19.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 458/36

Izvjestitelj:

Antonello PEZZINI

Suizvjestitelj:

Luis Miguel PARIZA CASTAÑOS

1.1

EGSO odlučno podupire ova dva prijedloga uredbe od kojih prvi za cilj ima uspostavu viza za privremeni boravak i višekratne ulaske, izmjenjujući Konvenciju o provedbi Schengenskog sporazuma, dok se drugim želi prilagoditi i poboljšati Zakonik o vizama, u cilju poticanja rasta i stvaranja novih radnih mjesta.

1.2

EGSO u potpunosti podržava naputke Europskog vijeća od 23. lipnja 2014. koje se odnose na potrebu za „osuvremenjivanjem zajedničke vizne politike olakšavanjem zakonitog putovanja i pojačane lokalne schengenske konzularne suradnje, uz istovremeno održavanje visoke razine sigurnosti, te provedbom novog sustava upravljanja schengenskim područjem”.

1.3

EGSO je uvjeren kako treba podržati sve postupke, uključujući viznu politiku, koji pojednostavljuju i čine nesmetanim protok osoba koje, ukoliko na to imaju pravo i za to potrebna sredstva, žele doći u EU bilo kojim zakonitim povodom.

1.4

Europa je dio globaliziranog i međusobno povezanog svijeta, u kojem će međunarodna mobilnost zasigurno rasti: stoga je potrebno osigurati bolje sinergije s drugim strateškim sektorima kao što su trgovina, turizam i kultura te promicati zakonite i sigurne pristupe temeljene na potpunom reciprocitetu.

1.5

Vlasti posebno trebaju obratiti pažnju na mlade iz trećih zemalja kako bi, također putem odgovarajuće financijske pomoći i pojednostavljivanja postupaka, EU mogao širiti svoje vrijednosti i na svijet novih generacija kako bi došla do izražaja i proširila se kultura poštovanja i tolerancije među narodima te se time zaustavili svi oblici ekstremizma.

1.6

Radi sigurne i svjesne politike prihvata, EU – zahvaljujući postupku ujedinjenja, do kojeg je došlo uz potporu i velike napore država članica, nakon dramatičnih događaja iz prve polovice „kratkog stoljeća” – mora postati mjesto ostvarenja stvarnog sna mira, napretka, demokracije i poštovanja svakog građanina, ali i rasta, zaposlenosti i konkurentnosti.

1.7

Pametno osmišljena politika ulazaka u to europsko područje pravde i slobode treba biti posljedica Nobelove nagrade koja je dodijeljena EU-u kao dokaz njegovih postignuća na području ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, poimanja čovjeka kao pametnog potrošača, održivog razvoja, obrane i poštovanja vjerskih i seksualnih opredjeljenja te sigurnosti svih europskih građana.

1.8

EGSO, u ulozi „foruma” civilnog društva, smatra da pametniji i jednostavniji postupci koji različitim građanima trećih zemalja omogućuju pristup teritoriju EU-a trebaju moći pridonijeti rastu te gospodarskom i socijalnom blagostanju, ali, što je još važnije, omogućiti i širenje vrijednosti na kojima se temelji suživot europskih građana.

1.9

EGSO je uvjeren da se približava pravo vrijeme za nadilaženje kulturnih i političkih razloga koji su doveli do otvaranja veleposlanstava pojedinačnih država članica i da bi jedinstveno predstavništvo EU-a u trećim zemljama predstavljalo kvalitativni pomak unaprijed u odnošenju prema ostatku svijeta, što bi dalo novi zamah u postupku ujedinjavanja europskog kontinenta i u pogledu politike ulazaka, čime bi se riješili mnogi problemi povezani s različitim postupcima izdavanja viza i povećalo ugled te poštovanje prema potpunoj političkoj integraciji Unije.

1.10

EGSO stoga Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću preporuča sljedeće:

2.1

Zajednička politika o vizama temeljni je dio u postupku stvaranja zajedničkog prostora bez unutarnjih granica i sastavni je dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), čl. 77., stavka 2., točke (a) i čl. 79., koji EU-u daju mogućnost djelovanja u području viza i boravišnih dozvola u kontekstu zakonitog boravka u državama članicama EU-a, prema glavi V. UFEU-a „Područje slobode, sigurnosti i pravde”.

