OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

U posljednja dva desetljeća, mladim je ljudima ulazak na tržište bitno olakšan pripravničkim stažom. Poticanje zapošljivosti i produktivnosti kod mladih ključno je za njihov ulazak na tržišta rada. Iako su oni standardna pojava na tržištima rada, češće upošljavanje pripravnika popraćeno je zabrinutošću povezanom s obrazovnim sadržajem i radnim uvjetima koji se u okviru pripravničkog staža pružaju. Kako bi se učinkovito olakšao pristup zapošljavanju, pripravnički staž bi morao pružati kvalitetan obrazovni sadržaj, primjerene uvjete rada i ne bi trebao biti zamjena regularnom obliku zapošljavanja, samo uz manje troškove.

Nakon nekoliko poziva Europskog parlamenta[1] i Europskog Vijeća[2], Komisija je u prosincu 2012. predstavila paket mjera za zapošljavanje mladih[3] te započela drugu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima u pogledu kvalitativnog okvira za pripravništvo[4] (Quality Framework for Traineeships - QFT). Savjetovanja Komisije[5] o tom pitanju uz druge su studije i ankete otkrila spektar problema koji se trenutačno tiču pripravništva u Europskoj uniji. Problemi se najviše odnose na dva područja: 

· nedostatan obrazovni sadržaj (tj. pripravnicima se dodjeljuju manje zahtjevni zadaci) i

· nezadovoljavajući uvjeti rada (dugo radno vrijeme, nezadovoljavajuća pokrivenost zdravstvenog osiguranja vezano za zdravstvene i sigurnosne rizike, mala ili nikakva naknada troškova ili dohodak, nejasan pravni položaj, produljeno trajanje pripravništva itd.).

Osim ta dva problema, zainteresirane strane naglasile su i činjenicu da veliki broj pripravnika nije plaćen ili je premalo plaćen‑ što može stvoriti problem jednakog pristupa[6] i vodi prema trendu zamjene plaćenih radnika pripravnicima[7]. Pripravnicima se uz to ponekad i ne govori jasno da li će primati plaću ili naknadu troškova, ili im se ne daju informacije o ključnim radnim uvjetima poput zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nesreće na radnom mjestu ili prava na dopust.

Što je veća transparentnost s obzirom na obrazovni sadržaj i radne uvjete pripravništva, tržište rada će biti učinkovitije. Iz ankete Eurobarometra o pripravništvu provedenoj u 2013. vidljivo je da bi se transparentnost s obzirom na radne uvijete u obavijestima o slobodnim mjestima i oglasima za pripravnički staž mogla poboljšati.

Regulatorni okviri država članica, a posebno strogost njihovih propisa uvelike se razlikuju u pojedinim državama članicama kao i vrste pripravničkog staža. U nekim državama članicama ne postoji pravna definicija pripravničkog staža. Iako je trenutačna neusklađenost propisa i nepostojanje kriterija kvalitete u općoj uporabi znatna, zajedničko shvaćanje pripravništva i njegovih minimalnih standarda mogu pridonijeti oblikovanju politika i regulatornih pristupa u državama članicama. Konačno, dokazi pokazuju da je broj transnacionalnih pripravništva vrlo nizak[8], usprkos vrlo visokim stopama mobilnosti među studentima, primjerice u programu Erasmus. Čini se da je to važna propuštena prilika za smanjenje nezaposlenosti mladih putem mobilnosti: transnacionalna pripravništva mogla bi biti ključni čimbenik za pomoć zapošljavanju mladih ljudi u drugoj državi članici. Kvalitativni okvir za pripravništvo mogao bi na razini EU-a pomoći pri rješavanju problema malog broja transnacionalnih pripravništva. Njime bi se omogućilo zaobići ključnu prepreku prekogranične mobilnosti, a to je nedostatak informacija u području velike neusklađenosti propisa. Razvoj kvalitativnog okvira za pripravništvo neophodan je za širenje EURES-a na pripravništva, kako je zatražilo Europsko vijeće u svojim zaključcima[9] iz lipnja 2012.

Komisija je, kao odgovor na vrlo visoku stopu nezaposlenosti mladih u više država članica i slijedom ranijih obaveza, predložila Prijedlog za uspostavu Jamstva za mlade[10], koje je Vijeće donijelo 22. travnja 2013.[11]. Jamstvom se poziva države članice da se pobrinu da svi mladi do 25 godina dobiju kvalitetno zaposlenje, nastavak obrazovanja i naukovanje ili pripravnički staž najviše četiri mjeseca od početka nezaposlenosti ili napuštanja formalnog obrazovanja. Uvjeti za kvalitetan pripravnički staž ključni su za učinkovitu provedbu Preporuke. 

