina NOP-a

- ostvaruju li flote točku pokrića

- jesu li flote gospodarski održive

- jesu li flote nedovoljno iskorištene

- jesu li flote neaktivne.

Tim se pokazateljima ponovno koristi u ovom izvješću. Osim toga, pokazatelj stokova visokog biološkog rizika na koji utječe segment flote dodan je zbog zabrinutosti da je taj aspekt bio zanemaren.

Gornja granica kapaciteta

Svaka država članica mora osigurati da je njezin ribolovni kapacitet u tonaži (GT) i snazi (kW) uvijek jednak ili manji od gornje granice kapaciteta i snage utvrđenih Uredbom br. 1380/2013[7]. Trenutačni unosi u registar flote Europske unije pokazuju da se sve države članice pridržavaju ovih razina. Sveukupan ribolovni kapacitet flote EU-a bio je 16,4 % ispod gornje granice kapaciteta po tonaži i 10,4 % ispod gornje granice po snazi (Prilog 2.).

Prema registru ribarske flote EU-a na dan 31. prosinca 2012., flota se sastojala od 76 023 plovila s ukupnim ribolovnim kapacitetom od 1 578 015 GT i 5 807 827 kW. Flote su smanjile broj plovila za 1,6 %, dok su tonaža i snaga motora smanjeni za 2 % odnosno 1 % (uključujući plovila registrirana u najudaljenijim regijama (Prilog 3.)

U 2012. povlačenje iz ribolova uz državnu pomoć bio je jedan od najčešće korištenih upravljačkih alata za smanjenje ribolovnog kapaciteta (Prilog 4.). Od 1. siječnja 2007. do 31. srpnja 2012. dodijeljeno je 464 milijuna EUR sredstava EFR-a što odgovara brojci od oko 3 700 plovila koja su prestala s ribolovom (Prilog 5.).

Cjelovitost i kvaliteta izvješća država članica i pokazatelja kapaciteta

Komisija je primila sva 22 izvješća država članica. Općenito, STECF je uočio daljnje poboljšanje dosljednosti, cjelovitosti i kvalitete izvješća u odnosu na izvješća iz prethodnih godina (prilozi 1.A i 1.B). Više se država članica koristi Smjernicama Komisije za analizu, iako se neke još ne koriste tim Smjernicama.

Prema uputama STECF-a, Zajednički istraživački centar (JRC) izračunao je tehničke, gospodarske i biološke pokazatelje relevantne za ravnotežu između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti na temelju podataka koje su dostavile države članice u okviru OPP-a (Prilog 6.). Analizom su obuhvaćena 434 segmenta flote u kojima su dostupni podaci za barem jedan pokazatelj. Oni obuhvaćaju 97 % prijavljene vrijednosti iskrcaja u 2011. STECF je dao smjernice za tumačenje tih vrijednosti pokazatelja utemeljenih na OPP-u, kojih se pridržavala Komisija u ovom izvješću.

Stanje kapaciteta flote po državi članici

U ovom se odjeljku daje pregled stanja flote po državi članici na temelju izvješća država članica i nalaza STECF-a koji se temelji na podacima iz OPP-a.

Belgija je izvijestila da je od 2003. kapacitet njezine flote smanjen za 30 % u kW i 38 % u GT. Kapacitet flote čini se uravnotežen s ribolovnim mogućnostima. Malo je neiskorištenih kapaciteta i neiskorištenih ribolovnih mogućnosti.

U pregledu STECF-a navodi se da su se plovila 18 – 40 m, koćarice s gredom, pridnene koćarice i plivaričari oslanjali na stokove izlovljene iznad razina NOP-a. Plivaričari od 24 – 40 m utjecali su na dva biološko rizična stoka. Pridnene koćarice od 18 – 24 m, pridneni plivaričari i koćarice s gredom 12 – 18 m nisu bili gospodarski održivi 2011.

Bugarska je izvijestila da je od pristupanja ribarska flota smanjena za 7 % u broju, 14 % u tonaži i 6 % u snazi. Iskorištenost kapaciteta, koja je izrazito niska za plovila do 12 m, poboljšala se 2012. u svim segmentima. Individualna aktivnost plovila porasla je sveukupno za 220 %.

Nacionalna tijela već su poduzela mjere smanjenja broja neaktivnih plovila te su u procesu njihova povlačenja iz nacionalnog registra.

Manja plovila (do 12 m) gospodarski su neisplativa; namjerava se nastaviti s povlačenjem takvih plovila i njihovom zamjenom s većim plovilima za ulov pelagijske ribe.

Bugarska smatra da je njezin kapacitet flote nešto iznad ravnoteže s ribolovnim mogućnostima.

U pregledu STECF-a navodi se da plovila s lebdećim i fiksnim mrežama od 12 – 18 m i plovila koja koriste aktivne i pasivne alate nisu gospodarski održiva; postoji još uvijek velika neaktivna flota (gotovo 1 200 plovila) i razine aktivnosti su vrlo niske za flotu s aktivnim i pasivnim alatima. ROFTA vrijednosti za 2011. izgledaju neuobičajeno niske. Biološki pokazatelji nisu dostupni.

