14.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 230/9

Izvjestitelj:

g. Stefano PALMIERI

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) cijeni posebnu pozornost posvećenu izradi strategije Europske unije za alpsku regiju (EUSALP) koja za cilj ima poticati koheziju i konkurentnost, a s obzirom na izazove koje pojedinačne države ili regije ne mogu na zadovoljavajući način riješiti uobičajenim sredstvima.

1.2.

EGSO naglašava da je dinamika razvoja alpske regije čvrsto povezana s alpskim lancem, i u pogledu identiteta i prepoznatljivosti. Taj lanac u gospodarskom, socijalnom i ekološkom smislu spaja sve teritorije obuhvaćene strategijom.

1.3.

EGSO ističe snažan politički angažman dotičnih država za EUSALP te visoku razinu znanja i učestalo sudjelovanje kako nacionalnih, tako i regionalnih vlasti. Takva razina osviještenosti rezultat je procesa suradnje koji je u ovom području započet sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

1.4.

EGSO posebne značajke alpske regije – kao što su, primjerice, prisutnost nekih od najkonkurentnijih teritorijalnih sustava na svijetu, gospodarske i socijalne razlike između ruralnih i planinskih područja te gradskih područja i gradova, prirodno i kulturno nasljeđe te iznimna koncentracija prometnih tokova – smatra odrednicama koje ovo područje čine osebujnim.

1.5.

EGSO se s jedne strane slaže s općim okvirom strategije i smatra da su ciljevi, stupovi i prioriteti u skladu s dokumentom za raspravu, a s druge strane smatra da se pri izradi akcijskog plana oni moraju međusobno povezati i unaprijediti.

1.6.

EGSO prepoznaje činjenicu da je razina gospodarskog razvoja, ekološke održivosti i socijalne kohezije teritorija obuhvaćenog EUSALP-om znatno viša od europskog prosjeka. Bez obzira na to, gospodarska i financijska kriza te promjene do kojih je došlo zbog globalizacije gospodarstva i tržišta ovoj su makroregiji nametnule velike izazove osjetljive prirode. EGSO stoga ispunjavanje općeg cilja EUSALP-a da „se osigura da ova regija ostane jedno od najprivlačnijih područja u Europi putem učinkovitijeg korištenja vlastitih resursa i iskorištavanja mogućnosti za održiv i inovativan razvoj” (1) smatra od izuzetne važnosti za konkurentnost gospodarstva i socijalnu koheziju Europe.

1.7.

EGSO smatra da je u EUSALP-u od ključne važnosti definiranjem novih i boljih ciljeva osnažiti holistički pristup razvoju, kao što se predlaže u točki 4.4.

1.8.

EGSO se zalaže da se prilikom izrade akcijskog plana za EUSALP bolje povežu i usklade prioriteti koji se odnose na konkurentnost (prvi stup) i održivost (treći stup), čime bi se osiguralo postizanje razvojnih ciljeva bez ugrožavanja potreba i izgleda budućih generacija.

1.9.

EGSO u pogledu prvog stupa smatra da je od ključne važnosti putem uzajamne solidarnosti između planinskih i gradskih područja osigurati održiv rast i poticati punu zaposlenost, inovacije, konkurentnost i koheziju alpske regije. Prioriteti su predloženi u točki 5.2.

1.10.

EGSO u pogledu drugog stupa podržava poticanje teritorijalnog razvoja na temelju suradnje između unutarnjih i vanjskih teritorijalnih sustava, dostupnosti usluga, održivoj mobilnosti te unapređenju prijevoza i komunikacijske infrastrukture. Prioriteti su predloženi u točki 5.3.

1.11.

EGSO u pogledu trećeg stupa smatra da je od temeljne važnosti pojačati napore koji za cilj imaju održivo upravljanje i zaštitu okoliša, kao i priznavanje vrijednosti teritorijalnog kapitala ovog područja. Prioriteti su predloženi u točki 5.4.

1.12.

