ODGOVORI KOMISIJE NA POSEBNO IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA „POUZDANOST REZULTATA PROVJERA POLJOPRIVREDNIH RASHODA KOJE SU PROVELE DRŽAVE ČLANICE” /* COM/2014/060 final */
ODGOVORI KOMISIJE NA
POSEBNO IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA „POUZDANOST REZULTATA
PROVJERA POLJOPRIVREDNIH RASHODA KOJE SU PROVELE DRŽAVE ČLANICE”
Sažetak
Zajednički odgovor
na stavke I. – IX. Europski revizorski sud (ERS)
već niz godina izražava nezadovoljstvo oslanjanjem Komisije na statistike
država članica o rezultatima njihovih kontrola kao izvora podataka za
izračun stope preostale pogreške. Ponajprije, Komisija je bila svjesna da
se ne može u potpunosti pouzdati u kontrolne statistike država članica kao
jedini pokazatelj razine pogreške u poljoprivrednoj potrošnji. Zbog tog je
razloga godinama, i to sve do godišnjeg izvješća o radu (GIR) za 2012.,
primjenjivala „sigurnosnu maržu” od 25 % za izračun stope preostale
pogreške na statističkoj osnovi, što je Sud redovito pobijao. Kao drugo, u
GIR-u za 2012. Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) pokazala
je razumijevanje za zabrinutost zbog kontrolnih statistika te je promijenila
pristup nakon savjetovanja sa središnjim službama Komisije nadležnima za
metodološka pitanja. U svojem godišnjem izvješću za 2012. Sud nije
kritizirao ovaj pristup, nego se pozitivno izrazio o njemu te je
preporučio korištenje sličnog pristupa za EPFRR. Štoviše, novom horizontalnom
uredbom o kontroli, financiranju i praćenju zajedničke poljoprivredne
politike (ZPP), koja stupa na snagu od siječnja 2014., osigurava se znatno
povećanje odgovornosti tijela za certifikaciju u državama članicama u
pogledu iznošenja mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda, uključujući
vrednovanje rezultata kontrola država članica koji su dostavljeni
Komisiji. Kao
posljedica toga, izvješće Suda bavi se metodologijom koja se promijenila i
koja se još uvijek razvija. Komisija bi se stoga umjesto na povijesne elemente
radije usredotočila na sadašnjost i budućnost, kao i na uspostavu
dobre metodologije, među ostalim, i uz pomoć konstruktivnih
prijedloga Suda. III. Za svoje godišnje
izvješće o radu za 2012. GU AGRI razvio je metodu izračuna stope
preostale pogreške kojom se uzimaju u obzir kako njegove vlastite revizije,
tako i one koje je izvršio Sud. Ova je metoda korištena za izravna
plaćanja (oko 70 % rashoda ZPP-a) za fiskalnu godinu 2012., a od
fiskalne godine 2013. bit će proširena na druge rashode ZPP-a, i to
osobito na ruralni razvoj. IV. Uspostava kontrolnih
sustava uređena je preciznim pravilima EU-a, koja se prema potrebi nadopunjuju
odgovarajućim smjernicama Komisije. Agencije za plaćanja, primjerice,
moraju izvršiti administrativnu provjeru 100 % zahtjeva prije isplate, a
najmanje 5 % zahtjeva mora se provjeriti na licu mjesta. Sukladnost
kontrolnih sustava s pravilima provjeravaju revizori GU-a AGRI , a rizici za proračun
EU-a koji mogu proizaći iz slabosti prepoznatih u kontrolnim sustavima
pokrivaju se financijskim korekcijama. Agencije za plaćanja
isto su tako odgovorne za prikupljane podataka o svojim kontrolama koji se
ugrađuju u statističke kontrolne podatke koji se svake godine šalju
Komisiji. Tijela za certifikaciju moraju sustavno ispitati točnost tih
sastavljenih statistika, osobito usklađivanjem s pojedinačnim
transakcijama, i dati mišljenje o njima Naposljetku, za godinu
podnošenja zahtjeva 2012., GU AGRI ispitao je, za plaćanja po površini,
prijenos pojedinačnih kontrolnih podataka informacijskim sustavom koji se
koristi za plaćanja (tzv. CATS). Ispitivanje je bilo uspješno te će
se stoga automatsko prenošenje kontrolnih podataka od godine podnošenja
zahtjeva 2014. proširiti na većinu mjera i rashoda ZPP-a. Ovime će se
spriječiti netočnosti u kontrolnoj statistici koje proizlaze iz
neodgovarajućeg prikupljanja pojedinačnih podataka. V. Revizije koje provodi
sama Komisija ukazuju na to da kontrolni sustavi nekih država članica nisu
usklađeni s pravilima i ne otkrivaju sve pogreške koje bi se mogle
otkriti. Komisija je stoga bila
svjesna da se ne može u potpunosti pouzdati u kontrolne statistike država
članica kao jedini pokazatelj razine pogreške u poljoprivrednoj potrošnji.
Zbog tog je razloga godinama, i to do godišnjeg izvješća o radu za 2012.
