Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama /* COM/2013/0812 final - 2013/0398 (COD) */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA Jednu od glavnih prednosti Europske unije
čine proizvodnja i trgovina poljoprivrednim i poljoprivredno-prehrambenim
proizvodima. S udjelom od približno 18 % svjetskog uvoza i 20 %
izvoza Unija može, rame uz rame sa Sjedinjenim Američkim Državama,
konkurirati za mjesto vodećeg uvoznika i izvoznika poljoprivrednih
proizvoda. Unutar europske proizvodne industrije, poljoprivredno-prehrambeni
sektor zauzima vodeće mjesto: osigurava 13,5 % radnih mjesta i
12,9 % prihoda. Taj industrijski sektor obuhvaća 310 000
poduzeća od kojih 99,1 % čine mala i srednja poduzeća (MSP)[1]. Tijekom godina, europski se
sektor usmjerio na kvalitetu i dodanu vrijednost i to ponajprije
prerađenih proizvoda koji su postali sve popularniji ne samo u Europi
već i u svijetu. Ti proizvodi predstavljaju više od dvije trećine
ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda EU-a i još uvijek imaju znatan
potencijal za daljnji razvoj. Europski poljoprivredni sektor i s njime usko
povezana poljoprivredno-prehrambena industrija moraju održati i povećati
svoju konkurentnost i svoje udjele na tržištu, i na unutarnjem i na izvoznom, u
skladu s obvezama koje je Europska unije preuzela na sebe u okviru
međunarodnih trgovinskih odnosa. Međutim, europski se poljoprivredni
sektor danas suočava s okruženjem u kojem je, ponajprije zbog
globalizacije tržišta, došlo do znatnog porasta konkurentnosti. Takav bi se
trend trebao nastaviti i u narednim godinama kao rezultat mogućeg
zaključivanja kruga trgovinskih pregovora WTO-a iz Dohe te bilateralnih i
regionalnih sporazuma. Iako se od njih najčešće zazire, takvi
sporazumi mogu donijeti i značajne nove mogućnosti za taj sektor. S druge strane, na unutarnjem je tržištu jako
mali broj europskih potrošača svjestan truda koji europski poljoprivrednici
ulažu u osiguranje visoko kvalitetne, zdrave i sigurne proizvodnje. Samo
14 % Europljana prepoznaje znakove kojima se obilježavaju proizvodi sa
zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) ili zaštićenom oznakom
zemljopisnog podrijetla (ZOZP), glavnim europskim sustavima za osiguranje
kvalitete koje je uspostavila Unija. I u slučaju izvoza, trud i sredstva
koja je potrebno uložiti u komercijalizaciju i plasiranje proizvoda na udaljena
tržišta predstavljaju pravi izazov za sektor koji većinom čine MSP-ovi
odnosno mikro poduzeća. I dok takva situacija uistinu predstavlja
pravi izazov za europske poljoprivrednike, ona istovremeno otvara
mogućnosti koje valja učinkovito popratiti, osobito instrumentima
koji čine dio Zajedničke poljoprivredne politike. Uspjeh europske
poljoprivrede ovisi o njezinoj sposobnosti povećanja svojih udjela na
tržištu i omogućivanju visoko konkurentnom prehrambenom industrijskom
sektoru da zadrži značajno mjesto u gospodarstvu i trgovini EU-a. U takvom kontekstu nužna je suvremena i
ambiciozna promocijska politika koja izvlači pouke iz dosadašnjih
promotivnih programa te predstavlja daljnji korak u modernizaciji
Zajedničke poljoprivredne politike. Cilj je pružiti potporu
poljoprivrednom sektoru, osobito MSP-ovima i organizacijama proizvođača
koji čine temelj tog sektora kako bi mogli snažno i dinamično
pridonijeti gospodarskom rastu čitave Unije, a osobito ruralnih
područja. Kako bi se taj cilj postigao, potrebna je promotivna politika
koja je, je uz pomoć dodatnih raspoloživih sredstava, preoblikovana u
skladu sa zahtjevima njezinih korisnika (organizacija proizvođača,
strukovnih i međusektorskih, nacionalnih ili europskih) i koja objedinjuje
zasebne pristupe prilagođene unutarnjem tržištu i tržištima trećih
zemalja. Financiranje ovog prijedloga, kojim se
predviđa postupno ali znatno povećanje proračuna dodijeljenog
promotivnim aktivnostima, provest će se u okviru već predviđenih
sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a u razdoblju od 2014.
do 2020. Ti se troškovi predviđaju na temelju mogućnosti koje treba
iskoristiti u trećim zemljama uslijed povećanja potražnje, kao na
primjer u Aziji, gdje se do 2050., samo za zemlje članice ASEAN-a[2], očekuje povećanje
uvoza poljoprivrednih proizvoda u iznosu od više od 17 milijardi dolara[3]. Uz rastuću potražnju, posebice na
tržištima u usponu, na kojima ionako već postoji velika potražnja za
poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iz EU-a, europski pristup globalnom
tržištu poboljšat će se s dovršetkom tekućih trgovačkih
pregovora. Tekući pregovori o sporazumima o slobodnoj razmjeni
predstavljaju tržišta čija trenutačna vrijednost za europski
poljoprivredno-prehrambeni sektor iznosi otprilike 35 milijardi eura godišnje.
Ubrzanjem potražnje i liberalizacijom većeg dijela razmjene putem navedenih
pregovora omogućit će se uistinu znatno povećanje tog iznosa. Do
2027. bi se primjerice na temelju jednog ambicioznog sporazuma o slobodnoj
razmjeni sa Sjedinjenim Američkim Državama mogao povećati izvoz
poljoprivrednih proizvoda EU-a za otprilike 15 % (povećanje od 1,7
milijardi eura godišnje), a izvoz prerađenih prehrambenih proizvoda za
45 % (povećanje od 13,4 milijarde eura godišnje)[4]. Za Japan bi se, u slučaju
ambicioznog sporazuma o slobodnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dugoročno
povećao za 137 % (povećanje od 5,9 milijardi eura godišnje)[5]. Riječ je o strateškoj i strukturnoj
mogućnosti za europski poljoprivredno-prehrambeni sektor, koju valja
iskoristiti uz pomoć ambiciozne i inovativne politike, imajući u vidu
važnost europskih MSP-ova u tom sektoru. Tim je poduzećima potrebna
podrška, znanje i poticaj kako bi iskoristila tu veliku priliku. Za to je
potrebna sveobuhvatna politika, koja odgovara prilici. Iznosima obuhvaćenima
ovim prijedlogom omogućit će se pouzdana uspostava te politike
tijekom predstojećih godina. Opći kontekst Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)
omogućuje oslobađanje i razvoj potencijala europskog poljoprivrednog
i poljoprivredno-prehrambenog sektora. U tijeku je proces reforme koji će
ovoj politici omogućiti da nakon 2013. godine u potpunosti pridonosi
Strategiji Europa 2020. u poticanju pametnog, održivog i uključivog rasta,
pružajući potporu poljoprivredi kao izvoru sigurnosti hrane, održivog
iskorištavanja prirodnih resursa i dinamičnosti ruralnih područja.