2.2

Schengenska pravna stečevina o viznoj politici, nastala u okviru schengenske međuvladine suradnje, integrirana je, dakle, u institucionalni i pravni okvir EU-a: Zakonik o vizama i zajednička politika o vizama trenutačno pokrivaju samo vize za kratkotrajni boravak („schengenske vize” za boravak od 90 dana unutar razdoblja od 180 dana) i odnose se na vize koje izdaju 22 države članice i četiri pridružene države. Ne primjenjuje se na Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Irsku, Rumunjsku i Ujedinjenu Kraljevinu (1).

2.3

U 2013., tadašnjih 26 schengenskih država izdalo je više od 16,1 milijuna schengenskih viza od ukupno 1 7 2 04  391 podnesenih zahtjeva. Duljina kopnenih granica schengenskog prostora iznosi 7  702 km, morskih 41  915 km i postoje 644 zračna granična prijelaza. Prema posljednjim istraživanjima (2), u 2012. „izgubljeno” je ukupno 6,6 milijuna potencijalnih putnika zbog složenosti postupaka za izdavanje viza čime je potencijalno povećanje ulazaka smanjeno između 30 % i 60 %, a gubitak prihoda iznosi i do 130 milijardi eura.

2.4

Među glavnim mjerama usvojenima u okviru Schengenskog sporazuma, ističu se:

2.5

Zakonik o vizama (3), kojim se utvrđuju usklađeni postupci i uvjeti za izdavanje viza za kratkotrajni boravak, rezultat je „preinake” i konsolidacije svih pravnih akata kojima se uređuju uvjeti i postupci za izdavanje spomenutih viza te zamjenjuje zastarjele dijelove schengenske pravne stečevine.

2.6

Glavni cilj Zakonika o vizama jest poboljšati dosljednost zajedničke politike o vizama radi postizanja veće transparentnosti i pravne sigurnosti, osigurati čvršća postupovna jamstva i ravnopravan tretman podnositelja zahtjeva na način da se jamči kvaliteta usluge i uspostavi jedinstvena kontakt točka ili sustav „sve na jednom mjestu” za podnošenje zahtjeva, u svrhu olakšavanja zakonitih putovanja, sprečavanja nezakonite imigracije i održavanja javnog reda i sigurnosti.

2.7

Jačanje schengenskog prostora, sporazum o zajedničkom europskom sustavu azila, unapređenje zajedničke politike o vizama, jačanje europske suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala i njegovih najopasnijih oblika za ljude (terorizma, trgovanja ljudima, kibernetičkog kriminala itd.) u svojoj cjelini predstavljaju značajne, ali i dalje nedovoljne rezultate. Javlja se potreba za većom suradnjom unutar schengenskog prostora, kao i s trećim zemljama. Cilj zajedničke politike o vizama također uključuje:

2.8

Točnije, politika o vizama povezana je s politikama o granicama EU-a, budući da se državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza, podvrgavaju prvim provjerama kako bi se procijenilo ispunjavaju li uvjete za ulazak u EU od trenutka razmatranja njihovog zahtjeva za vizu.

2.9

Prilikom primjene odredbi Zakonika o vizama, na vidjelo je izašlo nekoliko nedostataka, među kojima su:

2.10

Europa je dio globaliziranog i međusobno povezanog svijeta, u kojem će međunarodna mobilnost zasigurno rasti: stoga je potrebno osigurati bolje sinergije s drugim strateškim sektorima kao što su trgovina, turizam i kultura te promicati kratkotrajna kretanja visokokvalificiranih pružatelja usluga. Očekuje se da će porasti broj potencijalnih posjetitelja s legitimnim razlogom zadržavanja dužeg od 90 dana, unutar razdoblja od 180 dana, bez namjere dužeg boravka u nekoj od država iz schengenskog prostora.

2.10.1

Posebno mladima treba pružiti priliku, onu pravnu i ekonomsku, za olakšan ulazak u Europu, koja više nije nepristupačna utvrda već ugledan primjer demokracije i tolerancije za cijeli svijet.

2.11

Novo upravljanje schengenskim prostorom treba osigurati da kretanja unutar njega, bez graničnih kontrola, i dalje donosi sve pogodnosti kako za građane, tako i za europsko gospodarstvo, promičući mogućnosti legitimnog kretanja putem modernizacije politike o vizama i provedbe inicijative „Pametne granice”, uz istovremeno zadržavanje visoke razine sigurnosti, ali i ispunjavanje legitimnih očekivanja podnositelja zahtjeva.

2.12

S obzirom na predviđeni porast u broju podnositelja zahtjeva za vizu pravilno funkcioniranje Schengenskog informacijskog sustava (SIS) i Viznog informacijskog sustava (VIS) bit će presudno za smanjenje mogućnosti da podnositelji zahtjeva za vizu traže lakši ulazak u schengenski prostor na način da se obrate onim državama koje se smatraju manje strožima, ili gdje su općenito postupci brži i jednostavniji.