godinu, primjenjivala „sigurnosnu maržu” od 25 % za izračun stope
preostale pogreške na statističkoj osnovi. Sud je ovo redovito pobijao,
ali nije ocjenjivao do koje je mjere bilo nedovoljno. Ipak, GU AGRI pokazao je
razumijevanje za zabrinutost u pogledu kontrolnih statistika te je promijenio
pristup (vidi odgovor na stavak III.) nakon savjetovanja sa središnjim
službama Komisije nadležnima za metodološka pitanja. U godišnjem izvješću
za 2012. Sud nije nije izrazio nezadovoljstvo ovim pristupom, već se
pozitivno izrazio o njemu te je preporučio da bi se trebao proširiti na
druga područja rashoda u okviru ZPP-a, i to osobito na ruralni razvoj. VI. Nova metoda opisana u
odgovoru na stavak III. omogućuje Komisiji prilagodbu stope pogreške
koja proizlazi iz statistika država članica u kojima su Komisija i/ili Sud
prepoznali nedostatke u sustavima za otkrivanje nepravilnih rashoda. VII. Komisija je isto
tako bila svjesna da postoje ograničenja u opsegu posla koji su trebala
obaviti tijela za certifikaciju. Zbog toga će od godine podnošenja
zahtjeva 2014., u primjeni reforme ZPP-a, tijela za certifikaciju morati mnogo
podrobnije istražiti pouzdanost kontrola koje provode agencije za
plaćanja. VIII. Usprkos izvjesnim
nedostatcima, dobivene se informacije smatraju korisnima i u svrhu
praćenja i kao pokazatelj pogreške koju države članice otkriju
tijekom administrativnih provjera i provjera na terenu. Kao što je prethodno
spomenuto, Komisija koristi novu metodu kako bi postigla upućeniju
procjenu razine pogreške no što bi bilo moguće kad bi se ona dobivala
jedino iz kontrolnih statistika država članica. IX. Komisija ne tvrdi da je
prilagodba koju vrši na kontrolnim statistikama država članica
statistički valjana, ali smatra da je to najbolja procjena u odsutnosti
drugih pouzdanijih podataka. Ovaj je pristup bio rezultat intenzivnih internih
rasprava, ne samo unutar GU-a AGRI, nego i sa središnjim službama Komisije. Komisija
napominje da Sud u godišnjem izvješću za 2012. preporučuje
sljedeće: „U godišnjem
izvješću o radu GU-a AGRI Komisija primjenjuje sličan pristup za
EPFRR u pogledu nevezanih potpora po površini, uzimajući u obzir rezultate
vlastitih revizija za utvrđivanje sukladnosti prilikom procjene stope
pogreške za svaku agenciju za plaćanja.” X. Komisija
dijeli mišljenje Suda u pogledu nužnog poboljšanja administrativnih provjera i
provjera na terenu. Primjerenost tih provjera verificira/procjenjuje se tijekom
revizija za utvrđivanje sukladnosti, a državama članicama daju se
preporuke za poboljšanje. Komisija isto tako redovito izvješćuje države
članice o najčešćim nalazima svojih revizija, s ciljem poticanja
najboljih praksi. Komisija
smatra da trajno provodi ovu preporuku kao što je navedeno u daljnjem tekstu te
da je ojačala određene alate u okviru reforme ZPP-a. Ako
Komisija, a i Sud, otkriju slabost u sustavu upravljanja i kontrole u državama
članicama, koriste sve alate koji su im na raspolaganju kako bi potaknuli
države članice da isprave situaciju. Oni uključuju postupak
potvrđivanja sukladnosti, čija su posljedica financijske korekcije
koje ne samo što štite proračun EU-a, već i djeluju kao moćan
poticaj državama članicama, zahtjev upućen državama članicama da
provedu akcijske planove kojima bi uklonili te nedostatke. Prekid plaćanja
koristi se i za EPFRR, a nova horizontalna uredba o kontroli, financiranju i
praćenju ZPP-a, koja će stupiti na snagu u siječnju 2014.,
uključuje pojačan mehanizam obustave plaćanja državama
članicama koje ne uspiju provesti popravni akcijski plan. Programi
pomoći koji se temelje na površini općenito, a osobito LPIS (eng. Land
Parcel Identification System, sustav za identifikaciju zemljišnih parcela),
podložni su stalnom provođenju revizija u svrhu otkrivanja nedostataka.
Komisija vrlo ozbiljno shvaća neučinkovitost LPIS-a te zahtijeva od
država članica da provedu žurne promjene koje Komisija pomno prati
revizijama u svrhu praćenja. Istodobno se svaki rizik po proračun
EU-a pokriva financijskim korekcijama. Prva alineja: Smjernice o
kontrolama koje treba provesti ažurirat će se u okviru reforme ZPP-a,
usporedo sa stvaranjem delegiranih i provedbenih akata. O njima će se
raspravljati i objasnit će ih se i agencijama za plaćanja, koje
će ih morati primjenjivati, i tijelima za certifikaciju, koja će
morati provjeravati kako ih agencije za plaćanja primjenjuju. Komisija će isto
tako preispitati smjernice dane državama članicama za sastavljanje
statistika te će se osobito potruditi uskladiti najbolje prakse među
različitim sektorima. Smjernice će se osobito preispitati u kontekstu
automatizacije statistika te u kontekstu provedbe pravila za reformu ZPP-a. Komisija će i dalje
zahtijevati od država članica da poboljšaju unutarnje postupke za provjeru
poslanih kontrolnih podataka. Druga alineja: Novom
horizontalnom uredbom o kontroli, financiranju i praćenju ZPP-a, koja
će stupiti na snagu u siječnju 2014., od tijela za certifikaciju
tražit će se da dostave mišljenje o zakonitosti i pravilnosti transakcija.
To će imati za nužnu posljedicu ponavljanje reprezentativnog uzorka
transakcija koje su agencije za plaćanja već kontrolirale i
potvrđivanje (ili nepotvrđivanje) kontrolnih statistika koje su
proizašle iz njih. Očekuje se da će taj dodatni posao rezultirati
poboljšanjem kvalitete kontrolnih podataka agencija za plaćanja te da
će, u spoju s mišljenjem tijela za certifikaciju, dovesti do poboljšanja
stupnja jamstva koji je moguće izvesti. Treća
alineja: Komisija naglašava da su razni rokovi za slanje statistika postavljeni
iz brojnih operativnih razloga, a ne samo u svrhu izvješćivanja za GIR. Komisija
zapaža da je potrebno uspostaviti ravnotežu po pitanju optimalnog vremena za
primanje podataka, imajući na umu da njihovo prikupljanje predstavlja
veliko administrativno opterećenje za države članice, kako bi se
izbjegao višestruk prijenos ažuriranih podataka. Godine
2012. Komisija je provela pokusnu vježbu za automatski prijenos kontrolnih
podataka za plaćanja po površini. Ti su podatci stoga poslani u srpnju
2013., a početne procjene njihove potpunosti i kvalitete su pozitivne. Izvršit
će se prilagodbe kako bi se svi odgovarajući kontrolni podatci
automatizirali na taj način. Time će se ograničiti rizik
pogrešnog prikupljanja pogrešaka i osigurat će se korištenje jedinstvene
metodologije u svim državama članicama. U novoj
horizontalnoj uredbi o kontroli, financiranju i praćenju ZPP-a uvedena je
odredba kojom se Komisiji omogućuje obustava plaćanja državi
članici u pogledu kontrolnih podataka koji nisu poslani u određenim
rokovima. Na
kraju, Komisija će zahvaljujući novom poslu na zakonitosti i
pravilnosti koji će vršiti tijela za certifikaciju dobiti čvršće
mišljenje o pouzdanosti samih kontrola, kao i pojačano jamstvo o stopama
pogreške. Četvrta
alineja: Novom horizontalnom uredbom propisuje se da će tijela za
certifikaciju morati sustavno ispitivati, na reprezentativnim uzorcima za EFJP
i EPFRR, pouzdanost administrativnih provjera i provjera na terenu koje su
izvršile agencije za plaćanja. Cilj je smjernica koje je pripremila
Komisija osigurati da se taj posao vodi na temelju pouzdane statističke
metodologije, da njegovi rezultati pojačavaju jamstvo zakonitosti i
pravilnosti transakcija te da pružaju valjanu procjenu stope preostale pogreške
po državi članici i po fondu. Time bi se omogućilo Komisiji da sve
više smanjuje potrebu za pojedinačnim prilagodbama koje trenutačno
vrši na statistikama koje joj šalju države članice. Komisija
će u međuvremenu primijeniti novi pristup naveden u odgovoru na
stavak III. i provest će preporuku iz godišnjeg izvješća Suda za
2012. godinu: „U godišnjem izvješću o radu GU-a AGRI , Komisija
primjenjuje sličan pristup za EPFRR u pogledu nevezanih potpora po
površini, uzimajući u obzir rezultate vlastitih revizija za
utvrđivanje sukladnosti prilikom procjene stope pogreške za svaku agenciju
za plaćanja.” U
pogledu vlastitih revizorskih radnji Komisija će i dalje biti
usredotočena na sustavne revizije agencija za plaćanja, na temelju
rizika i u okviru postupka potvrđivanja sukladnosti, kako bi osigurala
ispravak rizika koji proizlaze iz prepoznatih slabosti kontrolnih sustava. Revizorske
radnje uključuju i nove zadatke tijela za certifikaciju povezane sa
zakonitošću i pravilnošću, kako bi se dale tehničke smjernice i
doprinijelo postizanju cilja pojačanog jamstva.