EGSO je mišljenja da bez čvrstog sustava upravljanja i financijskih sredstava posebno namijenjenih aktivnostima izgradnje kapaciteta postoji opasnost da EUSALP izgubi na svojoj učinkovitosti i strateškoj važnosti. U tom pogledu, u skladu sa zaključcima Vijeća, EGSO se zalaže za donošenje akcijskog plana koji će se temeljiti na komplementarnosti programa financiranja, na usklađenosti institucijskih instrumenata i osmišljavanju novih makroregionalnih projekata (2).

1.13.

EGSO ukazuje na zaključke iz Mišljenja „Upravljanje makroregionalnim strategijama” (3) te smatra da je za osmišljavanje i provedbu EUSALP-a potreban specifičan sustav upravljanja koji se zasniva na suradnji i usklađenosti. EGSO smatra da je u tom pogledu, te u cilju osiguravanja učinkovitosti strategije, potrebno uspostaviti učinkovito višerazinsko upravljanje EUSALP-om (4) u okviru kojeg će se istovremeno moći uvažavati vrijednost „horizontalne dimenzije” (sudjelovanje civilnoga društva) koja će dopunjavati i poboljšati „vertikalnu dimenziju” (sudjelovanje regija i lokalnih vlasti), uz puno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti (5).

1.14.

EGSO se zalaže da se organizirano civilno društvo uključi u aktivnosti izgradnje kapaciteta te podržava uspostavu stalnog foruma u kojem će biti zastupljeni socijalni i gospodarski partneri iz alpske regije.

1.15.

EGSO smatra da je od iznimne važnosti pružiti podršku zapošljavanju, osobito mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, kao i mjerama za poticanje socijalnih ulaganja i prilagodbu sustava socijalne zaštite.

2.1.

U ovom mišljenju želi se razmotriti dokument za javno savjetovanje o „Strategiji EU-a za alpsku regiju” (u nastavku EUSALP) (6), uzimajući u obzir i mišljenja o makroregionalnim strategijama koja je Odbor već usvojio.

2.2.

Alpska regija obuhvaća pet država članica (Italiju, Francusku, Austriju, Njemačku i Sloveniju) te dvije treće zemlje (Švicarsku i Lihtenštajn), a prostire se na području od 4 50  000 km2 na kojem živi 70 milijuna ljudi.

2.2.1.

Teritorijalni sustavi obuhvaćeni EUSALP-om uvelike su povezani s alpskim planinskim lancem koji, osim što daje identitet i prepoznatljivost, spaja ove teritorije u gospodarskom, socijalnom i ekološkom smislu (7).

2.3.

Zemljopisna pozicija EUSALP-a u okviru makroregionalne politike koju EU provodi od 2009., osim što je od strateškog značaja u pogledu europske kohezijske politike te se nastavlja na Strategiju za Baltik – EUSBR (8), Strategiju za Podunavlje – EUSDR (9) i Strategiju za jadransku i jonsku regiju – EUSAIR (10), od ključne je važnosti i za promicanje makroregionalnog pristupa u zapadnom Sredozemlju (11).

2.4.

Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća regije alpskog područja, prelazeći preko nacionalnih granica koje su ih dijelile kroz povijest, razvile su zajedničku svijest o potrebi osmišljavanja jedinstvenog alpskog teritorijalnog sustava koji treba očuvati i uvažiti njegovu vrijednost. Upravo je radi toga pokrenut niz inicijativa međuregionalne, međunarodne i prekogranične suradnje čiji su glavni ciljevi bili, između ostalog, promicati međusobno razumijevanja dotičnih naroda, čime su se mogle prevladati jezične, socioekonomske i etničke razlike, te potaknuti veću integraciju na europskoj razini (12).

2.5.

Za pokretanje EUSALP-a, čiji proces bi se trebao završiti njegovim usvajanjem od strane Vijeća predviđenim do kraja 2015., ključne su bile Alpska konferencija u Bad Ragazu (lipanj 2012.) i Konferencija u Grenobleu (listopad 2013.) (13).

2.5.1.