U tom kontekstu, ovim prijedlogom Preporuke Vijeća zahtjeva se da se izobrazbom olakša prijelaz od obrazovanja na radno mjesto i tako osigura više prilika za zapošljavanje mladih. Prijedlogom se utvrđuju smjernice kojima se može osigurati visoka kvaliteta obrazovnog sadržaja i primjereni uvjeti rada. U prijedlogu se opisuje i na koji način će Komisija podržati djelovanje država članica putem okvira za financiranje Europske unije, razmjenom dobre prakse i nadzorom. Njime se pokrivaju takozvana pripravništva „otvorenog tržišta”, tj. pripravništva dogovorena između pripravnika i pružatelja pripravništva (poduzeće, neprofitna organizacija ili vlada) bez uplitanja treće strane, koja se u pravilu odrađuju nakon završetka studija i/ili u sklopu potrage za zaposlenjem. Predložena preporuka ne odnosi se na pripravništva koja čine dio akademskog ili strukovnog kurikuluma, ni na ona koja čine dio obvezatnog pripravničkog staža (npr. u području medicine, arhitekture itd.)

Prijedlog je popraćen ocjenom učinka koja sadrži ishod konzultacija zainteresiranih strana, detaljnu analizu problema u vezi s izobrazbom, raspravu o pravnim pitanjima i supsidijarnosti te analizu mogućih načina rješavanja predmetnog problema.

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA S ZAINTERESIRANIM STRANAMA I OCJENA UČINKA

Javno savjetovanje

Komisija se savjetovala s nizom zainteresiranih strana o problemima povezanim s pripravničkim stažom i mogućim rješenjima.

Sindikati, nevladine organizacije, organizacije mladih, obrazovne institucije i većina ispitanih pojedinaca uglavnom su podržali inicijativu Komisije kao odgovor na javno savjetovanje između travnja i srpnja 2012. Iako uglavnom podržavaju inicijativu, udruge poslodavaca, gospodarske komore i države članice često su ukazivale na potrebu da se održi dostatna prilagodljivost okvira uzimajući u obzir raznolikost nacionalnih praksi.

Većina se ispitanika složila s analizom Komisije (pisani sporazum o pripravničkom stažu, jasni ciljevi i obrazovni sadržaj[12], ograničeno trajanje, primjerena pokrivenost socijalnim osiguranjem itd.). Poduzeća i neke udruge poslodavaca smatraju da pitanja naknade i socijalne zaštite ne spadaju pod nadležnost EU-a.

Savjetovanje s socijalnim partnerima

Savjetovanje sa socijalnim partnerima u dvije etape o inicijativi QFT-a održalo se između listopada 2012. i veljače 2013. Socijalni partneri ponovo su naglasili stavove koje su zauzeli na javnom savjetovanja, dok su sindikati zagovarali jaču inicijativu, a poslodavci bili zabrinuti zbog fleksibilnosti i opterećenja poslovanja. Međutim, nisu pokrenuli pregovore o mogućem sporazumu prema članku 154. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Dana 11. lipnja 2013., ETUC, BUSINESSEUROPE, UEAPME i CEEP predstavili su Okvir djelovanja za zapošljavanje mladih (FoA), koji nastao kao posljedica pregovora o socijalnom dijalogu uzimajući u obzir namjeru Komisije da predloži Preporuku Vijeća za europski kvalitativni okvir za pripravništvo. Socijalni partneri predviđaju poduzimanje daljnjih zajedničkih aktivnosti prema Vijeću i Europskom parlamentu temeljem nadolazećeg prijedloga Komisije za Preporuku Vijeća o europskom QFT-u.

Mala i srednja poduzeća (MSP-i)

Između ožujka i lipnja 2013., provedena je anketa za MSP-ove kako bi iz perspektive poslodavca istražila kvaliteta pripravništva koje osiguravaju MSP-ovi i kako bi se ocijenila usklađenost troškova mogućih mjera u QFT-u. Ukupno 914 MSP-ova odgovorilo je na anketu. Anketom je istaknuta važnost pripravništva u stvaranju radnih mjesta u MSP-ovima, budući da većina ispitanika (71,9 %) vide pripravništvo kao način biranja budućih zaposlenika. Anketa je potvrdila i da velika većina MSP-ova (9 od 10) nema problema s predloženim elementima kvalitete.

Anketa Eurobarometera o pripravništvu

Anketa Eurobarometera provedena je u 27 država EU-a i Hrvatskoj u svibnju 2013 kako bi se zabrinutost oko kvalitete pripravništva izrazila u brojkama. Rezultati ove prve ikad ankete diljem čitavog EU-a na temu uključuju:

· potvrdu o raširenosti pripravništva: 46 % anketiranih osoba od 18 do 35 godina pohađalo je najmanje jedno pripravništvo; 

· jedno od tri pripravništva smatra se nezadovoljavajućim, u smislu ili radnih uvjeta (25 % svih pripravnika), obrazovnog sadržaja (18 %) ili oboje;

· ključni čimbenik rijetkih transnacionalnih pripravništva (9 % svih pripravništva) je nedostatak informacija: 38 % onih koji se nisu odlučili na pripravništvo u inozemstvu rekli su da je razlog manjak informacija o pravilima pripravništva u drugim državama članicama.

Ekonometričkom analizom temeljenom na rezultatima Eurobarometra ustanovljena je značajna korelacija između kvalitete pripravništva i „ishoda zapošljavanja“.  Drugim riječima, oni koji su pohađali pripravništvo niže kvalitete imaju znatno manju mogućnost pronalaska zaposlenja nakon završetka pripravničkog staža.