Cipar je od 2004. smanjio kapacitet svoje flote za 65 % u GT i 20 % u kW. Iskorištenost plovila bila je niska (ispod 53 %) za sve flote osim pridnenih koćarica u međunarodnim vodama. Analiza ekonomskih podataka za 2011. nije dovršena, ali su podaci za 2010. prikazali preveliku kapitalizaciju.

Flota „pridnenih koćarica u teritorijalnim vodama” nedavno je smanjena i Cipar nije mogao izvršiti punu procjenu, ali je zaključio da se mali obalni ribolov čini neuravnotežen i da plovila od 12 – 24 m s polivalentnim pasivnim alatima mogu biti otprilike u ravnoteži.

Cipar nije dostavio nikakve podatke temeljem OPP-a, tako da pregled STECF-a nije dostupan.

Njemačka je izvijestila o jasnom trendu pada broja plovila od 2 315 u 2000. do 1 549 u 2012. Stopa pada usporava. U usporedbi s prethodnom godinom, njemačka ribarska flota smanjena je u četiri segmenta. Flota je smanjena za 31 plovilo 2012. – pad kapaciteta od 598 GT (‑ 0,93 %) i 2 242 kW (- 1,51 %). Ukidanje 16 ribarskih plovila ˂ 12 m s jednostrukim mrežama stajačicama predstavljalo je najveće smanjenje u apsolutnim iznosima. Flote koćarica s gredom i povlačnim mrežama (< =40 m) smanjene su za više od po 4 %.

Njemačka zaključuje da postoji ravnoteža između njezina kapaciteta i ribolovnih mogućnosti, iako su zbog skraćenoga radnog vremena u ribolovu neki pokazatelji aktivnosti niski. Gospodarski su pokazatelji negativni, ali Njemačka smatra da su stvarni troškovi amortizacije niži od službenih troškova amortizacije i da stoga izračun da je flota dugoročno gospodarski neuravnotežena nije opravdan.

U pregledu STECF-a navodi se da se većina segmenta flote oslanja na izlovljene stokove, ali biološki pokazatelji samo prikazuju utjecaj na rizične stokove za pridnene koćarice i plivarice od 24 – 40 m. Pasivni alati od 10 – 12 m, pridnena povlačna mreža i plivarica od 12 – 18 m, fiksne mreže od 24 – 40 m te povlačna mreža i mreža potegača > 40 m ne izgledaju gospodarski održivi. Čini se da postoji premala iskorištenost plovila do 12 m koja koriste pasivne alate i koćarice s gredom od 18 – 12 m, što se ne može objasniti sezonskim karakterom predmetnog ribarstva. Zato je za 2011. odgovarajuća brojka 65 %.

Danska upravlja ribolovnim mogućnostima prema pojedinačnim prenosivim kvotama (engl. individual transferable quotas, ITQ) i udjelima kvote plovila (engl. vessel quota shares, VQS) što je rezultiralo padom broja plovila, tonaže i snage. Čini se da je nedovoljna iskorištenost plovila prisutna u većini segmenata flote 2011., osim kod koćarica s gredom od 12 – 24 m, pridnenih koćarica i potegača > 40 m.

Većina plovila < 12 m stalno su bila u gospodarskoj situaciji pretjerane kapitalizacije. Većina ostalih plovila bila su donekle u situaciji gospodarske ravnoteže. Od 2005. do 2011. brojne su flote iskazale trenutačne prihode uporno niže od prihoda na granici pokrića i nejasno je kako ta plovila nastavljaju poslovati.

Gospodarski pokazatelji i pokazatelji iskorištenosti plovila sugerirali bi neravnotežu, posebice za plovila < 12 m na Sjevernom moru.

Plovila do 10 m koja koriste pridnene mreže i potegače, plovila od 10 – 12 m koja koriste polivalentne pasivne alate i koćarice s gredom od 12 – 18 m nisu bila gospodarski održiva i oslanjala su se na izlovljene stokove.

Unatoč značajnom smanjenju kapaciteta u prethodnim godinama, Estonija je izvijestila o neravnoteži, uglavnom za koćarice sveukupne dužine preko 12 m. Tijekom 2012. flota je smanjena za četiri plovila. Snaga i bruto tonaža u tom segmentu smanjene su za 6 %. Postoji puno (~ 1 300) malih plovila koja se bave obalnim ribolovom haringe, grgeča i iverka, no stanje ravnoteže tih plovila je nejasno.

Estonija nije koristila segmentaciju registara flote u svojem izvješću. Estonija je uvela sustav ITQ-a za koji se očekuje da će dovesti do poboljšanja ravnoteže. Ekonomskom analizom iz Estonije pokazalo se da su plovila u svim klasama duljine ribarila pozitivno od 2010.

U pregledu STEFC-a navodi se da se flota od 10 – 12 m, koja koristi polivalentne pasivne alate, oslanjala na stokove ulovljene iznad razina NOP-a.

Grčka nije predstavila procjenu ravnoteže niti je ocijenila svoju politiku flote ili dostavila podatke prema OPP-u. Grčka je izvijestila da su ribolovne aktivnosti i stanje bioloških stokova za ulov bili nepromijenjeni u odnosu na prethodnu godinu. Usporedba podataka iz izvješća iz 2011. i 2012. pokazuje smanjenje od 632 plovila. U razdoblju od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012. flota je smanjena za 3 019 plovila (15.84 %), a kapacitet je smanjen za 21,57 %, odnosno 21,71 % s obzirom na bruto tonažu (GT) i snagu motora (kW).