Tijekom Konferencije u Grenobleu (14) u okviru „Političke rezolucije za provedbu strategije EU-a za alpsku regiju” utvrđeni su ciljevi, prilike i izazovi u pogledu triju glavnih područja – konkurentnosti i inovacija, poljoprivrede i šumarstva te turizma; vode, energije, okoliša i klime te pristupačnosti, komunikacija i prijevoza.

3.1.

Alpski je lanac sastavnica koja obilježava čitavo područje suradnje pokriveno strategijom EUSALP. Alpska regija od ostalih se dijelova Europe razlikuje po visokom stupnju teritorijalne heterogenosti – planinska područja i planinska podnožja koja ih okružuju, pristupačne i zabačene doline, nizinska i visinska područja, metropolska područja i gradovi – koja je ujedno i jedna od njezinih glavnih obilježja.

3.1.1.

Nadalje, radi lakšeg prepoznavanja područja na koja treba usmjeriti ciljeve i prioritete EUSALP-a, navodi se pet vrsta teritorija karakterističnih za alpsku regiju: alpske metropole, alpski gradovi, ruralna područja koja napreduju, ruralna područja koja stagniraju, turistička područja.

3.2.

Alpska regija ima mnoge specifične karakteristike na koje treba posebno obratiti pažnju i koje EUSALP čine različitim od makroregionalnih strategija za Baltik, Podunavlje i jadransko-jonsko područje: u njoj se nalaze neke od najrazvijenijih regija na svijetu, konkurentnih gospodarstava i visoke razine kvalitete života te koje su društveno i politički stabilne; u njoj postoje očigledne gospodarske i socijalne nejednakosti između ruralnih područja, nizinskih krajeva i gradskih područja; ona posjeduje kulturno nasljeđe koje predstavlja temelj za socijalnu koheziju i razvoj same alpske regije; u njoj su koncentrirani prometni tokovi što uzrokuje probleme u pogledu prometne zakrčenosti i zaštite okoliša.

3.3.

Opći je cilj strategije EUSALP učinkovitijim korištenjem resursa regije i iskorištavanjem mogućnosti za održiv i inovativan razvoj zajamčiti da ova regija ostane jedno od najprivlačnijih područja Europe.

3.3.1.

Taj će se cilj postići aktivnostima poduzetim u okviru triju tematskih stupova: poboljšati konkurentnost i koheziju te povećati blagostanje; osigurati dostupnost svim stanovnicima i njihovu povezanost te osigurati održivost.

3.3.2.1.

Unatoč tomu što je alpska regija najveći europski gospodarski i proizvodni centar velikih razvojnih mogućnosti, problem još uvijek predstavlja manjak gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. Planine predstavljaju izazov za ujednačen razvoj ovog područja. Cilj EUSALP-a je podržati inovativni gospodarski razvoj regije putem osmišljavanja ujednačenijeg modela koji će istovremeno voditi računa o teritorijalnim razlikama i posebnostima. Potrebno je podržati konkurentno gospodarstvo koje je u stanju međusobno udružiti blagostanje, energetsku učinkovitost, kvalitetu života i tradicionalne vrijednosti karakteristične za ovo područje.

3.3.3.1.

Potrebno je uz pomoć ekološki prihvatljivih načina mobilnosti, održivih prometnih sustava, komunikacijskih usluga i infrastrukture pružiti podršku ujednačenom teritorijalnom razvoju. Alpska regija ima strateško mjesto u okviru europskog prometnog sustava s obzirom da je ona sjecište pravaca koji povezuju sjever i jug i onih koji povezuju istok i zapad. U tom području nalaze se najvažnija prometna čvorišta u Europi te brojni alpski prijevoji u teritorijalnim sustavima osobito ranjivog okoliša. Od ključne je važnosti provoditi usklađenu politiku koja je u stanju zadovoljiti prometne potrebe i osigurati dobrobit stanovništva i ravnotežu okoliša. U alpskoj regiji, s obzirom na njezinu raznolikost i teritorijalnu složenost, pojam povezanosti treba obuhvatiti i infrastrukturu te komunikacijske usluge.