Istovremeno je nužno izvršiti reformu politike informiranja i promocije
poljoprivrednih proizvoda koja predstavlja jedan od instrumenata ZPP-a. Kao alat ZPP-a, europska politika promocije poljoprivrednih proizvoda
treba slijediti ciljeve reforme ZPP-a do 2020., ponajprije cilj jačanja
konkurentnosti i na unutarnjem tržištu i na tržištima trećih zemalja,
uzimajući u obzir sljedeće specifične ciljeve: –
povećanje razine svijesti potrošača o
prednostima europskih poljoprivrednih proizvoda, –
razvijanje i otvaranje novih tržišta za europske
poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i tržištima trećih zemalja, –
poboljšanje učinkovitosti i efikasnosti
politike. Potpora koju Unija pruža u pogledu
informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda razvijala se unutar okvira
uspostavljenih ZPP-om. Do 2000. godine mjere za informiranje i promociju bile
su predviđene na sektorskoj razini. Sektorske mjere objedinjene su u
horizontalni sustav 2000. godine. Od 2000. do 2007. mjere su bile uređene
dvama zasebnim propisima: jedan se odnosio na unutarnje tržište, a drugi je bio
usmjeren na treće zemlje[6].
Ta su dva pristupa od 2008. spojena u jedinstveni horizontalni sustav (Uredba
Vijeća (EZ) br. 3/2008[7]
i Uredba Komisije (EZ) br. 501/2008[8])
bez značajnih izmjena u smislu sadržaja. Ciljevi prijedloga Cilj je ovog prijedloga omogućiti
provedbu mjera za informiranje i promociju na unutarnjem tržištu i u
trećim zemljama, koje su poljoprivrednom sektoru potrebne kako bi uspješno
savladao brojne izazove s kojima se suočava u kontekstu sve veće
konkurentnosti i otvaranja tržišta. Uspjeh europske poljoprivrede ovisit
će o njezinoj sposobnosti povećanja svojih udjela na tržištu i
omogućivanju visoko konkurentnom sektoru prehrambene industrije
(prehrambeni lanac predstavlja 6 % bruto domaćeg proizvoda (BDP)
Unije) da zadrži značajno mjesto u gospodarstvu i trgovini Unije. Mjere će slijediti europsku strategiju za
informiranje i promociju kojom se uspostavljaju prioriteti u pogledu tržišta i
proizvoda ili poruka na koje treba staviti naglasak (poput proizvoda s visokom
dodanom vrijednošću), istovremeno vodeći računa o pregovorima
koji se vode o sporazumima o slobodnoj trgovini kao i o najperspektivnijim
tržištima, na taj način izbjegavajući cjepkanje i rasipanje
sredstava. Ovaj prijedlog predviđa i ponovnu uspostavu ravnoteže među
mjerama usmjerenima na treće zemlje. Kako bi se broj mjera i njihova kvaliteta
povećali, potrebno je, u skladu s reformom ZPP-a 2020. koja potiče
poljoprivrednike na strukturiranje, otvoriti sustav novim korisnicima kao što
su organizacije proizvođača. Također je potrebno potražiti najbolji
način za ostvarivanje povrata od ulaganja u te mjere i predvidjeti strogi
okvir za slučajeve u kojima je dopušteno navođenje podrijetla
proizvoda ili robnih marki u svrhu ilustriranja glavne generičke poruke u
kojoj se ističu bitne karakteristike europskih poljoprivrednih proizvoda. Programi koje dostavljaju gospodarski subjekti
iz različitih država članica znatno doprinose europskoj dodanoj
vrijednosti, njeguju raznolikosti europskih poljoprivrednih proizvoda i bit
će poticani u okviru reforme. Inicijative Komisije poput gospodarskih
delegacija na visokoj razini ili sudjelovanja na međunarodnim trgovinskim
sajmovima pogoduju otvaranju novih tržišta za europske poljoprivredne
proizvode. Prijedlogom se predviđa razvijanje novih
usluga za pružanje tehničke podrške zainteresiranim stranama u svrhu
promicanja razmjene informacija o mjerama za informiranje i promociju ili
razmjene dobrih praksa te daljnjeg razvoja njihove stručnosti. Svrha je prijedloga i pojednostavnjenje
upravljanja politikom informiranja i promocije. Predloženo je da se Komisija
aktivnije uključi u upravljanje višedržavnim programima kako bi se
olakšala njihova izrada i provedba. Uloge i država članica i Komisije u
procesu nadzora i provjere provedbe mjera moraju biti jasno definirane kako bi
se izbjeglo nepotrebno dupliciranje radnji i dugotrajni postupci. Stoga se
predlaže da se postupak odabira vrši isključivo na razini Komisije. Naposljetku, sve će se mjere podvrgavati
sustavnom procjenjivanju utjecaja u svrhu potvrđivanja ispunjenja
predviđenih ciljeva. Uspostavit će se evaluacijski okvir za mjerenje
uspjeha promotivne politike s pomoću zajedničkog skupa pokazatelja
povezanih sa strateškim ciljevima, u skladu sa zajedničkim okvirom za
nadzor i ocjenu ZPP-a. Dodana vrijednost EU-a Poljoprivredna politika europska je politika.
