14.7.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 230/82 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.
[COM(2014) 332 završna verzija]
(2015/C 230/13)
Izvjestitelj: |
Carlos TRINDADE |
Dana 6. lipnja 2014. godine, sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska komisija odlučila je savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o
Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.
COM(2014) 332 završna verzija.
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila dana 20. studenog 2014. godine.
Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je mišljenje na 503. plenarnom zasjedanju održanom 10. i 11. prosinca 2014. (sastanak od 11. prosinca 2014.), sa 189 glasova za, 23 protiv i 20 suzdržanih.
1. Zaključci i preporuke
1.1. |
EGSO pozdravlja postojanje sveobuhvatnog te gospodarski i socijalno uznapredovalog okvira u EU-u koji nadopunjuju europske višegodišnje strategije prilagođene okolnostima svake pojedine države članice. Međutim, EGSO smatra da postoje poteškoće, nedostaci i novi izazovi za koje se mora iznaći rješenje. |
1.2. |
EGSO cijeni namjeru Komisije da se usredotoči na prevenciju, pojednostavljivanje propisa – ne dovodeći u pitanje postojeću razinu zaštite – te njihovo primjereno poštivanje. Strategijom se mora zajamčiti ravnoteža između visoke razine zaštite i administrativnog opterećenja poduzeća. |
1.3. |
EGSO pozdravlja usmjerenost Komisije na mala i srednja poduzeća u vidu pružanja savjetovanja, informacija i smjernica, uz uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i jačanje koordinacije među javnim službama u pružanju potpore MSP-ovima. |
1.4. |
EGSO smatra da je neophodna bolja osposobljenost inspektora rada i povećanje njihova broja – s obzirom na to da u otprilike polovici država članica nije dostignut minimalan broj sukladno preporuci Međunarodne organizacije rada (jedan inspektor na 10 000 radnika). |
1.5. |
S obzirom na to da je potrebno stvoriti kulturu prevencije kod mladih, osoba koje su nedavno diplomirale, pripravnika i naučnika, EGSO Komisiji preporučuje usvajanje mjera u cilju pružanja odgovarajućih i praktičnih informacija i obuke navedenim skupinama. |
1.6. |
EGSO također prepoznaje važnost ulaganja u prevenciju te se u potpunosti slaže s činjenicom da takvo ulaganje ne mogu vršiti samo poduzeća, već da je to obveza i država članica. Poziva na povećano ulaganje poduzeća i država članica, uz zajamčeno sudjelovanje radnika. |
1.7. |
EGSO ističe poteškoće u EU-u u pogledu raspoloživosti podataka te poziva Komisiju da hitno pripremi statistike i pokazatelje koji će posebice uzimati u obzir spol i životni ciklus radnika. Na razini EU-a moraju se pravno urediti i objaviti popis profesionalnih bolesti, uključujući ozljede za vrijeme radnog vremena, te pravila o izvještavanju i statističkoj obradi tih podataka. Preporučuje da se djelovanje specijaliziranih agencija osnaži i da se šira javnost upozna s njihovim radom te da širenje informacija i dobrih praksi pridonese jačanju kulture prevencije. Moraju se podrobnije ispitati novi rizici te se u skladu s rezultatima istraživanja pripremiti odgovarajuće mjere (zakonodavne ili druge naravi). |
1.8. |
EGSO smatra da je uključivanje radnika i svih socijalnih partnera na svim razinama i na radnom mjestu od temeljne važnosti za učinkovitu provedbu strategije. Poziva Komisiju da intenzivira rasprave i savjetovanje sa socijalnim partnerima te razvije usklađene mjere. Države članice moraju promicati socijalni dijalog i sklapanje kolektivnih ugovora. |
1.9. |
EGSO kritizira činjenicu da Komisija na europskoj razini nije utvrdila kvantitativne ciljeve u pogledu ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te preporučuje državama članicama da to uključe u svoje nacionalne strategije. |
2. Važnost zdravlja i sigurnosti na radu
2.1. |
Strateška važnost zdravlja i sigurnosti na radu u Europi proizlazi iz samog Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji se u člancima 151. i 153. izričito bavi tim pitanjima, posebice u cilju usklađivanja napretka na području radnih uvjeta. |
2.2. |
