26.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 424/58

Izvjestitelj:

Edgardo Maria IOZIA

1.1

Europski gospodarski i socijalni odbor slaže se s Komunikacijom Komisije od 17. prosinca 2013. i smatra vrlo važnim nastaviti s programima potpore razvoju učinkovite i održive gradske mobilnosti kao što su Civitas, indeks energetske učinkovitosti (EEI) i drugi. Pomirenje ambicioznih projekata kao što je ovaj i ograničenosti financijskih sredstava na raspolaganju zahtijeva kritičan i pažljiv pregled mogućih rješenja za neodgodive inicijative na području održive mobilnosti.

1.2

EGSO smatra da je neophodno:

1.3

EGSO se slaže sa strateškom ulogom koju gradska mobilnost ima u prijelazu prema pametnim gradovima po mjeri čovjeka koji su se u stanju odazvati ekološkim izazovima i prilagoditi se novim okruženjima te naglašava stalnu potrebu za uklanjanjem sektorizacije koja i danas često obilježava politike prijevoza.

1.4

Postupci koji će se provesti morat će na odgovarajući način uzeti u obzir potrebu za ravnotežom između socijalnog, gospodarskog i ekološkog aspekta, tri osovine održivosti razvoja.

1.5

EGSO se ne protivi mjerama koje uvode konkurenciju i tržište gradskog prijevoza pod uvjetom da se zaštite prava radnika i njihova radna mjesta, jamstva održavanja razvedene mreže i stvarno poboljšanje usluga i cijena. Morat će se provoditi stalan nadzor kako bi se provjerilo da se uvjeti ugovora strogo poštuju.

1.6

EGSO smatra da se učinkovita, djelotvorna i održiva prometna politika osniva na:

1.7

EGSO naglašava važnost bliskije suradnje između nadležnih javnih tijela i građana, i ponavlja ono što je napisala Komisija u akcijskom planu o gradskoj mobilnosti (1) s posebnim naglaskom na potrebe u pogledu mobilnosti ugroženih skupina poput starijih osoba, skupina s niskim osobnim dohotkom i osoba s invaliditetom, koje zahtijevaju posebne politike.

1.8

EGSO smatra da je Komisija trebala snažnije naglasiti te aspekte koji predstavljaju neprihvatljivu diskriminaciju. Komisija bi trebala preuzeti obavezu da u državama članicama nadzire da je ovo temeljno europsko pravo, pravo na mobilnost, osigurano svim građanima bez diskriminacije.

1.9

Odbor zahtijeva da se otvori pitanje siromaštva u mobilnosti, te da ga se riješi, kao što je to Unija učinila u slučaju energetskog siromaštva i na drugim područjima; države članice moraju osigurati mjere kako bi zaštitile najugroženije i najsiromašnije društvene kategorije. Pravo na mobilnost je pravo svih ljudi i ono se ne može ograničiti samo na dobrostojeće građane.

1.10

EGSO ističe potencijal gradske logistike kao element za poboljšanje učinkovitosti i održivosti. Logistici bi se stoga trebala posvetiti odgovarajuća pažnja prilikom urbanističkog planiranja i u projektima suradnje. EGSO pozdravlja inicijative koje Komisija planira na ovom području.

1.11

EGSO poziva Komisiju da okupi u jednom instrumentu sve inicijative i politike na području gradske mobilnosti. Postoji najmanje pet portala koji se bave tim pitanjem, čime se uzrokuje raspršivanje resursa i smanjena učinkovitost.

1.12

Potrebno je da Europa i države članice razviju zajedničku, integriranu politiku u kojoj dijele ambicioznu viziju. Potrebno je obrazovati građane kako bi se usmjerili na alternativna prijevozna sredstva koja manje onečišćuju. Obrazovanje je prvi korak prema promjeni: otkriti ljepotu šetnje po gradu, koristiti se biciklom za odlazak na posao ili izlazak s prijateljima. Javna tijela trebala bi poticati taj vid održive mobilnosti uz pomoć kulturnih inicijativa, osnivajući staze povijesti ili arhitekture u gradskim središtima, organizirajući razgledavanja s vodičem, podržavajući organizaciju biciklističkih izleta koji su privlačni zbog živahnosti i potiču i druge da to rade.