3.3.4.1.

Očuvanje alpskog nasljeđa i promicanje održivog korištenja prirodnih i kulturnih resursa od izuzetne su važnosti za regiju. Voda, mineralni resursi, različiti krajobrazi velike biološke raznolikosti te bogato i raznoliko kulturno nasljeđe posebnosti su koje treba štititi i uvažiti njihovu vrijednost. Iskorištavanje potencijala resursa kao što su voda i biomasa, ukoliko se vrši na ekološki prihvatljiv način, igra ključnu ulogu u promicanju konkurentnosti i kohezije ovog područja na način da može pomoći u postizanju strateških ciljeva poput energetske neovisnost i regionalne sposobnosti skladištenja energije.

4.1.

Strategija za alpsku regiju uživa visoku razinu političke predanosti i osviještenosti u dotičnim državama te ne predstavlja samo izazov, već i veliku priliku za sam EU. Cilj je EUSALP-a razviti gospodarstvo, povezati teritorije i zaštiti okoliš područja koje je od iznimne važnosti za gospodarsku konkurentnost i socijalnu koheziju Europe.

4.2.

Razvojni proces EUSALP-a iziskuje strukturni dijalog među različitim uključenim akterima radi zajedničkog prepoznavanja i rješavanja specifičnih potreba. Potrebno je pažljivo uzeti u obzir ekološke, kulturne, gospodarske i socijalne specifičnosti, kao i veliku međusobnu ovisnost gradskih i ruralnih područja. Stoga među dionicima treba pokrenuti sveobuhvatni i otvoreni dijalog radi osmišljavanja strategije koja će biti široko prihvaćena.

4.2.1.

Važno je uskladiti politike u cilju teritorijalne kohezije. Određena pitanja na području gospodarskih inovacija, prijevoza i okoliša međusobno su povezana i ne mogu se rješavati odvojeno na lokalnoj razini, već zahtijevaju širu perspektivu koja se može dobiti na makroregionalnoj razini.

4.2.2.

Kao što je navedeno u Komunikaciji „Upravljanje makroregionalnim strategijama” (15) za višerazinsko upravljanje EUSALP-om potrebno je osigurati učinkovitu „horizontalnu dimenziju” (sudjelovanje civilnog društva) koja će dopunjavati i poboljšati „vertikalnu dimenziju” (sudjelovanje regija i lokalnih vlasti) uz puno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

4.3.

EGSO smatra EUSALP ključnim pomoćnim instrumentom za potporu aktivnostima alpske regije na područjima kao što su gospodarska globalizacija, klimatske promjene, informacijsko društvo, gospodarstvo utemeljeno na znanju, demografske promjene, protok robe i ljudi.

4.4.

Uz pomoć EUSALP-a bit će moguće pospješiti razvoj alpske regije primjenom holističkog pristupa u okviru kojeg gospodarska, ekološka i socijalna dimenzija mogu biti funkcionalne i međusobno povezane. EGSO je, slijedeći tu logiku te radi prikazivanja holističkog pristupa u obliku konkretnih ciljeva, osmislio pet strateških ciljeva koje bi trebalo uključiti u akcijski plan, a to su:

4.4.1.

Poticanje dinamičnog sustava malih i srednjih poduzeća te uspješnog poduzetništva koje je u stanju potaknuti zapošljavanje. Putem EUSALP-a treba dotičnim teritorijalnim sustavima pomoći natjecati se u globalnom gospodarstvu potičući zadržavanje i stvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta.

4.4.2.

Pružanje podrške razvoju sposobnosti zasnovanih na tradiciji i društvenim različitostima. Putem EUSALP-a treba pružiti podršku očuvanju izvornih vrijednosti karakterističnih za dotične teritorije, istovremeno potičući da se lokalna znanja i tradicije kapitaliziraju i pretvore u polugu gospodarskog razvoja i socijalne uključenosti.

4.4.3.

