31.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 251/33

Izvjestitelj:

Carmelo CEDRONE

1.1.

EGSO pozdravlja napomene Komisije (1) te se slaže da je potrebno poduzeti korektivne mjere radi poboljšanja rada Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Također smatra da je potrebno promicati sustavni srednjoročni do dugoročni pristup te ubrzati izgradnju struktura uz pomoć kojih bi se najbolje mogao racionalizirati rad europskih nadzornih tijela (ESA). EGSO smatra da je izuzetno važno da se uz pomoć nove nadzorne i regulatorne strukture može osigurati stabilnost financijskog sustava i rast – pri čemu se mora voditi računa da su mjere protucikličke – te spriječiti asimetrični razvoj bankarskog sustava u sjeni.

1.2.

EGSO smatra da je neophodno povećati učinkovitost Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) i ESA-a te radi toga drži potrebnim revidirati regulatornu ulogu ESA-a i konkretno primijeniti analizu troškova i koristi struktura, upravljanja i postupaka donošenja odluka koje su ESRB i ESA-e usvojili, preciznije odrediti operativne instrumente koji su im na raspolaganju te racionalizirati čitavu strukturu ESFS-a.

1.3.

EGSO smatra da tim korektivnim mjerama prvenstveno treba nastojati minimizirati prociklički učinak regulative na području nadzora te sukobe interesa između EU-a i nacionalnih interesa, optimizirati omjer troškova i koristi od nadzorne strukture, kao i zaštiti potrošača od mogućih nepoštenih praksi posrednika. EGSO ipak smatra da u ovom trenutku preostaju dva otvorena pitanja:

1.4.

U pogledu ESRB-a i njegova upravljanja, EGSO pozdravlja Komisijin prijedlog prema kojem bi njegov predsjednik bio predsjednik Europske središnje banke (ESB), uz predviđenu novu funkciju glavnog direktora koji bi imao operativne zadaće i koji bi bio poveznica između predsjednika i općeg odbora, uzimajući također u obzir moguće sukobe interesa. Što se tiče potrebe za kvantitativnom i kvalitativnom reorganizacijom tijela ESRB-a, EGSO se slaže da je ona poželjna, no smatra da bi trebalo razmisliti o tome da se državama članicama omogući da i dalje budu zastupljene u općem odboru te da se pojača neovisnost članova Savjetodavnog znanstvenog odbora (ASC).

1.5.

U pogledu funkcija i postupaka koje je ESRB usvojio, EGSO smatra da je od ključne važnosti provesti oblike koordinacije između ESRB-a, ESB-a i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) pri čemu bi se istaknuo značaj posebnosti ESRB-a kako u pogledu njegove sposobnosti da predstavlja i zemlje koje nemaju euro kao svoju valutu, tako i u pogledu njegove nadležnosti koja se prostire nad čitavim financijskim sustavom. EGSO se zalaže za to da ESRB, u relevantnim područjima, bude više uključen u zakonodavni postupak te za bolju koordinaciju s ESA-ima.

1.6.

Što se tiče ESA-a, EGSO smatra da je korisno donijeti korektivne mjere kojima će se osigurati preuzimanje odredbi koje su u interesu EU-a te, imajući to u vidu, smatra da je europska nadzorna tijela potrebno ovlastiti da upravljaju na način koji će omogućiti učinkovito korištenje savjetovanja među ravnopravnim tijelima i obvezujućeg posredovanja (eng. binding mediation) kako bi se osigurala konvergencija sustava i ojačala zajednička kultura nadziranja.

1.7.

EGSO smatra da postupci u vezi s regulatornom ulogom ASA-a trebaju biti transparentniji – pa i u pogledu javnih konzultacija koje promiču tijela vlasti – kako bi se osigurala bolja uključenost predstavnika potrošača i radnika iz tog sektora te također smatra da je potrebno da se europska nadzorna tijela bolje uključe u postupak osmišljavanja primarnog zakonodavstva. Bolje usklađivanje između europskih nadzornih tijela međusobno te između ASA-a i ESRB-a treba se odvijati uz dodatno isticanje važnosti uloge njihovog Zajedničkog odbora.

1.8.

