Prijedlog DIREKTIVE VIJEĆA o stavljanju na tržište hrane od klonova životinja /* COM/2013/0893 final - 2013/0434 (APP) */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA 1.1. Pozadina prijedloga Kloniranje je relativno nova tehnika nespolnog
razmnožavanja životinja kojom se proizvode gotovo jednake genetičke kopije
klonirane životinje, tj. bez modifikacije gena. U proizvodnji hrane kloniranje je nova tehnika.
Stoga je u postojećem zakonodavnom okviru hrana od klonova obuhvaćena
područjem primjene Uredbe o novoj hrani[1]
i stoga podliježe odobravanju prije stavljanja na tržište na temelju procjene
sigurnosnih rizika hrane. Komisija je 2008. predstavila prijedlog[2] za pojednostavnjenje
postupka odobravanja iz Uredbe o novoj hrani. Cilj zakonodavaca u zakonodavnom
postupku bio je izmijeniti prijedlog kako bi se uvela posebna pravila o
kloniranju[3].
Međutim, dogovor o području primjene i karakteristikama tih umetanja
nije postignut pa suzakonodavci nisu prihvatili prijedlog nakon neuspjelog
mirenja u ožujku 2011. Kao rezultat toga, Komisija je zamoljena da pripremi
zakonodavni prijedlog o kloniranju u proizvodnji hrane na temelju procjene učinka
izvan okvira Uredbe o novoj hrani[4]. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)
zaključila je da nema nikakve naznake razlike u sigurnosti hrane za meso i
mlijeko klonova i njihovih potomaka u usporedbi s onima tradicionalno uzgojenih
životinja. Međutim, EFSA je utvrdila postojanje opasnosti za dobrobit
životinja povezane s niskom učinkovitošću tehnike. Ona je posljednji
put ažurirala svoje mišljenje o kloniranju životinja 2012.[5] zaključivši da su
se dostupne znanstvene spoznaje o kloniranju povećale, ali da je
unatoč tomu njegova učinkovitost ostala niska u usporedbi s drugim
tehnikama razmnožavanja. 1.2. Ciljevi prijedloga Cilj ovog prijedloga je odgovoriti na percepciju
potrošača o upotrebi hrane od životinjskih klonova. 1.3. Regulatorni okvir U proizvodnji hrane kloniranje životinja nova je
tehnika. Stoga je trenutačno hrana dobivena od klonova životinja obuhvaćena
područjem primjene Uredbe o novoj hrani. Na temelju te Uredbe hrana
proizvedena novim tehnikama može se staviti na tržište samo nakon posebnog
odobrenja. Takvo se odobrenje prije stavljanja na tržište mora zasnivati na
povoljnoj procjeni rizika za sigurnost hrane koju obavlja EFSA. Do sada nije
podnesen nijedan zahtjev za odobrenje za stavljanje na tržište hrane
proizvedene tehnikom kloniranja. 1.4. Usklađenost s ostalim
politikama i ciljevima Unije Ovom se inicijativom odgovara na prethodno
navedene zabrinutosti i istovremeno izbjegava nepotreban teret za
poljoprivrednike, uzgajivače ili subjekte u poslovanju s hranom s
poslovnim nastanom u Uniji i trećim zemljama. Prijedlogom se na
području Unije predviđa obustava stavljanja na tržište hrane od
klonova. Privremenim zabranama stavljanja na tržište hrane
od klonova dopunjuju se obustave upotrebe tehnike u svrhu proizvodnje i
stavljanja na tržište živih klonova predložene u usporednoj mjeri. Preispituje
se i privremena zabrana stavljanja na tržište hrane od klonova kako bi se uzele
u obzir moguće promjene percepcija potrošača o kloniranju povezanih s
dobrobiti životinja i međunarodnim razvojem događaja. 2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA
ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENA UČINKA 2.1. Savjetodavni postupak 2.1.1. Metode savjetovanja i glavni
ciljni sektori Obavljeno je savjetovanje s državama
članicama, dionicima i trgovinskim partnerima iz trećih zemalja. Glavni forum za raspravu s državama članicama
bio je Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja. Uz to, sve su
države članice ispunile poseban upitnik o kloniranju na svojem državnom
području. Savjetovanje s dionicima obavljeno je u Savjetodavnoj
skupini za prehrambeni lanac. Sudjelovale su dvadeset dvije organizacije koje
predstavljaju sve uključene sektore (poljoprivrednike, uzgajivače,
prehrambenu industriju, trgovce na malo, potrošače i aktiviste za prava
životinja). Osim toga, održano je pet tehničkih sastanaka s organizacijama