Opažanja
Zajednički odgovor na
stavke 28. – 36.: GU AGRI već je u GIR-u za
2012. naveo da „... kontrolne statistike država članica treba uzeti u
obzir s dozom opreza.” GU AGRI već je počeo proširivati integrirani
pristup primijenjen na nevezane izravne potpore u GIR-u za 2012. na druga
područja rashoda ZPP-a u GIR-u za 2013. – to znači da će se
statistike država članica prilagoditi uzimajući u obzir rezultate
vlastitih nalaza revizije GU-a AGRI kao i nalaze Suda i tijela za
certifikaciju. 30. Komisija prati opažanje Suda
o učinkovitosti nadzornih i kontrolnih sustava u predmetnim agencijama za
plaćanja u kontekstu svojih stalnih postupaka utvrđivanja
sukladnosti. Komisija je za 2011. primijetila
da je većina navedenih pogrešaka bila relativno mala u financijskom
pogledu i da se uglavnom odnosila na male razlike u ponovnom mjerenju
zemljišnih parcela koje je izvršio Sud (42 pogreške koje je Sud pronašao
tiču se vrlo malih pogrešaka u ponovnom mjerenju parcela, a 24 pogreške
bile su ispod 2 %). Slično tome, za 2012.
većina mjerljivih pogrešaka bila je relativno mala u financijskom pogledu
i uglavnom se odnosila na vrlo male razlike u ponovnom mjerenju zemljišnih
parcela koje je izvršio Sud (36 pogrešaka koje je Sud pronašao bile su manje od
5 %, a od toga 23 pogreške ispod 2 %). 32. Pri izračunu stope
preostale pogreške Komisija uzima u obzir potencijalni učinak slabosti
koje utječu na podatke iz izvješća država članica. Prva alineja: Komisija
ima obvezu držati se definicije poljoprivrednika iz članka 2. Uredbe
Vijeća (EZ) br. 73/2009. Druga alineja: Premda se
Komisija ne slaže uvijek s ocjenom revizora Suda o točnoj prihvatljivosti
površina, ako smatra da je država članica pogrešno evidentirala
prihvatljivu površinu, prati taj problem kroz postupak poravnavanja
računa. Treća alineja: U
točno navedenom slučaju koji je naveo Sud, predmetna agencija za
plaćanja smatrala je da je zamjena parcela ispravak „očitih
pogrešaka” – koncept koji je predviđen u zakonodavstvu/smjernicama EU-a. Kao
što je navedeno u prethodnim odgovorima, Komisija ne dijeli mišljenje suda o
primjeni koncepta očite pogreške u slučaju pogrešnog svrstavanja
parcela. Četvrta alineja:
Agencije za plaćanje nisu uvijek odgovorne za način izračuna
materijalnih prava na isplatu. U brojnim slučajevima upute o izračunu
materijalnih prava sastavljaju nadležna tijela u državama članicama. Peta alineja: Premda se
Komisija ne slaže uvijek s ocjenom revizora Suda o točnoj prihvatljivosti
površina, ako smatra da je država članica pogrešno zevidentirala
prihvatljivu površinu, prati taj problem kroz postupak poravnavanja
računa. Polje 1. – Primjer netočnih
podataka u LPIS-u Prema tvrdnji talijanskih tijela,
problem Lombardije ispravljen je od 2011. . Komisija to rješava postupkom
potvrđivanja sukladnosti računa. Komisija je svjesna problema povezanih s
prihvatljivošću pašnjaka u Španjolskoj. Od španjolskih se tijela tražilo
da postupe po ovoj stvari te su predstavile plan poboljšanja LPIS-a
uključujući prije svega mjere za provedbu primjene koeficijenta
prihvatljivosti na parcele prekrivene pašnjacima i za osiguranje sustavnog
ažuriranja LPIS-a rezultatima provjera na terenu. Komisija će i dalje
pratiti nacionalna tijela u provedbi ovog plana. Komisija je pronašla i neke
slučajeve u Mađarskoj gdje LPIS nije bio ažuriran rezultatima
provjera na terenu te je pisanim putem zatražila od mađarskih tijela da
poduzmu korektivne mjere u tom pogledu. 33. O slabostima koje navodi Sud
već su se podnosila izvješća u prethodnim godinama. Odgovarajuće
preporuke provode se od 2010. u suradnji s državama članicama i po potrebi
se prate u kontekstu postupaka potvrđivanja sukladnosti. 34. Za 2011. Komisija je zapazila
da je većina navedenih pogrešaka bila mala u financijskom smislu (polovina
pogrešaka bila je manja od 5 %). 35. Pri izračunu
stope preostale pogreške Komisija uzima u obzir potencijalni učinak
slabosti koje utječu na podatke iz izvješća država članica. Polje 3. – Primjer
nedovoljne kvalitete provjera na terenu države članice Ovo se pitanje pratilo u
ispitivanju čiji su rezultati sljedeći: -
Agencija
za plaćanja odlučila se – nakon ponovne procjene slučaja –za
povrat već isplaćene potpore za taj konkretni projekt; -
Postupak
provjere / kontrolni popisi ažurirani su kako bi se isključila
mogućnost da inspektor ne primijeti da poljoprivredna zgrada ima pretežito
karakteristike kuće; -
Ponovna
provjera (ex-post) izvršena je na svim projektima koje je provjerio i
odobrio isti onaj inspektor koji je odobrio neprihvatljivi projekt; -
Ponovna
provjera (ex-post) izvršena je na svim projektima koji imaju slične
karakteristike kao neprihvatljivi projekt; -
Te ex-post
kontrole pokazale su manje nepravilnosti koje sad slijede standardne
proturječne korake i vjerojatno će uključivati povrat dijela
već isplaćene potpore; -
Ipak,
kako se posljednje ponavljanje provjera ticalo samo projekata koji
uključuju nova zdanja, a ne i adaptaciju postojećih zgrada, Komisija
je zatražila od talijanskih tijela da ponovno provjere te projekte. Rezultati
tih konačnih ex-post provjera bit će poslani do
30. studenoga 2013. Polje 4. – Primjer
neotkrivenog kršenja pravila o javnoj nabavi Kao što je navedeno u
odgovoru na godišnje izvješće za 2012. , službe Komisije razgovarat
će o nalazima Suda s nacionalnim tijelima, s ciljem zaštite financijskih
interesa EU-a i povrata svih nedospjelih plaćanja. U odnosu na Rumunjsku,
Komisija je u svojim revizijama isto tako utvrdila znatne slabosti, a postupak
poravnanja računa je u tijeku. 36. Komisija je i sama
uočila taj nedostatak te je stoga u svojem GIR-u za 2012. promijenila
način na koji zaključuje o pouzdanosti kontrolnih statistika država članica.