Ocjena učinka

Sljedeća faza savjetovanja sa socijalnim partnerima popraćena je analitičkim dokumentom[13] o problemima u vezi s kvalitetom pripravništva u kojem su utvrđene mogućnosti politika koje se mogu primijeniti kao rješenje. 

Ovaj dokument je prethodno proširen u 2013. godini kako bi činio punopravnu ocjenu učinka (IA)[14] s prethodno neobjavljenim podacima o broju i kvaliteti pripravništva, i novim dokazom o povezanosti između kvalitete i izgleda za zapošljavanje. Ocjenom učinka određuju se i analiziraju mogućnosti politika za povećanje udjela kvalitetnih pripravništva, naročito izdavanjem standarda „najbolje prakse“ i poticanjem poslodavaca da ne nude pripravništva koje ne zadovoljavaju standarde kvalitete. U ocjeni se analiziraju i nove prijedlozi o transparentnosti kako bi se mladima olakšala provjera kvalitete pripravništva.

U ocjeni se ispituju četiri različite mogućnosti uz osnovni scenarij: 

· postavljanje web stranice s informacijama; 

· dobrovoljno uspostavljanje kvalitete;

· prijedlog Preporuke Vijeća; i

· prijedlog Direktive.

U ocjeni se zaključuje da je najučinkovitija i najusklađenija mogućnost da se prijedlog Komisije za Preporuku Vijeća o QFT-u prenese na nacionalnu praksu i/ili nacionalni pravni sustav od strane država članica.

Ocjenom se preporučuje državama članicama da se pobrinu da je zaključak pisanog sporazuma o pripravničkom stažu obavezan. Sporazum bi uključivao informacije o obrazovnim ciljevima pripravničkog staža, radnim uvjetima, plaći ili naknadi ili izostanku obje, pravima i obavezama prema primjenjivom zakonodavstvu EU-a i nacionalnom zakonodavstvu, kao i trajanju pripravništva.

Dodatnim zahtjevima za transparentnost poticala bi se kvalitetna pripravništva i/ili obeshrabrivala pripravništva koje ne zadovoljava standarde kvalitete.

Oglasi za radna mjesta za pripravništva morali bi, prema najboljoj mogućnosti, pružati informacije o tome je li pripravništvo plaćeno ili ne, i ako jest, o kojem se iznosu naknade troškova/dohotka radi. Nadalje, pružatelje pripravništva traži se da otkriju koliko je pripravnika dobilo ponudu za zaposlenje nakon završetka njihovog pripravničkog staža.

3.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

Pravna osnova

Pravna osnova ovu inicijativu su članci su 153., 166. i 292. UFEU-a. Prema članku 292. UFEU-a Vijeće može donijeti preporuke na temelju prijedloga Komisije u područjima nadležnosti EU.

U skladu s člankom 153. UFEU-a, Unija podržava i nadopunjava aktivnosti država članica u području, između ostalog, uvjeta rada, socijalne sigurnosti i zaštite radnika kao i uključivanje osoba isključenih iz tržišta rada koje se bore sa socijalnom izolacijom. U skladu sa sudskom praksom Suda pripravništva koja se plaćaju obuhvaćena su člankom 153.

Kako bi bila obuhvaćena i pripravništva koja se ne plaćaju, dodan je članak 166. UFEU-a kao dodatna pravna osnova. Sukladnoj toj odredbi, Unija provodi politiku strukovnog osposobljavanja koja podržava i nadopunjava aktivnost države članice, istovremeno u potpunosti poštujući odgovornost države članice za sadržaj i organizaciju strukovnog osposobljavanja.

Stoga, ovisno o tome plaća li se pripravništvo ili ne, primjenjivat će se članak 153., odnosno članak 166. UFEU-a.

Odredbe članka 153. UFEU-a ne primjenjuju se na dohodak, prema članku 153., stavku 5. UFEU-a. Međutim, posljednja provedba ne sprječava rješavanje problema u vezi transparentnosti plaćanja, preporukom da pisani sporazum o pripravničkom stažu jasno navodi hoće li ili pripravnik biti plaćen ili ne.

Može se napraviti usporedba s drugim instrumentima EU-a poput Direktive 91/533/EEZ, o obavezi poslodavca da obavijesti zaposlenika o uvjetima primjenjivim na ugovor ili radni odnos. U članku 2. te Direktive utvrđeno je da:

1. Poslodavac je obavezan je obavijestiti zaposlenika...o ključnim aspektima ugovora ili radnog odnosa.

2. Podaci iz...obuhvaćaju u najmanju ruku sljedeće:

(h) početni osnovni iznos, druge sastavne elemente i učestalost plaćanja dohotka na koji zaposlenik ima pravo…'[15]

Slično tome, prijedlog Direktive o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u okviru transfera unutar korporacije[16] obraća se problemu plaćanja kao dijelu pisma zaduženja od poslodavca ili dijelu ugovora.