koje predstavljaju poljoprivrednike, uzgajivače i prehrambenu industriju. Poseban upitnik poslan je 15 glavnih trgovinskih
partnera iz trećih zemalja na koji je odgovorilo
njih 13. Savjetovanje s javnošću obavljeno je u ožujku
2012. Interaktivnom inicijativom za oblikovanje politike. Tim se alatom stiže
do približno 6 000 pretplatnika s odgovorom njih 360[6]. Na kloniranje su se odnosila i dva istraživanja
Eurobarometra: 2008. posebno istraživanje o kloniranju[7] provedeno u 27 država
članica i istraživanje 2010. o biotehnologiji[8] s posebnim pitanjima o
kloniranju koja su provedena u 27 država članica i 5 europskih zemalja
koje nisu članice Unije. U posebnom izvješću o kloniranju Europske
skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama (European Group on Ethics
in Science and New Technologies – EGE) iz 2008.[9] izražene su sumnje u to
da se kloniranje životinja u svrhu proizvodnje može opravdati „uzimajući
u obzir trenutačnu razinu patnje i zdravstvenih problema zamjenskih ženki
i životinjskih klonova”. EGE je zaključila i da „nema uvjerljivih
argumenata kojima bi se opravdala proizvodnja hrane od klonova i njihovog
neposrednog potomstva”. 2.1.2. Sažetak odgovora i način
na koji su uzeti u obzir Države članice potvrdile su da se
trenutačno u Uniji životinje ne kloniranju za proizvodnju hrane.
Uključeni gospodarski sektori (poljoprivreda, uzgoj, prehrambena
industrija) naveli su da trenutačno nemaju interes proizvoditi hranu od
životinjskih klonova. Argentina, Australija, Brazil, Kanada i Sjedinjene
Američke Države potvrdili su da se na njihovom državnom području
životinje kloniraju, ali nisu mogle navesti u kojoj mjeri. U Brazilu, Kanadi i Sjedinjenim
Američkim Državama klonove registriraju privatna poduzeća. U Kanadi je pravna
situacija u području kloniranja slična onoj u Uniji, tj. hrana
proizvedena od klonova životinja smatra se novom i za nju je potrebno odobrenje
prije stavljanja na tržište. Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Novi
Zeland, Paragvaj i Sjedinjenje Američke Države istaknuli su da bi se mjere
trebale zasnivati na znanosti. Nadalje su naglasili da mjere ne bi trebale biti
ograničavajuće za trgovinu više nego što je potrebno za ispunjivanje
legitimnih ciljeva. S druge strane, građani Unije imaju uglavnom
negativnu percepciju o korištenju tehnike kloniranja za proizvodnju životinja u
svrhu proizvodnje. Kao rezultat toga, potrošači ne bi htjeli jesti hranu
koja potječe od klona. U ovoj se inicijativi uzimaju u obzir rezultati
savjetovanja. Njome se u razmjernoj mjeri uzima u obzir opravdana zabrinutost i
razmatraju granice ovlasti dodijeljenih Uniji na temelju Ugovora. 2.1.3. Vanjski stručnjaci Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) dala
je 2008. mišljenje o kloniranju. Ono je usredotočeno na klonove životinja,
njihove potomke i proizvode dobivene od tih životinja. To je mišljenje
ažurirano trima izjavama 2009., 2010. i 2012. godine[10]. Na temelju dostupnih
podataka EFSA je uvidjela probleme u pogledu dobrobiti životinja povezane sa
zdravljem zamjenskih majki (koje nose klonove) i samih klonova. Zamjenske ženke
prije svega pate od poremećaja posteljice što doprinosi povećanim
razinama pobačaja. To doprinosi, među ostalim, niskoj
učinkovitosti tehnike (6 do 15 % za goveda i 6 % za svinje) i
potrebi implantiranja zametaka klonova u nekoliko ženki da bi se dobio jedan
klon. Nadalje, nepravilnosti klonova i neuobičajeno veliko neposredno
potomstvo uzrokuju teški porod i smrt novorođenčeta. Za tehniku
kloniranja karakteristična je visoka stopa smrtnosti. S druge strane, EFSA je u više navrata
izjavljivala da kloniranje nema utjecaja na sigurnost mesa i mlijeka dobivenog
od tih klonova. 2.2. Ocjena
učinka[11] Na temelju iskustva stečenog u zakonodavnom postupku koji je
odbačen u ožujku 2011. i stajališta koja su izrazili dionici, procijenjene
su četiri opcije. Opcija 4. je, među ostalim, obuhvaćala
privremenu obustavu stavljanja na tržište hrane od klonova. Kao rezultat analize četiriju opcija i uzimajući u obzir
njihove učinke i ciljeve koji se nastoje ostvariti, ovaj element opcije 4.