Stoga uzima u obzir druga revizorska mišljenja, uključujući dokaze
prikupljene tijekom revizije Europskog revizorskog suda, koji odražavaju opseg
pogrešaka koje države članice nisu otkrile i o kojima stoga nisu
izvijestile u svojim statistikama. 38. Komisija je u tijeku
automatiziranja prijenosa kontrolnih statistika (uspješna pokusna vježba
provedena je u srpnju 2012.) i u tom kontekstu priprema podrobnije smjernice i
postupke, kako interne, tako i za države članice. Vidi odgovore i na stavke 39.
– 41. 39. GU AGRI nije odredio
točan krajnji datum za sastavljanje statističkih izvješća jer radije
prima ažurirane statistike, pa makar i sljedeće godine. U Odboru za
ruralni razvoj, međutim, države članice stalno se podsjeća na
važnost pružanja statistika. Usprkos tome, nikako se nije mogao uvesti
„prijelazni” krajnji datum. GU AGRI provjerava potpunost
statistika godišnjim izvješćima tijela za certifikaciju koja pomno
proučava, što može dovesti do nastavnih postupaka potvrđivanja
sukladnosti. Točno je da podatci nisu
potpuni i da se stopa pogreške izračunava samo na temelju rashoda za koje
su dostupne kontrolne statistike. Komisija, međutim, računa da je
samo otprilike 0,6 % iznosa isplaćenih izravnih potpora za godinu
podnošenja zahtjeva 2010. isplaćeno nakon roka 30. lipnja 2011. te da
one stoga možda nisu sadržane u podnesenim kontrolnim statistikama. Kao
posljedica toga, utjecaj tih 0,6 % na preciznost predmetnih kontrolnih
statistika kao temelja izračuna stope pogreške vrlo je ograničen. Polje 5. – Primjeri
nepotpunih ili netočnih podataka koje su navele neke revidirane agencije
za plaćanja Vidi odgovor na stavak 92. 40. Kao što je Sud naveo,
trenutačno važeće smjernice ne naglašavaju ponovno podnošenje
statistika. Bez obzira na to, u razdoblju između trenutka kada države
članice pošalju statistike i trenutka kada ih Komisija upotrijebi u GIR-u,
Komisija vrši provjere dosljednosti i vjerojatnosti te po potrebi kontaktira s
državama članicama kako bi provjerila moguće nepravilnosti. Ažurirani
podatci zahtijevaju se i u Odboru za ruralni razvoj te tijekom revizijskih
misija i bilateralnih sastanaka, ako se to smatra potrebnim. Osim toga, zahtjev za sustavnim
ažuriranjem statistika stvorio bi dodatni administrativni teret ne samo za
države članice, nego i za Komisiju jer bi morala ponavljati posao
verificiranja i uvrštavati izmijenjene podatke u složenu osnovu za izračun
stope preostale pogreške. U konačnici postoji vrlo ograničena
mogućnost primanja, provjere i obrade bilo kojih pregledanih podataka koje
bi se moglo uvrstiti u godišnje izvješće o radu GU-a. Komisija naglašava
da kontrolne statistike i stopa pogreške izvedena iz njih nisu godišnji
računi država članica i da se njihova točnost ne mora
utvrđivati u istom opsegu. One se zapravo više koriste kako bi
naznačile gdje se nalazi pogreška, a Komisija je, čak i prije
uvođenja nove metode za prilagodbu stope pogreške, na njih primjenjivala
znatnu marginu slobodne prosudbe kako bi pokazala vjerojatnost da su prikazani
manjima no što jesu. Konačno, provedena je
pokusna vježba u pogledu automatizacije statistika za potpore po površini za
godinu podnošenja zahtjeva 2012. Taj je posao započeo već 2011. , pri
čemu je državama članicama poslana neophodna prethodna obavijest o
tehničkim zahtjevima, a proizašli podatci za godinu podnošenja zahtjeva
2012. preneseni su i automatski obrađeni u bazi podataka Komisije do
15. srpnja 2013. Početne procjene Komisije o njihovoj kvaliteti su
pozitivne. Kad se dovrše svi potrebni pregledi, započet će se s radom
na proširenju automatizacije na ostala glavna područja rashoda ZPP-a i
očekuje se da će biti funkcionalni za godinu podnošenja zahtjeva
2014. U tom kontekstu Komisija priprema podrobnije smjernice i postupke, kako
interne, tako i za države članice. 41. Komisija pazi da pretjerano
ne poveća administrativno opterećenje država članica. Ipak,
automatizacija prijenosa kontrolnih statistika trebala bi poboljšati sljedivost
izvršenih provjera. Zajednički odgovor na
stavke 42. – 46.: Komisija je svjesna da neke
agencije za plaćanja trebaju učiniti daljnji napredak u sastavljanju
i provjeri kontrolnih podataka. I doista, u većini vlastitih revizija
Komisija ispituje usklađenost statističkih izvješća s
pojedinačnim kontrolnim podatcima i često zapaža nedosljednosti. Zbog tog je razloga pokrenula
automatski postupak kojim se agencijama za plaćanja omogućuje da
izvijeste o svojim pojedinačnim kontrolnim podatcima s pomoću sustava
koji se koristi za pojedinačna plaćanja. Pokusna vježba koja
obuhvaća plaćanja povezana s površinom u svim državama članicama
za godinu podnošenja zahtjeva 2012. (dostavljeni podatci 15. srpnja 2013.)
uspješno je provedena i navedena će se metoda proširiti na druge mjere iz
ZPP-a. Takvom automatizacijom smanjuje se
administrativno opterećenje i suzbijaju sve pogreške pri sastavljanju. 44. Četvrta
alineja: Uključenje dodatnih informacija u odnosu na protekle godine moglo
bi samo dovesti do toga da se razina pogreške prikaže većom no što jest. Čak
i ako su podatci navedeni u pogrešnim tablicama, to ne bi trebalo utjecati na
stopu preostale pogreške za ruralni razvoj u cjelini. Stoga se može
zaključiti da nijedna od navedenih dviju pogrešaka nije dovela do
navođenja manje razine pogreške no što ona doista jest. Polje 6. – Primjeri
netočnog predstavljanja broja ili vrijednosti provedenih provjera na
terenu U poljskom primjeru
provjere su izvršene, agencija za plaćanja otkrila je i u potpunosti
zabilježila pogrešku, ali je nehotice razvrstala jedan njezin dio pod
administrativne provjere, a ne pod provjere na terenu. Polje 7. – Primjeri
pronađenih pogrešaka koje imaju znatan utjecaj na stope pogrešaka o kojima
je podneseno izvješće Komisiji Drugi stavak: U primjeru koji se
odnosi na Bugarsku, agencija za plaćanje podnijela je, doduše, pogrešno
izvješće, ali je zapravo utvrdila veću stopu pogreške no što doista
postoji.