Umjesto 28 zasebnih poljoprivrednih politika, države članice udružuju
sredstva kako bi provodile europsku politiku sa zajedničkim
proračunom. Poljoprivreda je jedini sektor koji je uređen
zajedničkom politikom i u kojem su zajednička pravila,
uključujući i ona koja se odnose na promociju, predviđena
Ugovorom. Svi alati koji čine sastavni dio ove politike moraju biti
prilagođeni u skladu s reformom ZPP-a koja je u tijeku. Ponajprije, na jedinstvenom tržištu,
djelovanje na razini EU-a imat će važan učinak poluge na (a)
olakšavanje uspostave generičkih programa za informiranje koje, po prirodi,
države članice ili poduzeća rijetko provode, pogotovo u kontekstu
sadašnje gospodarske krize, i (b) provedbu višedržavnih programa kao izvora za
razmjenu iskustava između država članica i ekonomija razmjera. 2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA
ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENE UTJECAJA Savjetovanje sa zainteresiranim stranama Provedeno je sveobuhvatno savjetovanje sa
zainteresiranim stranama. Zelena knjiga koju je Komisija objavila 14. srpnja
2011. otvorila je raspravu čiji su rezultati objavljeni tijekom konferencije
o promociji koju je organiziralo poljsko predsjedništvo Europske unije u
studenome 2011. Vijeće je donijelo zaključke o Zelenoj knjizi za
vrijeme svojeg zasjedanja u prosincu 2011. Nakon što je Komisija donijela
komunikaciju na tu temu, Europski parlament je donio rezoluciju
20. studenoga 2012. Savjetovanja su provedena i u okviru savjetodavnog
odbora za promociju i stručne skupine za pojednostavnjenje ZPP-a tijekom
zasjedanja u ožujku 2012. Ocjena trenutačnog sustava Ocjena koju je zatražila Europska komisija i
koju je izradio vanjski konzultant objavljena je u siječnju 2012. Njome je
dobivena sveobuhvatna i neovisna ocjena trenutačnog sustava. Ispitana je
primjerenost i učinkovitost politike EU-a za informiranje i promociju poljoprivrednih
proizvoda u odnosu na ciljeve utvrđene Uredbom Vijeća (EZ)
br. 3/2008 te njezina usklađenost s ostalim promotivnim mjerama koje
se primjenjuju u okviru ZPP-a. Ocjena obuhvaća razdoblje od 2002. do 2010.
godine. Ocjena utjecaja Na temelju ocjene trenutačnog političkog
okvira s jedne strane i analize budućih izazova i potreba s druge strane,
ocjena utjecaja procjenjuje i uspoređuje učinke tri različita
scenarija. Ti su scenariji reforme razvijeni uzimajući u obzir tri
razlikovna elementa proizišla iz javne rasprave i stajališta različitih
zainteresiranih strana, a to su: ciljano tržište (ciljana tržišta), postojanje
ili nepostojanje europske promotivne strategije te, naposljetku, pravila koja
se primjenjuju na privatne robne marke i podrijetlo proizvoda. Kako bi se
pokrenuo postupak donošenja odluke, razvijena su tri scenarija: • Scenarij „poboljšani status quo”
predviđa ograničenu prilagodbu promotivne politike. U njemu se
prepoznaje dodana vrijednost promotivne politike i teži ispravljanju
utvrđenih nedostataka kako bi politika postala jednostavnija i
pristupačnija, korisnicima se osigurala najveća moguća korist iz
ponuđenih alata te im se osigurala odgovarajuća tehnička
podrška. • „Ciljni” scenarij izlazi iz okvira
predviđenog scenarijem poboljšanog statusa quo i nudi veću
usmjerenost promotivnih mjera na unutarnjem i vanjskom tržištu kroz razvoj i
provedbu strategije. Nadalje, njime se potiče suradnja među
gospodarskim subjektima iz različitih država članica (premještanjem
višedržavnih programa pod izravno upravljanje). Strategijom se omogućuje i
povećanje broja proizvoda i tema koje mogu biti uključene u
promotivni sustav. U konačnici se tim scenarijem predviđa bolji
način iskorištavanja oznaka podrijetla proizvoda i robnih marki (poput
marki u obliku „trake”). • Scenarij „isključivo
treće zemlje” odlikuje se jednakom razinom ambicioznosti u provedbi
politike kao i „ciljni” scenarij, ali promotivne mjere kojima izravno upravlja
Komisija usmjerene su isključivo na treće zemlje, uz poštovanje strategije
njihovog odabira. Elementi za postizanje poboljšanja koji su predloženi u
scenariju poboljšanog statusa quo ponavljaju se i u tom scenariju. Uz
generičku promociju, u sustav će se moći uključiti i mjere
namijenjene pojedinačnim privatnim robnim markama, koje će se moći
primjenjivati na prošireni popis prihvatljivih proizvoda i tema. Dok se scenarij poboljšanog statusa quo
čini nedovoljno usmjeren na mjere koje ističu dodanu vrijednost
Europske unije, a scenarij „isključivo treće zemlje” pak suviše
riskantan s obzirom na slabu razinu znanja o poljoprivrednim proizvodima u
Europi, ocjena utjecaja pokazala je da se „ciljni scenarij” odlikuje najboljom
uravnoteženošću koja je potrebna za definiranje okvira promotivnog sustava
usmjerenog na potrebe gospodarskog rasta poljoprivrednih sektora i tržišta,
istovremeno poboljšavajući razinu znanja europskih potrošača koji se
suočavaju sa sve većim izborom proizvoda. 3. Upravljanje sustavom Upravljanje sustavom je trenutačno
podijeljeno na zajedničko upravljanje (glavni troškovi povezani s
provedbom programa) i izravno upravljanje (aktivnosti informiranja i promocije
na inicijativu Komisije). Ova bi Uredba trebala dovesti do općenitog i
bitnog povećanja broja mjera koje se provode, što znači
povećanje troškova i u segmentu zajedničkog upravljanja i izravnog
upravljanja te znatnim povećanjem mjera pod izravnim upravljanjem kao
rezultat premještanja višedržavnih programa pod taj način upravljanja u
svrhu poticanja njihove provedbe. Na temelju analize troškova i koristi Komisija
može odlučiti bilo u cijelosti ili djelomično povjeriti upravljanje
programom nekoj izvršnoj agenciji, u skladu s člankom 62. Uredbe (EU,
Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća [9]. U komunikaciji Komisije pod
nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.”[10], Komisija je predložila
iskorištavanje mogućnosti veće upotrebe postojećih izvršnih
agencija. U tom kontekstu i u skladu s odredbama
članka 3. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 58/2003 Vijeća[11] te u skladu s
člankom 6. točkom (g) Uredbe (EU) br. xxx/xxxx o financiranju,
upravljanju i nadzoru ZPP-a[12]
