(1)

Nakon presude Suda Europske unije od 6. rujna 2011. u slučaju C-442/098, pelud u medu smatra se sastojkom u smislu Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na označivanje, prezentiranje i oglašavanje hrane9. Presuda Suda temelji se na odluci koja se oslanja na iznesene činjenice da se pelud u medu nalazi većinom zbog centrifugiranja koje obavlja pčelar radi prikupljanja meda. Međutim, pelud dospijeva u košnicu kao posljedica aktivnosti pčela i prirodno je prisutan u medu bez obzira vrca li pčelar med centrifugiranjem ili ne . Stoga je potrebno razjasniti, ne dovodeći u pitanje primjenu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje 10 na genetski modificirani pelud u medu , da je pelud sastavni dio meda, koji je prirodna tvar koja ne sadrži sastojke i nije sastojak u smislu Direktive 2000/13/EZ. Stoga, je u skladu s tim potrebno izmijeniti Direktivu Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu  (11).

(1)

U Direktivi 2001/110/EZ  (1) med se definira kao prirodna slatka tvar koju proizvode pčele. Med se uglavnom sastoji od različitih šećera, pretežno fruktoze i glukoze, kao i drugih tvari, kao što su organske kiseline, enzimi i krute čestice koje dospijevaju u med tijekom njegova nastajanja. Direktivom 2001/110/EZ zadržavaju se prirodne karakteristike meda ograničavanjem ljudske intervencije koja bi mogla promijeniti sastav meda. Tom Direktivom posebno se zabranjuje dodavanje sastojaka medu, uključujući prehrambene aditive i bilo kakvih drugih dodataka. Isto tako, tom se Direktivom zabranjuje uklanjanje sastavnih dijelova karakterističnih za med, uključujući pelud , osim ako je to neizbježno pri uklanjanju stranih tvari . Ti uvjeti u skladu su sa standardom Codex Alimentarius za med .

(1a)

Kako bi se uzela u obzir sve veća osjetljivost potrošača na prisutnost genetski modificiranih organizama u hrani i njihovo pravo da o tome budu informirani, u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011, Direktivu Vijeća 2001/110/EZ  (*1) treba sukladno tome izmijeniti.

(1b)

Pelud je dio kriterija sastava meda utvrđenih Direktivom 2001/110/EZ. Dostupni dokazi, uključujući empirijske i znanstvene podatke, potvrđuju da pelud u medu potječe od medonosnih pčela. Peludna zrnca padaju u nektar koji medonosne pčele skupljaju. U košnici pčele skupljeni nektar koji sadrži zrnca peluda pretvaraju u med. Prema dostupnim podacima dodatni pelud u med može dospjeti od peludi na pčelinjim dlačicama, peludi u zraku u košnici i od peludi koju pčele pohranjuju u ćelije koje se slučajno mogu otvoriti dok subjekti vrcaju med. Iz toga proizlazi da pelud ulazi u košnicu kao posljedica aktivnosti pčela i da je prirodno prisutan u medu bez obzira vrcaju li subjekti med ili ne. Nadalje, subjekti ne dodaju namjerno pelud u med budući da takvo dodavanje zabranjuje Direktiva 2001/110/EZ.

(1c)

U Uredbi (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća  (1) „sastojak” se definira kao tvar koja se koristi u proizvodnji ili pripremi hrane, a koja je i dalje prisutna u gotovom proizvodu, čak i u izmijenjenom obliku . Ta definicija podrazumijeva namjernu uporabu tvari u proizvodnji ili pripremi hrane. Uzimajući u obzir prirodne karakteristike meda, posebno prirodno porijeklo prisutnosti sastavnih dijelova karakterističnih za med, uključujući pelud, potrebno je razjasniti da se pelud i bilo koji drugi sastavni dio karakterističan za med ne smiju smatrati „sastojcima” meda u smislu Uredbe (EU) br. 1169/2011.

(1d)

Budući da je med prirodni proizvod, treba ga izuzeti iz obveze prikaza popisa sastojaka.

(1e)

(4)

Prilozi Direktivi 2001/110/EZ sadrže tehničke elemente koje bi možda trebalo prilagoditi ili ažurirati kako bi se uzeo u obzir razvoj relevantnih međunarodnih standarda. Ta Direktiva Komisiji ne dodjeljuje odgovarajuće ovlasti za brzu prilagodbu ili ažuriranje Priloga kako bi se uzeo u obzir razvoj međunarodnih standarda. Stoga, radi dosljedne provedbe Direktive 2001/110/EZ, ovlasti za prilagodbu ili ažuriranja Priloga te Direktive kako bi se uzeo u obzir ne samo tehnički napredak već i razvoj međunarodnih standarda također se trebaju dodijeliti Komisiji.

(6)

Stoga, kako bi se u obzir uzeo tehnički napredak i, ako je potrebno, razvoj međunarodnih standarda, ovlast za usvajanje akata u skladu s člankom 290. Ugovora treba se dodijeliti Komisiji kako bi prilagođavala ili ažurirala tehničke karakteristike povezane s opisima i definicijama proizvoda u Prilozima Direktive 2001/110/EZ.