EGSO smatra da treba poduzeti racionalizaciju troškova organizacijskih struktura ASA-a. Ona bi trebala biti popraćena transparentnim postupkom preuzimanja odgovornosti i usmjerena na logističku i funkcionalnu racionalizaciju.

1.9.

EGSO smatra da je radi poboljšanja sposobnosti predviđanja gospodarskih i financijskih rizika korisno da ESFS uspostavi učinkovitu interakciju s ostalim nacionalnim i međunarodnim institucijama kako bi se zajednički upravljalo sistemskim rizicima.

1.10.1.

Zajedničko tržište: promicanje aktivnosti za bolju usklađenost ESFS-a s novim režimom jedinstvenog sanacijskog mehanizma (SRM) i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) kako bi se pospješio razvoj efikasnog i učinkovitog europskog nadzornog sustava.

1.10.2.

Pojednostavljivanje, transparentnost i učinkovitost: racionalizacija regulatornih funkcija ESFS-ovih institucija čime bi se pospješilo pojednostavljivanje regulatornog okvira te povećala transparentnost i učinkovitost postupaka.

1.10.3.

Upravljanje: promicanje srednjoročne strategije koja bi za cilj imala ostvarivanje procesa organizacijske i funkcionalne konsolidacije nadzornih tijela čime bi se mogle ostvariti ekonomije razmjera i opsega, a u obzir bi se mogla uzeti mogućnost zajedničkog sjedišta te usvajanja dvodijelnog modela (eng. twin peaks).

1.10.4.

Europska monetarna unija: promicanje mehanizama za isticanje prioriteta zemalja europodručja s posebnim naglaskom na bankovno tržište i na jedinstveni nadzorni mehanizam kojim se predviđaju posebni kriteriji za pristupanje zemalja koje nisu usvojile euro.

1.10.5.

Na temelju napomena iz ovog Mišljenja, EGSO smatra potrebnim da:

2.1.

Gospodarska i financijska kriza ukazala je na potrebu da se u Europi ponovno razmotri regulatorni i nadzorni okvir bankarskih i financijskih posrednika pri čemu je čvrst naglasak na funkcionalnosti ESFS-a i na učinkovitosti djelovanja institucija koje su njegov sastavni dio.

2.2.

Na temelju preporuka de Larosièrova izvješća iz 2009. (2), Komisija je izradila sveobuhvatni paket mjera za jačanje međuovisnosti i koordinacije među nacionalnim nadzornim tijelima i za isticanje značaja makrobonitetnog nadzora.

2.3.

EGSO je u siječnju 2010. izradio mišljenje o uredbama kojima su ESFS i ESA osnovani (3). U tom mišljenju EGSO je, naglašavajući važnost jedinstvenog nadzornog sustava nad financijskim sustavom Europske unije, iznio posebne napomene o izmjenama uredbi o osnivanju ESRB-a i ESA-a.

2.4.

Europski parlament i Vijeće zasebnim su uredbama 2010. osnovali Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) i tri europska nadzorna tijela (ESA-e) – Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) – koje, zajedno sa Zajedničkim odborom ESA-a i ESRB-a, čine Europski sustav financijskog nadzora (ESFS).

2.5.

ESFS je s radom započeo u siječnju 2011., a uredbama o osnivanju tijela ESFS-a (4) od Komisije se zahtijeva da objavi izvješće o djelovanju ESFS-a i ESA-a za prve tri godine njihova rada započetog u siječnju 2011.

2.6.

Radi obavljanja zadaće koja joj je povjerena, Komisija je organizirala javnu raspravu (u svibnju 2013.) i javno savjetovanje (u razdoblju od travnja do srpnja 2013.) u okviru procesa revizije ESFS-a.

2.7.

Na temelju rezultata savjetovanja s dionicima, samoprocjena ESA-a (5), rezolucije Europskog parlamenta o pregledu ESFS-a iz ožujka 2014. (6) te studija koje su proveli MMF (7) i Europski parlament (8) Komisija je objavila dva različita izvješća – jedno o ESRB-u i ESA-ima te drugo o ESFS-u.

3.1.

Ovo mišljenje o izvješćima Komisije o djelovanju ESFS-a i ESA-a izrađeno je na temelju procjene poduzetih aktivnosti ESFS-a i ESA-a i ubrzanju procesa stvaranja jedinstvenog sustava nadzora do kojeg je došlo tijekom posljednje godine.