Grčka nije dostavila podatke prema OPP-u i stoga nisu mogli izračunati i procijeniti odgovarajuće pokazatelje.

Španjolska je 2012. nastavila smanjivati ribolovni kapacitet. 429 plovila trajno je povučeno iz registra 2012., od čega je 147 dobilo državnu potporu. U 2012. oko 85 % flote bilo je aktivno. Španjolska smatra da postoji neravnoteža kod malih flota koje ribare u nacionalnim obalnim vodama (1 280 neaktivnih plovila), ali flote koje ribare u međunarodnim vodama (32 neaktivna plovila) su u ravnoteži ili imaju manji kapacitet nego što je potrebno za raspoložive ribolovne mogućnosti.

U pregledu STECF-a navodi se da su jedini podaci dostupni iz Španjolske prema OPP-u ekonomski podaci za 2011. Oni su prikazali raznoliku situaciju sa mnogo flota u negativnoj gospodarskoj situaciji, neke u pozitivnoj situaciji, a neke flote su u prijelaznom stanju.

Finska flota postupno se smanjila od 1995. do 2012. U 2012. došlo je povećanje tonaže (uglavnom segment ribarstva na moru), ali i pada u snazi motora. Finska smatra da je njezina flota u prihvatljivoj ravnoteži s ribolovnim mogućnostima. Finska nije primijenila smjernice STECF-a u svojem izvješću niti je uključila bilo koje druge pokazatelje za procjenu kapaciteta u odnosu na ribolovne mogućnosti.

STECF nije pronašao jasne trendove u gospodarskim pokazateljima. Tehnički pokazatelj prikazuje nisku ili vrlo nisku prosječnu iskorištenost plovila. Biološki pokazatelji nisu bili dostupni.

Francuska smatra, za većinu svojeg ribarstva, da su flote stabilne i uravnotežene s ribolovnim mogućnostima. To je postignuto nakon nekoliko uzastopnih godina prilagodbe flota. Brojna plovila ciljaju na vrste bez kvote za koje biološke procjene nisu dostupne, a ni biološki ni tehnički pokazatelji nisu se mogli izračunati. Francuska je 2012. povukla 192 plovila , od čega je 74 bilo u prekomorskim područjima. Od 192 plovila, 46 je povučeno uz javna sredstva (šest od njih u Gvajani).

Biološki pokazatelji nisu bili dostupni za većinu flota na Sredozemlju. Na Atlantiku se većina flota oslanjala na izlovljene stokove, uz iznimku pelagijskih koćarica preko 40 m. Ekonomski podaci u velikoj mjeri nisu dostupni ili su nedorečeni.

Irska je izvijestila da se u usporedbi s prethodnom godinom ribolovni kapacitet povećao za 1,29 % po GT i 2,25 % po kW, ali flota je ostala u okviru svoje referentne razine. Gospodarski pokazatelji sugeriraju da su flote poboljšale gospodarske rezultate zadnjih godina, da su sada isplative kratkoročno i dugoročno te da nisu previše kapitalizirane.

U pregledu STECF-a navodi se da su se flote plovila s parangalima (10 – 18 m), pridnene koćarice >18 m i plivarice te pelagijske koćarice > 24 m oslanjale na izlovljene stokove i utjecale na šest biološko rizičnih stokova. Tehnički pokazatelj upućuje na nisku iskorištenost plovila. Postoji puno neaktivnih plovila (13 % do 40 %).

Italija je izvijestila da je tijekom 2012. njezina flota smanjena za 2,23 % u broju te da je njezin kapacitet pao za 5,8 % u GT i 3,5 % u kW. Italija nije primijenila smjernice STECF-a u svojem izvješću niti je uključila bilo koje druge pokazatelje za procjenu kapaciteta u odnosu na ribolovne mogućnosti. Zbog nedostatka podataka Italija nije mogla procijeniti ravnotežu svojih flota. 

U pregledu STECF-a navodi se da koćarice s gredom od 12 – 24 m , pridnene koćarice od 24 – 40 m i plivarice te plovila s okružujućim mrežama plivaricama > 40 m nisu bili gospodarski održivi, ali mnogo drugih flota iskazalo je dobru profitabilnost. Pokazatelji iskorištenosti plovila ukazuju na stanje neravnoteže. Biološki pokazatelji nisu bili dostupni u brojnim slučajevima. Tamo gdje su dostupni, pokazali su pretjerani ulov ribe.

Litvanska flota smanjena je za tri plovila 2012. Kapacitet je smanjen za 18 025 GT (55 %) i 19 982 kW (53,9 %). Flote iskorištavaju uglavnom stokove koji nisu izlovljeni te su u ravnoteži sa stokovima bakalara, haringe i papaline istočnog Baltika. U 2011. flote su uglavnom bile isplative.

U pregledu STECF-a navodi se da je iskorištenost niska za sve flote, osim za pelagijske koćarice od 24 – 40 m. Pelagijske koćarice > 40 m utjecale su na jedan biološko rizičan stok.