[Horizontalna uredba ZPP-a], Komisija namjerava prenijeti određene
zadaće povezane s izravnim upravljanjem programima informiranja i
promocije, osobito u slučaju višedržavnih programa, te ocjenjivanje
prijedloga jednostavnih programa, na neku postojeću izvršnu agenciju, u
svrhu osiguranja veće kvalitete usluge i povećanja vidljivosti EU-a u
njezinim mjerama za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda. 4. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA Pravna osnova Prijedlog je utemeljen na
člancima 42. i 43. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Načela supsidijarnosti i
proporcionalnosti · Načelo supsidijarnosti Politikom promocije i informiranja EU-a na
koristan se način dopunjuju i podržavaju mjere koje poduzimaju države članice,
tako što se unapređuje imidž proizvoda u očima potrošača u EU-u
i u trećim zemljama, posebno u smislu njihove kvalitete, prehrambene
vrijednosti i sigurnosti te metoda proizvodnje. Takva aktivnost može, time što
doprinosi otvaranju novih tržišta u trećim zemljama, imati i učinak
umnožavanja nacionalnih i privatnih inicijativa. Ovaj prijedlog spada pod zajedničku
nadležnost EU-a i država članica i u skladu je s načelom
supsidijarnosti. · Načelo proporcionalnosti Zbog sve veće liberalizacije trgovine,
osobito poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, trgovinska razmjena
između država članica EU-a i trećih zemalja poprima sve
veću važnost. U tom kontekstu i uzimajući u obzir tržišnu usmjerenost
ZPP-a, uredba o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode
na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama predstavlja neophodan
instrument, u skladu s novim okvirom Sporazuma o poljoprivredi WTO-a. Stoga je EU obvezan promicati standarde visoke
kvalitete poljoprivrednih proizvoda Unije i poticati zajedničke promotivne
programe u kojima sudjeluje više država članica EU-a ili više
poljoprivrednih sektora. Prijedlog je u skladu s načelom
proporcionalnosti. 5. UTJECAJ NA PRORAČUN U odnosu na trenutačnu situaciju,
prijedlogom se predviđa postupan ali znatan porast proračunskih
sredstava dodijeljenih mjerama za informiranje i promociju poljoprivrednih
proizvoda (od 61,5 milijuna eura u proračunu za 2013. do 200 milijuna eura
za 2020. godinu). Pojedinosti o financijskom utjecaju ovog prijedloga navedene
su u financijskom izvještaju. Prijedlogom koji se odnosi na višegodišnji
financijski okvir za razdoblje 2014.-2020. za prvi stup ZPP-a predviđena
su sredstva za financiranje izravnih plaćanja i izdataka povezanih s
tržišnim mjerama. Komisija je kao mjeru predostrožnosti uzela u obzir
zaključke Europskog vijeća od 8. veljače 2013. koji se odnose na
VFO. Podložno donošenju uredbe o ZPP-u, financiranje mjera za informiranje i
promociju provodit će se u okviru iznosa koje odredi Europsko vijeće. 2013/0398 (COD) Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o informiranju i promotivnim mjerama za
poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE
EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 42. i članak 43.
stavak 2., uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog
akta nacionalnim parlamentima, uzimajući u obzir mišljenje Europskoga
gospodarskog i socijalnog odbora[13], uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[14], u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, budući da: (1) U skladu s Uredbom
Vijeća[15](EZ)
br.°3/2008, Unija može provesti mjere za informiranje i promociju za
određene poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i tržištu
trećih zemalja i njihove metode proizvodnje te određene prehrambene
proizvode dobivene od poljoprivrednih proizvoda. (2) Svrha je ovih mjera
jačanje konkurentnosti europske poljoprivrede i na unutarnjem tržištu i na
tržištu trećih zemalja podizanjem razine znanja potrošača o
prednostima poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda dobivenih od
poljoprivrednih proizvoda Unije te razvijajući i otvarajući nova
tržišta. Njima se upotpunjuju i ojačavaju mjere koje provede države
članice. (3) Uzimajući u obzir
stečeno iskustvo s jedne strane, a s druge strane izglede za razvoj
poljoprivrednog sektora i tržišta unutar i izvan Unije, prikladno je revidirati
sustav uspostavljen Uredbom (EZ) br.°3/2008 i učiniti ga djelotvornijim i
usklađenijim. Stoga treba staviti izvan snage Uredbu (EZ) br.°3/2008 i
zamijeniti je novom Uredbom. (4) Poštujući pravila
tržišnog natjecanja, mjere koje se odnose na unutarnje tržište trebaju se
ograničiti na informiranje o posebnostima metoda poljoprivredne
proizvodnje Unije ili o temama koje su od interesa za Uniju poput europskih
sustava kvalitete uspostavljenih Uredbom (EU) br.°1151/2012 Europskog
parlamenta i Vijeća[16]. (5) Prikladno je predvidjeti i
mjere vrednovanja autentičnosti proizvoda Unije kako bi potrošači
unaprijedili svoje poznavanje karakteristika autentičnih proizvoda u
odnosu na imitacije i krivotvorine, što će unutar Unije i trećih
zemalja znatno pridonijeti poznavanju simbola, oznaka i kratica koje pripadaju
europskim sustavima kvalitete uspostavljenih Uredbom (EU) br.°1151/2012. (6) Unija izvozi uglavnom gotove
poljoprivredne proizvode, među kojima poljoprivredne proizvode izvan
Priloga I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”). Prikladno
je stoga sustav informiranja i promocije određenim prehrambenim
proizvodima dobivenima od poljoprivrednih proizvoda, u skladu s drugim
sustavima zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) poput europskih
sustava kvalitete, kojima se već predviđaju sustavi koji su otvoreni
ovim proizvodima. (7) Informiranje o vinima Unije i
njihova promocija jedna su od vodećih mjera programa potpore
vinogradarstvu koje predviđa ZPP. Stoga
bi trebalo ograničiti prihvatljivost vina koja mogu
biti predmet mjera informiranja i promocije u okviru tog sustava samo na
slučaj da je vino povezano s drugim poljoprivrednim ili prehrambenim
proizvodom. (8) U razdoblju 2001.-2011. tek
se 30 % proračunskih sredstava namijenjenih informiranju i
promotivnim mjerama na temelju Uredbe (EZ) br.°3/2008 odnosilo na tržišta
trećih zemalja, premda je potencijal rasta tih tržišta bio znatan.
