15.8.2013

Službeni list Europske unije

C 237/8

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 237/06

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode (2)

„SZENTESI PAPRIKA”

EZ br.: HU-PGI-0005-0912-30.11.2011

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1. Naziv

„Szentesi paprika”

2. Država članica ili treća zemlja

Mađarska

3. OPIS POLJOPRIVREDNOG ILI PREHRAMBENOG PROIZVODA

3.1. Vrsta proizvoda

1.6.:

Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Szentesi paprika” označuje se plod uzgojen uz pospješivanje rasta od navedenih tipova sorti i sorti Capsicum annuum.

U trenutku stavljanja na tržište proizvodi s oznakom „Szentesi paprika” moraju biti zdravi i neoštećeni, a različiti tipovi sorti moraju imati sljedeća obilježja:

(a)

Bijela paprika pogodna za nadijevanje (Capsicum annuum L. var. grossum)

Kada je zrela, bijela „Szentesi paprika” masna je na dodir, koža joj je glatka i skliska; pri prelamanju je hrskava, donji joj je dio zaobljen i naboran, a meso debelo. Površina joj je glatka i sjajna, a boja žućkastobijela (boja bjelokosti). Stožastog je oblika, 60–120 mm duga i 40–70 mm široka, a najčešće se sastoji od tri do četiri režnja. Meso čvrste konzistencije debelo je 4–7 mm, a koža tanka. Miris joj je intenzivan na papriku, a okus sočan i blag.

Uzgajane sorte: Hó, Cibere, Century, Hurricane, Bronson, Emese, Kurca, Creta, Joker, Karma, Bravia (RZ35862), Kalota, Brendon, Antal, Zalkod,Censor, Celtic, Cinema, Glorietta, Dimentio, E-49.39615, Galga, Claudius, Skytia.

(b)

Šiljasta ljuta paprika (Capsicum annuum L. var. longum)

Šiljasta ljuta „Szentesi paprika” ima sjajnu, glatku, blago valovitu površinu i izdužen, šiljast oblik. Bojom varira od svijetle do tamno zelene, duga je 150–250 mm i 20–50 mm široka. Obično ima dva do tri režnja, meso joj je čvrsto i debelo 3–4 mm, a koža tanka. Plod ima intenzivan miris na papriku i ugodnu pikantnu aromu i okus.

Uzgajane sorte: Daras, Rush, Sarah, Fighter, Kard, Thunder, Kais.

Uzgajane sorte imaju stupanj pikantnosti 2 500–5 000 na Scovilleovoj ljestvici.

(c)

Paprika Kápia (Capsicum annuum L. var. grossum)

„Szentesi paprika” iz skupine Kápia stožastog je i lagano spljoštenog oblika. Ima glatku i sjajnu površinu, a kada dozrije za berbu, poprima baršunasto tamnocrvenu boju. Plod je 60–120 mm dug i 40–70 mm širok, a obično se sastoji od dva do tri režnja. Meso čvrste konzistencije debelo je 4–7 mm, a koža srednje debela. Nije pikantna i ima intenzivan, sladak okus i miris po mljevenoj paprici.

Uzgajane sorte: Kárpia (T 112), Kapirex, Karpex, Mágus.

(d)

Paprika u obliku rajčice (Capsicum annuum L. var. grossum)

Ovaj tip sorte „Szentesi paprika” ima vrlo karakterističan oblik – okrugao i spljošten, ima glatku i sjajnu površinu, a kada dozrije za berbu poprima tamnocrvenu boju. Promjer joj je 60–120 mm, duga je 40–60 mm, sastoji se od tri do četiri režnja, a meso joj je 5–7 mm debelo. Čvrste je konzistencije s debelom kožom, intenzivnim mirisom na papriku i blagog okusa.

Uzgajane sorte: Pritavit, Kabala, Bihar.

