19.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 458/54


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Zelenoj knjizi o mobilnom zdravstvu („m-zdravstvu”)

(COM(2014) 219 final)

(2014/C 458/10)

Izvjestiteljica:

Isabel CAÑO AGUILAR

Dana 10. travnja 2014., sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska komisija odlučila je savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o:

ZELENOJ KNJIZI o mobilnom zdravstvu

COM(2014) 219 final.

Stručna skupina za prijevoz, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila dana 1. rujna 2014.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na svom 501. plenarnom zasjedanju održanom 10. i 11. rujna 2014. (sjednica od 10. rujna), sa 180 glasova za, 1 protiv i 1 suzdržanim.

1.   Zaključci i preporuke

1.1

EGSO naglašava važnost mobilnog zdravstva, koje obavlja brojne funkcije povezane sa zdravstvenom skrbi te predstavlja tehnologiju budućnosti koja se sve više uvodi u cijelom svijetu.

1.2

EGSO pozitivno ocjenjuje Zelenu knjigu zbog doprinosa koji m-zdravstvo može dati europskim sustavima zdravstvene skrbi, suočenima sa sve većim izazovima kao što su demografske promjene.

1.3

EGSO smatra da prioritet treba biti poboljšanje zdravstvene skrbi, a ne smanjenje troškova. Za uspješnost mobilnog zdravstva potrebni su: sudjelovanje zdravstvenih stručnjaka, dijalog s organizacijama pacijenata, promicanje uzajamnog povjerenja između pacijenata i stručnjaka te uspostavljanje poticaja i programa za stručno osposobljavanje potonjih. Potrebno je također uspostaviti dijalog s industrijom iz tog sektora.

1.4

EGSO preporučuje provođenje informativnih kampanja o svim aspektima m-zdravstva.

1.5

Novi zakonski okvir znatno poboljšava zaštitu osobnih podataka u skladu s Poveljom o temeljnim pravima EU-a, ali još uvijek ne postoje tehnologije s mogućnošću sprečavanja neovlaštenog pristupa mobilnim komunikacijama.

1.6

Medicinska istraživanja zasnivaju se na velikim količinama podataka. EGSO smatra da: a) treba sačuvati anonimnost pacijenata; b) treba promicati programe za prikupljanje podataka; c) treba razmotriti zabranu patentiranja i komercijalizacije velikih podataka; te d) treba također uspostaviti tehnologije i pravila u vezi s metapodacima.

1.7

Uredbom treba regulirati: a) „zdravstvenu skrb”, u skladu s Direktivom 2011/24/EU; te b) aplikacije za sigurnost i dobrobit, c) prekograničnu zdravstvenu skrb koja nije predviđena trenutačnim mjerama.

1.8

Treba donijeti pravila o standardizaciji, certificiranju i odobrenju sustava mobilnog zdravstva i dobrobiti od strane vlasti.

1.9

Komisija bi u obzir trebala uzeti uspostavljanje obvezujućih nacionalnih strategija kako bi zajamčila ravnopravnost u pristupu mobilnoj zdravstvenoj skrbi.

1.10

Tehnička i semantička interoperabilnost u kontekstu Europske strategije za interoperabilnost od velike je važnosti za širenje m-zdravstva.

1.11

Odgovarajuće poznavanje pravila i upotreba certificirane opreme doprinijet će smanjenju odgovornosti proizvođača i medicinskih stručnjaka.

1.12

Međunarodna suradnja na području m-zdravstva, uz sudjelovanje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kao prioritete treba postaviti izradu popisa medicinskih uređaja, etička načela, zaštitu podataka i interoperabilnost. Treba razmotriti uključivanje mobilnog zdravstva u program trgovinskih pregovora o partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja između SAD-a i EU-a.

1.13

Treba se pozabaviti pitanjem uklanjanja regulatornih, gospodarskih, strukturnih i tehnoloških prepreka koje štete europskoj industriji. MSP-ovi igraju istaknutu ulogu u m-zdravstvu.

2.   Sadržaj Zelene knjige

2.1

U skladu sa SZO-om, mobilno zdravstvo definira se kao "liječnička praksa i pružanje zdravstvenih usluga putem mobilnih uređaja, kao što su mobilni telefoni, uređaji za praćenje pacijenata, osobni digitalni pomoćnici (eng. PDA) i drugi bežični uređaji ".

2.2

M-zdravstvo posjeduje potencijal za zdravstvenu njegu, s naglaskom na poboljšanje prevencije i unapređenje kvalitete života, učinkovitiju i održiviju zdravstvenu njegu te osposobljenije i aktivnije pacijente.