Latvija je od 2004. smanjila svoj kapacitet za 20 % po broju, 24 % po GT i 31 % po kW. Latvija smatra da pokazatelji iskorištenosti kapaciteta za sve segmente flote ne pokazuju značajnu neravnotežu i da je ribarstvo isplativo.

U pregledu STEFC-a navodi se da su se flote s polivalentnim pasivnim alatom < 10 m do i pelagijske koćarice od 12 – 18 m oslanjale na izlovljene stokove. Ove flote imaju i nisku iskorištenost.

Malta je izvijestila o nezadovoljavajućim rezultatima njezine flote 2011. U nedostatku gospodarskih i socijalnih podataka nisu dobiveni pouzdani rezultati za 2012. Malteška tijela trenutačno provjeravaju točnost informacija o registru flote. 

U pregledu STECF-a navodi se da je većina flote, tamo gdje su podaci bili dostupni, gospodarski neodrživa, uz iznimku plovila s okružujućom mrežom plivaricom od 12 – 18 m i plovila s „ostalim aktivnim alatima” od 18 – 24 m. Iskorištenost plovila bila je niska za sve flote. Biološki pokazatelji u pravilu nisu bili dostupni.

Nizozemska je izvijestila da je njezin kapacitet flote otprilike u ravnoteži s ribolovnim mogućnostima i da biološki pokazatelji ukazuju da njezino ribarstvo iskorištava stokove koji nisu izlovljeni.  Gospodarski pokazatelji ukazuju da je nizozemska pelagijska flota neisplativa. Flota pridnenih koćarica preko 24 m isplativa je i njezina se isplativost poboljšala.

U Pregledu STECF-a navodi se da su se sve flote, kod kojih su biološki pokazatelji bili dostupni, oslanjale na prosjek izlovljenih stokova. Izgleda da pelagijske koćarice preko 40 m i koćarice s gredom od 18 – 24 m nisu gospodarski održive, ali ostale flote pokazale su dobre rezultate.

Poljska je izvijestila da je 2012. osam plovila (250 GT i 980 kW) napustilo flotu. Poljska nije mogla utvrditi je li postigla ravnotežu. Poljska smatra da su sve njezine flote bile gospodarski održive, osim plovila s parangalima od 12 – 18 m.

U Pregledu STECF-a navodi se da su plovila od 12 – 18 m koja koriste udice bila gospodarski neisplativa. Sve su flote imale niske razine iskorištenosti osim pridnenih koćarica > 40 m, plivarica i pelagijskih koćarica > 40 m. Biološki pokazatelji nisu bili dostupni.

Portugal je zaključio da je kapacitet njegove flote u ravnoteži s njegovim ribolovnim mogućnostima. Međutim, tehnički pokazatelji za flote plovila s okružujućim mrežama plivaricama pokazali su relativno nisku iskorištenost plovila.

Biološki pokazatelji nisu bili dostupni u većini slučajeva. U pregledu STECF-a navodi se da su plovila s parangalima do 12 m, plovila s dredžama < 12 m i plovila od 10 – 12 m koja koriste aktivne i pasivne alate gospodarski neisplativa.  Brojne flote imale su niske stope iskorištenosti.

Rumunjska je izvijestila o vrlo niskoj iskorištenosti plovila i ovisnosti o izlovljenim stokovima.

Dostupni su samo ograničeni biološki i gospodarski podaci. STECF je zaključio da postoje niske stope iskorištenosti plovila.

Švedska je izvijestila o padu broja plovila za 12 % od 2008. do 2012. Flote ovise o stokovima koji se love održivo i čine se gospodarski održivima. Određena neravnoteža može se primijetiti u nekim segmentima.

STECF je ocijenio da plovila s fiksnim mrežama ispod 18 m nisu bila gospodarski održiva. Devet flota oslanjalo se na izlovljene stokove, no pokazatelj ugroženosti stokova nije bio dostupan. Dostupnost podataka za brojne flote nije bila dostatna.

Slovenija je izvijestila o niskoj iskorištenosti plovila u brojnim segmentima, pripisujući to ovisnosti o migratornim stokovima i skraćenom radnom vremenu a ne neravnoteži. U 2012. slovenska flota smanjena je za 35 % u GT i 16,83 % u kW. Ukupni iskrcaji smanjeni su za 54 % od 2011. do 2012. Plovila s lebdećim i fiksnim mrežama < 6 m bila su gospodarski neodrživa, ali drugi segmenti izgledali su održivi.

STECF je ocijenio da su plovila s pridnenim fiksnim mrežama <12 m i pelagijske koćarice od 24 – 40 m bili gospodarski neisplativi, ali su flote s okružujućim mrežama plivaricama bile isplative i održive. Stope iskorištenosti plovila su bile niske. Biološki pokazatelji nisu bili dostupni.

Ujedinjena Kraljevina izvijestila je o povećanju kapaciteta za plovila koja love školjke (pogotovo jakobove kapice), dok je kapacitet flote općenito pao kod flota pridnenih koćarica. Ujedinjena Kraljevina niti je izračunala pokazatelje niti je izvukla zaključke o ravnoteži između flote i njezinih ribolovnih mogućnosti.