3.1

Glavni elementi paketa koji je predložila Komisija mogu se sažeti na sljedeći način:

4.1

EGSO smatra da je zajednička politika o vizama ključni čimbenik za stvaranje zajedničkog prostora bez unutarnjih granica: time se schengenska pravna stečevina o viznoj politici, nastala u okviru schengenske međuvladine suradnje, u skladu s Ugovorom integrira u institucionalni i pravni okvir EU-a.

4.2

Poželjna je veća međukonzularna suradnja koja mora doprinijeti većoj interoperabilnosti i poduzimanju konkretnih koraka prema otvaranju jedinstvenog predstavništva EU-a u mnogim državama svijeta Time bi se poslao jasan signal političke zrelosti i omogućilo značajne uštede, pored pojednostavljenja i ujednačavanja samih postupaka.

4.2.1

Uostalom, Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), koja djeluje od 1. siječnja 2011., pored sjedišta u Bruxellesu broji 140 predstavništava u svijetu, ima 292 zaposlenih i u 2014. raspolaže proračunom od 519 milijuna eura.

4.3

Okupljanje čitavog zakonodavstva na području obrade zahtjeva za izdavanje viza za kratkotrajne boravke i promjene načina izdavanja viza u jedinstveni instrument jasno je doprinijelo pojednostavljenju zakonodavstva te povećanju transparentnosti i razine pravne sigurnosti.

4.4

Odbor pozdravlja opći cilj Zakonika o vizama, odnosno osigurati da zajednička politika o vizama doista bude zajednička i da je sve države članice svugdje primjenjuju na isti način, služeći se skupom zakonskih odredbi i operativnih uputa.

4.5

U cilju promicanja gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta, EGSO naglašava važnost koristi za gospodarstvo koja proizlazi iz pojednostavljivanja putovanja u legitimne svrhe, unutar jasnog pravnog okvira i to ne samo za boravke do 90 dana za ukupno razdoblje od 180 dana.

4.6

To bi, uz zadržavanje visoke razine sigurnosti, trebalo omogućiti i podnositeljima zahtjeva iz trećih zemalja koji imaju legitimne razloge za boravak dulji od spomenutog – umjetnicima, poduzetnicima, profesorima, znanstvenim istraživačima, studentima i umirovljenicima koji žele boraviti u schengenskom prostoru dulje od 90 dana, bez da provedu više od 90 dana u istoj zemlji.

4.7

EGSO smatra da se poduzimanjem ovih mjera, jednom kada ih se usvoji, mora omogućiti ne samo gospodarski rast EU-a, već i to da se u različitim kulturama svijeta vrednuju zajednička načela europskog zakonodavstva, sadržana u Ugovoru i Povelji o temeljnim pravima:

4.8

EGSO podržava prijedlog uvođenja viza za višekratne ulaske, s obzirom na prednosti koje mogu donijeti putniku: štoviše, izdavanje većeg broja viza za višekratne ulaske olakšalo bi administrativna opterećenja kako za podnositelje zahtjeva, tako i za konzulate, uz značajnu uštedu troškova zahvaljujući i viznom informacijskom sustavu (VIS).

4.9

EGSO stoga podržava prijedloge Komisije u pogledu:

5.1

EGSO podržava prijedlog obvezujućih mjera za usklađivanje popratnih dokumenata za zahtjev za vizu u okviru lokalne konzularne suradnje na schengenskom prostoru, uz pripremu godišnjeg izvješća o općoj situaciji koje bi se podijelilo sa zakonodavcima radi osiguravanja dosljednosti i transparentnosti. Te mjere trebaju izbjegavati bilo kakve nejednakosti između konzulata u pogledu uvjeta koje treba ispuniti.

5.2

EGSO smatra da je jamstvo točnijeg prikupljanja podataka, kojeg treba postići putem revizije prikupljenih i dostavljenih podataka od strane država članica, presudno za odgovarajuće statističko praćenje i bolju analizu pojedinih stavki, vrsta i postupaka za izdavanje viza u svrhu primjerenog ocjenjivanja ostvarivanja ciljeva u budućnosti.

5.3

EGSO podržava uvođenje vize za privremeni boravak u ulozi pravnog instrumenta koji, na osnovu razumnih kriterija, osobama s poštenim i legitimnim razlozima koje to zatraže, omogućava boravak u više država članica schengenskog prostora dulje od 90 dana unutar razdoblja od 180 dana, pod uvjetom da ne provedu više od 90 dana u jednoj te istoj zemlji.