zadržan je kao osnova ovog prijedloga. Njegov učinak na subjekte u
poslovanju s hranom Unije i trgovinu ograničen je, jer je vjerojatno da
će trgovina, ako uopće postoji, biti zanemariva, jer subjekti u
poslovanju s hranom nemaju interes stavljati na tržište hranu od klonova. Ova opcija ima pozitivan utjecaj na
potrošače: njihova zabrinutost zbog dobrobiti životinja bit će
riješena, jer u Uniji hrana od klonova neće biti stavljena na tržište. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA 3.1. Pravna osnova Za donošenje ove Direktive Ugovorom nisu
predviđene ovlasti osim onih iz članka 352. Ovom se Direktivom
odgovara na zabrinutost potrošača zbog dobrobiti životinja povezane s
upotrebom tehnike razmnožavanja koja nema utjecaja na sigurnost ili kvalitetu
proizvedene hrane već podrazumijeva patnju životinja.
Člankom 169. UFEU-a Unija se poziva da promiče interese
potrošača pri donošenju mjera iz članka 114. u kontekstu
dovršenja unutarnjeg tržišta. Člankom 13. UFEU-a traži se da, pri
izradi i provedbi politike unutarnjeg tržišta Unije, Unija i države
članice u potpunosti uzmu u obzir zahtjeve za dobrobit životinja s obzirom
na to da su one osjećajna bića. U skladu s uvriježenom sudskom
praksom[12],
odabir članka 114. UFEU-a kao pravne osnove opravdan je ako postoje
razlike u nacionalnim pravilima koja su takva da ometaju funkcioniranje
unutarnjeg tržišta. Pozivanje na tu odredbu moguće je i ako je cilj
sprječavanje pojave takvih prepreka za trgovinu koje proizlaze iz
različitog razvoja nacionalnih propisa. Međutim, pojava takvih
prepreka mora biti vjerojatna i predmetna mjera mora biti oblikovana kako bi ih
spriječila. U ovom slučaju nije utvrđeno trenutačno ili
moguće razilaženje među nacionalnim zakonodavstvima. Nadalje, tijekom
mirenja iz prethodno navedenog stavka 1.1., države članice izrazile
su svoju spremnost da mjere o kloniranju budu na razini EU-a, ali nisu odredile
koju bi vrstu nacionalnih mjera uspostavili u izostanku inicijative EU-a. 3.2. Načelo supsidijarnosti Izolirane mjere država članica o hrani od
klonova, ako budu donesene, mogu dovesti do narušavanja dotičnih tržišta.
Nadalje, mjera se odnosi na kontrole uvoza. Stoga je potrebno osigurati
primjenu jednakih uvjeta i stoga to pitanje rješavati na razini Unije. 3.3. Načelo
proporcionalnosti Kloniranje životinja u proizvodnji hrane ne koristi potrošaču a
prehrambena industrija nema interes staviti na tržište hranu od klonova. U
trenutačnoj fazi razvoja čini se i da je njegova upotreba u svrhu
proizvodnje od ograničene koristi. Obustavom stavljanja na tržište hrane
od klonova dopunjuju se obustave korištenja tehnike u svrhu proizvodnje i
stavljanja na tržište živih klonova (životinjskih klonova) predložene u
usporednoj mjeri i tako se postiže razumna pravedna ravnoteža među
dobrobiti životinja, zabrinutosti građana i interesima poljoprivrednika,
uzgajivača i drugih uključenih dionika. 3.4. Izbor instrumenata Predloženi instrument je Direktiva. Druge vrste
mjera ne bi bile primjerene zbog sljedećih razloga: i. direktivom se omogućuje da države
članice koriste postojeće nadzorne alate kao prikladne za provedbu
pravila Unije i tako ograniče administrativno opterećenje; ii. neobvezujući zakonski (soft law)
instrumenti smatraju se nedovoljnima za sprječavanje korištenja tehnike
diljem Unije. U skladu sa Zajedničkom političkom
izjavom država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima, države
članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz
obavijest o mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se
objašnjava odnos između dijelova Direktive i odgovarajućih dijelova