Zajednički
odgovor za stavke 47. – 50.:
Broj provjera
koje su izvršila tijela za certifikaciju u skladu je s veličinom uzorka
koji Komisija zahtijeva u smjernicama upućenima tim tijelima. Komisija,
međutim, već niz godina smatra da je potrebno i poboljšanje u pogledu
kvalitete provjera država članica, načina na koji izvješćuju o
njima i načina na koji tijela za certifikaciju mogu pružiti bolja jamstva.
Krajem 2009. osmislila je dobrovoljnu vježbu za jačanje jamstava koju
provode tijela za certifikaciju, pri čemu bi se od njih tražilo da ponovno
provedu reprezentativni uzorak provjera agencija za plaćanja na terenu.
Ovu je mogućnost iskoristio samo mali broj agencija za plaćanja, a rezultati
su bili prilično neujednačeni.
Međutim, u
kontekstu reforme ZPP-a, postignut je politički dogovor o odredbi u novoj
horizontalnoj uredbi o financiranju, upravljanju i praćenju ZPP-a, kojom
se od tijela za certifikaciju traži da dostave mišljenje o zakonitosti i
pravilnosti transakcija koje čine osnovu za rashode. To bi imalo za
posljedicu provjeru reprezentativnog uzorka transakcija od početka do
kraja, kao i njihovu ponovnu provedbu (u opsegu 60 do 170 transakcija po fondu,
ovisno o broju čimbenika, uključujući broj stanovnika).
Komisija stoga smatra da se s
navedenim nalazima pozabavila u sklopu zakonodavnih inicijativa koje je
već poduzela i koje će biti donesene početkom 2014. godine. Polje 8. – Primjeri
manjkavosti tijela za certifikaciju u njihovim provjerama uslijed
neobuhvaćanja svih zahtjeva EU-a za financiranjem Nalazi ERS-a uzet će se u
obzir u analizi rizika tima za certifikaciju. 51. Kad god je bilo potrebno,
dane su preporuke predmetnim tijelima za certifikaciju kako bi u budućnosti
povećala kvalitetu svojeg posla. Tijekom i nakon sastanka stručne
skupine održanog u rujnu 2012. nalazi i preporuke podijeljeni su i stavljeni na
raspolaganje svim tijelima za certifikaciju. Neka tijela za certifikaciju u
potpunosti su shvatila koje provjere treba izvršiti i koja im je svrha, dok
druga ponekad ne vrše dovoljno dubinska ispitivanja i ostaju na prilično
formalističkoj razini procjene. Komisija smatra da većina
nalaza nije bila značajna te da ne dovode u pitanje jamstvo koje Komisija
može dobiti u tom pogledu pri sastavljanju GIR-a. Zajednički odgovor na
stavke 52. – 54.: Komisija u pravilu nastavlja
provjeravati rad tijela za certifikaciju analizom dokumenata koji se odnose na
financijsko poravnavanje računa te na revizijske misije u tijelima za
certifikaciju. U svjetlu pouka izvučenih iz dobrovoljne primjene
„povećanja pouzdanosti postupka dobivanja jamstva” smjernice za tijela za
certifikaciju preisituju se kako bi se u njih uvrstila nova obveza tijela za
certifikaciju da obuhvate zakonitost i pravilnost rashoda. Zajednički odgovor
na stavke 56. – 57.: Komisija dijeli stav Suda
da je uzorak koji tijela za certifikaciju trenutačno provjeravaju suviše
malen. U tu svrhu u nacrtu smjernica za nove zadatke tijela za certifikaciju
usmjerene na donošenje mišljenja o zakonitosti i pravilnosti navodi se
statistički valjan model za obavljanje tog posla, a one su proširene u
pogledu prirode posla koji tijela za certifikaciju trebaju obaviti kako bi se
osiguralo cjelovito ispitivanje, od početka do kraja, svake odabrane
transakcije. Nadalje, ubuduće se namjerava vršiti podrobniji nadzor posla
koji obavljaju tijela za certifikaciju. 58. Komisija smatra da je njezin
informacijski sustav prikladan za svrhe kojima je namijenjen. Konkretnije
rečeno, informacije država članica služe potrebama operativnih i
revizorskih službi. Poštovat će se zakonodavni okviri i njih će se
pridržavati. 59. Komisija prikuplja
informacije o rezultatima administrativnih provjera i provjera na terenu za
godinu podnošenja zahtjeva n koji se isplaćuju poljoprivrednicima
od prosinca n do lipnja n+1, a potom se Komisiji dostavlja
izvješće u srpnju n+1. GIR za financijsku godinu n+1
sastavlja se u ožujku n+2. Komisija primjećuje da se
statistike ne koriste toliko za praćenje provedbe država članica,
nego, među ostalim, za provjeru odgovara li broj kontrola zakonskim
zahtjevima. Još jedna svrha statistika njihovo je korištenje kao
upravljačkog alata za države članice. One su koristan izvor
informacija o otkrivenim pogreškama koje treba ispraviti u danoj godini. 60. Za izravna plaćanja,
razdoblje isplate za godinu podnošenja zahtjeva n je od 15.10.n do
30.6.n+1 (zbog toga razdoblje isplate upada u financijsku godinu n+1, koja je
predmet GIR-a za n+1 sastavljenog u ožujku n+2). Kontrolne statistike stoga se
ne mogu poslati sve dok se ne obradi godina podnošenja zahtjeva. Premda se neka
plaćanja vrše nakon tog datuma, obično ih je malo i imaju malen
financijski utjecaj. Nacrtom propisa za reformu ZPP-a predlaže se
usklađenje razdoblja isplate i rokova za EFJP IAKS s onim za EPFRR IAKS. Jedan
od razloga za to uspostavljanje je bolje veze između godine podnošenja
zahtjeva i financijskog izvršenja. Rok 15. srpnja isto tako omogućuje
državama članicama da izvrše sve potrebne prilagodbe prije sljedeće
godine podnošenja zahtjeva. 61. Rokovi za slanje statistika o
izvršenim kontrolama propisani su u važećem zakonodavstvu EU-a. Nije
uvijek moguće dobiti ažurirane statistike na vrijeme da bi ih se uvrstilo
u GIR. 62. Komisija zapaža da su jedine
statistike koje se može smatrati „ne sasvim relevantnima” one za EPFRR nevezane
za IAKS, za koje se razdoblje na koje se statistike odnose ne poklapa u
potpunosti s financijskom godinom GIR-a. 63. U sklopu pokusne vježbe u
srpnju 2013. podatci koje je naveo Sud poslani su elektronički izravno u
bazu podataka CATS. Svi podatci za izravne potpore po površini primljeni su na
ovaj način i zbog toga je opseg Komisije za vršenje provjera povećan.