2.3

S obzirom na velik porast u broju korisnika mobilnih uređaja (6 milijardi korisnika u svijetu), m-zdravstvo raspolaže i tržišnim potencijalom (procijenjenim na 23 milijarde dolara za 2017. godinu).

2.4

Potencijalne uštede u zdravstvenoj skrbi u EU-u 2017. godine mogu dosegnuti 99 milijardi eura.

3.   Opće napomene

3.1

EGSO naglašava važnost mobilnog zdravstva, koje obavlja brojne funkcije povezane sa zdravstvenom skrbi te predstavlja tehnologiju budućnosti koja se sve više uvodi u cijelom svijetu.

3.2

EGSO pozitivno ocjenjuje Zelenu knjigu kako bi ukazao na to koliko m-zdravstvo može poboljšati europske sustave zdravstvene skrbi, koji su suočeni sa sve većim izazovima uslijed demografskih kretanja i potrebe za rješavanje pitanja liječenja kroničnih bolesti, pretilosti (rastućeg problema u EU-u), pušenja i mnogih drugih bolesti.

3.3

Iako će EU igrati ključnu ulogu u koordinaciji i podršci, EGSO podsjeća da odgovornost za uspostavu sustava zdravstvene skrbi i upravljanje njima snose države članice, od kojih se mnoge suočavaju s ozbiljnim proračunskim ograničenjima.

3.4

U razvijenim zemljama, glavni razlog za širenje mobilnog zdravstva „prijeka je potreba” za smanjenjem troškova zdravstvene skrbi. Međutim, EGSO smatra da prioritet treba biti poboljšanje zdravstvene skrbi stanovništva.

3.5

Preporuke EGSO-a za uspješnost mobilnog zdravstva:

sudjelovanje zdravstvenih djelatnika u njegovoj provedbi;

dijalog s organizacijama pacijenata;

dijalog sa sektorom proizvođača aplikacija;

osnovno i trajno osposobljavanje zdravstvenih djelatnika za korištenje mobilnih tehnologija i poticanje njihove motiviranosti;

promicanje uzajamnog povjerenja između pacijenata i zdravstvenih djelatnika, izbjegavajući rizik od „impersonalnog pristupa” i neobraćanja pozornosti na psihološke i socijalne čimbenike (1).

3.6

EGSO predlaže provođenje informativnih kampanja za građane o m-zdravstvu, uz navođenje također ograničenja tog sustava i potrebe za pravilnom upotrebom uređaja za zdravlje ili dobrobit. Građani trebaju biti svjesni toga da u tom pogledu postoje rizici kao i nove mogućnosti.

3.7

EGSO izražava zabrinutost zbog učinka mjera štednje i smanjenja broja zdravstvenih djelatnika u cilju smanjivanja rashoda bolnica. Također naglašava potrebu da se ne oslabe javni sustavi kolektivne solidarnosti.

4.   Posebne napomene Odgovori na pitanja

4.1   Sigurnost podataka

4.1.1   Kojim bi se posebnim zaštitnim mjerama u rješenjima za m-zdravstvo mogla spriječiti nepotrebna i neovlaštena obrada zdravstvenih podataka u kontekstu m-zdravstva?

4.1.2

Nedostatak sigurnosti prepreka je za širenje mobilnog zdravstva.

4.1.3

Ne postoje rješenja koja mogu „spriječiti” neovlašten pristup zdravstvenim podacima, iako enkripcija i mehanizmi za identifikaciju korisnika mogu u određenoj mjeri smanjiti taj rizik. Na tržištu se nude tehnologije za zaštitu podataka, ali njihova pouzdanost nije zajamčena.

4.1.4

Trenutačni pravni okvir EU-a za zaštitu podataka (2) u postupku je revizije (3). Novo zakonsko uređenje, za koje se očekuje da će stupiti na snagu 2015. godine, podrazumijeva znatan napredak u pogledu prava na zaštitu osobnih podataka sadržanog u Povelji o temeljnim pravima Europske unije (čl. 8.) te u UFEU-u (čl. 16. stavak 2.) (4).

4.1.5

EGSO smatra sljedeće:

za uspostavu učinkovitih tehnologija za zaštitu podataka potrebno je više ulaganja te javnog i privatnog istraživanja. U sklopu trećeg stupa Digitalnog programa (Povjerenje i sigurnost) mora se postići napredak u tom pogledu;

iako su medicinski podaci i oni o dobrobiti obuhvaćeni općim pravilima, trebalo bi razmotriti uvrštavanje zasebnog poglavlja o ovoj temi;

EU mora ulagati napore da se sigurnosni standard ISO 27001 usvoji na međunarodnoj razini.