U pregledu STECF-a navodi se da je većina flota bila gospodarski održiva, uz iznimku koćarica s gredom < 10 m i od 12 – 18 m te plovila s parangalima < 10 m. Biološki pokazatelji nisu bili dostupni u većini slučajeva, ali pridnene koćarice od 18 – 40 m i plivarice utjecale su na pet stokova visokoga biološkog rizika. Puno manjih plovila (ispod 18 m) prikazalo je nisku stopu iskorištenosti.

Flota s okružujućim mrežama plivaricama od 40 m oslanjala se na stokove ulovljene iznad razina NOP-a.

Zaključci

Iako puno toga treba učiniti, od 2002. postignut je određeni napredak u smanjenju jaza između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti. Mješavina različitih trendova među segmentima flote ne omogućava davanje općih komentara o trendovima u ravnoteži između kapaciteta i mogućnosti za cijeli EU.

Određen broj stokova ulovljen je iznad granica koje odgovaraju NOP-u i određen broj segmenta flote su gospodarski ovisni o tim stokovima. Brojne države članice imaju nisku iskorištenost plovila. Nakon razmatranja rezultata analize STECF-a Komisija smatra da još uvijek postoji potreba za aktivnim mjerama prilagodbe kapaciteta flote države članica da bi se olakšalo postizanje cilja NOP-a utvrđenog u okviru nove zajedničke ribarstvene politike.

Obveza država članica da prilagode ribolovni kapacitet svojih flota sa svojim ribolovnim mogućnostima provodi se neko vrijeme te je pojačana u okviru nove zajedničke ribarstvene politike. Osim postojećih obveza, države članice morat će u svoja izvješća uključiti akcijski plan za segmente flote s utvrđenom strukturnom neravnotežom. U akcijskom planu države članice moraju navesti ciljeve prilagodbe i alate za postizanje ravnoteže. On mora uključivati i jasan vremenski okvir za provedbu akcijskog plana.

Ova dodatna obveza može doprinijeti daljnjem (i bržem) postizanju ravnoteže. Akcijski planovi dovest će do veće transparentnosti ciljeva država članica i mjerama uklanjanja neravnoteže, a vremenski okvir za postizanje ravnoteže omogućuje pomno praćenje napretka država članica u provedbi plana.

U okviru nove zajedničke ribarstvene politike dokazan nedostatak angažmana država članica da postignu ravnotežu između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti može dovesti do obustave ili prekida relevantne financijske pomoći Unije državi članici za određene izdatke u okviru novoga Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Buduća izvješća država članica i akcijski planovi bit će nužni za praćenje situacije u tom kontekstu.

Kombinacijom pojačanih obveza za države članice i povezane financijske uvjetovanosti trebala bi se osigurati postupna prilagodba kapaciteta flote s ribolovnim mogućnostima tijekom vremena. Komisija će općenito nastaviti pozorno pratiti taj napredak s obzirom na ciljeve zajedničke ribarstvene politike, a posebno upravljanje ribolovnim kapacitetom.

Prilog 1. A: Kvaliteta informacija

1. Kvalitativne i opisne informacije

U tablici u nastavku prikazani su dijelovi izvješća onih država članica koje su poslale ograničene informacije. Relevantni dijelovi označeni su s „X”.  

|| Veze između flota i ribarstva || Razvoj flote || Opis programa smanjenja napora || Utjecaj programa smanjenja napora || Procjena sustava upravljanja flotom || Planovi poboljšanja sustava upravljanja flotom || Izjava o sukladnosti Sustav ulaska/izlaska iz flote || Promjene upravnih postupaka || Ocjena ravnoteže

DE || || || || || || || || || X

FI || || || || || || X || || || X

IE || || || || || || X || || ||

IT || X || X || X || X || || X || || X || X

LT || || || || X || || X || || ||

PO || || || || || X || || || ||

SE || || || || || || X || || ||

UK || || || || || || || || || X

Izvor: Tablica 3.2. izvješća STECF-13-11 Pregled nacionalnih izvješća o naporima država članica za postizanje ravnoteže između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti.

2. Kvantitativne informacije

Procjena ovisnosti flote o stokovima ulovljenima iznad razina NOP-a ovisi o dostupnosti kvantitativnih ocjena ribljeg stoka. Na Sredozemnom i Crnom moru pokrivenost biološke ocjene još nije dovoljna u većini slučajeva za analizu biološke održivosti na temelju flota. To je i slučaj s brojnim flotama koje iskorištavaju stokove u ICES područjima VI., VII., VIII. i IX.

Informacije o povratu dugotrajne materijalne imovine (ROFTA) i o omjeru između tekućih prihoda i prihoda na granici pokrića (CR/BER)([8]) nedostaju ili su nepotpune za neke države članice. Većina država članica dostavila je podatke o neaktivnim plovilima, ali te informacije nisu bile potpune.

Većina država članica dostavila je vrijednosti tehničkih pokazatelja (prosječan broj dana na moru plovila podijeljen s najvećim iznosom za flotu), ali te informacije nisu bile potpune. Sedam država članica nije dostavilo vrijednosti tehničkih pokazatelja u njihovim nacionalnim izvješćima.

Prilog 1. B: Kvaliteta informacija ([9])

Godišnji razvoj u zbroju bodova država članica kao postotak najvećeg broja bodova.

Izvor: Slika 3.1. izvješća STECF-13-11 Pregled nacionalnih izvješća o naporima država članica za postizanje ravnoteže između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti.