Potrebno je predvidjeti posebne načine za poticanje provedbe većeg
broja mjera za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda Unije u
trećim zemljama, posebno većim financijskim potporama, u cilju
postizanja 75 % predviđenih izdataka. (9) Kako bi se zajamčio
učinak provedenih mjera za informiranje i promociju, potrebno ih je
predvidjeti u sklopu programa za informiranje i promociju. Te su programe do
sada podnosile trgovinske ili međutrgovinske organizacije. Kako bi se
povećao broj i kvaliteta predloženih mjera, potrebno je proširiti opseg
korisnika na organizacije proizvođača. Uz to, Komisija bi trebala
upotpuniti te programe provedbom mjera koje sama potakne, osobito radi
pridonošenja otvaranju novih tržišta. (10) Informiranjem i promotivnim
mjerama koje sufinancira Unija treba se prenijeti posebna europska dimenzija. U
tu svrhu i kako bi se izbjeglo rasipanje sredstava i povećala vidljivost
Europe mjerama za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda, potrebno
je predvidjeti izradu programa rada kojim će se definirati strateški
prioriteti tih mjera u pogledu stanovništva, proizvoda, tema ili ciljnih
tržišta te karakteristike informativnih i promotivnih poruka. Komisija će
osobito voditi računa o prevladavajućem mjestu malih i srednjih
poduzeća u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, u sektorima koji koriste
izvanredne mjere predviđene člancima 154., 155. i 156. Uredbe
(EU) XXX/20… [Europskog parlamenta i vijeća od… o zajedničkoj
organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”)
(COM(2011)626)] i sporazumima o slobodnoj razmjeni u okviru trgovinske politike
Europske unije u pogledu mjera usmjerenih prema trećim> zemljama. (11) Kako bi se zajamčila
učinkovita provedba mjera informiranja i promocije, ona treba biti
povjerena propisno odabranim provedbenim tijelima. (12) Osim mjera informiranja i
promocije, Komisija treba razviti i koordinirati tehničku potporu na
europskoj razini, u cilju da pomogne subjektima da sudjeluju u sufinanciranim
programima, provode učinkovite kampanje ili razvijaju svoje izvozne
djelatnosti. (13) Mjere informiranja i promocije
za poljoprivredne proizvode koje sufinancira Unija nisu usmjerene na robne
marke ni na njihovo posebno podrijetlo. Međutim, navođenje robnih
marki ili podrijetla može djelovati kao poluga u okviru promocije, posebno u
trećim zemljama. Stoga je potrebno, poštujući posebne uvjete koji
će biti utvrđeni, a osobito prava na zaštitu industrijskog
vlasništva, učiniti vidljivijima robne marke i njihovo podrijetlo i pri
tom zadržati pravu ravnotežu u odnosu na isticanje općih poruka o bitnim
svojstvima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobivenih od
poljoprivrednih proizvoda Unije. (14) Unija nastoji pojednostavniti
regulatorno okruženje ZPP-a. Taj pristup treba primijeniti i na Uredbu o
informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode. Posebno je
primjereno revidirati načela administrativnog upravljanja programima
informiranja i promocije radi njihova pojednostavnjenja i omogućivanja
Komisiji da utvrdi pravila i procedure kojima se uređuje podnošenje i
odabir prijedloga programa. (15) Suradnja među
gospodarskim dionicima različitih država članica bitno pridonosi
povećanju europske dodane vrijednosti i većoj vidljivosti raznovrsnosti
poljoprivrednih proizvoda. Unatoč prioritetu koji je dan programima koje
su zajednički izradile organizacije predlagateljice iz različitih
država članica, pri čemu su ovi programi u razdoblju od 2001. do
2011. predstavljali tek 16 % proračuna namijenjenog informiranju i
promociji na temelju Uredbe (EZ) br. 3/2008. Na temelju tako utvrđene
činjenice, treba predvidjeti nove odredbe, posebno u vezi s upravljanjem
proračunom kako bi se prevladale sadašnje prepreke u provedbi. (16) Treba utvrditi kriterije financiranja
mjera. Općenito, Unija bi trebala snositi samo dio troškova programa kako
bi se zainteresirani subjekti predlagatelji učinili odgovornima.
Određeni administrativni troškovi i troškovi osoblja, koji nisu povezani s
provedbom ZPP-a, sastavni su dio informiranja i promocije te Uniji mogu biti
prihvatljivi za financiranje. (17) Svaku mjeru treba pratiti i
ocijeniti radi poboljšanja njezine kvalitete i dokazivanja njezine
učinkovitosti. U tom kontekstu treba napraviti popis pokazatelja te
ocijeniti utjecaj promotivne politike u odnosu na strateške ciljeve. Komisija
treba utvrditi okvir praćenja i ocjenjivanja ove politike u skladu sa
zajedničkim okvirom praćenja ZPP-a. (18) Kako bi se osigurala
dosljednost i učinkovitost mjera predviđenih ovom Uredbom te
kvalitetno upravljanje i učinkovita upotreba financijskih sredstava Unije,
treba ovlastiti Komisiju za donošenje akata u skladu s člankom 290.
