15.1.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 12/99

1.1.1

Odbor pozdravlja prijedlog novog programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane („ISA2”). Prijedlog je dobro obrazložen i izgledno je da će pridonijeti Digitalnom programu za Europu tako što će osigurati da javne uprave mogu učinkovito i djelotvorno razmjenjivati podatke zahvaljujući zajedničkim standardima i alatima.

1.1.2

Iako su u žarištu ISA2-a javne uprave, EGSO vjeruje da postoji moguća korist za civilno društvo, pa se Odbor nada da se ta korist može u potpunosti ostvariti.

1.1.3

Postoje, međutim, dva glavna problema koji bi, ako ih se riješi, mogli osnažiti ISA2.

1.1.4

Prvo, građani su sve svjesniji i zabrinutiji zbog toga što javne uprave prikupljaju i koriste osobne podatke ili podatke koji su prikupljeni u širem djelokrugu. Također su svjesni da veća interoperabilnost ima posljedice po način na koji se podatci mogu razmjenjivati i koristiti. Prijedlog ne spominje takve opasnosti ni zabrinutost, ni po građane, niti po uspješno ostvarenje ISA2-a. EGSO želi također upozoriti na jedno od svojih ranijih mišljenja vezano uza zaštitu podataka, kao i na stav Europskog nadzornika za zaštitu podataka, te istaknuti potrebu jačanja zaštitnih mehanizama za građane (1) (Vidi pismo Europskog nadzornika za zaštitu podataka o prijedlogu Opće uredbe o zaštiti podataka: https://secure.edps.europa.eu/EDPSWEB/webdav/site/mySite/shared/Documents/Consultatio/Comments/2014/14-02-14_letter_Council_reform_package_EN.pdf)

1.1.5

Kao drugo, ISA2 možda može poremetiti tekuće tržište interoperabilnih rješenja, osobito provođenjem „inkubatorskih” aktivnosti.

1.2.1

EGSO pozdravlja program ISA2 za interoperabilnost i podupire ovaj prijedlog.

1.2.2

Odbor preporučuje da se program nadogradi na postojeći program ISA i na druge programe kako bi se njime pomoglo provesti Digitalni program za Europu.

1.2.3

EGSO bi želio da ga se nastavi obavještavati o napretku ISA2-a.

1.2.4

Povjerenje i pouzdanje javnosti u javne uprave i njihovu sposobnost da upravljaju osobnim podatcima i poštuju privatnost razlog je za zabrinutost. Prijedlog ne spominje povjerenje i pouzdanje javnosti kao rizik, niti navodi bilo koji drugi rizik ili štetu po interoperabilnost. Treba također u obzir uzeti svaku moguću zabrinutost Europskog nadzornika za zaštitu podataka u pogledu obrade osobnih podataka u više od jedne države članice. Time bi se u aktivnostima programa trebalo jasnije pozabaviti.

1.2.5

Treba sastaviti čvrst sažetak mišljenja građana kako bi se riješili problemi omjera cijene i kvalitete i opravdala društvena korist na koju se u programu poziva.

1.2.6

Kako bi se prikazala praktična potreba za interoperabilnošću između nacionalnih javnih uprava s gledišta građana, treba primijeniti primjere praktičnije uporabe.

1.2.7

Odbor predlaže da se osobit napor uloži u obavješćivanje civilnog društva o radu poduzetom na području ISA2-a jer organizacijama rad na interoperabilnosti može koristiti, ili one mogu pomoći provesti program.

1.2.8

Provedba aktivnosti „inkubatora” i „premošćivača rješenja” može poremetiti tržište. Stoga:

1.2.9

Ograničenje na nekomercijalne svrhe može ograničiti učinak ISA2-a: ako civilno društvo ne može koristiti ISA2 u komercijalne svrhe, manje je izgleda da će se uključiti u taj program.