U prethodnoj tablici prikazano je da se od 2008. godišnje izvješće o flotama država članica poboljšalo kako u pogledu cjelovitosti, tako i u pogledu kvalitete podataka.

Prilog 2.:

Tablica 2.1.: Usklađenost s gornjom granicom ulaska i izlaska na dan 31.12. 2012. (osim najudaljenijih regija)

|| GT || kW

GT || MAX. GT || A/B || kW || MAX. kW || C/D

A || B || C || D

na dan 31.12.2012. || na dan 31.12.2012.

BEL BGR CYP DEU DNK ESP EST FIN FRA GRC IRL ITA LTU LVA MLT NLD POL PRT ROM SVN SWE UK || 15 053 7 071 4 248 63 618 64 348 364 354 15 149 16 146 152 452 80 693 60 141 165 370 27 186 33 797 7 998 128 886 25 573 86 840 628 653 30 652 201 092 || 18 962 7 517 11 021 71 117 88 762 391 602 21 713 18 290 178 261 85 688 77 568 173 717 73 529 46 627 14 965 166 859 39 139 95 077 1913 728 43 386 231 106 || 79,39 % 94,07 % 38,54 % 89,46 % 72,49 % 93,04 % 69,77 % 88,28 % 85,52 % 94,17 % 77,53 % 95,20 % 36,97 % 72,48 % 53,44 % 77,24 % 65,34 % 91,34 % 32,83 % 89,70 % 70,65 % 87,01 % || 47 794 60 950 45 782 146 086 228 563 822 115 46 325 169 972 695 496 468 894 183 820 1 020 785 34 389 51 231 76 660 276 357 75 865 297 913 6 185 9 188 173 440 805 930 || 51 586 60 654 47 803 167 078 313 333 886 578 52 641 182 334 769 739 478 398 210 083 1 071 389 73 484 58 759 95 776 350 736 90 583 315 650 6 410 9 503 210 829 909 141 || 92,65 % 100,49 % 95,77 % 87,44 % 72,95 % 92,73 % 88,00 % 93,22 % 90,35 % 98,01 % 87,50 % 95,28 % 46,80 % 87,19 % 80,04 % 78,79 % 83,75 % 94,38 % 96,49 % 96,69 % 82,27 % 88,65 %

Σ 31.12.2012. || 1 551 948 || 1 857 547 || 83,55 % || 5 743 740 || 6 412 487 || 89,57 %

Izvor Registar flote EU-a – Upravljanje flotom – Režim ulaska/izlaska - Statistika, 15.10.2013.

Prilog 3.:

Tablica 3.1. Sažetak razvoja flote država članica tijekom 2012. (osim najudaljenih regija)

|| GT || kW || || ||

N || GT || kW || N || GT || kW || Δ N(%) || Δ GT (%) || Δ KW (%)

31.12.2011 || 31.12.2012 || Δ 2011.-2012.

BEL BGR CYP DEU DNK ESP EST FIN FRA GRC IRL ITA LTU LVA MLT NLD POL PRT ROM SVN SWE UK || 86 2 336 1 080 1 580 2 786 9 571 923 3 332 4 640 16 658 2 092 13 063 151 731 1 054 740 790 7 110 502 184 1 368 6 453 || 15 326 7 373 4 213 64 294 64 503 373 465 14 281 16 028 153 998 83 807 59 571 175 393 45 216 34 725 7 996 135 585 33 379 86 826 934 1 002 29 642 202 317 || 49 135 61 307 45 329 148 277 232 469 841 788 38 915 171 167 701 022 483 390 182 307 1 056 757 54 357 52 684 77 489 288 415 82 890 299 565 7 714 10 763 170 472 810 306 || 83 2 366 1 074 1 550 2 743 9 257 1 360 3 241 4 571 16 006 2 249 12 736 147 715 1 043 848 798 7 048 195 174 1 392 6 427 || 15 059 7 061 4 247 64 236 65 177 362 781 15 157 16 386 151 972 79 638 65 173 164 668 27 186 33 789 7 998 145 271 33 399 85 992 628 623 30 637 200 937 || 47 554 61 336 45 664 147 292 230 131 819 429 46 570 170 681 694 670 461 531 197 648 1 019 161 34 389 51 203 76 660 331 306 81 944 296 196 6 153 8 812 173 377 806 120 || – 3,5 % 1,3 % – 0,6 % – 1,9 % – 1,5 % – 3,3 % 47,3 % – 2,7 % – 1,5 % – 3,9 % 7,5 % – 2,5 % – 2,6 % – 2,2 % – 1,0 % 14,6 % 1,0 % – 0,9 % – 61,2 % – 5,4 % 1,8 % – 0,4 % || – 1,7 % – 4,2 % 0,8 % – 0,1 % 1,0 % – 2,9 % 6,1 % 2,2 % – 1,3 % – 5,0 % 9,4 % – 6,1 % – 39,9 % – 2,7 % 0,0 % 7,1 % 0,1 % – 1,0 % – 32,8 % – 37,8 % 3,4 % – 0,7 % || – 3,2 % 0,0 % 0,7 % – 0,7 % – 1,0 % – 2,7 % 19,7 % – 0,3 % – 0,9 % – 4,5 % 8,4 % – 3,6 % – 36,7 % – 2,8 % – 1,1 % 14,9 % – 1,1 % – 1,1 % – 20,2 % – 18,1 % 1,7 % – 0,5 %

Σ || 77 230 || 1 609 874 || 5 866 515 || 76 023 || 1 578 015 || 5 807 827 || – 1,6 % || – 2,0 % || – 1,0 %

Izvor Registar flote EU-a – napredno pretraživanje, 15.10.2013.