Ugovora, u pogledu posebnih uvjeta vidljivosti marki i navođenja
podrijetla, kriterija za prihvatljivost subjekata predlagatelja, uvjeti
natječaja provedbenih tijela te uvjeti prema kojima subjekt predlagatelja
može biti ovlašten sam provoditi određene dijelove programa te,
naposljetku, posebnih uvjeta prihvatljivosti troškova informiranja i promocije
za jednostavne programe. Posebno je bitno da Komisija započne s
primjerenim savjetovanjima tijekom svog pripremnog rada, uključujući
i pomoć vanjskih stručnjaka. Za vrijeme pripreme i pisanja
delegiranih akata, Komisija treba voditi računa da svi potrebni dokumenti budu
pravodobno dostavljeni na primjeren način, istodobno Europskom parlamentu
i Vijeću. (19) Kako bi se olakšao prijelaz sa
sustava uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 3/2008 na sustav uspostavljen
ovom Uredbom, Komisiju treba ovlastiti za donošenje akata u skladu s
člankom 290. Ugovora u pogledu utvrđivanja prijelaznih odredaba
između odredaba Uredbe (EZ) br. 3/2008 i ove Uredbe. (20) Radi osiguranja
ujednačenih uvjeta za primjenu ove Uredbe, na Komisiju se trebaju
prenijeti provedbene ovlasti radi donošenja provedbenih akata o programu rada
koji utvrđuje strateške prioritete, odabira jednostavnih programa,
načina provedbe, praćenja i provjere jednostavnih programa, pravila u
pogledu zaključivanja ugovora o provedbi odabranih jednostavnih programa
na temelju ove Uredbe te zajednički okvir za ocjenjivanje utjecaja
programa. Ove bi ovlasti trebale biti provođene u skladu s
Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[17]. (21) Radi veće dosljednosti
između različitih promotivnih mjera u prvom stupu ZPP-a,
postojeće mjere informiranja i promocije u okviru Uredbe (EU)
br.…/20… [COM(2011)626] Europskog parlamenta i Vijeća[18] trebaju biti usklađene sa
strateškim prioritetima koji trebaju biti utvrđeni na horizontalnoj razini
na temelju ove Uredbe. (22) Uzimajući u obzir
postojeću vezu između politike promocije i drugih instrumenata ZPP-a,
moguće je učinkovitije postići ciljeve ove Uredbe na razini
Unije zahvaljujući višegodišnjem jamstvu financiranja Unije i njezinoj
usredotočenosti na jasno utvrđene prioritete. Ova je Uredba stoga u
skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5.,
stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji. S obzirom na to da je područje
primjene ove uredbe ograničeno na ono što je potrebno za postizanje ciljeva,
ono također poštuje načelo proporcionalnosti određeno
člankom 5. stavkom 4. navedenog Ugovora, DONIJELI SU OVU UREDBU: Poglavlje I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Mjere informiranja i promocije za
poljoprivredne proizvode i određene prehrambene proizvode dobivene od
poljoprivrednih proizvoda (dalje u tekstu: „mjere informiranja i promocije”),
koje se provode na unutarnjem tržištu ili u trećim zemljama, mogu se
financirati iz proračuna Unije, u cijelosti ili djelomično, pod
uvjetima predviđenima ovom Uredbom. Članak 2. Mjere primijenjene na unutarnje tržište Mjere prihvatljive za primjenu na
unutarnje tržište su sljedeće: (a) mjere
informiranja u svrhu isticanja posebnosti i načina poljoprivredne
proizvodnje Unije, osobito u pogledu sigurnosti hrane, autentičnosti,
hranjivih i zdravstvenih aspekata, dobrobiti životinja ili poštovanja okoliša; (b) mjere
informiranja o temama navedenima u članku 5. stavku 4. Članak 3. Mjere primijenjene na treće zemlje Mjere prihvatljive za primjenu na
treće zemlje su sljedeće: (a) mjere informiranja u svrhu isticanja
značajki poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i o temama
predviđenima člankom 5. stavkom 4.; (b) mjere promocije u svrhu
povećanja prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz
EU-a. Članak 4. Značajke mjera 1. Mjere informiranja i promocije nisu usmjerene na robne
marke. Međutim, marke proizvoda mogu biti vidljive tijekom predstavljanja
ili kušanja proizvoda te na materijalima za informiranje i promociju pod
posebnim uvjetima koje treba donijeti na temelju članka 4. točke (a). 2. Mjere informiranja ne
potiču na potrošnju nekog proizvoda zbog njegova podrijetla. Međutim,
podrijetlo proizvoda može biti vidljivo na materijalima za informiranje i
promociju pod posebnim uvjetima koje treba donijeti na temelju članka 6.
točke (b). 3. Mjere informiranja i
promocije provode se u okviru: (a) programa informiranja i promocije (dalje
u tekstu: „programi”) u cilju da se pomoću skupa dosljednih mjera bolje
informira o navedenim temama ili o dotičnim proizvodima te njihovoj
prodaji; (b) inicijativa Komisije. Članak 5. Prihvatljivi proizvodi i teme 1. Za sljedeće proizvode
mogu se provoditi mjere informiranja i promocije iz članka 3. te
ilustrirati načini proizvodnje i teme iz članka 2. i
članka 3. točke a): (a) poljoprivredni proizvodi navedeni u
popisu u Prilogu I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u
tekstu „Ugovor”) osim ribarskih proizvoda i proizvoda akvakulture navedenih u
Prilogu I. Uredbe (EU) br. [COM(2011)416] Europskog parlamenta i
Vijeća[19]
i duhana; (b) prehrambeni proizvodi temeljeni na
poljoprivrednim proizvodima navedeni u točki I. Priloga I.
Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća; (c) jaka alkoholna pića sa
zaštićenom zemljopisnom oznakom na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008
Europskog parlamenta i Vijeća[20]. 2. Mjere informiranja i
promocije mogu se provoditi za vino, pod uvjetom da drugi proizvodi navedeni u
stavku 1. točki (a) ili (b) budu također predmetom
dotičnog programa. 3. Za jaka alkoholna pića
iz stavka 1. točke (c) te za vino kako je navedeno u
stavku 2., mjere usmjerene na unutarnje tržište ograničavaju se na
informiranje potrošača o europskim sustavima kvalitete u vezi sa
zemljopisnim oznakama. 4. Teme iz članka 2.
točke (b) i članka 3. točke (a) su sljedeće: (a) sustavi kvalitete uspostavljeni Uredbom
(EU) br. 1151/2012, Uredbom (EZ) br. 110/2008 i člankom 70.