1.2.10

Iz razloga višejezičnosti, svako rješenje IT-a mora biti sukladno Univerzalnom skupu znakova (Unicode, ISO/IEC 10646) (UCS), kako se zahtijeva u konačnom izvještaju Skupine visoke razine za višejezičnost (2007). Postoje li tekući ili mogući budući pravni zahtjevi za interoperabilnošću na europskoj razini, odredit će se podskup UCS-a zbog lakšeg upravljanja.

2.1

Naširoko se tvrdi da podatci mogu preobraziti usluge građanima i organizacije koje ih pružaju u javnom i privatnom sektoru te diljem civilnog društva. Podatci mogu poticati istraživanja i razvoj te povećati produktivnost i inovacije. Nije se bez razloga izreka „Podatci su novi prirodni izvor” toliko raširila. Vidi, na primjer, članak http://www.forbes.com/sites/ibm/2014/06/30/why-big-data-is-the-new-natural-resource.

2.2

Podatci se sve više proizvode i prikupljaju iz svih vidova naših života: od upravnih postupaka poput elektroničkih poreznih obrazaca, do pasivnog prikupljanja zdravstvenih podataka iz pametnog ručnog sata. Takozvana „velika količina podataka” (en. „big data”), poput podataka korisnika sustava javnog prijevoza, ima sposobnost preobraziti način na koji osmišljamo i planiramo javne usluge. Zaista, političke inicijative ili javne usluge sve više ovise od digitalnoj sposobnosti. U UK-u je tekući primjer oporezivanje vozila: zamjena papirnatog automobilskog poreznog diska ovisi o interoperabilnosti (definiciju interoperabilnosti potraži na adresi http://www.ariadne.ac.uk/issue24/interoperability) osiguranja, vlasništva i baze podataka granica tolerancije (MOT) (tj. sigurnosne provjere). To je građanima olakšalo primjenu poreza na automobil, dok se istovremeno javlja da se time povećava poštovanje sustava. Ukratko, živimo u digitalnom društvu u kojemu možemo održivo poboljšavati svoju sposobnost pružanja digitalno osposobljenih objedinjenih usluga. EU ima niz programa te širi „Digitalni program za Europu” kojim podupire ostvarenje digitalnog gospodarstva i društva (vidi http://www.ariadne.ac.uk/issue24/interoperability).

2.3

Možemo ostvariti korist od digitalnog društva, posebice od digitalne uprave, tako što ćemo podatke učiniti lakše dostupnima ili, u nekim slučajevima, olakšati njihovu ponovnu uporabu jer su nositelji autorskog prava dopustili ponovnu uporabu bez ograničenja (otvoreni podatci: definiciju potraži na adresi http://theodi.org/guides/what-open-data). Tamo gdje su podatci dostupni, možemo odrediti standarde za interoperabilnost: to jest, olakšati razmjenu i ponovnu uporabu podataka. To može biti jednostavno poput činjenja podataka „stroju čitljivima” (umjesto zaključanih u vlastitu formatu poput PDF-a), ili utvrđivanja zajedničkih formata za podnošenje i prikupljanje podataka (poput iXBRL-a za račune poduzeća; vidi http://en.wikipedia.org/wiki/XBRL). Valja također za svrhu ovog dokumenta napomenuti da je mnoštvo podataka koje prikupe javne uprave osobne, i privatne, naravi (vidi dijagram). To je važno jer pitanje osobnih podataka ima posljedice po javno shvaćanje interoperabilnosti i njezine primjene.

Slika 1: Velika količina podataka, otvoreni podatci i osobni podatci

2.4

Komisija tvrdi da je interoperabilnost između država osobita „e-prepreka” građanskoj učinkovitijoj uporabi javnih usluga poput zdravstvene skrbi, koja danas uvelike ovisi o podatcima i sposobnostima na području IKT-a. Za pomanjkanje interoperabilnosti također se tvrdi da je prepreka provedbi politike diljem EU-a. Nasuprot tomu, političke inicijative poput jedinstvenog tržišta oslanjaju se na interoperabilnost nacionalnih registara poduzeća. Ukratko, interoperabilnost je ključna za suvremenu, integriranu Europu.