Sorte navedenih tipova, koje se mogu uzgajati, svake godine mogu biti drugačije.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sljedeći postupci u procesu proizvodnje paprike „Szentesi paprika” moraju se provesti na zemljopisnom području navedenom pod točkom 4.:

—	proizvodnja i uzgoj sadnica paprike,

—	integrirana ekološka proizvodnja različitih tipova sorti i sorti, a osobito:

—	odabir proizvodnog razdoblja,

—	priprema uzgojnog područja,

—	obrađivanje tla i gnojenje,

—

sadnja,

—	priprema potpornih struktura,

—	postupci njege biljaka (fitotehnologija),

—	navodnjavanje i ishrana s dodatkom nutrijenata,

—	reguliranje klime,

—	upotreba okolišno prihvatljivih, integriranih postupaka za zaštitu bilja,

—	berba, priprema proizvoda, predskladištenje i skladištenje,

—	uništavanje stabljika na kojima su rasli plodovi, čišćenje i dezinfekcija proizvodne opreme.

3.6. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

„Szentesi paprika” razvrstava se, pakira i označuje u prostorijama proizvođača ili drugom odgovarajućem objektu na određenom zemljopisnom području.

Pakiranje serija: plitica, košara, polietilenska vrećica (3, 5, 20, 30, 40, 50, 60, 80 paprika po jedinici); po težini: košara, mrežasta rašel vreća (0,35, 0,5, 0,7, 1, 2 kg paprika po jedinici) ili kutija: pakiranja M10, M20, M30 (2,5, 10, 12, 14 kg paprika po jedinici). Vrsta pakiranja različitih tipova sorti može se razlikovati u bilo kojem trenutku ovisno o komercijalnim zahtjevima.

Kako bi se očuvala karakteristična kvaliteta i homogenost raznih tipova sorti i njihovih sorti, kao i okus, miris, aroma, konzistencija i zdrav izgled po kojima je ZOZP „Szentesi paprika” prepoznatljiv te kako bi se osigurala sljedivost proizvoda, pakiranje se mora obaviti u određenom zemljopisnom području.

3.7. Posebna pravila za označivanje

—	Na pakiranju mora stajati tekst „Szentesi paprika”.

—	Na pakiranju mora biti i etiketa s crtičnim kodom kojim se osigurava sljedivost proizvoda „Szentesi paprika”.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) „Szentesi paprika” proizvodi se na zemljopisnom području Čongradske županije.

„Szentesi paprika” proizvodi se unutar administrativnih granica sljedećih općina Čongradske županije: Derekegyháza, Fábiánsebestyén, Felgyő, Mindszent, Nagymágocs, Nagytőke, Szegvár és Szentes.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnosti zemljopisnog područja

Čimbenici koji utječu na proizvodnju kvalitetnih paprika, posebice temperatura i svjetlost te pedološka i hidrografska obilježja, pridonijeli su nastajanju uvjeta povoljnih za razvoj uzgoja paprike s navodnjavanjem u okolici grada Szentesa, čiji su začetnici bili takozvani „bugarski povrtlari” (uzgajivači povrća koji su se koristili posebnim načinima proizvodnje manjeg opsega, pospješivanjem rasta u pokrivenim klijalištima i navodnjavanjem) koji su se naselili u ovom području tijekom druge polovine XIX. stoljeća.

To je proizvodno područje smješteno u jugoistočnom dijelu Mađarske, u jednoj od najniže smještenih kotlina Velike mađarske nizine. Topografski položaj mu je poseban, s obzirom da je riječ o najniže smještenim terenima u zemlji jer se na tom mjestu padine tri susjedne županije spuštaju u dolinu Tise. Kao najvažnija tekućica u hidrografskom pejzažu te županije, rijeka Tisa definira njezinu ukupnu zemljopisnu fizionomiju. Zbog velike količine površinske vode u području prevladavaju karbonatna i travnata tla sa solonecom i černozemom. Tlo proizvodnog područja u dobrom je fizičkom stanju. Za njega je karakteristična rahla tekstura, brzo zagrijavanje, subalkalna razina pH, dobro upravljanje vodom i hranjivima, visok sadržaj humusa i debeli gornji sloj.