1.13

Gradovi današnjice doživjet će u nadolazećim desetljećima značajne promjene u arhitektonskim i urbanističkim planovima. EGSO preporuča širenje svih dostupnih mjera. Zahvaljujući informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, urbanističkim inovacijama i lokalnim inicijativama moguće je poboljšati mobilnost i novim generacijama osigurati gradove ugodnije za život.

1.14

EGSO preporuča da se na odgovarajući način uzme u obzir potreba da se mreža gradskog prijevoza razvije na nepristran i jednolik način kako bi se izbjeglo stvaranje modernih geta u gradovima u kojima su osobe koje žive u loše povezanim ili nepovezanim dijelovima grada prisiljene živjeti u izolaciji.

1.15

Neophodno je razviti snažnu i usklađenu koordinaciju između svih odlučujućih javnih i privatnih tijela na svim razinama. Planovi za održivu gradsku mobilnost, u skladu s ciljevima u pogledu klime, okoliša i energije, zdravstvene skrbi, uštede vremena i energije te snažnog pokretača gospodarstva, moraju postati prioritet na svim razinama EU-a.

1.16

EGSO preporuča usvajanje konkretnih koraka usmjerenih prema uvođenju biciklističkih i pješačkih staza posvećenih isključivo tom vidu održive mobilnosti, a njih bi se trebalo razviti kad je to moguće i u povezanosti s intermodalnim čvorištima gradskog prijevoza.

2.1

Europa je među najurbaniziranijim kontinentima na svijetu. Više od dvije trećine europskog stanovništva danas živi u gradskim područjima i taj udio sve više raste („Gradovi sutrašnjice”, izvješće Europske komisije, 2011.) U mnogim gradovima mobilnost postaje sve teža i neučinkovitija u pogledu resursa te su njezina česta obilježja stalna zakrčenost prometa, s procijenjenim godišnjim troškom od 80 bilijuna eura (ukupan trošak koji proizlazi iz zakrčenosti prometa: vidi SEC(2011) 358 final), loša kvaliteta zraka, prometne nesreće, velika razina buke i visoke emisije CO2. U Europi gradska mobilnost se u velikoj mjeri zasniva na korištenju privatnih automobila na tradicionalan pogon.

2.2

Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za mobilnost i promet izjavio je: „Suočavanje s problemima gradske mobilnosti danas predstavlja jedan od najvećih izazova prometnog sektora. Možemo biti učinkovitiji samo uz pomoć usklađenog djelovanja”. (http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1255_en.htm).

2.3

Europski parlament i Vijeće EU-a prihvaćaju da je u cilju veće učinkovitosti i energetske uštede u sektoru prometa neophodno usvojiti odgovarajuće strategije kako bi se suočilo s problemom korištenja energije i emisija stakleničkih plinova. S tim u vidu, 23. travnja 2009. usvojena je Direktiva 2009/33/EZ čiji je cilj bio potaknuti tržište ekoloških cestovnih vozila s malom energetskom potrošnjom imajući u vidu energetski i ekološki utjecaj tijekom cijelog ciklusa trajanja vozila.

2.4

Bijela knjiga „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – Za konkurentnu i održivu prometnu politiku” COM(2011) 144 od 28. ožujka 2011. – ima za cilj izgraditi moderan i konkurentan sustav prometa uz poticanje ekonomskog rasta i zaposlenosti te ublažiti ovisnost Europe o nafti i smanjiti emisije CO2.

2.5

Promet trenutno uzrokuje četvrtinu emisija CO2 u EU-u i značajno doprinosi pogoršanju kvalitete zraka (čestice, NOx, HC i CO), osobito u gradskim područjima. Korištenje goriva koja nisu benzin i dizel umanjio bi ekološki utjecaj cestovnog prometa, uz uvjet da se alternativna goriva proizvode na održiv način.