Usprkos rezultatima nedavnog istraživanja Eurobarometra koji pokazuju da je velika većina zadovoljna sa stanjem zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu (85 %), a 77 % ispitanika tvrdi da su im na radnom mjestu na raspolaganju informacije i/li osposobljavanje na tom području, zdravlje i sigurnost na radu u EU-u mogu se unaprijediti s obzirom na vrlo zabrinjavajuću trenutačnu situaciju: godišnje u EU-u više od četiri tisuće radnika izgubi život zbog ozljeda na radu, a više od tri milijuna pretrpi tešku ozljedu na radu koja uzrokuje izostanak s posla dulji od tri dana. Otprilike jedan od četiri radnika smatra da su mu zdravlje i sigurnost ugroženi zbog posla ili da njegov posao ima posebno negativan učinak na zdravlje. U Njemačkoj je 460 milijuna dana bolovanja prouzročilo gubitak proizvodnosti koji se procjenjuje na 3,1 % BDP-a, a u Ujedinjenoj Kraljevini neto trošak za državu u fiskalnoj godini 2010. – 2011. procjenjuje se na dvije milijarde i 381 milijun funti. |
2.3. |
Sukladno podacima Međunarodne organizacije rada, tijekom 2008. godine u EU-u je zabilježeno 160 tisuća smrtnih slučajeva zbog bolesti povezanih s radom, među kojima je rak bio glavni uzročnik smrti (oko 96 tisuća slučajeva). Procjenjuje se da u Europi svake 3,5 minute jedna osoba umre od posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Bez obzira na to, Europa je pionir po pitanju zdravlja i sigurnosti na radu. |
2.4. |
Troškove povezane sa zdravljem i sigurnosti na radu treba shvatiti kao vrstu ulaganja, a ne tek kao rashode. Osim toga, Komisija navodi da, u skladu s posljednjim procjenama, ulaganja na tom području mogu imati visoku stopu povrata: u prosjeku 2,2, a između 1,29 i 2,89. S druge strane, naglašava se da nepostojanje dobrih radnih uvjeta stvara troškove poduzećima, kao i činjenica da su u nekim zemljama premije osiguranja relativno niže za poduzeća u kojima nema ozljeda na radu. |
2.5. |
Unatoč određenom relativnom uspjehu europske strategije za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2007. – 2012. (1) u pogledu jasnijih propisa EU-a ili veće uključenosti država članica, činjenica je da nije ostvaren cilj smanjenja pojave profesionalnih bolesti te i dalje postoje goleme manjkavosti u mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima koje iznose na vidjelo velike poteškoće u ispunjavanju zakonskih obveza, a posljedica su oskudnih financijskih sredstava, kao i tehničkih i ljudskih kapaciteta. Dodatni su negativni aspekti slaba prevencija profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom, manjak statističkih podataka i praćenja, nedovoljna povezanost zdravlja i sigurnosti na radu s okolišem i kemijskim proizvodima te slaba uključenost socijalnih partnera. Još je manje saznanja o zdravlju i sigurnosti radnika u sektorima koji uključuju neprijavljeni rad i netipične oblike rada (posebice u raznim poljoprivrednim, industrijskim i uslužnim poduzećima), rad na daljinu, samostalne djelatnosti i kućanske usluge. |
2.6. |
Ističe se da je smanjeni broj ozljeda na radu u Europi zadnjih godina vjerojatno djelomično posljedica smanjenja zaposlenosti u sektorima koji su najizloženiji visokom riziku budući da je u državama članicama općenito došlo do znatnih rezova na području zdravlja i sigurnosti na radu, posebice u pogledu aktivnosti povezanih sa zakonodavstvom, inspekcijom i prevencijom. |
2.7. |
EGSO se slaže s utvrđivanjem glavnih izazova s kojima se EU susreće i traži od Komisije čvrste politike i mjere za suočavanje s njima: bolju razinu provedbe učinkovitih i djelotvornih mjera sprečavanja rizika u državama članicama putem jačanja kapaciteta mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća; bolju prevenciju bolesti povezanih s radom pomoću smanjenja postojećih i novih rizika te rizika u nastajanju; te, naposljetku, dosljednu i učinkovitu reakciju na demografske promjene. |
2.8. |
Ako plod zajedničkih napora država članica bude manji broj profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, na taj će se način također štititi ulaganje u ljudske resurse jer će se spriječiti troškovi zdravstvene zaštite i dodatni socijalni troškovi te će se tako promicati europsko socijalno društvo. |