Prilog 4.

Tablica 4.1. Obveze EFR-a kod trajnog prestanka (2007. – 31. 5. 2013.)

|| %S || NS || %R || NR || %(S+R) || S+R

BE || 30,3 % || 9 || 0,0 % || 0 || 30,3 % || 9

BG || 5,2 % || 57 || 0,0 % || 0 || 5,2 % || 57

CY || 42,3 % || 14 || 0,0 % || 0 || 42,3 % || 14

DE || 0,0 % || 0 || 0,0 % || 0 || 0,0 % || 0

DK || 31,9 % || 69 || 0,0 % || 0 || 31,9 % || 69

EE || 4,1 % || 16 || 6,4 % || 10 || 10,5 % || 26

EL || 44,0 % || 1 011 || 0,0 % || 0 || 44,0 % || 1 011

ES || 21,7 % || 755 || 0,1 % || 2 || 21,8 % || 757

FI || 0,0 % || 0 || 0,0 % || 0 || 0,0 % || 0

FR || 23,4 % || 534 || 0,2 % || 1 || 23,6 % || 535

IE || 80,8 % || 46 || 0,0 % || 0 || 80,8 % || 46

IT || 50,3 % || 958 || 3,8 % || 10 || 54,1 % || 968

LT || 9,7 % || 32 || 0,3 % || 1 || 10,0 % || 33

LV || 41,8 % || 149 || 3,0 % || 10 || 44,9 % || 159

MT || 35,2 % || 20 || 0,0 % || 0 || 35,2 % || 20

NL || 22,1 % || 23 || 0,0 % || 0 || 22,1 % || 23

PL || 3,7 % || 73 || 0,1 % || 5 || 3,9 % || 78

PT || 10,8 % || 68 || 0,0 % || 0 || 10,8 % || 68

RO || 0,3 % || 5 || 0,3 % || 8 || 0,7 % || 13

SE || 22,9 % || 30 || 0,5 % || 1 || 23,4 % || 31

SI || 10,4 % || 10 || 0,6 % || 1 || 11,0 % || 11

UK || 7,5 % || 97 || 0,0 % || 0 || 7,5 % || 97

EU UKUPNO || 17,6 % || 3 976 || 0,5 % || 0 || 18,1 % || 3 976

Izvor: Podaci država članica na temelju formalnog zahtjeva Glavne uprave za pomorstvo za podnošenja kumulativnih podataka EFR-a za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. svibnja 2013.

%s: Postotak obveza EFR-a do sada za rezanje;

NS: Broj operacija rezanja (plovila);

R%: Postotak obveza EFR-a za preraspodjelu plovila;

NR: Broj preraspodjela (plovila);

%S + %R: Ukupna postotak rezanja + preraspodjela

Prilog 5.

Obveze EFR-a za razdoblje 1. 1. 2007. – 31. 7. 2012.

Mjera || Broj operacija || Ukupan trošak || Nacionalni javni doprinos || Doprinos EFR-a || % sredstava EFR-a u usporedbi s ukupnim sredstvima država članica || % sredstava EFR-a u usporedbi s ukupnim dodjelama EFR-a

1.1.: Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti || 3 691 || 840 586 705 || 364 754 604 || 475 112 883 || 19,61 % || 11,04 %

Aktivnost 1.: Otpis || 3 653 || 822 180 366 || 357 863 531 || 463 597 617 || 19,13 % || 10,78 %

Aktivnost 2.: Preraspodjela aktivnosti izvan ribolova || 38 || 18 406 340 || 6 891 074 || 11 515 266 || 0,48 % || 0,27 %

1.2.: Privremen prestanak ribolovnih aktivnosti || 47 809 || 303 379 641 || 118 971 042 || 184 404 717 || 7,61 % || 4,29 %

Aktivnost 1.: Podaci 1.: Broj ribara/dan || 41 450 || 264 640 631 || 101 271 726 || 163 365 023 || 6,74 % || 3,80 %

Aktivnost 1.: Podaci 2.: Predmetna plovila prema potrebi || 6 359 || 38 739 010 || 17 699 317 || 21 039 694 || 0,87 % || 0,49 %

1.3. Ulaganja na ribarskim plovilima i selektivnost || 2 052 || 83 147 676 || 12 234 523 || 20 304 471 || 0,84 % || 0,47 %

Aktivnost 5.: Poboljšanje energetske učinkovitosti || 490 || 50 508 625 || 7 403 213 || 12 447 674 || 0,51 % || 0,29 %

Aktivnost 6.: Poboljšanje selektivnosti || 264 || 7 647 446 || 1 143 544 || 1 840 787 || 0,08 % || 0,04 %

Aktivnost 7.: Zamjena motora || 523 || 17 053 672 || 2 668 272 || 4 180 453 || 0,17 % || 0,10 %