Izobrazba je središnji cilj politike zapošljavanja i obrazovanja EU-a. Ona je i važan dio slobode kretanja osoba prema članku 45. UFEU-a - temeljne slobode zaštićene Ugovorom. S obzirom na transnacionalno obilježje pripravništva, zasebnim djelovanjem pojedinačnih država članica ne postižu se ciljevi predložene inicijative - sveobuhvatno poboljšanje kvalitete pripravništva koje se provode u EU-u.

Konačno, Povelja o temeljnim pravima Europske unije sadrži i brojna prava i slobode koja mogu biti relevantne za buduće mjere koje se tiču pripravništva, posebno članak 21. (nediskriminacija), članak 29. (pravo pristupa službama za zapošljavanje), članak 31. (pravedni radni uvjeti) i članak 32. (zabrana dječjeg rada i zaštita mladih na radnom mjestu).

Supsidijarnost

Načelo supsidijarnosti primjenjuje se ako prijedlog ne ulazi pod isključivu nadležnost Unije. 

U slučaju pripravništva, rješenje koje se primjenjuje na čitavi EU pruža nekoliko prednosti:

(1) Smjernice o kvaliteti koje su donijela ili predložila različita tijela u različitim državama članicama općenito ukazuju na slične elemente koji bi trebali biti presudni za poboljšanje kvalitete pripravništva. To pokazuje da presudni standardi kvalitete za pripravništva ne trebaju biti temeljno različiti s obzirom na nacionalne prakse i lokalne uvjete.

(2) Rješenje koje bi se primjenjivalo na čitavi EU bilo bi korisno s obzirom na mobilnost pripravnika. Mladi ljudi lakše bi prihvatili pripravništvo u drugoj državi ukoliko bi standardi ili pravila davali jasnu sliku onoga što ih očekuje.   

(3) Iskustvo je pokazalo kako bi se, vezano za probleme koordinacije, definicija međunarodno prihvaćenih standarda kvalitete stvorila lakše kad bi nadnacionalne institucije prihvatile koordinacijsku ulogu i uloga pružanja podrške 

Države članice mogu pojedinačno donijeti mjere za poboljšanje kvalitete pripravništva, međutim više su puta pozivali Komisiju da donese QFT (vidjeti zaključke triju nedavno održanih sjednica Europskoga vijeća: prosinac 2012., veljača 2013. i lipanj 2013.).

U situaciji u kojoj se regulatorni okviri razilaze, bilo bi korisno odrediti zajedničke stavove u pogledu definicije pripravničkog staža i njegovih minimalnih standarda. Time bi se lakše oblikovali regulatorni pristupi država članica jer se predloženi standardi moraju provesti putem posebnog regulatornog pristupa. Na taj bi način EU mogao pružiti konkretnu potporu državama članicama u provedbi smjernice za zapošljavanje br. 8 iz strategije Europa 2020., a posebice „donošenjem planova pomoći mladima, posebno onima koji nisu zaposleni te nisu u fazi obrazovanja ili osposobljavanja kako bi pronašli prvi posao, stekli radno iskustvo ili se dalje obrazovali i osposobljavali, postali naučnici, te brzim intervencijama kod nezaposlenosti mladih“. Time bi se apostrofirala jedna ključna prepreka prekograničnoj mobilnosti – manjak informacija u području velike regulatorne rascjepkanosti – a Preporuka bi pomogla u potpori kroz Easmus+[17] i daljnji razvoj EURES-a[18].

Proporcionalnost

Preporuka Vijeća omogućava strogo poštivanje načela proporcionalnosti:  Države članice koje su u svoje zakonodavstvo ili nacionalne prakse već uvele predložena osiguranja i elemente kvalitete ne trebaju djelovati. Države članice slobodne su procijeniti je li razborito izaći izvan granica predloženog QFT-a, uglavnom kako bi zaobišle pitanje minimalnog dohotka, o kojem se u QFT-u ne govori.

4.           UTJECAJ NA PRORAČUN

Nije značajno.

5.           ELEMENTI MOGUĆNOSTI

Nije značajno.

2013/0431 (NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o kvalitativnom okviru za pripravništvo

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 153., 166., i 292.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)       Krizom su naročito pogođeni mladi. Stope nezaposlenosti mladih dosegle su povijesne vrhunce posljednjih godina u nekoliko država članica, bez ikakvog pokazatelja skorog smanjenja. Poticanje mogućnosti zapošljavanja i produktivnosti mladih ljudi ključno je za njihov ulazak na tržište rada.

(2)       Olakšavanje prijelaza iz obrazovanja u zapošljavanje ključno je za poboljšanje prilika za zapošljavanje za mlade na tržištu rada. Nužno je poboljšati obrazovanje mladih i olakšati njihovo zapošljavanje kako bi se postigao glavni cilj strategije Europa 2020. od 75 % zaposlenih u dobnoj skupini 20 – 64 godina. U smjernici br. 8. politika zapošljavanja država članica države članice poziva se da donesu „planove pomoći mladima, posebno onima koji nisu zaposleni te nisu u fazi obrazovanja ili osposobljavanja kako bi pronašli prvi posao, stekli radno iskustvo ili se dalje obrazovali i osposobljavali, postali naučnici, te brzim intervencijama kod nezaposlenosti mladih“[19].