4.1.6   Kako bi dizajneri aplikacija mogli najbolje primjenjivati načela „smanjenja količine podataka”, „integrirane zaštite podataka” i „zadane zaštite podataka” u aplikacijama za m-zdravstvo?

4.1.7

Navedena načela na odgovarajući se način razmatraju u budućem zakonodavstvu, no ključno je zahtijevati da se strogo poštuju. Što se tiče „smanjenja količine”, tvorci aplikacija moraju biti transparentni u pogledu proizvoda koje nude.

4.2   Makropodaci

4.2.1   Koje je mjere potrebno poduzeti kako bi se u cijelosti ostvario potencijal „marko podataka” stvorenih m-zdravstvom u Europi, a da se pritom poštuju pravni i etički uvjeti?

4.2.2

Makropodaci, čiji obujam neprekidno raste, igraju ključnu ulogu u istraživanju i medicinskoj praksi.

4.2.3

EGSO smatra sljedeće:

za neophodno povjerenje pacijenata nužno je da im se pruže odgovarajuće informacije o korištenju podataka;

bez obzira na okolnosti treba sačuvati anonimnost pacijenata;

istraživački programi koje financira EU među svojim ciljevima trebaju imati razvoj tehnologija za prikupljanje medicinskih podataka;

treba razmotriti mogućnost zabrane patentiranja ili komercijalizacije makropodataka;

makropodaci trebaju biti na raspolaganju znanstvenoj zajednici; te

također je potrebno uspostaviti tehnologije i pravila u vezi s metapodacima.

4.3   Pravni okvir

4.3.1   Jesu li u odgovarajućoj mjeri obuhvaćeni zahtjevi za sigurnost i funkcionalnost aplikacija za način života i dobrobit?

4.3.2

Postojeći pravni okvir za „medicinske uređaje” (5) u postupku je revizije. Komisija je uspostavila određene smjernice namijenjene tvorcima softvera i proizvođačima uređaja o tome što sve u njih može (ili ne može) biti uključeno, u skladu s postojećim pravilima.

4.3.3

Definicija „sustava” ne postoji, ali postoje posebni uvjeti za proizvode koji se prodaju na tržištu te kombiniraju uređaje za koje ova pravila vrijede i uređaje za koje ona ne vrijede.

4.3.4

Ne postoji ni jasna razlika između uređaja koji se koriste isključivo za dobrobit (eng. Mobile Wellness Apps) i onih isključivo medicinske prirode (eng. Mobile Medical Apps).

4.3.5

Stoga je potrebno sljedeće:

uredbama definirati a) mobilno zdravstvo u skladu s već utvrđenom definicijom „zdravstvene skrbi” (6); i b) aplikacije za sigurnost i dobrobit.

Ukoliko to nije predviđeno trenutačnim mjerama, treba razmotriti prekograničnu zdravstvenu skrb.

Ciljevi: a) proizvođačima zajamčiti pravnu sigurnost; b) osigurati jamstva zdravstvenim djelatnicima i korisnicima; c) izbjeći komercijalizaciju neučinkovitih ili štetnih proizvoda.

4.3.6   Postoji li potreba da nacionalna nadležna tijela i sudovi ojačaju provedbu zakonodavstva EU-a koje se primjenjuje na m-zdravstvo; ako je tako, zašto i kako?

4.3.7

Postoji, u cilju osiguranja učinkovitog korištenja m-zdravstva. Praćenje provedbe zakona složen je zadatak uzme li se u obzir da postoji više od 40  000 uređaja za zdravlje i dobrobit. Stoga je neophodna koordinacija i podjela zadaća između Komisije i država članica.

4.4   Sigurnost pacijenata i transparentnost podataka

4.4.1   Koje političke mjere po potrebi treba usvojiti kako bi se osigurala ili provjerila učinkovitost rješenja m-zdravstva?

4.4.2

U pogledu aplikacija, treba obavezno donijeti pravila o:

standardizaciji,

certificiranju i

odobrenju vlasti.

4.4.3   Kako osigurati sigurnu uporabu rješenja m-zdravstva za građane pri procjenjivanju vlastitog zdravstvenog stanja i dobrobiti?

4.4.4

Aplikacije za osobnu dobrobit moraju zadovoljavati iste uvjete kao i one koje se koriste u zdravstvene svrhe s obzirom na to da i one prikupljaju podatke o zdravstvenom stanju osobe.