Međutim, primijećeno je da su službene financijske izjave država
članica (uključujući „x-tablice” koje navodi Sud) u pogledu
transakcija koje podupiru te statistike poslane u veljači n+1 – samo
četiri mjeseca po završetku predmetne financijske godine. Kako se vrijeme
podnošenja godišnjih izjava poklapa s vremenom donošenja godišnjeg
izvješća o radu glavnog direktora, koje mora biti potpisano do kraja
ožujka n+1, nemoguće je izvršiti dubinsko usklađenje podataka iz
x-tablica s podatcima iz statistika poslanih prethodnog srpnja. Zajednički
odgovor na stavke 66. – 68.: Komisija smatra da nije
moguće sustavno provjeriti sve podatke navedene u statistikama tijekom
revizija sukladnosti provedenih u državama članicama. GU AGRI procjenjuje
da države članice svake godine provedu više od 900 000 kontrola koje
su temelj za kontrolne statistike pa stoga ne bi bilo moguće izvršiti
opseg provjera koji traži Sud. Revizije moraju pokriti
najosnovnije rizike. Premda se nešto poduzima u tom pogledu, nemoguće je
riješiti sve probleme pronađene u statistikama. Provjera kontrolnih
statistika nije glavni predmet revizija sukladnosti, koje se prije svega
usredotočuju na funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole. Osim
toga, velik broj revizija za predmetnu godinu provodi se nakon što je GIR
dovršen.
Ovisno o odgodi koju dopušta
zakonodavstvo EU-a i o postupku revizije, nije uvijek moguće dobiti
ažurirane statistike na vrijeme da bi ih se uključilo u GIR.
Zbog širokog raspona elemenata
koje revizori Komisije u GU-u AGRI već moraju provjeriti i revidirati,
nemoguće je, u kontekstu raspoloživih resursa, poštovati prijedlog Suda a
da se to ne odrazi nepovoljno na glavni posao. Ipak, veće poklanjanje
pozornosti statističkim izvješćima bit će temelj posla koji
će morati izvršiti tijela za certifikaciju u kontekstu davanja mišljenja o
zakonitosti i pravilnosti.
69. Kao što je
već prethodno objašnjeno, primarna svrha postupka potvrđivanja
sukladnosti nije provjera kontrolnih statistika država članica. Njegova je svrha prije svega provjeriti njihove sustave upravljanja i
kontrole – i , slijedom vlastitih nalaza Suda o DAS-u, ispraviti rizik za
proračun EU-a.
70. Komisija je oduvijek svjesna
činjenice da ocjena o nepravilnim plaćanjima koju daju države
članice nije u potpunosti pouzdana. Zbog toga se uzimaju u obzir i drugi
dokazi, kako bi poduprli godišnju jamstvenu izjavu glavnog direktora GU-a AGRI. 71. Premda se Komisija slaže da
uzorci koje je naveo Sud nisu bili dovoljno reprezentativni, utjecaj
primijenjenih praksi u većini je slučajeva doveo do izražavanja
veće stope preostale pogreške no što doista postoji. 72. U nacrtu smjernica za tijela
za certifikaciju za razdoblje nakon 2013. predložen je statistički valjan
model za povećanje jamstva kod revizija, a i agencijama za plaćanja
savjetovat će se da ga primjenjuju. Predlaže se da jamstvo ne treba
proizlaziti samo iz rezultata vrednovanja sustava, nego i iz pouzdanijeg
sadržajnog pristupa (i gdje je to moguće, testiranja s dvostrukom svrhom). Zajednički odgovor na
stavke 73. – 78.: Sud kritizira Komisiju zato što
koristi podatke koje su države članice prijavile u izvješćima o
kontrolama koje su provele. Kao posljedica toga Komisija je prilagodila svoj
pristup i primijenila vlastitu prosudbu tih podataka kako bi dala procjenu
elemenata (npr. pogrešno tumačenje ili primjenu nacionalnog zakonodavstva
i/ili zakonodavstva EU-a, manjkave kontrole), što može značiti da
statistike ne predstavljaju cjelovitu sliku. Središnje službe Komisije odobrile
su taj pristup, za koji smatraju da je prikladno sredstvo za povećanje
jamstva koje se može izvući iz posla koji obavljaju države članice
pod zajedničkim upravljanjem. Prema revidiranoj metodologiji,
dostupne informacije iz revizija ERS-a, nalaza tijela za certifikaciju i
Komisijinih vlastitih revizija objedinjuju se u cjelokupnu procjenu situacije
na razini agencija za plaćanja i uzimaju se u obzir pri zbrajanju podataka
na razini država članica i EU-27. Kako je navedeno u odgovoru na
godišnje izvješće o radu Suda za 2012. , novi integrirani pristup koji se
za 2012. koristio samo za nevezane izravne potpore dalje će se razvijati i
što je više moguće proširiti na ostale mjere ZPP-a za 2013., a osobito za
ruralni razvoj. Na taj će se način Komisija uskladiti s godišnjim
izvješćem Suda za 2012. , u kojem se preporučuje sljedeće: „U
godišnjem izvješću o radu GU-a AGRI Komisija primjenjuje sličan
pristup za EPFRR u pogledu nevezanih potpora po površini, uzimajući u
obzir rezultate vlastitih revizija za utvrđivanje sukladnosti prilikom
procjene stope pogreške za svaku agenciju za plaćanja.” 78. Kao što je već
navedeno u odgovoru na godišnje izvješće o radu Suda za 2012., novi
integrirani pristup koji se koristio za 2012. za nevezane izravne potpore dalje
će se razvijati i što je više moguće proširiti na ostale mjere ZPP-a
za 2013.. Komisija smatra da će na taj
način primijeniti preporuku iz godišnjeg izvješća Suda za 2012. koja
glasi: „U godišnjem izvješću o radu GU-a AGRI Komisija primjenjuje
sličan pristup za EPFRR u pogledu nevezanih potpora po površini,
uzimajući u obzir rezultate vlastitih revizija za utvrđivanje
sukladnosti prilikom procjene stope pogreške za svaku agenciju za
plaćanja.” Zajednički odgovor na
stavke 79. – 81.: Komisija se slaže da se razine
pogreške koje su procijenile navedene dvije ustanove ne mogu uspoređivati.