3.1

Komisija provodi program za razvoj interoperabilnosti od 1995. g. To uključuje razvoj strategije i okvira interoperabilnosti (za izvrstan pregled, vidi http://ec.europa.eu/isa/documents/isa_iop_communication_en.pdf). Komisija tvrdi da je podupiranje interoperabilnosti bilo uspješno: omogućilo je „učinkovito i djelotvorno elektroničko prekogranično uzajamno djelovanje između […] uprava, […] omogućujući pružanje elektroničkih javnih usluga kojima se podupire provedba politika i aktivnosti EU-a”. (Navedeno u Odluci Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa za interoperabilna rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane (ISA2) (str.3)).

3.2

Tekući program, Interoperabilna rješenja za europske javne uprave (ISA), završava 31. prosinca 2015. g. Preostaje, međutim, mnogo posla: „u pravilu digitalno” je, u nekim područjima, još u začetku. A ne planira li se i ne podupre potreba za interoperabilnošću u trenutku predlaganja novog zakonodavstva, izgledno je da javne uprave neće postići korist od interoperabilnosti.

3.3

Novi program ISA2 (http://ec.europa.eu/isa/isa2/index_en.htm.) predlaže se da:

3.4

O novom se programu ISA2 naširoko savjetovalo. Ispitanici su uzvratili da javne uprave trebaju ostati žarišnom točkom ISA-e. Najrasprostranjeniji je odgovor bio da bi se ISA-om trebalo smanjiti umnožavanje napora te da se ISA treba usredotočiti na usklađivanje s drugim programima EU-a.

3.5

Predloženi je program osmišljen imajući na umu ocjene prethodnih programa. Predloženi će se ISA osobito usredotočiti na pružanje interoperabilnih rješenja, a potom pružiti ta rješenja javnim upravama.

3.6

Predloženi trošak za program ISA2 za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 131 milijun eura.

3.7

Tvrdi se da će, ne pokrene li se ISA2, smanjenje potpore interoperabilnosti dovesti do fragmentacije standarda i sustava, te rasipnog umnožavanja napora na razvoju novih rješenja ili sustava. To će vjerojatno ishoditi smanjenjima učinkovitosti jer je javnim upravama teže međusobno poslovati.

4.1

Trajno poticanje interoperabilnosti i ulaganje u nju je kako neophodno, tako i dobrodošlo. Kako bi EU slijedio Digitalni program za Europu, bit će potreban ISA2. Bit će neophodno osigurati da dionici razumiju veze između različitih programa kako bi se izbjegla zbrka (za primjer, vidi sljedeću poveznicu: http://ec.europa.eu/isa/documents/isa_the_ difference_between_the_digital_agenda__isa__egov _action_plan_eis_eif_en.pdf koja objašnjava u kakvom su odnosu ISA i Digitalni program za Europu).

4.2

Ako iskustvo UK-a nešto vrijedi, ima dokaza da su javnim upravama i dalje potrebni potpora i pomoć kako bi pristupile podatcima i ponovno ih uporabile (vidi http://theodi.org/blog/guest-blog-how-make-open-data-more-open-close-gaps). To uključuje potrebu za tehničkim vještinama. ISA2 može to pomoći pružiti.

4.3

Kako sve više javnih usluga postaje „u pravilu digitalno”, važno je do najveće moguće razine povećati učinkovitost javne potrošnje na rješenja IKT-a. To treba omogućiti tako da se osigura raspoloživost IKT rješenja isplaniranih u dovoljno ranoj fazi i, gdje je to moguće, razmjena i ponovna uporaba rješenja kako bi se do najveće moguće razine povećala vrijednost javne potrošnje. ISA2 predstavlja dobrodošao doprinos tom cilju.