3. Kontekst europske strategije za zdravlje i sigurnost na radu 2014. – 2020.
3.1. |
Dostojni uvjeti u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu, u skladu sa strategijom Europa 2020., mogu znatno pridonijeti pametnom, održivom i uključivom rastu. Strateški okvir i uredbe Europske unije, zajedno s nacionalnim strategijama i propisima, jamstvo su očuvanja zdravlja i sigurnosti radnika. EGSO izražava žaljenje zbog kasnog donošenja ove komunikacije i zbog činjenice da nisu uzeti u obzir prijedlozi iz mišljenja koje je jednoglasno usvojio Savjetodavni odbor za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, koji kao tripartitno tijelo predstavlja različite interese EU-a. |
3.2. |
EGSO ističe da se u Komunikaciji Komisije ne predviđa deblokada zakonodavstva, osobito u pogledu mišićno-koštanih problema i revizije postojeće direktive o zaštiti radnika od kancerogenih tvari. EGSO utvrđuje i nepostojanje referentnih modela za stvaranje pravnog okvira za predviđanje promjena, na što je već pozvao i Europski parlament. EGSO poziva Komisiju na hitno rješavanje tih pitanja. |
3.3. |
EGSO, koji je svojevremeno pozdravio europski cilj smanjenja ozljeda na radu za 25 % (2), mora izraziti žaljenje zbog nepostojanja kvantitativnog određenja tog cilja za razdoblje 2014. – 2020. EGSO je kritizirao i „nepostojanje sličnog cilja u pogledu smanjenja profesionalnih bolesti”, što je slučaj i u ovoj Komunikaciji i što stoga zaslužuje jednaku osudu. Smatra se da je od temeljne važnosti razvoj europskih statističkih instrumenata u pogledu ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i izloženosti različitim profesionalnim rizicima. |
3.4. |
Bolja provedba europskih i nacionalnih pravila i propisa nužnost je koju u velikoj mjeri priznaju socijalni partneri i javnost. EGSO smatra da je neophodno ojačati kapacitete mikropoduzeća i malih i srednjih poduzeća kako bi, u okviru ispunjavanja zakonskih obveza, provela učinkovite i djelotvorne mjere sprečavanja rizika. Prioritetne mjere zahtijevaju potporu javne politike za veće poticaje, pomoć i personalizirano tehničko savjetovanje. |
3.5. |
Tehnološke inovacije i novi oblici organizacije rada, osobito novi, netipični radni uvjeti, stvaraju nove okolnosti s novim izazovima, ali i nove rizike koji još nisu na odgovarajući način utvrđeni. Utvrđivanje tih rizika i njihovo sprečavanje te definiranje postojećih i novih profesionalnih bolesti prijeke su zadaće. Neophodno je i neodložno iznaći rješenja izmjenom postojećeg zakonodavstva ili usvajanjem novog zakonodavstva primjerenog utvrđenim rizicima. |
3.6. |
Ostvareni napredak na području očekivanog životnog vijeka mijenja demografsku strukturu europskog stanovništva te ne znači nužno napredak na području očekivanog životnog vijeka u dobrim zdravstvenim uvjetima. Radni uvjeti imaju važnu ulogu u zdravstvenim problemima koji se u pravilu povećavaju s dobi, osobito zbog kumulativnog učinka nekih profesionalnih rizika. Bolja prevencija od početka profesionalnog života i tijekom cijelog životnog ciklusa radnika doprinosi prevladavanju izazova koje postavlja demografski razvoj. S druge strane, potrebno je financirati nacionalna i europska istraživanja u svrhu utvrđivanja temeljnih problemskih pitanja na tom području. |
3.7. |
EGSO smatra da je u EU-u došlo do pogoršanja stanja u pogledu nesigurnosti radnika i oblika netipičnog rada te da je gospodarska kriza neke države članice i neka društveno neodgovorna poduzeća primorala na znatno smanjenje aktivnosti povezanih sa zdravljem i sigurnosti na radu. Takvo je stanje neprihvatljivo. |
3.8. |