4.5   Uloga m-zdravstva u sustavima zdravstvene skrbi i ravnopravan pristup

4.5.1   Imate li dokaza o prihvaćanju rješenja m-zdravstva u zdravstvenim sustavima EU-a? Koje dobre prakse postoje u organizaciji zdravstvene skrbi za postizanje najveće moguće uporabe m-zdravstva u cilju ostvarivanja kvalitetnije skrbi (npr. kliničke smjernice za uporabu m-zdravstva)? Imate li dokaze o mogućem doprinosu m-zdravstva ograničavanju ili smanjivanju troškova zdravstvene skrbi u EU-u?

4.5.2

U izvješću PwC-a na koje se Komisija poziva u svojoj Komunikaciji ukazuje se na potrebu da se pruže „dodatni dokazi” o dugoročnim gospodarskim i kliničkim prednostima m-zdravstva (str. 21.).

4.5.3   Koje bi političke mjere na razini EU-a, te na nacionalnoj razini, bile primjerene za podržavanje ravnopravnog pristupa zdravstvenoj skrbi i njezine dostupnosti s pomoću m-zdravstva?

4.5.4

Prema Ugovorima i zajedničkim vrijednostima EU-a, Komisija bi trebala izraditi političke mjere za ravnopravni pristup m-zdravstvu i obvezati države članice na izradu nacionalnih strategija za usluge zdravstva i skrbi na daljinu te za rješavanje pitanja ravnopravnog pristupa.

4.5.5

Mobilno zdravstvo treba biti sastavni dio zdravstvenog sustava dostupan svim stanovnicima, ne samo onima s višom razinom obrazovanja ili većim primanjima.

4.5.6

EGSO izražava zabrinutost da bi uvođenje m-zdravstva moglo povećati nejednakosti u pogledu pristupa zdravstvenoj skrbi, između ostalog i zbog:

digitalnog jaza;

nejednake teritorijalne dostupnosti širokopojasnih mreža;

nedostatka konkretnih mjera za osobe s različitim oblicima invaliditeta;

visoke cijene uređaja koje pacijenti moraju posjedovati (pametnih telefona, tablet računala itd.).

4.5.7

Za širenje mobilnog zdravstva neophodne su mjere za promicanje uključivanja u digitalno društvo, kao i mjere usmjerene na osobe kojima je zdravstvena skrb potrebnija, po prihvatljivim cijenama, poput osoba starije životne dobi, kroničnih bolesnika i osoba s određenim vrstama invaliditeta.

4.6   Interoperabilnost

4.6.1   Što mislite da je, prema potrebi, potrebno učiniti, uz predložene mjere iz Akcijskog plana za e-zdravstvo 2012. – 2020., u cilju povećanja interoperabilnosti rješenja m-zdravstva?

4.6.2

Uspostaviti pouzdane i sigurne mehanizme za prijenos medicinskih podataka putem medicinskih uređaja.

4.6.3   Mislite li da treba raditi na osiguranju interoperabilnosti aplikacija m-zdravstva s elektroničkim zdravstvenim zapisima?

4.6.4

Da, treba. Obujam zdravstvenih podataka udvostručuje se svakih 18 mjeseci te su zbog takve stope rasta standardi neophodni. Ti standardi imaju različite funkcije u različitim područjima zdravstvene skrbi, ali standardi interoperabilnosti su temelj za stvaranje upotrebljivih sučelja između različitih sustava.

4.6.5

Važno je ostvariti semantički napredak u okviru SNOMED CT-a (Sistematizirana medicinska nomenklatura – Klinički pojmovi).

4.6.6   Ako postoji, tko bi na tome trebao raditi i kako?

4.6.7

Europska strategija za interoperabilnost u kojoj sudjeluju Komisija i države članice (od kojih su neke već uspostavile odgovarajuće standarde) čini se prikladnim okvirom.

4.7   Odgovornost

4.7.1   Koje bi preporuke trebalo dati proizvođačima proizvoda m-zdravstva i zdravstvenim djelatnicima kako bi im se pomoglo da ublaže rizike koji proizlaze iz korištenja i propisivanja rješenja m-zdravstva?

4.7.2

Važeći propisi. Odgovornost (ugovorna ili izvanugovorna) u prekograničnim zdravstvenim uslugama: zakon države članice u kojoj se obavlja liječenje (Direktiva 2011/24/EU, članak 4. stavak 1.). Neispravni proizvodi: Direktiva 85/374/EEZ prema načelu objektivne odgovornosti.

4.7.3

Zdravstveni djelatnici: slijediti utvrđene protokole i služiti se certificiranom opremom i postupcima. Proizvođači: odgovarajuće poznavanje zakonskih zahtjeva. U oba slučaja, potrebno je odrediti tko snosi troškove osiguranja.