Svjetlost, broj sunčanih sati, temperatura i količina topline koju proizvodi sunčevo zračenje ključni su klimatski čimbenici koji tijekom proizvodnje paprike „Szentesi paprika” utječu na intrinzičnu kvalitetu plodova. U tradicionalnom proizvodnom području Szentesa prevladavaju obilježja kontinentalne klime. Cijela županija ima približno jednak broj sunčanih sati godišnje, u prosjeku 2 050. S obzirom na izmjerenu srednju godišnju temperaturu, riječ je o jednom od najtoplijih proizvodnih područja u zemlji. Srednja je godišnja temperatura između + 10 i 11 °C, a temperaturna suma tijekom razdoblja rasta iznosi 3 200–3 300 °C, što je vrlo pogodno za uzgoj paprike kojoj treba mnogo topline.

S druge strane, županija ima najnižu stopu padalina u cijeloj zemlji, sa srednjim godišnjim iznosom padalina od 500–550 mm. Obično 40 % padalina padne u zimskoj polovini godine, a 60 % u ljetnoj. Proizvodnja paprike koja zahtijeva obilne količine vode moguća je samo uz navodnjavanje, koje se razvilo zahvaljujući povoljnim hidrografskim uvjetima, a prvi su ga upotrebljavali „bugarski povrtlari”.

5.2. Posebnosti proizvoda

Glavna su organoleptična obilježja i vrijednosti proizvoda s oznakom „Szentesi paprika” koji potječu iz tog zemljopisnog područja: iznimno aromatičan, ljut, sladak ili pikantan okus; intenzivan miris po paprici ili miris koji podsjeća na mljevenu papriku; tanka koža. Meso ploda debelo je 3–7 mm zbog čega okus i arome ploda, koji se obično konzumira svjež, dolaze do potpunog izražaja.

Bijela „Szentesi paprika”: u punoj zrelosti masna je na dodir, koža joj je glatka i skliska, pri prelamanju hrskava, zaobljena je i grbava u donjem dijelu, a meso joj je debelo. Svježe paprike imaju vrlo karakterističan miris i sočnost odnosno, riječima zadovoljnih potrošača: „Szentesi paprika” ima okus.

Šiljasta ljuta „Szentesi paprika” ima sjajnu, glatku ili blago valovitu površinu i izdužen, šiljast oblik. Meso joj je čvrste konzistencije. Plod intenzivno miriše na papriku i ima pikantnu, ugodnu aromu i okus. „Szentesi paprika” skupine Kápia stožastog je i lagano spljoštenog oblika, meso joj je čvrste konzistencije, a koža srednje debljine. Ima glatku i sjajnu površinu i vrlo je privlačne, baršunasto tamnocrvene boje, koju može zahvaliti prirodnim čimbenicima područja uzgoja (svjetlost, toplina).

Tip „Szentesi paprika” koji ima oblik rajčice ima vrlo karakterističan okruglast i spljošten oblik. Unatoč debelom mesu, plod ima vrlo tanku kožu, a površina mu je glatka. Kada dozrije za berbu, ova je paprika tamnocrvene boje.

5.3. Uzročno-posljedična veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno specifične kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Poveznica sa zemljopisnim područjem temelji se na dugogodišnjem ugledu proizvoda i lokalnom stručnom znanju proizvođača ZOZP-a „Szentesi paprika” koje se prenosi već generacijama.

Ugled proizvoda „Szentesi paprika”

Proizvodnju paprike uz navodnjavanje u proizvodnom području Szentesa razvili su takozvani „bugarski povrtlari” koji su se tu naselili tijekom druge polovine XIX. stoljeća. Otad se glasovita „Szentesi paprika” kontinuirano proizvodi. Proizvod i danas uživa velik ugled, a 2006. mu je u Debrecenu dodijeljena glavna nagrada sajma Farmer Expo. Sajam je uključivao i dio posvećen povrtlarstvu, a u njemu je sudjelovalo 300 mađarskih i stranih poduzeća. Godine 2007. slatka paprika namijenjena konzumaciji u svježem obliku osvojila je nagradu za najkvalitetniji mađarski proizvod (Magyar Termék Nagydíj).