3.2.

EGSO je u više navrata izričito podržao ESFS te još jednom izražava zadovoljstvo djelovanjem ESRB-a i ESA-e u prve tri godine postojanja.

3.3.

Napredak u funkcioniranju Europskog sustava financijskog nadzora primijećen je u pogledu kako organizacije i upravljanja, tako i operativnih postupaka i instrumenata. EGSO se slaže u vezi s mogućim područjima djelovanja koje je Komisija navela u svojim izvješćima te također ističe potrebu za osmišljavanjem sustavne srednjoročne do dugoročne vizije, kao i za jačanjem prijedloga koji se odnose na zaštitu potrošača i radnika.

3.4.

EGSO smatra da rad ESRB-a ukazuje na potrebu da se istraži mogućnost drugačijeg kvantitativnog i kvalitativnog sastava njegovih tijela – općeg odbora, upravljačkog odbora, savjetodavnog tehničkog odbora i savjetodavnog znanstvenog odbora – te pronađe rješenje za imenovanje drugog predsjednika ESRB-a, s obzirom na to da je predviđeno da prvom predsjedniku mandat istekne u prosincu 2015. U pogledu procesa, prostor za napredak zamjetan je kako u postupku uključivanja odbora u zakonodavni postupak, tako i po pitanju vremenskog okvira u internim postupcima donošenja odluka.

3.5.

EGSO smatra da rad ESA-a ukazuje na to da ima prostora za drugačije osmišljavanje regulatorne i nadzorne funkcije, poboljšanje zaštite potrošača i reviziju sastava tijela kako bi se postigla bolja ravnoteža između interesa EU-a i pojedinačnih zemalja. Ukupna struktura nadzora pokazala se predmetom moguće revizije kako u pogledu mehanizama financiranja različitih tijela, tako i u pogledu logističke strukture te samog modela nadzora. U vezi s time se kao teme ističu racionalizacija sjedišta i organizacijska racionalizacija prema funkcijama i područjima nadležnosti.

4.1.1.

EGSO smatra da ESRB i nakon uvođenja jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) može igrati značajnu ulogu u prevenciji sistemskih rizika i to iz barem tri razloga: (a) uspostava zajedničkog nadzora zahtijeva čvršću koordinaciju na bankarskom tržištu, kao i među ostalim financijskim tržištima; (b) nadzor nad velikim bankarskim grupacijama od sistemske važnosti pridaje na značaju ulozi ESRB-a, pa i u pogledu njegove interakcije s ESB-om; (c) činjenica da u ESRB-u sudjeluju predstavnici zemalja europodručja i zemalja koje nisu usvojile euro omogućava mu da ima stabilizirajući učinak i na varijable koje su izvan monetarne unije. U tom kontekstu, očekuje se da bi izmjene u upravljanju i internim postupcima mogle unaprijediti rad ESRB-a i način njegove interakcije s ESA-ima i ESB-om.

4.1.2.

EGSO podržava izmjene u kvantitativnom i kvalitativnom sastavu tijela ESRB-a, međutim, smatra da bi bilo korisno procijeniti učinak koji bi smanjenje broja članova općeg odbora moglo imati na zastupljenost pojedinačnih država članica. Eventualno smanjenje članova tog odbora trebalo bi biti popraćeno osnivanjem tematskih odbora ili radnih skupina. EGSO također smatra da je potrebno očuvati ravnomjernu zastupljenost raznih dionika i to na način da se prida na važnosti ulozi savjetodavnog znanstvenog odbora. U tom se pogledu ne čini ispravnom ideja da se taj odbor objedini sa savjetodavnim tehničkim odborom.

4.1.3.

EGSO smatra da se bolji učinak rada ESRB-a može postići provedbom prijedloga Komisije prema kojem bi predsjednik ESB-a ujedno bio predsjednik ESRB-a, uz predviđenu novu funkciju glavnog direktora koji bi imao operativne zadaće i koji bi bio poveznica između predsjednika i općeg odbora.

4.1.4.