4.8   Istraživanje i inovacije u m-zdravstvu

4.8.1   Možete li predložiti konkretne teme za istraživanja i inovacije na razini EU-a te prioritete u primjeni m-zdravstva?

4.8.2

U tehničkom pogledu, postojeći programi u okviru inicijative Obzor 2020. pokrivaju glavna područja istraživanja.

4.8.3

EGSO preporučuje da se također ispita socijalni učinak mobilnog zdravstva, osobito kada je riječ o osobama starije životne dobi, osobama s invaliditetom, imigrantima i osobama s nižim prihodima.

4.8.4   Prema vašem mišljenju, na koji bi način satelitske aplikacije koje se temelje na navigacijskim sustavima EU-a (EGNOS i Galileo) mogle pridonijeti primjeni inovativnih rješenja m-zdravstva?

4.8.5

Nesumnjivo je da će napredak na području geolociranja i unaprijeđene komunikacije povećati učinkovitost mobilnog zdravstva.

4.9   Međunarodna suradnja

4.9.1   Koja je pitanja potrebno (prioritetno) riješiti u kontekstu međunarodne suradnje u cilju povećanja primjene m-zdravstva i kako to učiniti? Koja bi se dobra praksa s drugih velikih tržišta (npr. SAD i Azija) mogla provoditi u EU-u, u cilju poticanja primjene m-zdravstva?

4.9.2

Mobilno zdravstvo treba uključiti u program trgovinskih pregovora o partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja između SAD-a i EU-a, započetih u srpnju 2013.

4.9.3

Prioritetna područja međunarodne suradnje, uz sudjelovanje SZO-a:

redovito ažurirani popis aplikacija za koje se smatra da se koriste u medicinske svrhe;

etička načela;

zaštita podataka u skladu sa standardom ISO 27001;

interoperabilnost.

4.10   Pristup internetskih poduzetnika tržištu m-zdravstva Tržište aplikacija

4.10.1   Imaju li internetski poduzetnici problema s pristupanjem tržištu m-zdravstva? Ako je odgovor potvrdan, kakvi su to problemi? Kako se ti problemi mogu riješiti i tko ih može riješiti? Ako je potrebno, kako bi Komisija mogla potaknuti uključenost industrije i poduzetnika u m-zdravstvo, npr. inicijativama kao što su „Startup Europe” ili Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje?

4.10.2

Utvrđuje se postojanje sljedećih prepreka za industriju:

regulatornih (nedostatak jasnoće u pravilima);

gospodarskih (potrebno je više istraživanja o koristima za sustav zdravstvene skrbi te izmjena sustava poticaja u zdravstvu);

strukturnih (nedostatak integracije na različitim razinama zdravstvene administracije); te

tehnoloških (standardi kvalitete, sustavi potvrđivanja, interoperabilnost).

4.10.3

Problemi se moraju rješavati prema razini nadležnosti:

na razini država članica, u pogledu organizacije sustava zdravstvene skrbi u svom području;

na razini EU-a, u pogledu rascjepkanosti tržišta i nedostatka regulatorne jasnoće.

4.10.4

EGSO naglašava potrebu za pružanjem podrške europskim MSP-ovima budući da oni mogu igrati istaknutu ulogu na tržištu mobilnog zdravstva.

4.10.5

Europska novoosnovana poduzeća (start-ups) trebaju bolje izvore financiranja putem tradicionalnih (banke) i netradicionalnih (skupno financiranje, eng. crowdfunding, između ostaloga) kanala. Rizično financiranje (predviđeno Obzorom 2020.) i sustavi javno-privatnog partnerstva trebaju pridonijeti jačanju europske industrije.

Bruxelles, 10. rujna 2014.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE


(1)  Mišljenje o m-zdravstvu (TEN/509, 2013.), SL C 271 od 19.9.2013., str. 122.

(2)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka i o slobodom protoku takvih podataka SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(3)  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka, COM(2012) 11; http://ec.europa.eu/justice/data-protection/document/review2012/com_2012_11_en.pdf

(4)  Mišljenje EGSO-a SOC/455 od 23. svibnja 2012., SL C 229 od 31.7.2012., str. 90.

(5)  DIREKTVA VIJEĆA 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (SL 17.7.1993. L169/1). Također, DIREKTIVA 98/79/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (SL L 331 od 7.12.1998., str.1.). DIREKTIVA VIJEĆA od 20. lipnja 1990. o aktivnim medicinskim proizvodima za ugradnju (SL L 189 od 20.7.1990., str. 17.).

(6)  Vidi čl. 3. točku a) Direktive 2011/24/EU o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, od 4.4.2011., str. 45.).