Brojni povijesni podaci svjedoče o stoljetnoj vezi između ugleda paprike „Szentesi paprika” i zemljopisnog područja na kojem se uzgaja. Slatka paprika prvi put se pojavila u Mađarskoj s naseljavanjem „bugarskih povrtlara” na gospodarstvu Úsztató u županiji Szegvár tijekom zime 1875./76. Prema velikom popisu poljoprivrede iz 1895., 92,74 % ukupne proizvodnje paprike u Mađarskoj bilo je koncentrirano na jugoistoku zemlje, u području Szentesa. Povrtlari su uzimali zemlju u najam da bi obrađivali aluvijalna travnata tla s černozemom u Čongradskoj županiji, koja su bogata humusom i brzo se zagrijavaju. Kad god je to bilo moguće, odabirali su terene na blagim padinama. Za rani uzgoj koristili su se prethodno proklijalim sjemenom i pokrivenim klijalištima. U rasadnicima su prakticirali i kombinirane usjeve, sadeći na primjer sadnice krastavaca uz sadnice paprike, pri čemu bi krastavce ostavljali u rasadniku i nakon što bi presadili paprike. Izdvojene sadnice vadile su se iz rasadnika s manjim grumenom zemlje. Ti prvi uzgajivači uveli su opsežno i redovito navodnjavanje: za to su upotrebljavali toplu stajaću ili plitku, sporo tekuću vodu. Imali su jedinstvenu metodu crpljenja vode i odvodnjavanja. U to vrijeme su se u području Szentesa upotrebljavali sustav kotača s kantama koji se prilagođavao razini tekuće vode.

Lokalno znanje i iskustvo

U proizvodnom području Szentes površina tla dobro čuva toplinu. Budući da je u zoru količina topline zračenja koju tlo upija veća od količine topline koju oslobađa, temperatura tla i zraka iznad njega raste. Uravnotežena mikroklima koja nastaje harmoničnim zagrijavanjem u kombinaciji s uzgojem s navodnjavanjem, koji su uveli bugarski povrtlari, čine papriku „Szentesi paprika”, kojoj treba mnogo topline i vode, proizvodom iznimno kvalitetnog okusa.

Ti prirodni čimbenici dopunjeni su praksama i iskustvom koje lokalni uzgajivači primjenjuju kod pospješivanja rasta (regulacija topline, prozračivanje, zaštita od sunca, njega biljaka), a koje se prenose već generacijama. To je stručno znanje pomoglo u prevladavanju nepovoljnih učinaka ekstremnih vremenskih uvjeta u posljednjih nekoliko desetljeća, jamčeći i, ako je moguće, čuvajući okus, boju i aromu proizvodâ „Szentesi paprika”, kao i atraktivan oblik po kojem su različiti tipovi sorti i toliko prepoznatljivi.

Tehnike koje su uveli „bugarski povrtlari“ kontinuirano su osuvremenjivane tijekom posljednjih 150 godina. Preispitani su čimbenici koji se u proizvodnom procesu smatraju bitnima za uzgoj paprika, a pojavile su se i nove proizvodne metode. Od početaka pa sve do 60-ih godina prošlog stoljeća najvažnijim čimbenicima u proizvodnji smatrali su se dobri pedološki uvjeti, mogućnost navodnjavanja (rijeke Tisa, Körös i kanali za navodnjavanje) i zagrijavanje tla u rano proljeće. Sljedeće razdoblje trajalo je od 1960-ih do kraja 1980-ih, kada su uzgajivači paprika počeli iskorišćivati rano zagrijavanje i velik broj sunčanih sati u zimskim i proljetnim mjesecima za uzgoj paprika u staklenicima. Istodobno je u regiji otkrivena geotermalna energija, pa je uzgoj ZOZP-a „Szentesi paprika” prešao u staklenike u kojima su sve rasprostranjenije metode uzgoja na umjetnom supstratu.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

Vidékfejlesztési Értesítő (Glasnik za ruralni razvoj), 16. studenoga 2011., svezak LXI., br. 6, str. 317.

http://elelmiszerlanc.kormany.hu/minosegpolitika

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) Vidi bilješku 2.