5.4

EGSO smatra da jasnija definicija „nadležne” države i pojednostavljivanje obrasca za podnošenje zahtjeva za vizu jačaju postupovna jamstva i doprinose izbjegavanju duljine i komplikacija u postupku obrade zahtjeva.

5.5

EGSO pozdravlja ukidanje načela „osobnog podnošenja zahtjeva” – osim kad su u pitanju odredbe o digitalnom prikupljanju otisaka prstiju u slučaju prvog podnošenja zahtjeva za vizu – ali uz mogućnost obavljanja razgovora, kao i pojašnjenja mogućnosti za podnošenje zahtjeva preko interneta, do šest mjeseci prije planiranog datuma ulaska: ovaj prijedlog posebno je pogodan za redovite putnike s prethodnim zahtjevima za izdavanje vize budući bi svi relevantni podaci za njihov ulazak u schengenski prostor već bili registrirani.

5.5.1

Ne dovodeći u pitanje zadržavanje visoke razine sigurnosti, EGSO preporučuje jednako visoku razinu zaštite osobnih i biometrijskih podataka, kao i „osjetljivih” podataka o čemu je EGSO već izrazio svoje stajalište (4). Stoga EGSO poziva Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) da u potpunosti zajamči zaštitu podataka sustava VIS i SIS II.

5.6

EGSO čvrsto podržava uvođenje elemenata kojima se osigurava pravna sigurnost i skraćivanje rokova za dobivanje odgovora na zahtjev zahvaljujući pojednostavljenom i iscrpnom popisu popratnih dokumenata koji ne uključuje putno zdravstveno osiguranje, posebno za putnike s dokazanom pouzdanošću i integritetom.

5.7

Prijedlog da se utvrde obvezujuća pravila, s jasno definiranim ciljevima i kriterijima razlikovanja različitih kategorija podnositelja zahtjeva, treba omogućiti veću fleksibilnost u pogledu popratnih dokumenata za podnositelje zahtjeva koji imaju povoljnu „viznu povijest” zabilježenu u bazi podataka VIS u razdoblju od 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva. EGSO smatra da će to omogućiti brži tijek samog postupka i osigurati uštedu troškova, pa i u slučaju viza za višekratne ulaske ili onih viza čija valjanost je dulja od valjanosti samog putnog dokumenta.

5.8

Izuzeće od plaćanja naknade za vizu – uz obvezu jednake primjene u svim državama članicama, bez obzira na mjesto podnošenja zahtjeva – za jasno definirane kategorije, posebice za maloljetnike, studente i sudionike u programu Erasmus Mundus, zadovoljava kriterije jednakosti i nediskriminacije te odgovara načelima pravne sigurnosti.

5.9

EGSO preporučuje odgovarajuću fleksibilnost, uz zadržavanje granica sigurnosti tijekom revizije kriterija za izdavanje viza na graničnim prijelazima za zaposlene u pomorskom sektoru i u slučaju jednokratnih turističkih viza za kratkotrajni boravak, putem revizije odgovarajućih odredbi Zakonika o vizama.

5.10

EGSO se na sličan način zalaže i za reviziju pravila za izdavanje tranzitnih viza u zračnim lukama u cilju povećanja njihove proporcionalnosti, čime bi se okončao ograničavajući pristup država članica.

5.11

Što se tiče izdavanja viza za državljane trećih zemalja koji posjećuju članove obitelji koji su državljani jedne od država članica EU-a i u kojoj imaju prebivalište, EGSO smatra da bi oni u najmanju ruku trebali imati koristi od istih odredbi iz Direktive 2004/38/EZ o slobodi kretanja građana Unije i članova njihovih obitelji, što bi olakšalo održavanje obiteljskih veza, pojednostavilo postupke i oslobodilo ih plaćanja naknada za izdavanje vize.

5.12

Kada je riječ o reviziji postojećih definicija konzularne suradnje kako bi se postigla veća fleksibilnost te u pogledu uvođenja načela obveznog zastupanja, EGSO smatra da ta revizija treba rezultirati uštedama te boljom pokrivenosti i interoperabilnosti konzularne mreže.

5.13

U tom smislu, EGSO je duboko uvjeren da bi jedinstveno predstavništvo riješilo mnoge probleme povezane s različitim postupcima za izdavanje viza i omogućilo značajne uštede, što bi i na ovom području EU-u omogućilo da nastupa jednoglasno.