Primijećeno je da stopa
preostale pogreške koju je GU AGRI procijenio 2012. za EFJP upada unutar gornje
i donje granice pogreške iz procjene koju je izvršio Sud. 82. Metodologije
koje su navedene dvije ustanove koristile za izračun stope pogreške su
različite. Kako Komisija treba informacije na razini pojedinačnih
agencija za plaćanje, u tu je svrhu razvila vlastitu metodologiju. 83. Kao što je Sud zabilježio u
stavku 76., prilagodbe koje je Komisija izvršila za nevezane izravne
potpore u svojem GIR-u za 2012. dovele su do znatnog povećanja
procijenjene stope preostale pogreške, što Komisija smatra primjerenim za
uzimanje u obzir slabosti kontrolnih statistika država članica. Komisija zapaža da je u godišnjem
izvješću Suda za 2012. Sud preporučio proširenje tog pristupa na sve
poljoprivredne rashode. 84. Usprkos problemima s
pouzdanošću, Komisija smatra da u rezultatima više od 900 000
kontrola koje su provele države članice ima vrijednosti i da se taj posao
ne može jednostavno zanemariti. Vidi i odgovor na stavak 82. 87. S obzirom na to da Sud može,
kao što je prikazano, primijeniti različitu procjenu kvantitativnog
utjecaja pogrešaka od one koju je utvrdila Komisija i o tome izvijestila države
članice, on će uvijek procjenjivati veću stopu pogreške. To ne
znači da bi Komisija, kao institucija odgovorna za provedbu zakonodavstva,
pod nadzorom Europskog suda, trebala uskladiti ocjenu ozbiljnosti pogreške s
ocjenom koju je donio Sud. Pri određivanju iznosa
korekcije Komisija uzima u obzir načelo proporcionalnosti, tip i opseg
nepravilnosti te financijske posljedice pronađenih nedostataka. Čisto
formalističke pogreške ne mogu uvijek ugroziti stabilno financijsko
upravljanje. 88. Kao što je navela u odgovoru
na godišnja izvješća za 2011. i 2012., Komisija zastupa mišljenje da se
poštovanje obveze višestruke sukladnosti ne smatra kriterijem prihvatljivosti
za plaćanja u skladu sa ZPP-om i da se stoga kontrole ovih zahtjeva ne
odnose na zakonitost i pravilnost predmetnih transakcija. Višestruka sukladnost
mehanizam je za kažnjavanje poljoprivrednika kada ne poštuju niz pravila koja
općenito govoreći proizlaze iz ostalih politika koje nisu ZPP i
primjenjuju se na građane EU-a neovisno o ZPP-u. Stoga Komisija smatra da
se kazne uvedene za povrede zahtjeva višestruke sukladnosti ne bi trebale uzeti
u obzir za izračun stopa pogreške za ZPP. ZAKLJUČCI
I PREPORUKE 90. Komisija želi naglasiti da se
u pogledu GIR-a za 2012. njezino postupanje prema statistikama država
članica znatno promijenilo. Do 2011. GU AGRI služio se sigurnosnom maržom
od 25 % kako bi kompenzirao nepotpunost statistika država članica,
ali Sud se nepovoljno izrazio o tom pristupu, nazvavši ga nepouzdanim. Komisija
je stoga u svojem GIR-u za 2012. izvršila daljnje vrednovanje statistika
koristeći se informacijama koje je dobila od tijela za certifikaciju, iz
vlastitih revizija i od Suda. Ako je došlo do razilaženja između ocjene
navedenih revizorskih tijela i razine pogreške izvedene iz kontrolnih
statistika država članica, izvršena je prilagodba kako bi se dobila stopa
pogreške koju Komisija smatra realnijom. Slijedom preporuke Suda navedene u
njegovu godišnjem izvješću za 2012. godinu, ovaj se pristup primjenjuje na
druga područja rashoda u GIR-u za 2013., a osobito na ruralni razvoj. 91. Pri izračunu
stope preostale pogreške Komisija uzima u obzir potencijalni učinak
slabosti koje utječu na podatke iz izvješća država članica. 1.
preporuka Komisija
dijeli mišljenje Suda u pogledu nužnog poboljšanja administrativnih provjera i
provjera na terenu. Prikladnost tih provjera verificira/procjenjuje se tijekom revizija
za utvrđivanje usklađenosti, a državama članicama daju se
preporuke za poboljšanje. Komisija isto tako redovito izvješćuje države
članice o najčešćim nalazima revizije s ciljem poticanja
najboljih praksi. Komisija
trajno provodi ovu preporuku kao što je navedeno u daljnjem tekstu te je
ojačala određene alate u okviru reformi ZPP-a. Prva
alineja: Kada Komisija, a i Sud, otkriju slabost u sustavu upravljanja i
kontrole u državama članicama, koriste sve alate koji su im na
raspolaganju kako bi potaknuli države članice da isprave situaciju. Oni
uključuju postupak potvrđivanja sukladnosti, čija su posljedica
financijske korekcije koje ne samo što štite proračun EU-a, već i
djeluju kao moćan poticaj državama članicama, zahtjev upućen
državama članicama da provedu akcijske planove kojima bi uklonile te
nedostatke, prekid plaćanja koji se koristi za EPFRR. Nova horizontalna
uredba o kontroli, financiranju i praćenju ZPP-a, koja će stupiti na
snagu u siječnju 2014., uključuje pojačan mehanizam obustave
plaćanja državama članicama koje ne uspiju provesti popravni akcijski
plan. Druga i
treća alineja: Programi pomoći zasnovani na površini općenito, a
osobito LPIS, podložni su stalnom provođenju revizija u svrhu otkrivanja
nedostataka. Komisija vrlo ozbiljno shvaća neučinkovitost LPIS-a te
zahtijeva od država članica da provedu žurne promjene koje Komisija pomno
prati revizijama u svrhu praćenja. Komisija
je 2012. pokrenula vježbu s državama članicama čiji je cilj
prepoznati temeljne uzroke pogrešaka u području ruralnog razvoja. Od svih
država članica traži se uspostavljanje akcijskih planova s ciljem
smanjenja stope pogreške. Poboljšanje kvalitete kontrola koje provode države
članice sastavni je dio tog plana. Zajednički odgovor na
stavke 92. i 93. Novom horizontalnom uredbom o
kontroli, financiranju i praćenju ZPP-a, koja će stupiti na snagu u
siječnju 2014., tražit će se od tijela za certifikaciju da dostave
mišljenje o zakonitosti i pravilnosti transakcija. To će imati za nužnu
posljedicu ponavljanje reprezentativnog uzorka transakcija koje su agencije za
plaćanja već kontrolirale i potvrđivanje (ili
nepotvrđivanje) kontrolnih statistika koje su proizašle iz njih. Očekuje
se da će taj dodatni posao uroditi poboljšanjem kvalitete statistika
agencija za plaćanje. Od država članica ipak
će se tražiti da provedu daljnju provjeru podataka koji se dostavljaju. U
ljeto 2012. poduzet je važan korak u pogledu kontrolnih statistika za godinu
podnošenja zahtjeva 2012. za izravna plaćanja; države članice izravno
su prenosile i unosile statistike u Komisijinu bazu podataka CATS, a
početne procjene ove vježbe bile su vrlo pozitivne. Nakon što se izvrši
potpun pregled i provedu eventualne potrebne prilagodbe automatski prijenos
počet će se primjenjivati i na ostala važna područja rashoda
ZPP-a. 2. preporuka Komisija će preispitati
smjernice dane državama članicama za sastavljanje statistika te će se
osobito potruditi uskladiti najbolje prakse među različitim
sektorima. Smjernice će se osobito ponovno pregledati u kontekstu automatizacije
statistika kao i u kontekstu provedbe pravila za reformu ZPP-a. Drugi
stavak: Ovaj dio
preporuka upućen je državama članicama. Komisija će i dalje
zahtijevati od država članica da poboljšaju unutarnje postupke za provjeru
i sastavljanje poslanih kontrolnih podataka. 94. Tijela za certifikaciju vrše
provjere koje se traže od njih u skladu s pravilima EU-a, a to uključuje
provjeru prilično ograničenog broja transakcija. Novom horizontalnom
uredbom o kontroli, financiranju i praćenju ZPP-a, koja će se
donijeti početkom 2014., od tijela za certifikaciju traži se
provođenje znatno većeg broja i znatno dubljih provjera, kako bi se
donijelo mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda. 3.