4.4

Iako su u žarištu predloženog programa javne uprave, valja napomenuti da bi i organizacije civilnog društva mogle imati korist od interoperabilnih aktivnosti. U slučaju civilnog društva, sve više u žarište dolazi suproizvodnja; a neka su od najinovativnijih ishoda razvoja u civilnom društvu ondje gdje se suproizvodna i tehnološka rješenja primjenjuju u područjima javnih usluga, poput zdravstva ili socijalne skrbi. Referentna arhitektura europske interoperabilnosti vjerojatno će imati koristi od tog nastajućeg krajobraza.

4.5

Povjerenje i pouzdanje javnosti u javne uprave i njihovu sposobnost da upravljaju osobnim podatcima i poštuju privatnost razlog je za zabrinutost. Prijedlog ne spominje povjerenje i pouzdanje javnosti kao rizik, niti navodi bilo koji drugi rizik ili štetu po interoperabilnost.

5.1

Odbor pozdravlja to što se pri osmišljanju ISA2-a u obzir uzelo gledišta dionika i pouke iz prethodnih programa. Nadalje pozdravlja to što se program nadograđuje na postojeći rad i ne nastoji započeti iz posve novog smjera.

5.2

Dobrodošao je naglasak kako na interoperabilnost tako i na pružanje praktičnijih savjeta i potpore. S obzirom da dugu povijest problema IKT-a velikih razmjera u javnoj upravi UK-a, osobito se pozdravlja stavljanje u žarište rane faze planiranja učinka zakonodavne promjene na IKT.

5.3

Prijedlog bi se osnažio kada bi se koristilo slučajeve praktičnije uporabe za prikazivanje praktične potrebe, s gledišta građana, za interoperabilnošću među nacijama. U ovom trenutku, može se dionicima učiniti da se okoristiti mogu samo javne uprave koje zanima prekogranično usklađivanje, a ne građani koji koriste uobičajene javne usluge. Treba sastaviti čvrst sažetak mišljenja građana (Sažetak mišljenja građana za 2010. može se naći na adresi http://ec.europa.eu/isa/documents/isa_20101216_citizens_summary_en.pdf) kako bi se riješili problemi omjera cijene i kvalitete i opravdala društvena korist na koju se u programu poziva.

5.4

Već je napomenuto da su ispitanici s kojima se savjetovalo tijekom razvoja ISA2-e uzvratili da javne uprave trebaju ostati žarišnom točkom ISA2-e. EGSO je također napomenuo da će civilno društvo imati koristi od interoperabilnosti. Moguće je da dionici u civilnom društvu nisu bili dovoljno obaviješteni o tom savjetovanju, što je ishodilo stavljanjem javnih uprava u žarište ISA2. Moguće je da u žarište ISA2-e treba više staviti komunikaciju sa civilnim društvom, kako bi se shvatio učinak troškova programa.

5.5

U prijedlogu se predlaže da se ISA2-om razviju i izgrade („inkubator”) interoperabilna rješenja. Dalje se kaže da ISA2 treba biti „premošćivač rješenja” za osiguranje održivosti rješenja IKT-a. Odabir novih rješenja i izbor rješenja za dugoročniju potporu do održivosti treba strogo iskušati i vrednovati u postupku u koji se dionici mogu pouzdati.

5.6

Provedba aktivnosti „inkubatora” i „premošćivača rješenja” može poremetiti tržište. Komisija bi se možda trebala osvjedočiti da te aktivnosti neće poremetiti tržište i imati učinak smanjenja komercijalne ponude interoperabilnih rješenja IKT-a.

5.7

Ako se valja zabrinuti zbog narušavanja tržišta, onda bi se inkubator trebao usredotočiti na razvijanje ili usvajanje standarda i kataloga pomoćnih programa umjesto da pruža rješenja tipa „ključ u ruke”. Time će se smanjiti remećenje tržišta dok će se standardi i dalje lako širiti.