(3)       Tijekom posljednja dva desetljeća, mladima je ulazak na tržište bitno olakšan pripravničkim stažem.

(4)       Socioekonomski troškovi nastaju ako pripravništva, posebno ona koja se ponavljaju, zamjene regularno zaposlenje, naročito na početnim pozicijama koje se obično nude mladim osobama. Štoviše, pripravništva loše kvalitete, posebno ona s malo obrazovnog sadržaja, ne vode do značajnih pojačanja produktivnosti niti donose pozitivne učinke. Društveni troškovi odnose se i na neplaćena pripravništva koja mogu ograničiti mogućnosti zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju.

(5)       Postoji dokaz da su kvaliteta pripravništva i ishod zapošljavanja povezani. Važnost pripravništva u olakšavanju prijelaza na zapošljavanje ovisi o njihovoj kvaliteti u smislu sadržaja obrazovanja i radnih uvjeta. Kvalitetna pripravništva izravno povećavaju produktivnost, olakšavaju usklađivanje za izobrazbe i promiču mobilnost, uključuju troškove usklađivanja za legitimne izobrazbe i traženje izobrazba, za poduzeća i za mlade osobe.

(6)       Preporuka Vijeća o uspostavljanju Jamstva za mlade[20] poziva države članice da se pobrinu da svi mladi do 25 godina prime kvalitetno zaposlenje, nastavak obrazovanja i naukovanje ili pripravnički staž najviše četiri mjeseca od početka nezaposlenosti ili napuštanja formalnog obrazovanja.  

(7)       Očito je iz raznih studija i anketa da problemi kvalitete utječu na značajni dio pripravništva, najaviše kada nijedna ustanova za obrazovanje i pripravništvo nije odgovorna za obrazovni sadržaj i radne uvijete pripravništva (tzv. pripravništva „otvorenog tržišta“).

(8)       Dokazi pokazuju da se značajnom dijelu pripravnika daju manje zahtjevi zadaci bez zadovoljavajućeg obrazovnog sadržaja. Kvalitetnom pripravništva mora se pružiti solidan i značajan obrazovni sadržaj, posebno određivanjem specifičnih vještina koje se stječu, nadgledanjem pripravništva i mentorstvom pripravnika kao i praćenjem njegovog/njezinog napretka.

(9)       Postoje problemi i u odnosu na uvjete rada, odnosno dugi radni dan, socijalno osiguranje od zdravstvenih rizika i nesreće na radnom mjestu, niski dohodak i/ili mala naknada troškova ili njihov izostanak, nejasnoće u pravnim sustavima i produljeno trajanje pripravništva.

(10)     Pripravništvo je diljem Unije trenutno regulirana na vrlo različite načine. Kada se primjenjuje regulacija, ona pruža različite elemente kvalitete ili različite provedbe prakse, dok u nekim državama članicama i sektorima pripravništva i dalje nisu regulirana. Značajni dio pružatelja pripravništva koriste pripravnike za neplaćeni rad ili rad uz manje troškove, što je često uzrokovano nedostatkom regulacijskog okvira ili instrumenta, ili manjkom transparentnosti s obzirom na radne uvjete pripravništva i njihove obrazovne sadržaje.

(11)     Kvalitativnim okvirom za pripravništvo podržava se poboljšanje radnih uvjeta i obrazovnog sadržaja pripravništva. Zaključak pisanog sporazuma o pripravničkom stažu koji utvrđuje obrazovne ciljeve, primjerene radne uvjete, prava i obaveze i razumno trajanje pripravništva sačinjava glavni element kvalitativnog okvira za pripravništvo.

(12)     Nedostatak informacija jedan je od uzroka loše kvalitete pripravništva i puno je rašireniji problem u vezi s pripravništvom nego s stvarnim zapošljavanjem. Zahtjevi za povećanom transparentnosti oglasa ili obavijesti slobodnih mjesta za pripravnički staž pomogli bi poboljšati radne uvjete i potaknuti prekograničnu mobilnost.

(13)     Socijalni partneri igraju ključnu ulogu u izradi, provedbi i nadzoru politike i programa izobrazbe. Suradnja između socijalnih partnera i odgovarajućih vlasti može pružiti mladima ciljane informacije o raspoloživim prilikama za zapošljavanje i vještinama potrebnim na tržištu rada, kao i o pravima i odgovornostima pripravnika. Uz to, socijalni partneri mogu imati ulogu u olakšavanju provedbe QFT-a, naročito objašnjavanjem i davanjem na raspolaganje jednostavnog i sažetog modela sporazuma o pripravničkom stažu, osobito za upotrebu od strane mikro poduzeća koji je skrojen prema njihovim potrebama. U njihovom Okviru djelovanja za zapošljavanje mladih od srpnja 2013. europski su socijalni partneri primili na znanje namjeru Komisije da predloži Preporuku Vijeća o europskom kvalitativnom okviru za pripravništvo te su najavili kako će podržati države članice u njihovim naporima da poboljšaju kvalitetu pripravništva.

(14)     Jedan od izazova je povećanje prekogranične mobilnosti pripravnika u Uniji kako bi se potaklo stvaranje pravog europskog tržišta rada. Postojeće razlike u uređenju predstavljaju prepreku razvoju prekogranične mobilnosti pripravnika. Štoviše, u nekim slučajevima, administracijske i pravne prepreke prekograničnoj mobilnosti pripravnika utječu na nekoliko država članica koje primaju pripravnike. Kvalitativnim okvirom za pripravništvo olakšava se pristup transnacionalnim preporukama.

(15)     Razvojem kvalitativnog okvira za pripravništvo doprinosi se transparentnosti. Osim toga, podržava se širenje EURES-a na pripravništva i na taj način olakšava mobilnost i pomaže poduprijeti mobilnost pripravnika koju pruža Erasmus+.

(16)     Programi koji nude i promiču pripravništva za mlade mogu tražiti financijsku potporu Europskih fondova. Uz to, Inicijativom za zapošljavanje mladih podržava se pripravništvo u kontekstu Jamstva za mlade, ciljajući na mlade iz područja Unije koja su najviše pogođena nezaposlenošću mladih i koju sufinancira Europski socijalni fond (ESF) 2014-20. Inicijativa za zapošljavanje mladih i ESF mogu se iskoristiti kako bi se povećao broj i kvaliteta planova za pripravništva država članica. To uključuje moguće povećanje troška pripravništva uključujući, pod određenim uvjetima, i povećanje dijela naknade. Nadalje, u okviru njih mogu se izdvojiti sredstva za druge oblike izobrazbi za mlade osim pripravništva, primjerice za jezične tečajeve.

(17)     Komisija je pokrenula posebno Program tehničke pomoći ESF-a kojim se pomaže državama članicama da uspostave planove za pripravništvo uz podršku ESF-a. Ovaj Programom tehničke pomoći ESF-a pružaju se strateški i operativni savjeti i savjeti o politikama nacionalnim i regionalnim vlastima uzimajući u obzir uspostavu novih planova za pripravništvo ili modernizaciju postojećih planova.

(18)     Vijeće je u svojoj Rezoluciji o strukturiranom dijalogu o zapošljavanju mladih u svibnju 2011. izjavilo da „je kvalitativni okvir za pripravništvo potreban kako bi se osigurala obrazovna vrijednost takvog iskustva”.

(19)     Zaključci Vijeća iz lipnja 2011. o „Promicanju zapošljavanja mladih u svrhu postizanja ciljeva strategije Europa 2020.“ pozivaju Komisiju da „pruži smjernice o uvjetima visoke kvalitete pripravništva u kvalitativnom okviru za pripravništvo“[21].

(20)     Europski parlament je u lipnju 2012., u svojoj „Rezoluciji o oporavku s visokim stupnjem zaposlenosti“[22]  pozvao Komisiju da predstavi što je prije moguće „prijedlog za Preporuku Vijeća o kvalitativnom okviru za pripravništvo“ i da definira „minimalne standarde za potporu i prihvaćanje prijedloga o pripravništvu visoke kvalitete“.

(21)     Europsko Vijeće je na sjednici od lipnja 2012. pozvalo Komisiju da ispita mogućnost širenja portala EURES na pripravništva.[23]

(22)     U skladu s zaključcima Europskog Vijeća iz prosinca 2012. poziva se Komisija da „ubrzano završi kvalitativni okvir za pripravništvo“

(23)     U paketu mjera za zapošljavanje mladih od prosinca 2012. Komisija je pokrenula konzultacije QFT-u. Socijalni partneri EU-a su u svom odgovoru obavijestili Komisiju da nisu htjeli pokrenuti pregovore za autonomni sporazum prema članku 154. UFEU-a[24].

(24)     U lipnju 2013. Europsko Vijeće je ponovno potvrdilo da bi  „kvalitativni okvir za pripravništvo trebao biti uspostavljen početkom 2014.“

(25)     Kvalitativni okvir važna je referentna točka za određivanje ponude pripravništva dobre kvalitete prema Preporuci Komisije o uspostavljanju Jamstva za mlade.

(26)     Sukladno Godišnjem pregledu rasta iz 2014.[25] „potrebno je olakšati prijelaz iz škole na posao, vodeći posebno računa o tome da se poveća dostupnost kvalitetnijih pripravništva i naukovanja.”

(27)     U svrhu ove Preporuke, pripravništva su shvaćena kao ograničeno razdoblje radne prakse, dogovoreno između pripravnika i pružatelja pripravništva bez uključivanja treće strane, a koje uključuje element učenja s ciljem stjecanja praktičnog iskustva prije prelaska na pravo radno mjesto (pripravništva „otvorenog tržišta”). 

(28)     Ovom bi se Preporukom trebala obuhvatiti sva pripravništva „otvorenog tržišta” bez obzira plaćaju li se ili ne.

(29)     Ovom se Preporukom ne obuhvaćaju stručne radne prakse koje su dio akademskog kurikuluma, formalnog obrazovanja ili tečaja osposobljavanja. Pripravništva čiji je sadržaj reguliran nacionalnim zakonom i čije je pohađanje uvjet za stjecanje sveučilišne diplome ili za pristup određenoj profesiji (npr. u okviru studija medicine, arhitekture) nisu obuhvaćene ovom Preporukom.

OVIME PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA DA:

(1) poboljšaju kvalitetu pripravništva „otvorenog tržišta”, posebno s obzirom na obrazovni sadržaj i radne uvjete, s ciljem olakšavanja prijelaza mladih osoba s obrazovanja na posao donošenjem unutar svojeg zakonodavstva ili nacionalne prakse slijedeća načela za kvalitativni okvir za pripravništvo:          

Zaključak o pisanom sporazumu o pripravničkom stažu

(2) zahtijevaju da se pripravnički staž temelji na pisanom sporazumu zaključenom prije pripravništva između pripravnika i pružatelja pripravništva;

(3) osiguraju da sporazumi o pripravničkom stažu ukazuju na obrazovne ciljeve, radne uvjete, pitanje osiguravanja dohotka ili naknade pripravniku od strane pružatelja pripravništva, prava i obaveze uključenih strana prema primjenjivom zakonodavstvu Unije i nacionalnom zakonodavstvu, kao i na trajanje pripravništva, kako je navedeno u preporukama 4 – 12; 

Ciljevi učenja

(4) promiču najbolju praksu s obzirom na ciljeve učenja kako bi se pomoglo mladima da steknu praktično iskustvo i primjerene vještine; zadaci koji se dodjeljuju pripravnicima trebali bi omogućiti postizanje ovih ciljeva;

(5) ohrabriti pružatelje pripravništva da odrede mentora za svakog pripravnika koji će ga voditi kroz dodijeljene zadatke i nadzirati njezin/njegov napredak;

Radni uvjeti

(6) osiguraju poštivanje prava pripravnika u skladu s primjenjivim  zakonodavstvom Unije i nacionalnom zakonodavstvu, kao i njihovi radni uvjeti, uključujući primjenjiva ograničenja za najveći broj tjednih radnih sati, najmanja dnevna i tjedna razdoblja odmora i najmanji broj dana za odmor.

(7) zahtijevaju od pružatelja pripravništva da razjasne pokrivenost zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nesreće na radnom mjestu te bolovanja;

(8) osiguraju da sporazum o pripravničkom stažu jasno ukazuje da li je određivanje dohotka i/ili naknade troškova primjenjivo, i ako jest, koji je njihov iznos.

Prava i obaveze

(9) osiguraju da sporazum o pripravničkom stažu propisuje prava i obaveze pripravnika i pružatelja pripravništva, uključujući prema potrebi pravilo o povjerljivosti i pravo na intelektualno vlasništvo pružatelja pripravništva

Razumno trajanje

(10) ograniče razumno trajanje pripravništva koje u pravilu ne prelazi šest mjeseci, osim u slučajevima kada je produljenje opravdano, primjerice kod programa obuke za zapošljavanje unutar organizacije, ili kada se radi o pripravništvu koja se pohađa u drugoj državi članici;

(11) razjasne okolnosti i uvjete prema kojima pripravništvo može biti produljeno ili obnovljeno nakon što je prvotni sporazum o pripravničkom stažu istekao;

(12) potiču praksu navođenja u sporazumu o pripravničkom stažu da i pripravnik i pružatelj pripravništva mogu okončati pripravnički staž pisanom obavijesti dva tjedna unaprijed;

Pravilno priznanje pripravništva

(13) potiču pružatelje pripravništva da potvrdom ili pismom preporuke potvrde znanje, vještine i sposobnosti stečene tijekom pripravničkog staža;

Zahtjevi transparentnosti

(14) osiguraju da pružatelji pripravništva navode u svojim obavijestima i oglasima za slobodna mjesta informacije o uvjetima pripravništva, posebno primjenjuje li se određivanje dohotka i/ili naknade troškova i socijalna pokrivenost, i osiguraju da službe za zapošljavanje primjenjuju zahtjeve transparentnosti i pružaju odgovarajuće profesionalno usmjerenje;

Socijalni partneri

(15) promiču aktivno sudjelovanje socijalnih partnera u provedbi kvalitativnog okvira za pripravništvo

Prekogranična pripravništva

(16) olakšaju prekograničnu mobilnost pripravnika u Europskoj uniji inter alia, pojašnjavanjem nacionalnog pravnog okvira za pripravništva otvorenog tržišta i uspostavljanje jasnih pravila o primanju pripravnika iz, i slanja pripravnika u, druge države članice i smanjenjem administrativnih formalnosti;

(17) promiču upotrebu proširene EURES mreže i razmjene informacija o pripravništvu putem EURES portala i poticati službe za zapošljavanje da postave informacije o slobodnim mjestima za pripravnički staž na portalu EURES-a;

Upotreba Europskih strukturnih i investicijskih fondova

(18) iskoriste Europske strukturne i investicijske fondove, tj. Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj u sljedećem programskom razdoblju 2014. - 2020. te prema potrebi Inicijativu zapošljavanja mladih u svrhu povećanja broja i kvalitete pripravništva, uključujući putem učinkovitih partnerstava sa svim odgovarajućim zainteresiranim stranama;

Provedba kvalitativnog okvira za pripravništvo

(19) provedu kvalitativni okvir za pripravništvo što je prije moguće, najkasnije do kraja 2014.;

(20) odrede javnu vlast koja vodi provedbu i komunicira Komisiji na koji se način QFT-i provode;

(21) promiču aktivno sudjelovanje službi za zapošljavanje, obrazovnih institucija i pružatelja pripravništva u provedbi kvalitativnog okvira za pripravništvo;

NAPOMINJE DA KOMISIJA NAMJERAVA:     

(22) održavati blisku suradnju s državama članicama, socijalnim partnerima i drugim zainteresiranim stranama s obzirom na brzu provedbu ove Preporuke;

(23) nadzirati provedbu kvalitativnog okvira za pripravništvo slijedom ove Preporuke i analizirati utjecaj politika na snazi;

(24) izvješćivati o napretku u provedbi Preporuke na temelju informacija iz država članica;

(25) surađivati s državama članicama, socijalnim partnerima, službama za zapošljavanje i organizacijama mladih i pripravnika u svrhu promicanja ove Preporuke;

(26) poticati i podržavati države članice, uključujući promicanje razmjene najboljih praksi između njih, iskoristiti Europski socijalni fond i Europski regionalni razvojni fond i druge europske fondove za programsko razdoblje 2014. - 2020. u svrhu povećanje broja i kvalitete pripravništva;

(27) nastaviti s naporima da se poveća broj ponuda za transnacionalna pripravništva pod programom Erasmus+;

(28) raditi zajedno s državama članicama prema uključenju pripravništva u EURES i postaviti web-stranicu o nacionalnim pravnim okvirima za pripravništva.

Sastavljeno u Bruxellesu,

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

[1]               COM(2012) 727 završna verzija, 5.12.2012.

[2]               COM(2012) 728 završna verzija, 5.12.2012.

[3]               EP 2009/2221(INI), 6.7.2010. i Rezolucija 2012/2647(RSP).

[4]               Zaključci Europskog vijeća od prosinca 2012., veljače 2013. I lipnja 2013.

[5]               SWD(2012) 407 završna verzija, 5.12.2012.

[6]               Prema izvješću o Minimalnim nacionalnim dohocima (2011) Komisije za niska primanja Ujedinjene Kraljevine, pripravništvo sve češće navodi se kao preduvjet za zapošljavanje.

[7]               Komisija za niska primanja Ujedinjene Kraljevine u izvješću iz 2013. navodi “široko raširenu praksu neplaćanja minimuma za položaje koji djeluju kao zaposlenje”.

[8]               Anketa Eurobarometra provedena 2013. pokazuje da je samo 9 % pripravništva održano u inozemstvu.

[9]               www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_Data/docs/pressdata/en/ec/131388.pdf

[10]             COM(2012) 729 završna verzija, 5.12.2012.

[11]             Preporuka Vijeća o uspostavi Jamstva za mlade; 2013/C 120/01; 22.4.2013.

[12]             Obrazovni sadržaj, između ostalog, može obuhvatiti početnu izobrazbu, jasno objašnjenje/opis rada organizacije i glavnih problema u tom sektoru i dodjeljivanje mentora da prati rad pripravnika i usmjeri ga.

[13]             SWD(2012) 407 završna verzija, 5.12.2012.

[14]             SWD(2013) 495 završna verzija, 4.12.2013.

[15]             Člankom 3. iste Direktive zahtjeva se da su informacije na raspolaganju zaposlenicima u pisanom obliku, ne kasnije od 2 mjeseca od zapošljavanja.

[16]             COM(2010) 378 završna verzija, 13.7.2010.

[17]             Od 1. siječnja 2014. Erasmus+ postat će novi program EU-a za financiranje u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. imat će novu, moderniziranu strukturu koja će obuhvaćati trenutačne programe financiranja u sektoru, uključujući program cjeloživotnog učenja (programi Comenius, Leonardo, Erasmus, Grundtvig i Transversal), program Mladi na djelu, Jean Monnet, Tempus i Erasmus Mundus.

[18]             EURES je mreža za suradnju između Europske komisije i javnih službi za zapošljavanje u državama članicama. Portalom EURES-a pruža radnicima, zaposlenicima, a uskoro i pripravnicima i pružateljima pripravništva informacije o poslovima, pripravništvima i mogućnostima učenja u čitavoj Europi.

[19]             Odluka Vijeća o Smjernicama  politika zapošljavanja država članica; 2010/707/EU; 21.10.2010.

[20]             Preporuka Vijeća o uspostavi Jamstva za mlade; 2013/C 120/01; 22.4.2013.

[21]             Zaključci Vijeća 11838/11 ‘Promicanje zapošljavanja mladih u svrhu postizanja ciljeva strategije Europa 2020.’ od 17.6.2011.

[22]             Rezolucija 2012/2647(RSP).

[23]             EUCO 76/12 od 28/29. lipnja 2012.

[24]             COM(2012) 727 završna verzija, 11.12.2012.

[25]             COM(2013) 800 završna verzija, 13.11.2013.