preporuka Prvi
stavak: Komisija
smatra da se ova preporuka poštuje donošenjem nove horizontalne uredbe o
kontroli, financiranju i praćenju ZPP-a, koja će stupiti na snagu u
siječnju 2014. i kojom će se tražiti od tijela za certifikaciju da
dostave mišljenje o zakonitosti i pravilnosti transakcija. To će imati za
nužnu posljedicu ponavljanje reprezentativnog uzorka transakcija koje su
agencije za plaćanja već kontrolirale i potvrđivanje (ili
nepotvrđivanje) kontrolnih statistika koje su proizašle iz njih. Podrobne
smjernice predstavljaju naprednu verziju, kojom se opisuje kako obaviti taj
posao. Prva
alineja: Smjernicama se predlaže da tijela za certifikaciju ponovno provedu
reprezentativan uzorak provjera agencija za plaćanja. Druga
alineja: Komisija je već predložila ponovnu provedbu za godinu podnošenja
zahtjeva 2014. Treća alineja: Očekuje
se da će taj dodatni posao uroditi poboljšanjem kvalitete statistika
agencija za plaćanja te da će, u spoju s mišljenjem tijela za
certifikaciju, dovesti do poboljšanja stupnja jamstva koje je moguće izvesti. 95. Vidi odgovore na stavke 58.
do 62. Potrebno je uspostaviti ravnotežu
po pitanju optimalnog vremena za primanje podataka, imajući na umu da
njihovo prikupljanje predstavlja veliko administrativno opterećenje za
države članice, kako bi se izbjegao višestruk prijenos ažuriranih
podataka. 96. Uredski pregledi dokumenata
ograničenog su opsega i nisu namijenjeni za provjeru svakog pojedinog
podatka. Taj se posao ne može obaviti s proporcionalnim uloženim naporom
(statistike se izrađuju na osnovi otprilike 900 000 izvršenih
provjera na terenu). 97. Vidi odgovore na
stavke 66. – 69. 4.
preporuka Komisija
naglašava da su razni rokovi za slanje statistika postavljeni iz brojnih
operativnih razloga, a ne samo u svrhu izvješćivanja za GIR. Komisija
napominje da je potrebno uspostaviti ravnotežu po pitanju optimalnog vremena za
primanje podataka, imajući na umu da njihovo prikupljanje predstavlja
veliko administrativno opterećenje za države članice, kako bi se
izbjegao višestruk prijenos ažuriranih podataka. Komisija
pregledava pravovremenost primitka statistika. Godine 2012. Komisija je
pokrenula pokusnu vježbu za automatski prijenos kontrolnih statistika za
izravna plaćanja. Ti su podatci stoga preneseni u srpnju 2013., a
početne procjene njihove potpunosti i kvalitete su pozitivne. Izvršit
će se potrebne prilagodbe kako bi se sve odgovarajuće statistike
automatizirale na taj način. Time će se ograničiti rizik
pogreške izvješćivanja i osigurat će se korištenje jedinstvene
metodologije u svim državama članicama. Nadalje,
političkim dogovorom o novoj horizontalnoj uredbi o kontroli, financiranju
i praćenju ZPP-a uvedena je nova odredba kojom se Komisiji omogućuje
obustava plaćanja državama članicama u pogledu statistika koje nisu
poslane u utvrđenim rokovima. Europski
zakonodavac donio je jasnu odluku da treba nadalje poboljšavati postojeće
sastavnice jamstva u kontekstu reforme ZPP-a, a Komisija u skladu s time ne
namjerava provesti potpunu provjeru podataka na kojima se temelje kontrolne
statistike, što bi isto tako potkopalo načelo zajedničkog
upravljanja. Premda
se dio posla odnosi na provjeru kontrolnih statistika, to nije primarna svrha
postupka potvrđivanja sukladnosti. Njegova je svrha prije svega provjeriti
njihove sustave upravljanja i kontrole te pratiti vlastite nalaze Suda o DAS-u.
Zbog širokog raspona elemenata koje revizori Komisije u GU-u AGRI već
moraju provjeravati i revidirati unutar raspoloživih resursa, nije moguće
poslušati prijedlog Suda, a da to ne utječe nepovoljno na glavni posao,
uključujući nepovoljan utjecaj na razinu financijskih korekcija
povraćenih u zaštiti financijskih interesa EU-a. Usprkos tome, elementi
osnovnih podataka provjeravaju se tijekom revizija Komisije kako bi se
razriješile dvojbe vezane uz određene elemente, a koriste se i za pripremu
uzorka transakcija koje treba provjeriti na terenu. Nadalje, povećana
pozornost posvećena statističkim izvješćima bit će u osnovi
posla što će ga vršiti tijela za certifikaciju u kontekstu davanja
mišljenja o zakonitosti i pravilnosti. Zajednički odgovor na
stavke 98. – 99.: Za nevezane izravne potpore u
GIR-u za 2012. (koje predstavljaju 65 % rashoda ZPP-a) Komisija je
usvojila nov pristup opisan u njezinu odgovoru na stavak 69. U
objedinjenom izvješću Komisije navodi se da će GU AGRI proširiti taj
pristup na ostala područja rashoda ZPP-a za GIR za 2013.. I Sud predlaže
to proširenje u svojem godišnjem izvješću za 2012. godinu. Komisija ne tvrdi da je
prilagodba koju vrši na kontrolnim statistikama država članica
statistički valjana, ali smatra da je to najbolja procjena u odsutnosti
bilo kojih drugih pouzdanijih podataka. Komisijina procjena stope
preostale pogreške nije utemeljena samo na kontrolnim statistikama država
članica, nego uzima u obzir i druge relevantne informacije utemeljene na
stručnoj prosudbi, osobito na rezultatima vlastitih revizija Komisije i
Suda te nalazima tijela za certifikaciju. 5.
preporuka Drugi
stavak: Od
godine podnošenja zahtjeva 2014. tijela za certifikaciju morat će sustavno
ispitivati, na reprezentativnim uzorcima za EFJP i EPFRR, pouzdanost
administrativnih provjera i provjera na terenu koje su izvršile agencije za
plaćanja. Cilj je smjernica koje je pripremila Komisija osigurati da se
taj posao vodi na temelju pouzdane statističke metodologije te da njegovi
rezultati pojačavaju jamstvo zakonitosti i pravilnosti transakcija te
pružaju valjanu procjenu stope preostale pogreške po državi članici i po
fondu. GU AGRI povećat će nadzor nad tijelima za certifikaciju kako
bi dobio jamstvo pouzdanosti njihova novog rada na zakonitosti i pravilnosti. Time
bi se omogućilo Komisiji da sve više smanjuje potrebu za pojedinačnim
prilagodbama koje trenutačno vrši na statistikama koje joj šalju države
članice. U
međuvremenu i u svrhu neophodne stabilnosti, Komisija će primijeniti
revidirani integrirani pristup korišten za nevezana izravna plaćanja u
GIR-u GU-u AGRI za 2012. te će ga proširiti na druge mjere ZPP-a, a
osobito na ruralni razvoj, kao što je Sud preporučio u svojem godišnjem
izvješću za 2012..