Promicanje ravnoteže i pravednosti u pristupu uslugama od općeg interesa u čitavoj alpskoj regiji. Putem EUSALP-a pružit će se podrška očuvanju i prilagodbi okvira za usluge od općeg interesa kako bi se zadovoljile potrebe ljudi koji žive na ovom području, posebice onih koji prebivaju na teritorijima obilježenim zemljopisno otežanim uvjetima.

4.4.4.

Poticanje zajedničke odgovornosti i suradnje među svim alpskim teritorijima. Putem EUSALP-a treba pružiti podršku novim pristupima zajedničkoj odgovornosti i ravnomjernoj suradnji među teritorijima alpske regije, kao što su primjerice okomite poveznice između metropola te ruralnih i turističkih područja.

4.4.5.

Poticanje zaštite biološke raznolikosti, krajobraza i prirodnih resursa i njihovog održivog upravljanja. Putem EUSALP-a treba pružiti podršku zaštiti biološke raznolikosti, krajobraza i prirodnih resursa i njihovom održivom upravljanju tako što će se pronaći prava ravnotežu između mjera koje za cilj imaju očuvanje i onih usmjerenih prema racionalnom korištenju usluga i proizvoda ekosustava. Također je potrebno poticati usvajanje ekološki prihvatljivih načina upravljanja koji teže ravnomjernijoj raspodjeli prednosti korištenja proizvoda i usluga ekosustava među različitim teritorijalnim jedinicama alpske regije.

4.5.

EGSO smatra da se EUSALP treba pokrenuti u skladu s odlukama koje je usvojilo Vijeće te iako, s jedne strane, makroregionalna strategija ne bi trebala zahtijevati dodatna sredstva, novo zakonodavstvo ili nova upravljačka tijela („pravilo trostrukog ne”), s druge je strane nužno osmisliti akcijski plan koji će se temeljiti na komplementarnosti programa financiranja, na usklađenosti institucionalnih instrumenata i na osmišljavanju novih makroregionalnih projekata. Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na aktivnosti izgradnje kapaciteta.

4.5.1.

EGSO smatra da je od iznimne važnosti u aktivnosti izgradnje kapaciteta uz javne vlasti uključiti i predstavnike organiziranog civilnog društva. To se može postići i uspostavom stalnog foruma u kojem će biti zastupljeni socijalni i gospodarski partneri.

4.5.2.

EGSO smatra da su znatna financijska sredstva koja je EU već odobrio regionalnim programima u sklopu europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020 (16). primjerena te ih treba učinkovito koristiti za provedbu strategije i to usklađenijim djelovanjem u okviru jedinstvenog strateškog pristupa. U programskom razdoblju 2014.–2020. na raspolaganju će biti dodatne mogućnosti financiranja putem instrumenata EU-a kao što su Obzor 2020. (17), COSME (18), CEF (19), EaSI (20), Erasmus+ (21) i LIFE (22).

5.1.

EGSO smatra da je od izuzetne važnosti, kao pomoć u ostvarivanju strateških ciljeva iz dokumenta za savjetovanje i posebnih ciljeva iz odlomka 4. ovog mišljenja, preciznije odrediti prioritete u vezi s trima stupovima EUSALP-a.

5.1.1.

Glavni izazov koji treba podržati strategijom za alpsku regiju sastoji se od usklađivanja i jačanja ravnoteže među ciljevima na polju gospodarske, ekološke i socijalne održivosti.

5.2.1.

EGSO smatra da je od ključne važnosti jačanjem i diversifikacijom specifičnih gospodarskih aktivnosti u sklopu uzajamne solidarnosti između planinskih i gradskih područja, osigurati održiv rast i poticati punu zaposlenost, inovacije, konkurentnost i koheziju u alpskoj regiji.

5.2.2.1.

Potrebno je podržati inovacije i konkurentnost malih i srednjih poduzeća unapređenjem sustava pristupa financiranju, jačanjem sposobnosti poduzeća za iskorištavanjem mogućnosti koje se nude u okviru programa Zajednice za razdoblje 2014.–2020. i sustava nabave za inovacije (uz poseban naglasak na „pretkomercijalne nabave”) (23).

5.2.2.2.