Aktivnost 8.: Zamjena opreme || 777 || 7 937 932 || 1 019 495 || 1 835 557 || 0,08 % || 0,04 %

1.4.: Mali obalni ribolov || - || - || - || - || 0,00 % || 0,00 %

1.5.: Društveno-gospodarska kompenzacija za upravljanje flotom || 2 709 || 90 568 443 || 23 412 874 || 40 487 961 || 1,67 % || 0,94 %

Podaci 3.: Ukupan broj ribara na koje se odnosi rani odlazak iz sektora ribarstva || 2 709 || 90 568 443 || 23 412 874 || 40 487 961 || 1,67 % || 0,94 %

Ukupno države članice obveze EFR-a || 60 818,00 || 2 823 214 370,52 || 762 634 778 || 1 157 287 915 || 47,77 % || 26,90 %

Nedostaje država članica: BE (zaključno do 1. lipnja 2012.), FR (nema specifikacije)

Ukupna dodjela sredstava EFR-a 4 302 229 775,00  Ukupna sredstva EFR-a dodijeljena od strane država članica 2 422 797 726,39

Prilog 6.

Pokazatelji koje koristi STECF

Održivi pokazatelj eksploatacije namijenjen je tome da bude mjera koliko se segment flote oslanja na izlovljene stokove. Ovom mjerom ne uzima se u obzir činjenica da neki stokovi u miješanim ulovima mogu biti više ili manje ozbiljno prekomjerno iskorištavani ili osiromašeni niti voditi računa o opsegu utjecaja drugih flota na iskorištavanje resursa.

Koriste se dva „pokazatelja gospodarske održivosti”. Povrat dugotrajne materijalne imovine (ROFTA) (zamjenska vrijednost za povrat ulaganja) mjera je dugoročnoga ekonomskog zdravlja. Njome se mjeri neto dobit podijeljenu po vrijednosti kapitalnih investicija. Ako je ova stopa viša od nerizične kamate dostupne drugdje, flota je u zdravoj gospodarskoj situaciji te je u stanju zamijeniti velike kapitalne stavke kada to bude neophodno. Ako je ROFTA niža od te stope, znači da takva ulaganja nisu isplativa u financijskom smislu jer se veće dobiti mogu ostvariti ulaganjem sredstava negdje drugdje. Nerizične kamatne stope korištene za ovu referencu navode se u tablici 4.3. stručnoga grupnog izvješća STECF-a (STECF-13-28).

Omjer „tekućeg prihoda / prihoda na granici pokrića” (CR/BER) mjera je kratkoročne održivosti. Ako je manji od jedan, plovila ne mogu pokriti svoje troškove poslovanja i morat će prestati s ribolovom kada im ponestane novca; ako je iznad jedan, plovila mogu pokriti svoje troškove poslovanja, ali to ne znači da oni ostvaruju dovoljno prihoda da zamijene velike kapitalne stavke.

Dvije se mjere koriste za procjenu jesu li brodovi su „u potpunosti iskorišteni”. „Tehnički pokazatelj” definiran je kao omjer prosječnog vremena provedenog na moru podijeljen s najvećim mogućim vremenom za ribolov u određenoj aktivnosti. On preuzima vrijednost cjeline kada sva plovila ribare u mjeri u kojoj je to moguće, čak i u slučaju kratke ribolovne sezone. Vrijednosti manje od jedan ukazuju na to da dijelovi flote ribare manje nego što su mogli. Prag od 70 % obično se uzima kao znak značajne nedovoljne iskorištenosti. Međutim, neka plovila uopće ne smiju loviti cijelu godinu te su „neaktivna”. Ako postoji mnogo neaktivnih plovila u ribarskoj floti, to je znak da flota nije u ravnoteži s resursima.

[1]               Članak 11. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

[2]               Vidi članak 22. stavak 1. Uredbe Parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1380/2013.

[3]               Vidi Smjernice za poboljšanu analizu ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti, verzija od 1. ožujka 2008.

[4]               U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 199/2008 o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku, Službeni list Europske unije, L 60/01, 5.3.2008., str. 1.

[5]               Ocjena Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) o pokazateljima ravnoteže za ključnim segmentima flote i pregled nacionalnih izvješća o naporima država članica za postizanje ravnoteže između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti (STECF-13-28), dostupno na web-mjestu http://stecf.jrc.ec.europa.eu/reports/balance.

[6]               Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o naporima država članica za ostvarenje održive ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti 2012., COM(2013) 85, završna verzija od 18. veljače 2012., poglavlje 3.

[7]               Vidi Prilog II. Uredbi br. 1380/2013 o gornjim granicama ribolovnog kapaciteta, Službeni list Europske unije, L 354/22, 28.12.2013., str. 58.

[8]               Prihod na granici pokrića (BER) prihod je potreban za pokrivanje i fiksnih i varijabilnih troškova tako da nema gubitaka i nema ostvarenja dobiti. Tekući prihodi (CR) ukupan je operativni prihod segmenta flote, koji se sastoji od prihoda od iskrcaja i prihoda od neribolovnih aktivnosti. Vidi i Prilog VI.

[9]               Izvor Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) Procjena pokazatelja ravnoteže, prethodna str. 85.