EGSO smatra da je ESRB potrebno više uključiti u zakonodavni postupak na način da se predvide posebni mehanizmi putem kojih će se ESRB savjetovati prije donošenja zakonodavnih prijedloga na relevantnim područjima. S tim u vezi EGSO podržava ideju da predstavnik ESRB-a formalno sudjeluje na sastancima Vijeća Ecofin i Gospodarskog i financijskog odbora (EFC), na način i sukladno uvjetima koje još treba definirati.

4.1.5.

Jednostavniji i brži postupak odlučivanja doprinio bi učinkovitosti rada ESRB-a. EGSO smatra da je korisno pozvati ESRB da savjetodavnom znanstvenom odboru povjeri zadaću samoprocjene svojeg internog postupka radi predlaganja alternativnog modela koji će biti bolje prilagođen dinamikama financijskog sustava. EGSO također vjeruje da je nužno da ESRB usvoji postupke kojima će se ojačati proces praćenja smjernica i preporuka.

4.1.6.

ESRB se u svom djelovanju treba osloniti na intenzivniju interakciju s ostalim europskim tijelima, posebice s raznim europskim nadzornim tijelima. EGSO smatra da je potrebno od ESRB-a zatražiti da žurno iznese prijedlog u kojem će se definirati načini komunikacije i razmjene podataka među različitim tijelima ESRB-a. EGSO također ističe potrebu za provođenjem oblika koordinacije između ESRB-a i nacionalnih tijela zaduženih za makrobonitetni nadzor koja su u procesu osnivanja, između ostalog i da bi se izbjeglo dvostruko zastupanje u okviru ESRB-a. EGSO smatra da je potrebno uspostaviti temelje za uspješniju interakciju između ESRB-a i ESB-a zbog novih nadležnosti na području makrobonitetnog nadzora dodijeljenih Europskoj središnjoj banci.

4.2.1.

EGSO smatra da bi za bolji rad ESA-a svakako trebalo donekle izmijeniti postojeću institucionalnu i operativnu strukturu. Naročito smatra da je potrebno poduzeti mjere putem kojih će se njihovoj ulozi regulatora i zaštitnika potrošača, te upravljanju i postupcima, povećati učinkovitost. Korektivne mjere trebale bi se predvidjeti i za mehanizme financiranja tijela, kao i za njihovu organizacijsku strukturu.

4.2.2.

Postupci koji prate regulatornu ulogu trebaju biti transparentniji te jamčiti primjerenije vremenske okvire za javno savjetovanje i procjene učinka koje će kombinirati statističko-knjigovodstveni pristup s kvalitativnim pristupom. U tom pogledu EGSO smatra da ESA-e trebaju uspostaviti učinkovite mehanizme interakcije s predstavnicima potrošača i radnika iz dotičnog sektora. EGSO smatra da je potrebno više uključiti ESA-e u proces osmišljavanja primarnog zakonodavstva. Također drži da je neophodno uspostaviti transparentan mehanizam savjetovanja s ESA-ima prije usvajanja zakonodavnih prijedloga u relevantnim područjima, čime bi se Europskom parlamentu i Komisiji pomoglo prilikom procjene učinka propisa i određivanja vremenskog okvira kako bi se postigla njihova pravilna i učinkovita provedba. Nadalje, EGSO podržava ideju da predsjednici ESA-a formalno sudjeluju na sastancima Vijeća Ecofin.

4.2.3.

EGSO podržava Komisijin poziv ESA-ima za jačanje, u okviru postojećeg sustava upravljanja, funkcija i mehanizama kojima bi se pomoglo osigurati donošenje pravovremenih odluka, u interesu EU-a kao cjeline. Kao prvo, potrebno je ojačati mehanizam za rješavanje nesuglasica između nacionalnih tijela na način da se procijeni njegovo trenutačno djelovanje i odrede eventualne korektivne mjere.

4.2.4.

EGSO smatra da bi u srednjoročnom razdoblju, bilo korisno razmotriti korektivne mjere za strukturu aktualnog upravljanja ESA-ima koje bi za cilj imale na različitim razinama odlučivanja ojačati zastupljenost neovisnih predstavnika.

4.2.5.