Uredbe (EU) XXX/20… Europskog parlamenta i Vijeća [od… o
zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba „o
jedinstvenom ZOT-u”) (COM(2011)626)]; (b) način organske proizvodnje, kako je
utvrđen Uredbom Vijeća[21](EZ)
br. 834/2007; (c) logotip posebnih kvalitetnih
poljoprivrednih proizvoda iz najudaljenijih regija kako je određen
člankom 21. Uredbe (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća[22]. Članak 6. Delegirane ovlasti Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte
u skladu s člankom 23. u pogledu: (a) posebnih uvjeta vidljivosti robnih
marki tijekom njihova predstavljanja i ili kušanja proizvoda te na
informativnom i promotivnom materijalu kako su navedeni u članku 4.
stavku 1.; (b) uvjeta za navođenje podrijetla
proizvoda kako su navedeni u članku 4. stavku 2. Poglavlje II. Provedba MJERA INFORMIRANJA I PROMOCIJE ODJELJAK 1. Zajedničke odredbe Članak 7. Subjekti predlagatelji Program mogu predložiti: (a) nacionalne trgovinske ili
međutrgovinske organizacije; (b) trgovinske ili međutrgovinske
organizacije Unije; (c) organizacije proizvođača
ili udruženja organizacija proizvođača kako su određene
člancima 106. i 107. Uredbe (EU) XXX/20… Europskog parlamenta i
Vijeća [od… o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih
proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”) (COM(2011)626)]; Članak 8. Program rada 1. Mjere informiranja i
promocije pridonose jačanju konkurentnosti europske poljoprivrede i na
unutarnjem tržištu i na tržištu trećih zemalja. Ciljevi koje treba
postići bit će utvrđeni u programu rada kako je naveden u
stavku 2. 2. Komisija putem provedbenog
akta donosi program rada u kojem su navedeni ciljevi kojima se teži,
prioriteti, očekivani rezultati, načini provedbe i ukupan iznos plana
financiranja. Taj akt sadržava i glavne kriterije ocjene, opis mjera koje treba
financirati, navod iznosa dodijeljenih za svaku vrstu mjere, okvirni raspored
provedbe, a za bespovratna sredstva i najveću stopu sufinanciranja. Provedbeni akt iz prvog podstavka donesen je u
skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 3. 3. Program rada iz prvog stavka
provodi se tako da Komisija objavi: u slučaju jednostavnog programa, poziv za
podnošenje prijedloga u kojem se navode osobito uvjeti sudjelovanja i glavni
kriteriji ocjenjivanja; u slučaju programa u kojem sudjeluje više
korisnika, poziv za podnošenje prijedloga u skladu s glavom VI. dijela I.
Uredbe (EU, Euratom) br. 996/2912.[23]. Članak 9. Programi Za potrebe ove Uredbe: (a) „jednostavan program” znači
program koji mogu predstaviti jedan ili više subjekata predlagatelja kako su
navedeni u članku 5. točki (a) ili (c) i koji potječu
iz iste države članice; (b) „program u kojem sudjeluje više
korisnika” znači program koji mogu predstaviti više subjekata kako su
navedeni u članku 5. točki (a) ili (c) i koji potječu
iz više država članica ili više europskih organizacija navedenih u
članku 5. točki (b). Članak 10.
Mjere na inicijativu Komisije 1. Komisija može provesti mjere
informiranja i promocije kako su opisane u člancima 2. i 3. Te mjere
mogu poprimiti oblik sudjelovanja na trgovinskim sajmovima i izložbama od
međunarodnog značaja, putem štandova ili djelovanja usmjerenog na
promidžbu imidža proizvoda Unije. 2. Komisija razvija svoje službe
tehničke podrške, posebno kako bi se potaknulo upoznavanje različitih
tržišta, održavanje dinamične poslovne mreže oko politike informiranja i
promocije te bolje poznavanje zakonskih odredbi u vezi s izradom i provedbom
programa. Članak 11. Isključenje dvostrukog financiranja Mjere informiranja i promocije koje primaju
drugu europsku financijsku potporu osobito na temelju Uredbe (EU) XXXX/20..
Europskog parlamenta i Vijeća [od … o potpori ruralnom razvoju iz
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (Feader) (COM(2011)627)[24]] ili na temelju Uredbe (EU)
XXX/20… [Europskog parlamenta i Vijeća od … o zajedničkoj
organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba o „jedinstvenom ZOT-u”)
(COM(2011)626)], ne mogu primiti financijski doprinos Unije na temelju ove
Uredbe. ODJELJAK 2. Provedba i upravljanje jednostavnim programima Članak 12. Odabir jednostavnih programa 1. Komisija ocjenjuje i odabire
prijedloge jednostavnih programa po pozivu za podnošenje prijedloga iz
članka 8. stavka 3, točke (a). 2. Komisija odlučuje putem
provedbenih akata o odabranim jednostavnim programima, o mogućim izmjenama
koje je potrebno napraviti i o odgovarajućim proračunskim sredstvima.
Ovi se akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24.
stavka 2. Članak 13. Tijela
zadužena za provedbu jednostavnih programa Nakon pozivanja na natječaj svim
prikladnim sredstvima, subjekt predlagatelj odabire tijela za provedbu
odabranih jednostavnih programa, posebno kako bi se zajamčila
učinkovita provedba mjera. Članak 14. Provedba, praćenje i provjera jednostavnih programa 1. Predmetne države članice
odgovorne su za pravilnu provedbu programa odabranih u skladu s
člankom 12. te za plaćanja u vezi s njima. Države članice
osiguravaju da je materijal za informiranje i promociju, proizveden u kontekstu
tih programa, u skladu s pravilima Unije. 2. Provedbu, praćenje i
provjeru jednostavnih programa provode države članice u skladu s Uredbom
(EU) br. XXXX/20... Europskog parlamenta i Vijeća [od …. o financiranju,
vođenju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike (COM(2011)
628] i načinima koje treba donijeti na temelju članka 22. prvog
podstavka, točke (a). Članak 15. Financijske odredbe o jednostavnim programima 1. Financijski doprinos Unije
jednostavnim programima nije veći od 50 % izdatka dopuštenog za
korištenje potpore. Ostatak troškova snose isključivo subjekti
predlagatelji. 2. Postotak iz stavka 1.
može biti povećan na 60 % za: (a) jednostavan program usmjeren na jednu ili
više trećih zemalja; (b) mjere informiranja i promocije voća
i povrća namijenjenog posebno djeci u školskim ustanovama Unije. 3. Analiza učinaka mjera
informiranja i promocije poduzetih u skladu s člankom 23.