S druge strane, valja istaknuti da su neka poduzeća na dobrovoljnoj osnovi i izvan granica svojih pravnih obveza razvila mjere i djelovanje u cilju podupiranja unapređenja zdravlja, sigurnosti i dobrobiti svojih radnika. Takav stav u pogledu društvene odgovornosti tih poduzeća zavrjeđuje da ga Komisija i države članice prepoznaju i podupru kako bi kultura društvene i ekološke odgovornosti postala opća pojava u poslovnom svijetu diljem Europe. |
3.9. |
EU se neprestano suočava s gospodarskom stagnacijom i visokim stopama nezaposlenosti. Nezaposlenost predstavlja posebno područje u smislu zaštite zdravlja na radu budući da je u nekim slučajevima povezana s duševnim bolestima. Neprijavljeni radnici također su izloženiji visokim rizicima i ozljedama na radu. EGSO je uvjeren da unapređenje životnih uvjeta, posebice u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu, uz strukturna ulaganja, predstavlja vrlo važan doprinos održivom gospodarskom rastu, promicanju kvalitetnih radnih mjesta i socijalnoj koheziji. |
4. Opće napomene
4.1. |
Razvoj globalnog okvira za zdravlje i sigurnost na poslu i njegova učinkovita primjena u cijeloj Europskoj uniji od temeljne su važnosti za održiv gospodarski rast. Većina ispitanika u okviru javnog savjetovanja koje je EU (3) pokrenuo potvrdila je nužnost daljnjeg usklađivanja na razini EU-a (93 % ispitanika) te podržala cilj održavanja visokog stupnja sukladnosti s načelima zdravlja i sigurnosti na radu, neovisno o veličini poduzeća. |
4.2. |
Usprkos određenom napretku koji je zadnjih godina ostvaren u brojnim državama članicama, posebice na području ozljeda na radu, što se djelomično može zahvaliti i smanjenoj zaposlenosti, kultura prevencije nije postala opća pojava u EU-u te se mala i srednja poduzeća susreću s poteškoćama na razini sredstava i kapaciteta koje je moguće nadvladati tek mjerama tijela javne vlasti na području informiranja, osposobljavanja te tehničke pomoći i savjetovanja. Te se mjere tijela javne vlasti moraju prilagoditi potrebama raznih sektora, kao i posebnostima svakog sektora. |
4.3. |
Ključno obilježje socijalnoga dijaloga ogleda se u sudjelovanju predstavnika radnika, na razini poduzeća i radnog mjesta, u rješavanju profesionalnih rizika. Poduzećima se financijska potpora smije dodijeliti samo pod uvjetom da se poštuju standardi zdravlja i sigurnosti na radu. Iskustva različitih europskih zemalja upućuju na važnost skupnih sporazuma koji omogućavaju uspostavu regionalnih ili sektorskih predstavničkih tijela te potiču socijalni dijalog i prevenciju. |
4.4. |
Razne javne službe koje djeluju na području zdravlja i sigurnosti nedovoljno su povezane. Primjetna je određena neučinkovitost i/li slaba uporaba mehanizama za uključivanje socijalnih partnera na svim razinama, kao i mehanizama za pregovore i za uspostavu posebnih sektorskih sporazuma te je te aspekte važno unaprijediti. Sustavnija suradnja između službi javnog zdravstva i službi prevencije na radnom mjestu pridonosi unapređenju prevencije i omogućava lakše otkrivanje profesionalnih bolesti. U državama članicama moraju biti uspostavljene jedinstvene kontakt-točke za lakše povezivanje javne uprave s malim i srednjim poduzećima. |
4.5. |
U pogledu proračunskih poteškoća, većina država članica smanjila je financijska sredstva i ljudske resurse namijenjene ustanovama i tijelima povezanim sa zdravljem i sigurnosti na radu, posebice na polju inspekcija rada; u tom je resoru došlo do znatnog smanjenja inspekcijskih aktivnosti kao i aktivnosti pružanja podrške i savjetovanja poduzećima. EGSO poziva na korjenitu izmjenu ovog stanja koje je u potpunosti neprihvatljivo, posebice s obzirom na pojavu sve ozbiljnijih novih i važnih rizika te srozanu razinu životnih uvjeta i sigurnosti radnika (sve veći psiho-socijalni rizici koje djelomično izazivaju nezaposlenost i nesigurnost na radu). |
4.6. |