nacionalnih instrumenata prenošenja. Uzimajući u obzir pravne obveze
utvrđene ovom Direktivom, u kontekstu prijenosa ove Direktive nisu
potrebni dokumenti s objašnjenjima od država članica. 4. PRORAČUNSKE IMPLIKACIJE Ova inicijativa nema proračunske implikacije
za EU i za nju nije potrebno korištenje ljudskih potencijala u Komisiji. 2013/0434 (APP) Prijedlog DIREKTIVE VIJEĆA o stavljanju na tržište hrane od klonova
životinja VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 352. stavak 1., uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog
akta nacionalnim parlamentima, nakon dobivene suglasnosti Europskog
parlamenta, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, budući da: (1) Hrana od životinjskih
klonova, kao hrana koja proistječe novom tehnikom razmnožavanja,
obuhvaćena je područjem primjene Uredbe (EZ) br. 258/97
Europskog parlamenta i Vijeća[13]
i stoga podliježe odobrenju prije stavljanja na tržište. (2) U mišljenju Europske agencije
za sigurnost hrane (EFSA), prvi put donesenom 15. srpnja 2008. i
potvrđenom 2009., 2010. i 2012.[14],
zaključeno je da nema naznake nikakve razlike u sigurnosti hrane za meso i
mlijeko klonova i njihovih potomaka u usporedbi s onima tradicionalno uzgojenih
životinja. Međutim, EFSA je zaključila i da postoje problemi za
dobrobit životinja povezani sa zdravljem zamjenskih majki, odnosno onih koje
nose klonove, i samih klonova.[15]
EFSA je zaključila da zamjenske ženke prije svega pate od poremećaja
posteljice što doprinosi povećanim razinama pobačaja. To, među
ostalim, doprinosi niskoj učinkovitosti tehnike kloniranja, koja iznosi
6 % do 15 % za goveda i 6 % za svinje, i potrebi implantiranja
zametaka klonova u nekoliko ženki kako bi se dobio jedan klon. Nadalje,
nepravilnosti klonova i neuobičajeno veliko neposredno potomstvo
prouzročuju teški porod i smrt novorođenčeta. Za tehniku
kloniranja karakteristična je visoka stopa smrtnosti. (3) U posebnom izvješću o
kloniranju Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama (EGE) iz
2008.[16]
izražene su sumnje u to da se kloniranje životinja u svrhu proizvodnje hrane
može opravdati „uzimajući u obzir trenutačnu razinu patnje i
zdravstvenih problema zamjenskih ženki i životinjskih klonova”. (4) Većina građana
Unije protivi se kloniranju za proizvodnju hrane zbog dobrobiti životinja i
općih etičkih pitanja. Oni ne žele konzumirati hranu od životinjskih
klonova. (5) Upotreba tehnike kloniranja i
stavljanje zametaka klonova i životinjskih klonova na tržište u Uniji u svrhe
proizvodnje trenutačno su zabranjeni Direktivom [broj] Europskog
parlamenta i Vijeća o kloniranju goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara
koji se drže i uzgajaju u svrhu proizvodnje[17].
Međutim, ta se zabrana ne primjenjuje na životinje koje se drže i uzgajaju
isključivo u druge svrhe. (6) Kako bi se odgovorilo na
percepcije potrošača o kloniranju koje su povezane sa zabrinutošću
zbog dobrobiti životinja potrebno je osigurati da hrana od životinjskih
klonova ne uđe u prehrambeni lanac. Manje strogim mjerama, kao što je
označivanje namirnica, ne bi se u potpunosti riješila zabrinutost
građana jer bi još uvijek bilo dopušteno stavljanje na tržište hrane
proizvedene tehnikom koja podrazumijeva patnju životinja. (7) U određenim trećim
zemljama dozvoljeno je kloniranje životinja. Stoga treba poduzeti mjere kako bi
se izbjegao uvoz u Uniju hrane dobivene od životinjskih klonova koji su
proizvedeni u tim trećim zemljama. (8) Očekuje se da će se
znanje o utjecaju tehnike kloniranja na dobrobit životinja povećavati.