2.6

U Mišljenju o „Akcijskom planu za gradsku mobilnost” (2) EGSO je pohvalio Europsku komisiju za objavljivanje Akcijskog plana za gradsku mobilnost 2009. godine u kojem je lokalnim i regionalnim tijelima i nacionalnim vlastima ponudila niz prijedloga za što bolju i održiviju kvalitetu života u gradskim područjima. Nažalost, većina predloženih mjera nije bila obavezna.

2.7

Među ciljevima za konkurentan sustav prijevoza s učinkovitim iskorištavanjem resursa koje Komisija predlaže je "do 2030. godine smanjiti za 50 % broj vozila gradskog prijevoza koja koriste tradicionalna goriva i potpuno ih odstraniti do 2050. te ih do 2030. u najvećim gradovima zamijeniti sustavom bez emisija C02 kao i „približiti se do 2050. godine cilju niti jedne ljudske žrtve cestovnog prijevoza” (3).

2.8

U sklopu kratkog sažetka inicijativa koje je pokrenula Europska unija za poticaj održive gradske mobilnosti, ovo mišljenje usredotočuje pažnju na nedavno objavljenu Komunikaciju Komisije „Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa”. Moguće je preusmjeriti trenutni model razvoja prema učinkovitijem korištenju raspoloživih resursa počevši baš od gradova, koje obilježava visoka gustoća naseljenosti.

2.9

Novi ekološki izazovi s kojima se gradovi i njihovi stanovnici moraju suočiti u bliskoj budućnosti doprinijeli su sve većoj važnosti pitanja gradske mobilnosti u izgradnji „otpornih” gradova (gradova u prijelazu, transition town). U preispitivanju politika mobilnosti u gradskom okruženju koncept otpornosti trebao bi dati odlučujući poticaj za učinkovitiju integraciju urbanističkih promjena, čime bi se osigurao integrirani pristup vlade u pogledu energetskih i ekoloških politika, kao i politika mobilnosti.

2.10

EGSO podržava integrirani pristup koji potiče mjere u različitim sektorima poput ekologije i zdravlja, čistih i energetski učinkovitih tehnologija, poboljšanja infrastrukture, urbanističkog planiranja i planiranja prometa, logistike dovoza robe, inovacija i istraživanja, sigurnosti na cestama i podizanja javne svijesti.

2.11

EGSO naglašava važnost obraćanja pažnje na smanjenje broja saobraćajnih nesreća i poboljšanje ljudskog zdravlja usvajanjem dugoročnih strategija usmjerenih na provođenje mjera koje mogu pomoći ostvarenju ambicioznih ciljeva. Svaki ljudski život koji ove politike spase, svaka nesreća koja se izbjegne, svaki zaštićen građanin je od neprocjenjive vrijednosti za društvo te to mora biti kriterij po kojem se procjenjuje hitnost ovih mjera.

3.1

Strategije i inicijative na europskoj razini usmjerene su na potporu oblicima održive gradske mobilnosti koji potiču inovacije u pogledu načina i sredstava gradskog prijevoza, razvoja intermodalnog gradskog sustava, politika koje se zalažu za javni prijevoz i pješačko i biciklističko kretanje te u pogledu integracije gradske mobilnosti u integrirani i strateški okvir urbanističkog razvoja. Nažalost, raspoloživa sredstva su smanjena i nisu dostatna za inicijative koje je neophodno poduzeti na raznim razinama. I države članice smanjile su sredstva za lokalne uprave koje su zbog toga bile prisiljene usporiti planove za poboljšanje gradske mobilnosti. Treba hitno promijeniti smjer i ponovo krenuti vrlim putem ulaganja i zapošljavanja te prije svega brzo poboljšati kvalitetu života ljudi.

3.2

Pametni gradovi i zajednice

3.3

Europsko partnerstvo za inovacije (EIP) o pametnim gradovima i zajednicama nastavlja se na Inicijativu za pametne gradove i zajednice koju je Europska komisija pokrenula 2011. godine. Ono okuplja predstavnike javnosti, poduzetnika i zajednica te pruža forum na kojem oni mogu utvrditi, razviti i provesti inovativna rješenja te ih provesti u djelo. Održiva gradska mobilnost jedna je od glavnih niti vodilja na koje će se usredotočiti Europsko partnerstvo za inovacije, kao i na održivo izgrađene četvrti i prostore te integrirane infrastrukture i postupke u sektorima energije, informacijske i komunikacijske tehnologije te prijevoza.