Države članice moraju poticati i promicati kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih sporazuma, pri čemu se socijalnim partnerima mora jamčiti važna i djelotvorna uloga u oblikovanju i provedbi politika zdravlja i sigurnosti na radu te u promicanju sigurnog i zdravog okruženja na radnom mjestu. |
4.7. |
EGSO izražava žaljenje zbog slabog napretka koji je ostvaren na području europskih statistika o zdravlju i sigurnosti te ustraje na važnosti i hitnosti ujednačavanja definicija i sustava priznavanja i izvještavanja na razini EU-a. |
4.8. |
EGSO se slaže sa stajalištem Komisije da uključivanje socijalnih partnera na svim razinama osigurava učinkovito i djelotvorno oblikovanje i provedbu politika i strategija za zdravlje i sigurnost na radu. Na tom području, presudnu ulogu moraju igrati europske strukture za socijalni dijalog i Tripartitni savjetodavni odbor za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Komisija pri određivanju svojih prioriteta mora pridavati veću vrijednost prijedlozima tog odbora, koji se često usvajaju jednoglasno. |
4.9. |
EGSO u pogledu okvirnih sporazuma zaključenih u sklopu socijalnog dijaloga poziva Komisiju da hitno provjeri jamče li navedeni sporazumi zastupljenost i usklađenost s pravom Zajednice te da se slijedom toga obveže na usvajanje potrebnih mjera u cilju poštovanja tih sporazuma. |
4.10. |
EGSO državama članicama preporučuje uporabu Europskog socijalnog fonda i drugih europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF-ovi) za financiranje mjera na području zdravlja i sigurnosti na radu. |
4.11. |
EGSO se slaže s Komisijom u pogledu nužnosti aktivnijeg razmatranja mogućih sinergija između politike zdravlja i sigurnosti na radu te drugih područja javnog djelovanja. Odbor čvrsto vjeruje da je napredak koji je većina država članica ostvarila na ovom području još vrlo slab. |
5. Posebne napomene
5.1. Nacionalne strategije, ispunjavanje zakonskih obveza i nadzor
5.1.1. |
EGSO podupire smjernicu Komisije u pogledu nužnosti da države članice, uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, izvrše reviziju nacionalnih strategija u svjetlu novog strateškog okvira EU-a. Međutim, preporučuje da se provede podrobna ocjena učinka prethodne nacionalne strategije. Uključivanje socijalnih partnera u strategiju 2014. – 2020. sve države članice moraju smatrati ključnim. Moraju se iznaći homogeni pokazatelji i kriteriji koji će sustavno svjedočiti o razini prihvaćanja te odgovornosti i omogućiti sustavno praćenje i vrednovanje. |
5.1.2. |
EGSO se slaže s Komisijom u pogledu nužnosti da države članice, u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at Work, EU-OSHA), stvore bazu podataka o zdravlju i sigurnosti na radu te da se u okviru agencije EU-OSHA održavaju redoviti sastanci (barem dvaput godišnje) Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (Advisory Committee on Safety and Health at Work, ACSH) i Odbora viših inspektora rada (Senior Labour Inspector’s Committee, SLIC). |
5.1.3. |
Pružanje financijske i tehničke pomoći malim i srednjim poduzećima u provedbi projekta za online interaktivnu procjenu rizika (OIRA) i drugih instrumenata zasnovanih na informacijskim tehnologijama u državama članicama mora dobiti ključno mjesto te se mora usmjeriti na prioritetne sektore. Agenciju EU-OSHA treba ojačati financijskim i ljudskim resursima kako bi mogla igrati odlučujuću ulogu. EGSO izražava žaljenje što je uporaba sredstava iz Europskog socijalnog fonda za financiranje obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama vrlo ograničena. |
5.1.4. |
Utvrđivanje dobrih praksi i konkretnih smjernica, posebice za mala i srednja poduzeća, treba prilagoditi posebnim uvjetima pojedinačnih sektora i naravi poslovnih djelatnosti, a EU-OSHA mora osnažiti svoje djelovanje na tim područjima i promicati kulturu prevencije. |