Vremenom se i sama tehnika kloniranja može unaprijediti i stoga postati
prihvatljivija potrošačima. (9) Mjere utvrđene ovim
aktom treba preispitati u razumnom roku kako bi se ocijenilo jesu li na
odgovarajući način usmjerene ciljevima koji se njime nastoje
postići uzimajući u obzir iskustvo koje su države članice stekle
u provedbi ove Direktive, percepcije potrošača o kloniranju povezane sa
zabrinutošću zbog dobrobiti životinja i međunarodnom razvoju
događaja. (10) Za donošenje ove Direktive
Ugovorom nisu predviđene ovlasti osim onih iz članka 353. Ovom
se Direktivom odgovara na zabrinutost potrošača zbog dobrobiti životinja
povezane s upotrebom tehnike razmnožavanja koja nema utjecaja na sigurnost ili
kvalitetu proizvedene hrane već podrazumijeva patnju životinja.
Člankom 169. Ugovora Unija se poziva da promiče interese
potrošača pri donošenju mjera u skladu s njegovim člankom 114. u
kontekstu dovršenja unutarnje tržišta. Člankom 13. Ugovora,
predviđa se da, pri izradi i provedbi politike unutarnjeg tržišta Unije,
Unija i države članice trebale bi u potpunosti uzeti u obzir zahtjeve za
dobrobit životinja s obzirom na to da su one osjećajna bića. U skladu
s uvriježenom sudskom praksom Suda Europske unije, odabir članka 114.
Ugovora kao pravne osnove opravdano je ako postoje razlike u nacionalnim
pravilima koja su takva da ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Pozivanje
na tu odredbu moguće je i ako je cilj akta da spriječi pojavu takvih
prepreka za trgovinu koje proizlaze iz različitog razvoja nacionalnih
propisa[18].
Međutim, pojava takvih prepreka mora biti vjerojatna i predmetna mjera
mora biti oblikovana kako bi ih spriječila. U ovom slučaju nije
utvrđeno trenutačno ili moguće razilaženje među nacionalnim
propisima. (11) Ovom Direktivom poštuju se
temeljna prava i pridržavaju se načela priznatih Poveljom o temeljnim
pravima Europske unije i osobito u pogledu slobode poduzetništva. Ova Direktiva
mora se provoditi u skladu s tim pravima i načelima. DONIJELI SU OVU DIREKTIVU: Članak 1.
Predmet Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o stavljanju na tržište hrane
od životinjskih klonova. Članak 2.
Definicije Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „kloniranje” je nespolno razmnožavanje
životinja tehnikom kojom se jezgra stanice pojedinačne životinje prenosi u
oocite iz kojih je uklonjena jezgra kako bi se stvorio genetski jednak
pojedinačni zametak („klonovi zametka”) koji se nakon toga može
implantirati u zamjenske majke za proizvodnju populacije genetski jednakih
životinja („životinjski klonovi”); (b) „hrana” je hrana kako je definirana
člankom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002[19]. Članak 3.
Privremene zabrane 1. Države članice osiguravaju da
se hrana od životinjskih klonova ne stavlja na tržište. 2. Države članice osiguravaju da
se hrana životinjskog podrijetla uvezena iz trećih zemalja u kojima se
hrana od klonova može zakonito staviti na tržište ili izvoziti stavi na tržište
Unije samo u skladu sa svim posebnim uvjetima uvoza donesenima na temelju
članaka 48. i 49. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta
i Vijeća, osiguravajući da se nikakva hrana od životinjskih klonova
ne izvozi iz tih trećih zemalja u Europsku uniju. Članak 4.
Kazne Države
članice utvrđuju pravila o kaznama koje će se primjenjivati za
kršenja nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju
sve potrebne mjere da se one provode. Predviđene kazne moraju biti
učinkovite, proporcionalne i moraju odvraćati. Države članice
obavješćuju Komisiju o ovim odredbama najkasnije do [datum prijenosa
Direktive] i bez odlaganja izvješćuju o svim njihovim naknadnim izmjenama. Članak 5.
Izvješćivanje i preispitivanje 1. Do [datum = 5 godina
nakon datuma prijenosa ove Direktive], države članice izvješćuju
Komisiju o iskustvima stečenima primjenom ove Direktive. 2. Komisija Europskom parlamentu i
Vijeću predstavlja izvješće o primjeni ove Direktive uzimajući u
obzir: (a) izvješća koja dostavljaju države
članice u skladu sa stavkom 1.; (b) promjene percepcije potrošača o
kloniranju povezane sa zabrinutošću zbog dobrobiti životinja; (c) međunarodni razvoj događaja. Članak 6.