Potrebno je pružiti podršku jačanju razvojnih procesa povezanih sa „zelenim gospodarstvom”, i putem stvaranja novih poduzeća, oslanjajući se na ekološke posebnosti alpske regije i na snažne proizvođačke i inovativne sposobnosti karakteristične za ovo područje.

5.2.2.3.

Potrebno je promicati proizvode alpske regije putem politike „osviještenosti o markama”, odnosno putem pojedinačnih marki koje se označavaju teritorijalnom pripadnošću i promidžbom. Isticanje važnosti proizvoda i usluga ekosustava (24) daje još veću dodanu vrijednost poticanju konkurentnosti ovog područja.

5.2.2.4.

Potrebno je pojačati suradnju među znanstvenim i tehnološkim parkovima, sveučilištima, istraživačkim centrima i malim i srednjim poduzećima te povećati kapacitete istraživačke infrastrukture i osnažiti njezine veze s vodećim svjetskim institucijama. Prilikom izrade akcijskog plana za EUSALP bilo bi dobro kao horizontalan prioritet predvidjeti podršku aktivnostima na području istraživanja i inovacija.

5.2.2.5.

Potrebno je razviti zajedničku strategiju za pretvaranje makroregionalnog alpskog područja u svjetski poznatu održivu turističku destinaciju, pritom se oslanjajući na isticanje vrijednosti prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa.

5.2.2.6.

Potrebno je kao jedan od glavnih prioriteta u okviru EUSALP-a uvrstiti zapošljavanje, uz posebnu pažnju posvećenu mladima i dugotrajno nezaposlenim osobama. Od iznimne je važnosti poticati stvaranje novih radnih mjesta, stabilnih i kvalitetnih, te se na taj način suočiti i s problemom sezonskog zapošljavanja, karakterističnog posebice za planinska i ruralna turistička područja alpske regije.

5.2.2.7.

Potrebno je podržati inicijative koje za cilj imaju stvaranje jedinstvenog tržišta rada, mobilnost radnika, pokretanje međunacionalnih programa stručnog osposobljavanja i stjecanja radnog iskustva, osmišljavanje obrazovnih programa i međunacionalnih karijera te potpuno priznanje diploma i profesionalnih kvalifikacija. Posebnu pažnju treba posvetiti kvalifikacijama radnika u turističkom sektoru koji su osobito izloženi problemima vezanim uz sezonsku prirodu tog sektora.

5.2.2.8.

Potrebno je podržati suradnju različitih teritorijalnih jedinica alpske regije te ojačati ulogu metropolskih područja i gradova kao pokretača konkurentnosti i socijalne kohezije.

5.2.2.9.

Potrebno je pružiti podršku ostvarenju mjera za poticanje socijalnih ulaganja i prilagodbu sustava socijalne skrbi putem politika u skladu s Komunikacijom Europske komisije o socijalnim ulaganjima za rast i socijalnu koheziju (25).

5.2.2.10.

Potrebno je podržati mjere usmjerene na uključivanje osoba s invaliditetom te sprečavanje diskriminacije na osnovi rasnog ili etničkog podrijetla, dobi, spolne orijentacije i roda.

5.3.1.

EGSO podržava poticanje teritorijalnog razvoja na temelju suradnje između unutarnjih i vanjskih teritorijalnih sustava, dostupnosti usluga, održive mobilnosti te unapređenja prijevoza i komunikacijske infrastrukture.

5.3.2.1.

Potrebno je podržati usvajanje inovativnih rješenja kako bi se u planinskim i ruralnim područjima osiguralo pružanje osnovnih usluga (obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb i mobilnost) te kako bi se premostio digitalni jaz i razvio širokopojasni internet na čitavom području.

5.3.2.2.

Potrebno je pojačati primjenu IKT tehnologija na svim područjima od općeg interesa (u administraciji, zdravstvu, uslugama podrške u traženju zaposlenja, učenju na daljinu, elektroničkoj trgovini alpskim proizvodima itd.) i osigurati razinu dostupnosti javnih usluga kojom će se na primjeren način ispunjavati potrebe različitih teritorijalnih sustava alpske regije, nastojeći pritom postići odgovarajuću ravnotežu između količine i dostupnosti tih usluga.