5.1.5. |
U brojnim državama članicama treba unaprijediti inspekciju rada u poduzećima, posebice na području informiranja, savjetovanja, rizika u nastajanju, lakšeg ispunjavanja zakonskih obveza te utvrđivanja i odvraćanja od neprijavljenog rada. Stoga je ključno ojačati inspekcije rada u pogledu resursa i ovlasti. |
5.1.6. |
EGSO podupire mjere u pogledu vrednovanja programa razmjene/obuke inspektora rada i usvajanje mjera za jačanje suradnje između službi za inspekciju rada u okviru SLIC-a. |
5.1.7. |
EGSO se u potpunosti slaže s ACSH-om čije je stajalište da pitanja zdravlja i sigurnosti moraju biti strateški prioriteti EU-a, posebice mišićno-koštani problemi, bolesti s dugim razdobljem latencije (oblici raka uzrokovani radom i kronične bolesti poput plućnih bolesti izazvanih radom) i ispravna primjena Uredbe o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) te psihosocijalni rizici povezani s radom (4). Na području malih i srednjih poduzeća važno je unaprijediti vještine u pogledu zdravlja i sigurnosti, pospješiti ispunjavanje uvjeta, pružati dostupne i aktualne informacije i smjernice te provoditi mjere kako bi velika poduzeća preuzela odgovornost u odnosu na povećanje uspješnosti malih i srednjih poduzeća s kojima su u doticaju. |
5.2. Pojednostavljivanje zakonodavstva
5.2.1. |
EGSO smatra da moguće pojednostavljenje zakonodavstva na snazi nikako ne smije dovesti u pitanje postojeće razine i neprekidno unapređenje uvjeta na području zdravlja i sigurnosti na radu europskih radnika. Javno savjetovanje EU-a pokazalo je da postoje razlike u stajalištima među socijalnim partnerima o pojednostavljivanju postojećeg zakonodavstva koje bi trebalo biti uključeno u novi europski politički instrument: 73,4 % radničkih organizacija izjasnilo se protiv pojednostavljenja, a samo 4,3 % udruga poslodavaca dijeli njihovo mišljenje (5). Od ukupnog broja ispitanih osoba (sveukupno 523), 40,5 % zalaže se za pojednostavljenje, 46,1 % ne slaže se s tim, a 13,4 % nema mišljenje o tom pitanju. EGSO svejedno smatra da se određena administrativna opterećenja poduzeća mogu smanjiti, no pritom se ne smiju dovesti u pitanje uvjeti u pogledu zdravlja i sigurnosti radnika. |
5.2.2. |
Ističe se da su prema Europskom istraživanju poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER) najvažniji razlozi za bavljenje zdravljem i sigurnošću na radu u poduzećima sljedeći: „ispunjavanje zakonskih obveza” (90 %), „pritisak radnika” (76 %) i „pritisak inspekcija rada” (60 %), a svi su ti elementi podložni snažnom pritisku. S druge strane, ispitivanje otkriva da među poduzećima koja ne provode redovite provjere sigurnosti na radu tek 37 % kao razlog navodi „veoma složene zakonske obveze”. |
5.2.3. |
EGSO predlaže da utvrđivanje mogućih pojednostavljenja i/li ukinuća nepotrebnih administrativnih opterećenja za poduzeća, slijedom predviđene analize zakonodavstva na snazi, bude rezultat opsežne rasprave te sudjelovanja socijalnih partnera na svim razinama i pregovora s njima. EGSO skreće pozornost na članak 153. Ugovora, u skladu s kojim europsko zakonodavstvo uspostavlja minimalne uvjete i ovlašćuje države članice da zadrže ili usvoje propise u cilju osiguranja bolje zaštite radnika. To doprinosi većem napretku i omogućava predviđanje europskih inicijativa, kao što je bio slučaj sa zabranom azbesta u brojnim državama članicama i prije nego što je Komisija donijela sličnu odluku. |
5.3. Novi rizici i rizici u nastajanju
5.3.1. |
Postoji velika potreba za produbljenjem znanstvenih saznanja na području novih rizika radi sprečavanja bolesti povezanih s radom i profesionalnih bolesti, a napore treba usredotočiti na razini EU-a. Veća interakcija/koordinacija između različitih europskih institucija ključna je za pronalazak odgovarajućih načina za određivanje strategija i zakonodavnih mjera za suočavanje s novim rizicima i rizicima u nastajanju. Imajući u vidu postojeće institucije, EGSO ne vidjeti potrebu uspostave novog nezavisnog savjetodavnog znanstvenog tijela. |