Prijenos 1. Države članice donose zakone i
druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom, do
[datum = 12 mjeseci nakon datuma donošenja ove Direktive]. One
Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. Kada države članice donosu ove odredbe, te
odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili
se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine
tog upućivanja. 2. Države članice Komisiji
dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u
području na koje se odnosi ova Direktiva. Članak 7.
Stupanje na snagu Ova Direktiva stupa na
snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od [datum = 18 mjeseci nakon datuma donošenja ove
Direktive]. Članak 8.
Adresati Ova je
Direktiva upućena državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu, Za
Vijeće Predsjednik [1] Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i
Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i sastojcima nove
hrane. [2] Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o
novoj hrani COM(2007) 872 završna verzija od 14.1.2008. [3] U izvješću Komisije Europskom parlamentu i
Vijeću o kloniranju životinja za proizvodnju hrane
COM (2010) 585 od 19.10.2010. predloženo je da se i. na pet godina
privremeno obustavi upotreba tehnike kloniranja, klonova i hrane od klonova;
ii. prate uvezeni materijali za razmnožavanje klonova.
http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/docs/20101019_report_ec_cloning_en.pdf [4] Na primjer, u rezoluciji Europskog parlamenta od
6. srpnja 2011. o Radnom programu Komisije za 2012. zatražen je
zakonodavni prijedlog kojim se zabranjuje hrana od klonova, neposrednog
potomstva i daljeg potomstva: http://www.europarl.europa.eu/sides/get [5] Izjava EFSA-e iz 2012. sveukupni zaključak
str. 18. Izjave EFSA-e iz 2012. i 2010.:
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/2794.htm i
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/1784.htm [6] Od kojih: 34 dolazi iz stručnih organizacija, 34 iz
nevladinih organizacija, 16 iz nacionalnih upravnih tijela, 1 iz treće
zemlje, 9 iz poduzeća, 26 iz akademske zajednice, 10 iz država
članica, a 230 su pojedinci. [7] Europski stavovi o kloniranju životinja http://ec.europa.eu/food/resources/docs/eurobarometer
cloning [8] Posebno istraživanje Eurobarometra, Izvješće o
biotehnologiji, listopad 2010.
http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf [9] Etički aspekti kloniranja životinja za opskrbu
hranom 16. siječnja 2008.
http://ec.europa.eu/bepa/european-group-ethics/docs/publications/opinion23_en.pdf
http://ec.europa.eu/bepa/european-group-ethics/docs/publications/opinion23_en.pdf [10] Sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja i
učinak na okoliš životinja koje su nastale kloniranjem tehnikom SNCT i
njihovog neposrednog potomstva i proizvoda dobivenih od tih životinja
(mišljenja i izjave):
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/767.pdf;
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/319r.pdf;
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/1784.pdf;
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/2794.pdf [11] Za pojedinosti vidi prateći Radni dokument službi
Komisije o procjeni učinka SEC (2013) XXX. [12] Vidi na primjer C‑58/08 Vodafone [2010.] ECR I-4999,
stavci 32. i 33. i navedenu sudsku praksu. [13] Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i
Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i sastojcima nove
hrane (SL L 43, 14.2.1997., str. 1.). [14] Znanstveno mišljenje Znanstvenog odbora za sigurnost
hrane, zdravlje i dobrobit životinja i učinak na okoliš životinja koje su
nastale kloniranjem tehnikom prijenosa jezgre somatske stanice (SNCT) i
njihovog neposrednog potomstva i proizvoda dobivenih od tih životinja
http://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/cloning.htm?wtrl=01 [15] Mišljenje i izjave o sigurnosti hrane, zdravlju i
dobrobiti životinja i učinku na okoliš životinja koje su nastale
kloniranjem tehnikom SNCT i njihovog neposrednog potomstva i proizvoda
dobivenih od tih životinja (mišljenje i izjave):
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/767.pdf; http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/319r.pdf; http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/1784.pdf;
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/2794.pdf [16] Etički aspekti kloniranja životinja za opskrbu hranom
16. siječnja 2008.
http://ec.europa.eu/bepa/european-group-ethics/docs/publications/opinion23_en.pdf [17] [potrebno je dovršiti nakon donošenja teksta] [18] Vidi na primjer C‑58/08 Vodafone [2010]
ECR I-4999, stavci 32. i 33. i navedenu sudsku praksu. [19] Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i
Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih
načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost
hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane
(SL L 31, 1.2.2002., str. 1.)