3.4

Civitas

3.5

Od 2002. godine inicijativa Civitas, koju sufinancira Europska komisija, udahnula je svjež zrak u gradove uvodeći održive prijevozne sustave u više od 200 europskih gradova i danas predstavlja vrlo aktivnu mrežu u ovom sektoru. U okviru Obzora 2020. Komisija planira ojačati inicijativu za korištenje inovativnih tehnologija u cilju ostvarenja konkurentne mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa. EGSO je već nekoliko puta naglasio važnost te inicijative, kao i drugih inicijativa čiji je cilj poticanje održive mobilnosti.

3.6

Transeuropska prometna mreža (TEN-T)

3.7

Europska unija podržava projekte od zajedničkog interesa u gradskim područjima čiji je cilj primjerice poboljšati operacije urbanističke logistike koje su sastavni dio nacionalnog ili internacionalnog opskrbnog lanca.

3.8

Sporazum gradonačelnika

3.9

Napredak u prijelazu prema održivijim vidovima gradske mobilnosti je spor. Inicijativa Sporazum gradonačelnika koju je pokrenula Komisija 2008. godine potiče gradove potpisnike da probleme vezane uz prijevoz i gradsku mobilnost uključe u Akcijske planove za održivu energiju (SEAP) čime bi osigurali sudjelovanje građana i, u širem smislu, sudjelovanje civilnog društva (Smjernice SEAP Sporazuma gradonačelnika).

4.1

Komunikacija Komisije usredotočena je na trenutne teškoće i neučinkovitost mobilnosti unutar europskih gradova i bavi se problemima poput velike zakrčenosti prometa, visokih emisija C02, kvalitete zraka, smrtonosnih nesreća u gradskom okružju i utjecaja na ljudsko zdravlje.

4.2

Cilj Komunikacije je ojačati podršku europskim gradovima u borbi protiv problema gradske mobilnosti kako bi se osigurao održiv razvoj i postigli ciljevi ostvarivanja konkurentnog europskog prijevoznog sustava s učinkovitim iskorištavanjem resursa.

4.3

Stoga će Komisija ojačati mjere potpore u pogledu održive mobilnosti u sektorima s dodanom europskom vrijednošću na sljedeće načine:

4.3.1

Razmijeniti iskustva i prikazati najbolje prakse: u središtu aktivnosti koje je Komisija odlučila pokrenuti nalaze se mjere koje potiču na širenje najboljih praksi, posvećeni internetski portali i stvaranje skupine europskih stručnjaka.

4.3.2

Osigurati ciljanu financijsku potporu: uz pomoć strukturnih i investicijskih fondova EU-a moći će se provesti konkretne i zajedničke mjere, osobito u manje razvijenim regijama. Strukturni fondovi, Europski socijalni fond i drugi dostupni fondovi nastavit će financirati troškove koji se tiču gradskog prijevoza.

4.4

Podržati "Istraživanje i inovacije: Inicijativa Civitas 2020. u okviru programa Obzor 2020. omogućit će gradovima, poduzećima, sveučilištima i ostalim zainteresiranim partnerima da razviju i isprobaju nove pristupe problemima gradske mobilnosti.

4.4.1

Komisija osobito predlaže sljedeće:

4.5

Uključiti države članice: Komisija poziva države članice da stvore odgovarajuće uvjete kako bi gradovi i metropole mogli razviti i provesti planove za održivu gradsku mobilnost. Ovo je središnje pitanje kojim se bavi Komisija te je od presudne važnosti da od država članica dobije uvjerene i pozitivne odgovore. U ovom slučaju supsidijarnost je neophodna strategija koja donosi uspjeh pod uvjetom da se sve strane potrude da odrade svoj dio.

4.6

Djelovati zajedno: Komisija sastavlja niz posebnih preporuka za koordiniranu akciju na svim razinama uprave i za javni i privatni sektor, uključujući četiri aspekta: