OBRAZLOŽENJE

1.           Kontekst prijedloga

Predlažući ovu izmjenu Uredbe (EZ) br. 539/2001[1] kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) br. 1211/2010[2], Komisija želi prilagoditi priloge Uredbi, uzimajući u obzir napredak koji je Republika Moldova ostvarila tijekom dijaloga o liberalizaciji viznog režima tijekom zadnje tri godine, te prenijeti tu zemlju iz Priloga I. (popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica država članica) u Prilog II. (popis trećih zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva) Uredbe, ovaj prijenos u skladu je s političkom obvezom koju je preuzela Europska unija u Zajedničkoj izjavi koja je odobrena na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Pragu 7. svibnja 2009., ističući važnost mobilnosti građana i liberalizacije viznog režima u sigurnom okruženju. EU se obvezao poduzeti postupne korake prema potpunoj dugoročnoj liberalizaciji viznog režima za partnerske zemlje, pod uvjetom da postoje uvjeti za dobro rukovođenu i sigurnu mobilnost. U zajedničkoj izjavi prilikom sastanka Zajedničkog vijeća za suradnju između Europske unije i Republike Moldove 21. prosinca 2009. dogovoreno je započinjanje dijaloga o ispitivanju uvjeta za buduća putovanja državljana Moldove u EU bez vize.

Opći kontekst i temelji prijedloga

U skladu s člankom 62. stavkom 2. točkom (b) podtočkom (i) Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Vijeće je 2001. godine donijelo Uredbu Vijeća (EZ) br. 539/2001 s popisom trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica (takozvani negativni popis) i onih čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (takozvani pozitivni popis). U članku 61. Ugovora o EZ-u navode se ti popisi kao prateće mjere koje su izravno povezane sa slobodnih kretanjem osoba u području slobode, sigurnosti i pravde.

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 5. Uredbe 539/2001, „određivanje onih trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu, i onih koji su izuzeti od tog zahtjeva provodi se na temelju pažljive individualne procjene različitih kriterija koji, inter alia, uključuju nezakonito useljavanje, javni poredak i sigurnost, kao i vanjske odnose Europske unije s trećim zemljama, a također uzimajući u obzir implikacije povezane s regionalnom povezanošću i uzajamnošću”. S obzirom na kriterije javnog reda i nezakonite imigracije, treba se posvetiti posebna pažnja sigurnosti putnih isprava koje izdaju dotične treće zemlje.

Budući da se kriteriji u Uredbi (EZ) br. 539/2001 mogu razviti tijekom vremena u odnosu na treće zemlje, sastav negativnog i pozitivnog popisa treba se preispitati kada je to potrebno.

Uredba (EZ) br. 539/2001 zadnji put je izmijenjena 2010. godine (dvaput) odražavajući, s jedne strane, ishod dijaloga o liberalizaciji viznog režima sa zemljama zapadnog Balkana prenošenjem Albanije i Bosne i Herzegovine u Prilog II. i, s druge strane, redovnu reviziju popisa zemalja prenošenjem Tajvana u Prilog II. Komisija je u studenome 2012.[3] predložila novu redovnu reviziju popisa zemalja. Pregovori o tome prijedlogu još su u tijeku. Sljedeća redovna revizija planirana je za početak 2014., a u njoj će se uzeti u obzir ekonomski učinci liberalizacije viznog režima, kako je najavila Komisija u svojem Priopćenju o vizama i razvoju u studenome 2012. godine[4].

Cilj je trenutačne revizije Uredbe osigurati da sastav popisa trećih zemalja bude u skladu s kriterijima iz uvodne izjave (5) Uredbe u svjetlu napretka koji je ostvarila Republika Moldova u okviru dijaloga liberalizacije viznog režima.

2.           Elementi prijedloga

Nakon pregovora popraćenih obrazloženjima u Kišinjevu 2. ožujka 2010. godine, Dijalog o vizama službeno je otvoren 15. lipnja 2010., na marginama sastanka Zajedničkog vijeća za suradnju između Europske unije i Republike Moldove u Luxembourgu. Tijekom rujna 2010. godine stručnjaci su posjetili Republiku Moldovu kako bi proveli detaljnu „analizu nedostataka” koja je omogućila sveobuhvatnu procjenu situacije u svim pitanjima koje obuhvaća Dijalog o vizama (sigurnost putnih isprava, uključujući biometrijske podatke, nezakonito useljavanje, uključujući ponovni prihvat, javni red i sigurnost, vanjski odnosi i temeljna prava) i koja je u listopadu predstavljena Vijeću, na razini radne skupine. U skladu s Zaključcima Vijeća (Vanjski poslovi) od 25. listopada 2010. o Republici Moldovi te o Istočnom partnerstvu, raspravljalo se o nacrtu Akcijskog plana o liberalizaciji viznog režima za Republiku Moldovu (VLAP), a 16. prosinca 2010. odobrilo ga je i Vijeće.

Moldovska vlada 17. veljače donijela je obrazloženi nacionalni akcijski plan i predstavila ga na sastanku visokih dužnosnika 18. veljače 2011. godine.

Prvo izvješće o napretku[5] u provedbi akcijskog plana liberalizacije viznog režima u Republici Moldovi podneseno je 16. rujna 2011. godine.

Drugo izvješće o napretku[6] u provedbi akcijskog plana liberalizacije viznog režima u Republici Moldovi objavljeno je 9. veljače 2012. godine. Sastanak visokih dužnosnika održao se 27. veljače 2012. i tijekom njega predstavljeno je drugo izvješće o napretku, a raspravljalo se i o sljedećim koracima u procesu.

Treće izvješće o napretku[7] u provedbi akcijskog plana liberalizacije viznog režima u Republici Moldovi objavljeno je 22. lipnja 2012. godine. To je bilo treće i konačno izvješće o napretku prve faze VLAP-A, u kojem je predstavljena Komisijina konsolidirana procjena napretka koji je ostvarila Republika Moldova u ispunjavanju mjerila za ocjenjivanje VLAP-a iz prve faze u vezi s uspostavljanjem zakonodavnog, političkog i institucionalnog okvira.

Daljnju procjenu mogućih migracijskih i sigurnosnih učinaka buduće liberalizacije viznog režima za državljane Moldove koji putuju u EU objavila je Komisija 3. kolovoza 2012., uz sudjelovanje odgovarajućih agencija EU-a i dionika.[8]

Vijeće je 19. studenoga 2012. godine donijelo Zaključke u skladu s procjenom Komisije da je Republika Moldova ispunila sva mjerila za ocjenjivanje unutar prve faze akcijskog plana liberalizacije viznog režima. Uspostavljen je traženi zakonodavni, politički i institucionalni okvir. Nakon toga pokrenut je proces procjene mjerila za ocjenjivanje utvrđenih u drugoj fazi.

Sastanak visokih dužnosnika održao se 28. siječnja 2013. godine i tijekom njega predstavljeni su ciljevi druge faze zajedno s pripremom sljedećih ocjenjivačkih misija. Ocjenjivačke misije Blokova 1, 2, 3 i 4 VLAP-a trajale su od 18. veljače do 15. ožujka 2013. godine. Ocjenjivačke misije bile su jedinstvene u smislu područja primjene i detalja procjene – 4 tjedna uključujući 12 stručnjaka iz država članica zajedno sa službenicima Komisije i EEAS-a. Cilj ovih misija stručnjaka bio je procijeniti razinu ispunjenja mjerila za ocjenjivanje iz druge faze akcijskog plana liberalizacije viznog režima te procijeniti stanje provedbe zakonodavnog, političkog i institucionalnog okvira, u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Izvješća stručnjaka završena su u svibnju 2013. godine. Četvrto izvješće o napretku objavljeno je 21. lipnja 2013. godine[9], a u njemu je predstavljeno stanje provedbe zakonodavnog i institucionalnog okvira, funkcioniranje institucija i razina koordinacije među agencijama.

U petom izvješću o napretku[10] podnesenom 15. studenog 2013. godine prikazuje se razina do koje su se provele preporuke objavljene u četvrtom izvješću, kao i cjelokupno ostvarenje druge faze mjerila za ocjenjivanje VLAP-a. Posvećena je posebna pažnja održivosti reformi i rezultatima koji su ostvareni, između ostalog, razboritim zapošljavanjem, kapacitetom i financiranjem. Izvješće uključuje procjenu razine ispunjavanja preporuka Repubilci Moldovi koje se nalaze u izvješću o procjeni učinka iz kolovoza 2012. godine. Komisija je u izvješću zaključila da je Republika Moldova zadovoljila sva mjerila za ocjenjivanje utvrđena u četiri bloka druge faze VLAP-a, te da je Republika Moldova dodijelila odgovarajuća financijska i ljudska sredstva kako bi se osiguralo da reforme budu održive.

Od započinjanja Dijaloga o vizama između EU-a i Republike Moldove u lipnju 2010. godine i predstavljanja akcijskog plana o liberalizaciji viznog režima moldovskim nadležnim tijelima u siječnju 2011. godine, Komisija redovito izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku koji je ostvarila Republika Moldova u ispunjavanju mjerila za ocjenjivanje utvrđenih unutar četiri bloka prve i druge faze VLAP-a.

Pored tog opsežnog procesa izvješćivanja u vezi s VLAP-om, Komisija također nastavlja nadzirati napredak koji je ostvarila Republika Moldova u važnim područjima VLAP-a:

· sastankom visokih dužnosnika Dijaloga o vizama između EU-a i Republike Moldove,

· zajedničkim pododborom br. 3 EU-a i Republike Moldove

· sastankom visokih dužnosnika partnerstva za mobilnost između EU-a i Republika Moldove,

· dijalogom o ljudskim pravima između EU-a i Republike Moldove,

· zajedničkim odborom EU-a i Republike Moldove za ponovni prihvat i

· zajedničkim odborom EU-a i Republike Moldove za ublažavanje viznog režima .

U svakom od ovih odbora i dijaloga redovito se raspravlja o stanju suradnje između EU-a i Republike Moldove. Tijekom zadnjih sastanaka Zajedničkih odbora o ublažavanju viznog režima i ponovnom prihvatu koji su se održali 12. lipnja 2013. u Bruxellesu i na kojima su sudjelovale i države članice, Komisija je zabilježila sveukupno jako zadovoljavajuću provedbu obaju sporazuma.

Prvotni Sporazum o pojednostavljenju viznog režima između EU-a i Republike Moldove stupio je na snagu 1. siječnja 2008. godine. Omogućio je svim građanima Republike Moldove (dalje u tekstu „državljani Moldove”) smanjene troškove izdavanja viza i ubrzani proces izdavanja, a posebnim kategorijama moldovskih podnositelja zahtjeva omogućio je oslobođenje od plaćanja troškova izdavanja viza, izdavanje većeg broja viza za višekratni ulazak s duljim periodom valjanosti te pojednostavljene popratne zahtjeve za dokazivanje namjere putovanja. Sporazum je isto tako sadržavao ukidanje viza za nositelje diplomatskih putovnica.

Izmijenjeni Sporazum o pojednostavljenu viznog režima s Republikom Moldovom stupio je na snagu 1. srpnja 2013. godine. Ovaj novi sporazum nudi dodatna pojednostavljenja i materijalne koristi državljanima Moldove, konkretno (1) više kategorija podnositelja zahtjeva za vizu ima koristi od pojednostavljenja predviđenih u prvotnom sporazumu (2) odredbe o izdavanju viza za višekratni ulazak s duljim periodom valjanosti određeniim kategorijama putnika u dobroj vjeri ostavljaju manje diskrecije konzulima, (3) suradnja država članica s vanjskim pružateljima usluga podložna je jasnom pravnom okviru i (4) nositelj biometrijskih putovnica izuzimaju se od obveze posjedovanja vize.

Partnerstvo za mobilnost s Republikom Moldovom službeno je započelo u rujnu 2008. godine u Kišinjevu. Uključuje 15 država članica (Bugarska, Češka Republika, Njemačka, Grčka, Francuska, Italija, Cipar, Latvija, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Švedska) i dvije agencije EU-a (FRONTEX i Europska zaklada za osposobljavanje) koje surađuju kako bi predstavile dosljedan pristup suradnji s partnerskim zemljama. Postoji veliki raspon inicijativa provedenih u kontekstu partnerstva koje u potpunosti odražava četiri dimenzije Globalnog pristupa migraciji i mobilnosti (GAAM): olakšavanje legalne migracije i olakšanje mobilnosti, sprječavanje i borba protiv nezakonite migracije te trgovine ljudima, povećanje razvojnog utjecaja migracije i mobilnosti kao i promicanje međunarodne zaštite.

Rješavanje pitanja Pridnjestrovlja nije uvjet za liberalizaciju viznog režima u skladu s VLAP-om. Nadalje, u VLAP-u se ne upućuje na teritorijalnu primjenu. Liberalizacija viznog režima koristit će građanima koji imaju biometrijske putovnice Republike Moldove.

Trenutačni prijedlog odražava ishod gore spomenutih procesa: uzimajući u obzir to da se ublažavanje viznog režima i sporazumi o ponovnom prihvatu s Republikom Moldovom primjenjuju na zadovoljavajući način, Komisija predlaže prijenos Republike Moldove, koja ispunjuje sva mjerila za ocjenjivanje VLAP-a, iz negativnog u pozitivni popis, no s ograničenjem oslobođenja od ukidanja viza na nositelje biometrijskih putovnica izdanih u skladu s normama ICAO-a.

3.           Sljedeći koraci

Dijalog o vizi između EU-a i Republike Moldove pokazao se kao važan i posebno učinkovit alat za provođenje dalekosežnih i teških reformi u području pravosuđa i unutarnjih poslova, no također i izvan utjecaja na područja poput vladavine prava i reforme pravosuđa , uključujući dobro financiranje stranaka, pregled imuniteta i administrativnu modernizaciju. Napredak koji je ostvarila Republika Moldova tijekom posljednje tri godine u svim područjima koja obuhvaćaju četiri bloka VLAP-a stalan je i učinkovit. Njime se pokazuje predanost i stalni napori niza od nekoliko moldovskih vlada i svih državnih institucija da mjerila za ocjenjivanje VLAP-a postanu najveći državni prioritet.

Važno je podsjetiti da su se reforme u nekoliko ključnih područja koje pokriva VLAP ostvarile u prvoj polovici 2013. godine usprkos nestabilnoj političkoj situaciji koja je trajala nekoliko mjeseci što pokazuje odgovarajuću razinu dobrog upravljanja i zrelost javne administracije.

Predstojećim izmjenama pravila EU-a o viznom režimu uvodi se novi mehanizam povlačenja ukidanja viza koji pridonosi održavanju integriteta procesa liberalizacije viznog režima i osigurava kao krajnja mjera da putovanja bez vize neće dovesti do nepravilnosti ili zloupotrebe.

Komisija smatra da je od prošlog lipnja Republika Moldova ostvarila potreban napredak kako bi osigurala učinkovitu i održivu provedbu reforma koje je morala provesti kako bi zadovoljila mjerila za ocjenjivanje VLAP-a. Provele su se sve tražene mjere nakon VLAP-ova 4. izvješća o napretku. Funkcioniranje zakonodavnog i političkog okvira, uspostavljanje institucionalnih i organizacijskih načela kao i provedba postupaka kroz sve faze četiri bloka u skladu su s odgovarajućim europskim i međunarodnim standardima.

Temeljeći se na trenutačnoj procjeni i upućujući na ishod neprekidnog nadzora i izvješćivanja od početka Dijaloga o vizama između EU-a i Republike Moldove, Komisija smatra da Republika Moldova zadovoljava sva mjerila za ocjenjivanje iz četiriju blokova druge faze VLAP-a. Uzimajući u obzir sveukupne odnose između EU-a i Republike Moldove te njihovu dinamiku, Komisija stoga iznosi potrebni zakonodavni prijedlog kako bi se izmijenila EZ Uredba 539/2001, u skladu s dogovorenom metodologijom u okviru VLAP-a.[11]

U ovome kontekstu, korisno je pogledati dostupne statističke podatke. Prema podacima o važećim boravišnim dozvolama, na kraju 2012. godine oko 230 000 Moldavaca legalno je živjelo u EU-u.[12] Statistički podaci pokazuju da se rizik nezakonite migracije državljana Moldavije u EU zadnjih godina smanjio: od 2008. godine kada je uhićeno 6 830 nezakonitih moldovskih imigranata, broj uhićenja smanjivao se svake godine dosegnuvši 3 070 2012. godine, što predstavlja smanjenje od 55%. Zahtjevi za azil također su se tijekom tog perioda prepolovili (- 48%): državljani Moldavije 2012. godine podnijeli su 435 zahtjeva za azil, a 2008. godine 837. Poboljšava se omjer ostvarenih povrataka u usporedbi s brojem donesenih odluka o povratku i dosegao je 73% 2012. godine u usporedbi s 50% tijekom prethodne četiri godine. Konačno, dok je broj zahtjeva za izdavanje schengenske vize za kratkotrajni boravak ostao stabilan tijekom protekle tri godine (varirajući između 50 000 i 55 000), postotak odbijenih zahtjeva za vizu smanjio se naglo s 11.4% 2010. godine na 6.5% 2012. godine. Ovi podaci potvrđuju sve u svemu da se migracijski rizik koji predstavljaju državljani Moldove znatno smanjio. Izmjenama pravila EU-a o viznom režimu u Uredbi 539/2001 uvodi se novi mehanizam povlačenja ukidanja viza koji pridonosi održavanju integriteta procesa liberalizacije vize i osigurava kao krajnja mjera da putovanja bez vize neće dovesti do nepravilnosti ili zloupotrebe.

Komisija će nastaviti aktivno nadzirati stalnu provedbu svih mjerila za ocjenjivanje iz četiri bloka VLAP-a od strane Republike Moldove u okviru postojećih struktura i dijaloga partnerstva i suradnje i, ako je to potrebno, primjenom ad hoc mehanizama.

Kao što je to slučaj s prelaskom zemalja zapadnog Balkana na bezvizni režim, nema razloga da se provedba ukidanja viza za Republiku Moldovu uvjetuje sklapanjem sporazuma o ukidanju viza s EU-om, uzimajući u obzir činjenicu da je Republika Moldova izuzela sve državljane EU-a od obveze posjedovanja vize i da bi, ako se bezvizni režim zloupotrijebi, mehanizmi suspenzije poslužili kao učinkovito rješenje.

4.           Glavne organizacije/stručnjaci koji su sudjelovali u savjetovanju

Konzultirane su države članice.

5.           Procjena učinka

Nije potrebna.

6.           Pravna osnova

U pogledu UFEU-a, ovaj prijedlog predstavlja razvitak zajedničke politike za vize u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) UFEU-a.

7.           Načela proporcionalnosti i supsidijarnosti

U uredbi (EZ) br. 539/2001 navode se treće zemlje čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica (negativni popis) i zemlje čiji su državljani izuzeti od te obveze (pozitivni popis).

Odluka da se popisi izmijene, da se zemlje iz negativnog popisa prenesu u pozitivni popis ili obrnuto spada pod nadležnost Europske unije u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) UFEU-a.

8.           Izbor instrumenata

Uredbu (EZ) br. 539/2001 treba izmijeniti uredbom.

9.           Posljedice za proračun

Predložene izmjene nemaju posljedice za proračun Europske unije.

2013/0415 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani su izuzeti od tog zahtjeva

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

Djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)       Sastav popisa trećih zemalja u prilozima I. i II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 539/2001[13] trebao bi biti i ostati u skladu s kriterijima utvrđenima u toj Uredbi. Treće zemlje za koje se situacija promijenila u vezi s ovim kriterijima trebaju se prenijeti iz jednog Priloga u drugi.

(2)       U skladu sa Zajedničkom izjavom odobrenom na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Pragu 7. svibnja 2009. i u skladu sa završetkom akcijskog plana liberalizacije viznog režima Republike Moldove, Komisija smatra da Republika Moldova zadovoljava sva mjerila za ocjenjivanje utvrđena u akcijskom planu liberalizacije viznog režima.

(3)       Budući da su zadovoljena sva mjerila za ocjenjivanje, Republiku Moldovu treba se prenijeti iz Priloga II. Uredbe (EZ) br. 539/2001. Ukidanje viza trebalo bi se primjenjivati na građane koji imaju biometrijsku putovnicu koju je izdala Republika Moldova u skladu s normama Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO).

(4)       Kada je riječ o Islandu i Norveškoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o njihovu pridruživanju provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine[14] koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke B Odluke Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma[15].

(5)       Ova Uredba predstavlja za Švicarsku razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju shengenske pravne stečevine[16], koje pripadaju u područje iz članka 1. točke B i C Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ[17].

(6)       Ova Uredba predstavlja za Lihtenštajn razvoj odredaba schengenske pravne stečevine kao što je utvrđeno u Protokolu potpisanom između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajn o pridruživanju Kneževine Lihtenštajn Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine[18], koje pripadaju u područje iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU[19].

(7)       Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj ne sudjeluje Ujedinjena Kraljevina, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. koja se odnosi na zahtjev Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske da sudjeluje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine[20]; Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(8)       Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine, u kojoj ne sudjeluje Irska, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. koja se odnosi na zahtjev Irske da sudjeluje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine[21]; Irska stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(9)       Kada je riječ o Cipru, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan i na nju se primjenjuje prije nego on pristupi schengenskom području, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003. godine.

(10)     Kada je riječ o Bugarskoj i Rumunjskoj, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. godine.

(11)     Kada je riječ o Hrvatskoj, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011. godine.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 539/2001 izmjenjuje se kako slijedi:

1.           u Prilogu I. Dijelu 1. briše se upućivanje na Moldovu.

2.           u Prilogu II. Dijelu 1. umeće se sljedeće:

"Moldova, Republika Moldova*

______________

*        Ukidanje viza ograničit će se na građane koji imaju biometrijsku putovnicu izdanu u skladu s normama Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO).”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

[1]               SL L 81, 21.3.2001, str. 1.

[2]               SL L 339, 22.12.2010, str. 6.

[3]               COM (2012) 650 završna verzija

[4]               COM (2012) 649 završna verzija

[5]               SEC (2011) 1075, završna verzija

[6]               COM (2012) 12 završna verzija

[7]               COM (2012) 348 završna verzija

[8]               COM(2012) 443 završna verzija

[9]               COM(2013) 459 završna verzija

[10]             Nije još uvijek objavljeno, referenca će se dodati u kasnijoj fazi.

[11]             (*) Tekst petog izvješća o napretku trenutačno je pod nadležnošću Međunarodnog upravljačkog odbora (MUO), a ako se tekst zaključaka promijeni, tekst će se morati uskladiti u skladu s time.

[12]             Podaci iz ovog dijela obuhvaćaju sve zemlje EU-a osim UK-a, Irske i Hrvatske te uključuju također podatke za Švicarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Svi podaci dolaze iz Eurostata, osim podataka o zahtjevima za vizu i odbijenicama koje je prikupila Glavna uprava za unutarnje poslove (DG HOME).

[13]             Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 81, 21.3.2001., str. 1.)

[14]             SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

[15]             SL L 176, 10.7.1999., str. 31.

[16]             SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

[17]             SL L 53, 27.2.2008., str. 1.

[18]             SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

[19]             SL L 160, 18.6.2011., str. 19.

[20]             SL L 131, 1.6.2000, str. 43.

[21]             SL L 64, 7.3.2002, str. 20.