5.3.2. |
EGSO sustavno ističe potrebu osiguranja boljih uvjeta u pogledu zdravlja i sigurnosti za konkretne kategorije radnika (mlade, žene, starije radnike, migrante, radnike s netipičnim ugovorima o radu i radnike s invaliditetom), kao i potrebu suočavanja s novim problemima izazvanim promjenama u organizaciji rada (posebice stresom i duševnim bolestima na radu); ta pitanja u velikoj mjeri prepoznaju države članice, socijalni partneri i društvo. EGSO smatra da se treba suočiti s tim problemima jer su u porastu te uzrokuju gospodarske i socijalne troškove. Naglašava se da je zahvaljujući rodnoj perspektivi moguće povezati politike zdravlja na radu s ostvarenim napretkom na području jednakosti. |
5.4. Statistički podaci
5.4.1. |
Veliki nedostaci u pogledu vjerodostojnih, pravovremenih i usporedivih statističkih podataka na europskoj razini jedan su od ključnih problema na području zdravlja i sigurnosti na radu. Ova osude vrijedna situacija koja se neobjašnjivo proteže već godinama mora se riješiti. EGSO podupire mjere Komisije za prevladavanje tih poteškoća te Komisija i države članice moraju te mjere staviti u sam vrh prioriteta. Države članice mogu prema nahođenju razviti dodatne statistike koje će biti podrobnije i prilagođene okolnostima svake pojedine države članice. Suradnja s Međunarodnom organizacijom rada na području proširenja skupa podataka o MKB-10 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema; eng. International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems ICD-10) mogla bi omogućiti uporabu baza podataka o zdravstvenoj skrbi, što će olakšati brže i učinkovitije prikupljanje podataka. |
5.4.2. |
EGSO izražava žaljenje zbog prekida obrade europskih statistika u vezi s profesionalnim bolestima i poziva na ponovno uvođenje statističkih analiza o izloženosti kancerogenim tvarima na radnom mjestu, poput projekta CAREX u devedesetim godinama. EGSO pozitivno ocjenjuje najnovija nastojanja Komisije u pogledu stvaranja baze podataka i razvoja modela za procjenu izloženosti radnika nizu opasnih kemijskih proizvoda u državama članicama EU-a i u zemljama EFTA-e/EGP-a (projekt HAZCHEM). |
5.5. Suradnja s međunarodnim institucijama
5.5.1. |
EGSO smatra da jačanje suradnje s međunarodnim organizacijama, posebice s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), Međunarodnom zdravstvenom organizacijom (WHO) i Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), mora biti prioritet kako bi se u cijelom svijetu smanjile ozljede na radu i profesionalne bolesti. |
5.5.2. |
Posebnu pozornost treba pridavati nedostacima u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu u globalnim opskrbnim lancima, čime se doprinosi postojanju sigurnijih radnih mjesta ne samo u Europi već i na svim kontinentima. Pri sklapanju sporazuma EU treba voditi računa o uključivanju ove teme kako bi se osiguralo da partneri EU-a poštuju konvencije i preporuke ILO-a. EGSO podsjeća na prethodna mišljenja o azbestu i traži od Komisije da usvoji konkretno stajalište u svrhu postizanja zabrane azbesta na svjetskoj razini. |
5.5.3. |
EGSO državama članicama preporučuje provedbu međunarodnih normi i konvencija, a Komisija mora sastavljati redovita izvješća o njihovu stvarnom poštivanju u državama članicama. |
Bruxelles, 11. prosinca 2014.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Henri MALOSSE
(1) U EU-u je između 2007. i 2011. godine stopa pojave ozljeda na radu koje uzrokuju izostanak s posla dulji od tri dana pala za 27,9 %.