5.3.2.3.

Potrebno je promicati integrirane sustave prijevoza potičući razmjenu unutar različitih teritorijalnih sustava i poboljšati upravljanje prijevozom robe i putnika radi ublažavanja utjecaja na okoliš te povećanja koristi za lokalne zajednice. Jedan od glavnih elemenata u poticanju održivog razvoja prijevoza u alpskoj regiji premještanje je prijevoza roba s cestovnog na željeznički promet te mjere za ograničenje korištenja sekundarnih alpskih koridora (primjerice jedinstvene cestarine za sve alpske tranzitne koridore).

5.3.2.4.

Potrebno je osmisliti planove za logističku interoperabilnost na razini makroregije te omogućiti multimodalnu povezanost infrastrukturnih čvorišta (luka, zračnih luka i logističkih središta) sa sveobuhvatnom mrežom i odvojcima prema unutarnjim plovnim putovima.

5.3.2.5.

Potrebno je poticati uspostavu međunacionalnih tematskih mreža u vezi s aspektima važnima za razvoj alpske regije poput upravljanja rizicima, turizma, sporta, šumarstva, poljoprivrede, energije i tehnoloških usluga.

5.3.2.6.

Potrebno je putem aktivnijeg sudjelovanja civilnog društva unaprijediti upravljanje u alpskoj regiji, istovremeno se zalažući za podizanje svijesti i poboljšanje informiranosti građana o glavnim temama povezanim s alpskom regijom.

5.4.1.

EGSO smatra da je od temeljne važnosti pojačati napore koji za cilj imaju održivo upravljanje okolišem i njegovu zaštitu, kao i vrednovanje teritorijalnog kapitala ovog područja.

5.4.2.1.

Potrebno je aktivnosti kojima se potiče gospodarski razvoj alpske regije uskladiti s obvezama preuzetim u okviru borbe protiv klimatskih promjena te time odvojiti rast i konkurentnost teritorijalnih sustava obuhvaćenim EUSALP-om od iskorištavanja prirodnih resursa i sirovina.

5.4.2.2.

Potrebno je podići svijest lokalnih zajednica u alpskoj regiji o značaju usluga ekosustava te pravednog i održivog upravljanja prirodnim kapitalom. Alpsko područje najvažnije je u Europi po pitanju vodoopskrbe te je stoga od izuzetne važnosti pojačati napore usmjerene prema boljem upravljanju vodnim rezervama i riječnim slivovima alpske regije.

5.4.2.3.

Potrebno je podržati inicijative kojima se potiče usklađivanje mjera za očuvanja biološke raznolikosti i krajobraza alpske regije s mjerama za njihovo iskorištavanje na ekološki prihvatljiv način.

5.4.2.4.

Potrebno je osmisliti međunarodne instrumente i postupke za sprečavanje i smanjenje rizika (od poplava, odrona tla, snježnih lavina, šumskih požara itd.), integrirano upravljanje šumama (kako u pogledu njihovog ekološkog i prirodnog značaja, tako i kao gospodarskog resursa) i probleme povezane s korištenjem tla (zbijanje tla i širenje gradova).

5.4.2.5.

Potrebno je pružiti podršku prelasku na energetski sustav bez ugljika provođenjem inicijativa usmjerenih prema energetskoj učinkovitosti, izgradnji decentraliziranih distribucijskih mreža koje se napajaju energijom iz obnovljivih izvora te poticanjem urbanističkih modela i modela javnog prijevoza koji funkcioniraju prema načelu uštede energije.

5.4.2.6.

Potrebno je razviti i primijeniti sustave integrirane mobilnosti radi smanjenja ovisnosti o automobilima i njihove uporabe, promičući javni prijevoz kao uslugu od općeg interesa te, gdje je to moguće, oblike mobilnosti u kojima se koriste „obnovljiva” goriva.