Aktivnosti svakog pojedinačnog nadzornog tijela trebale bi biti bolje usklađene s aktivnostima ostalih nadzornih tijela u okviru ESA-a. EGSO smatra da bi bilo korisno da se unutar ESA-a uspostavi odbor ili skupina stručnjaka koja će moći žurno provesti samoprocjenu u cilju pridavanja veće važnosti mehanizmu savjetovanja među ravnopravnim tijelima, jačanja uloge zajedničkog odbora te osmišljavanja posebnih postupaka za usklađivanje i razmjenu podataka. EGSO smatra da bi bilo dobro europska nadzorna tijela obvezati da žurno racionaliziraju svoje aktivnosti na način da im se upute preporuke za eventualnu preraspodjelu nadležnosti koje su predviđene za pojedinačna nadzorna tijela i za zajednički odbor.

4.2.6.

Koordinacija među europskim nadzornim tijelima treba se temeljiti na jednakovrijednom sustavu funkcija i nadležnosti. EGSO smatra da bi bilo od koristi da se svim ESA-ima pruži mogućnost provođenja testiranja otpornosti na stres na temelju modela ESB-a. U koordinaciji među nadzornim tijelima treba uzeti u obzir različiti stupanj integracije i usklađivanja na razini EU-a raznih sektora koji se nalaze pod nadzorom.

4.2.7.

EGSO podržava naglasak koji je Komisija stavila na potrebu za užom suradnjom europskih nadzornih tijela na području zaštite potrošača, osobito u pogledu prirode proizvoda koji se nude i na njihovu kompatibilnost s profilom klijenata. Istodobno treba pojačati aktivnosti kojima se pruža podrška financijskom obrazovanju. Također smatra da je potrebno izrijekom proširiti zadaće ESA-a i na područje zaštite radnika iz sektora, posebice u pogledu učinka koji stvaraju modeli prodaje i sustavi naknada kojima se koriste financijski posrednici. U tom se pogledu predlaže da ESA-e usvoje etički kodeks koji će se odnositi na vlastito djelovanje i da objavljuju zajedničko godišnje izvješće o zaštiti potrošača i radnika. EGSO smatra da na tim područjima zajednički odbor treba preuzeti glavnu ulogu kako bi se u različite sektore u nadležnosti raznih tijela integrirali standardi jednaki standardima za zaštitu potrošača i radnika iz tog sektora.

4.2.8.

Zbog zadaća koje su dodijeljene ESA-ima te nedavnih trendova na financijskim tržištima potrebno je ojačati:

4.2.9.

U vezi s načinom financiranja ESA-a, EGSO smatra da prelazak na model financiranja koji počiva na privatnim sredstvima treba sagledati na temelju duboke analize mogućih prednosti, kao i eventualnih problema. EGSO predlaže da se mogućnost povećanja udjela proračuna ESA-a pokrivenog iz naknada i pristojbi smatra samo privremenim rješenjem te da se ograniči na petogodišnje razdoblje, kao i da se povećani troškovi u potpunosti pokrivaju iz eventualnih dodatnih sredstava dodijeljenih ESA-ima. Poziva Komisiju da tijekom petogodišnjeg prijelaznog razdoblja provede analizu učinka, pa i radi razmatranja alternativnih mehanizama financiranja kako bi se smanjio rizik od dupliciranja troškova nadzora, ostvarila racionalizacija uloženih javnih sredstava te izbjeglo da se teret prebaci na krajnje potrošače.

4.2.10.

Kad bi ESA-e racionalizirale troškove putem logističke reorganizacije to bi doprinijelo njihovoj održivosti. EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o jedinstvenom sjedištu ESA-a, budući da bi to također dovelo do učinkovitijeg dijaloga i koordinacije među tijelima.

4.2.11.

EGSO smatra da je logistička i operativna reorganizacija usko povezana s temeljnim nadzornim modelom te, imajući to u vidu, poziva Komisiju da u srednjoročnom razdoblju razmotri potrebu za revizijom europske nadzorne strukture kako bi je se optimiziralo u pogledu tri varijable – funkcija, tržišta i posrednika, te da po mogućnosti razmotri usvajanje dvodijelnog pristupa.

4.2.12.

Naposljetku, EGSO smatra da je potrebno ojačati sustav demokratskog nadzora i praćenja aktivnosti koje provode ESRB-a i ESA-e.