(2) Vidjeti SL C 224 od 30.8.2008., str. 88.-94.
(3) Public consultation on the new occupational health and safety policy framework („Javno savjetovanje o novom okviru za politiku zdravlja i sigurnosti na radu”), Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, lipanj 2014.
(4) Priorités stratégiques de l'UE, 2013-2020 („Strateški prioriteti EU-a, 2013. – 2020.”), Doc. 2091_FR, veljača 2012.
(5) Public consultation on the new occupational health and safety policy framework („Javno savjetovanje o novom okviru za politiku zdravlja i sigurnosti na radu”), lipanj 2014.
PRILOG
mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Sljedeći amandmani, koji su dobili barem četvrtinu od ukupnog broja glasova, odbijeni su za vrijeme rasprave:
Točka 1.8.
Izmijeniti kako slijedi:
|
„EGSO smatra da je uključivanje radnika i svih socijalnih partnera na svim razinama i na radnom mjestu od temeljne važnosti za učinkovitu provedbu strategije. Poziva Komisiju da intenzivira rasprave i savjetovanje sa socijalnim partnerima te razvije usklađene mjere. Države članice moraju promicati poticati socijalni dijalog o pitanjima zdravlja i sigurnosti između poslodavaca i predstavnika radnika i sklapanje kolektivnih ugovora.” |
Rezultat glasovanja
Za |
: |
66 |
Protiv |
: |
143 |
Suzdržanih |
: |
17 |
Točka 3.2.
Izmijeniti kako slijedi:
|
„EGSO ističe da se u Komunikaciji Komisije ne predviđa deblokada zakonodavstva, osobito u pogledu mišićno-koštanih problema i revizije postojeće direktive o zaštiti radnika od kancerogenih tvari. EGSO utvrđuje i nepostojanje referentnih modela za stvaranje pravnog okvira za predviđanje promjena, na što je već pozvao i Europski parlament. EGSO poziva Komisiju na hitno rješavanje tih pitanja.” |
Rezultat glasovanja
Za |
: |
60 |
Protiv |
: |
141 |
Suzdržanih |
: |
13 |
Točka 3.5.
Izmijeniti kako slijedi:
|
„Tehnološke inovacije i novi oblici organizacije rada, osobito novi, netipični radni uvjeti, stvaraju nove okolnosti s novim izazovima, ali i ponekad mogu stvoriti nove rizike koji još nisu na odgovarajući način utvrđeni. Utvrđivanje tih rizika i njihovo sprečavanje te definiranje postojećih i novih profesionalnih bolesti prijeke su zadaće. Neophodno je i neodložno iznaći rješenja za izmjenu postojećeg zakonodavstva ili usvajanjem novog zakonodavstva primjerenog utvrđenim rizicima.” |
Rezultat glasovanja
Za |
: |
77 |
Protiv |
: |
140 |
Suzdržanih |
: |
10 |
Točka 3.9.
Izmijeniti kako slijedi:
|
„EU se neprestano suočava s gospodarskom stagnacijom i visokim stopama nezaposlenosti. Nezaposlenost predstavlja posebno područje u smislu zaštite zdravlja na radu budući da je u nekim slučajevima povezana s duševnim bolestima. Neprijavljeni radnici također u nekim slučajevima mogu biti su izloženiji visokim rizicima i ozljedama na radu. EGSO je uvjeren da unapređenje životnih uvjeta, posebice u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu, uz strukturna ulaganja, predstavlja vrlo važan doprinos održivom gospodarskom rastu, promicanju kvalitetnih radnih mjesta i socijalnoj koheziji.” |
Rezultat glasovanja
Za |
: |
62 |
Protiv |
: |
145 |
Suzdržanih |
: |
10 |
Točka 4.6.
Izmijeniti kako slijedi:
|
„Države članice moraju poticati i promicati socijalni dijalog između poslodavaca i predstavnika radnika kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih sporazuma, pri čemu se socijalnim partnerima mora jamčiti važna i djelotvorna uloga u oblikovanju i provedbi politika zdravlja i sigurnosti na radu te u promicanju sigurnog i zdravog okruženja na radnom mjestu.” |
Rezultat glasovanja
Za |
: |
66 |
Protiv |
: |
141 |
Suzdržanih |
: |
17 |