5.8

U članku 13. kaže se da se rješenjima koja se uspostavljaju i provode programom ISA2 mogu u nekomercijalne svrhe koristiti inicijative izvan EU-a. Ograničenjem na nekomercijalne svrhe može se ograničiti učinak ISA2-a: ako se civilno društvo ne može nadograditi na ISA2 u komercijalne svrhe, manje je izgleda da će se uključiti u taj program.

5.9

Raspoloženje javnosti prema digitalnoj sposobnosti države predstavlja opasnost po uspjeh interoperabilnih prijedloga. Građani su naučili više o domašaju, naravi i snazi „policijske države”, pa više paze na postojanje potrebnih zaštitnih mehanizama (vidi https://www.privacyinternational.org/blog/defining-the-surveillance-state). Građani su sve zabrinutiji za svoje pravo na privatnost i etičke posljedice povezanih podataka koji se dijele, ali ovaj prijedlog gotovo ništa ne govori o javnom razumijevanju povezanih podataka ili interoperabilnosti. Jednako tako, Europski nadzornik za zaštitu podataka ima neke dvojbe u pogledu obrade podataka u više od jedne europske zemlje, što je aktivnost koju će interoperabilnost vjerojatno olakšati. EGSO želi također upozoriti na jedno od svojih ranijih mišljenja vezano uza zaštitu podataka, te istaknuti potrebu jačanja zaštitnih mehanizama za građane u pogledu njihovih osobnih podataka (2), (vidi pismo Europskog nadzornika za zaštitu podataka o prijedlogu Opće uredbe o zaštiti podataka:

https://secure.edps.europa.eu/EDPSWEB/webdav/site/mySite/shared/Documents/Consultation/Comments/2014/14-02-14_letter_Council_reform_package_EN.pdf).

5.10

Prijedlog bi se osnažio kad bi se u njemu spomenule i riješile te brige. K tome, osmišljavanje programa osnažilo bi se izričitim spominjanjem rada s organizacijama civilnog društva i s akademskom zajednicom kako bi se razumjelo i riješilo javno razumijevanje te osnažili etički zaštitni mehanizmi koji su sve važniji za ugled javnih uprava i javno povjerenje u njih.

5.11

Konačni iscrpni osvrt tehničke je naravi. Univerzalni skup znakova ključan je za primjenu višejezičnosti na pisane jezike. Skupina visoke razine za višejezičnost, koju je uspostavio povjerenik EU-a za obrazovanje Ján Figeľ u jesen 2006., objavila je na Europski dan jezika 2007. svoj konačni izvještaj (vidi http://www.lt-innovate.eu/resources/document/ec-high-level-group-multilingualism-final-report-2007). U njemu stoji sljedeća preporuka: „... baze podataka za unutarnje upravljanje dokumentima te sučelja programskih aplikacija i strojnu opremu izgrađene su na temelju Unicoda, što omogućuje predstavljanje abeceda svih jezika. Skupina poziva one vlasti u državama članicama i pružatelje usluga internetske pošte koji to još nisu učinili da prijeđu na Unicode, kako bi se izbjegao nastavak diskriminiranja građana EU-a na temelju državljanstva ili jezika. Podskup UCS-a navest će se zbog upravljivosti: to može biti izbor iz latinskog pisma ili latinskog, grčkog i ćiriličkog pisma (UCS sadrži više od 90.000 znakova).”

5.12

Iz razloga višejezičnosti, svako rješenje IT-a mora biti sukladno Univerzalnom skupu znakova (Unicode, ISO/IEC 10646), kako se zahtijeva u konačnom izvještaju Skupine visoke razine za višejezičnost (2007). Stoga, postoje li tekući ili mogući budući pravni zahtjevi za interoperabilnošću na europskoj razini, preporučuje se da se odredi podskup UCS-a zbog lakšeg upravljanja.