prihvatljive su za financiranje od strane Unije pod uvjetima sličnim
uvjetima za jednostavne programe. 4. Unija u cijelosti financira
troškove ekspertize povezane s odabirom programâ u skladu s
člankom 4. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU)
br. XXXX/20.. Europskog parlamenta i Vijeća [od …. o financiranju,
vođenju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike (COM(2011)
628]. 5. Kako bi se osigurala pravilna
provedba jednostavnih programa, subjekti predlagatelji daju jamstva. 6. Mjere informiranja i
promocije koje se provode putem jednostavnih programa Unija financira u skladu
s člankom 4. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU)
br. XXXX/20.. Europskog parlamenta i Vijeća [od ….o financiranju,
upravljanju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike (COM(2011)
628]. ODJELJAK 3. Provedba i upravljanje programima u kojima sudjeluje više
korisnika na inicijativu Komisije Članak 16. Oblici
financiranja 1. Financiranje može biti u
jednom ili više oblika predviđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012
te se može posebno sastojati od: (a) bespovratnih sredstava za programe u
kojima sudjeluje više korisnika; (b) tržišta za potrebe mjera na inicijativu
Komisije. 2. Mjere informiranja i
promocije koje se provode putem programa u kojima sudjeluje više korisnika ili
na inicijativu Komisije Unija financira u skladu s člankom 4.
stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. XXXX/20.. Europskog
parlamenta i Vijeća [od ….o financiranju, upravljanju i praćenju
zajedničke poljoprivredne politike (COM(2011) 628]. Članak 17. Ocjena programa u kojima sudjeluje više korisnika Prijedlozi programa u kojima sudjeluje više
korisnika ocjenjuju se na temelju kriterija odabira i dodjele koji su navedeni
u pozivima za podnošenje prijedloga iz članka 6. stavka 3. Članak 18. Financijske odredbe o programima u kojima sudjeluje više korisnika Najveća stopa sufinanciranja utvrđena
je na 60 % ukupnog iznosa troškova prihvatljivih za programe u kojima
sudjeluje više korisnika. Ostatak troškova snose isključivo subjekti
predlagatelji. Članak 19. Javna nabava za mjere na inicijativu
Komisije Svaka javna nabava koju provodi Komisija u
svoje ime ili zajednički s državama članicama podliježe pravilima o
javnoj nabavi navedenima u Uredbi (EU) br. 966/2012 i Delegiranoj uredbi
(EU) br. 1268/2012. Članak 20. Zaštita financijskih interesa Unije 1. Komisija poduzima primjerene
mjere kako bi zajamčila zaštitu financijskih interesa Unije tijekom
provedbe mjera koje se financiraju u skladu s ovim odjeljkom, primjenom mjera
za sprečavanje prijevara, korupcije i svakog drugog nezakonitog
djelovanja, učinkovitim provjerama te, ako se otkriju nepravilnosti,
povratom nepropisno isplaćenih iznosa i, ako je potrebno,
učinkovitim, odmjerenim upravnim i financijskim kaznama koje
odvraćaju moguće počinitelje. 2. Komisija ili njezini
predstavnici i Europski revizorski sud ovlašteni su za provođenje revizija,
na temelju dokumenata i na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava,
izvođača i podizvođača koji su primili sredstva Unije. 3. Europski ured za borbu protiv
prijevara (OLAF) može voditi istrage, uključujući i provjere i
inspekcije na licu mjesta u skladu s odredbama i postupcima predviđenima
Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[25] i Uredbom Vijeća
(Euratom, EZ) br. 2185/96[26]
kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, koruptivno djelo ili drugo nezakonito
djelovanje koje šteti financijskim interesima Unije, u okviru ugovora o
bespovratnim sredstvima, odluci o bespovratnim sredstvima ili ugovora o
sredstvima Unije. 4. Ne dovodeći u pitanje
stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i
međunarodnim organizacijama, ugovori, ugovori o bespovratnim sredstvima i
odluke o bespovratnim sredstvima koji proizlaze iz provedbe ovog programa,
sadržavaju odredbe koje izričito daju ovlasti Europskom revizorskom sudu i
OLAF-u da provedu dotične revizije i istrage ovisno o svojoj nadležnosti. ODJELJAK 4. Delegirane ovlasti i provedbene ovlasti Članak 21. Delegirane ovlasti Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte
u skladu s člankom 23. u pogledu: (a)
posebnih uvjeta po kojima svaki subjekt
predlagatelj iz članka 7. može podnijeti program posebno kako bi
zajamčio reprezentativnost i značajne razmjere programa; (b)
uvjeta prema kojima subjekt predlagatelj može biti
i sam ovlašten provoditi određene dijelove programa odstupajući od
članka 13.; (c)
uvjeta natječaja za provedbena tijela iz
članka 13.; (d)
posebnih uvjeta prihvatljivosti troškova mjera
informiranja i promocije za jednostavne programe te, ako je potrebno,
administrativnih troškova i troškova osoblja. Članak 22. Provedbene ovlasti Komisija donosi putem provedbenih akata: (a) načine provedbe, praćenja
i provjere iz članka 14. stavka 2.; (b) pravila u pogledu zaključivanja
ugovora o provedbi jednostavnih programa odabranih u skladu s ovom Uredbom. Ovi se provedbeni akti donose u skladu s
postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2. Poglavlje III. DELEGIRANJE OVLASTI, PROVEDBENE ODREDBE,
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ODJELJAK 1. Delegiranje ovlasti i provedbene odredbe Članak 23. Izvršavanje delegiranja 1. Ovlast za donošenje
delegiranih akata dodijeljene Komisiji podliježu uvjetima utvrđenima u
ovom članku. 2. Ovlast za donošenje
delegiranih akata navedenih u ovoj Uredbi dodjeljuje se Komisiji na
neograničeno razdoblje od dana stupanja na snagu ove Uredbe. 3. Europski parlament ili
Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz ove
Uredbe. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj
navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom
listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne
utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4. Čim donese delegirani
akt, Komisija o njemu istodobno obavješćuje Europski parlament i
Vijeće. 5. Doneseni delegirani akt u
skladu s ovom Uredbom stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće
u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i
Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka
i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti
prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog
parlamenta ili Vijeća. Članak 24. Odbor 1. Komisiji pomaže odbor
zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta osnovan
člankom 162. Uredbe (EU) XXXX/20..[Europskog parlamenta i
Vijeća od…. o zajedničkoj organizaciji tržišta
poljoprivrednih proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”)].
Navedeni odbor znači odbor kako je definiran Uredbom (EU)
br. 182/2011. 2. Pri upućivanju na ovaj
stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. 3. Pri upućivanju na ovaj
stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011. ODJELJAK 2. Savjetovanje, ocjenjivanje i izvješće Članak 25.
Savjetovanje U okviru provedbe ove Uredbe, Komisija se može
savjetovati sa savjetodavnom skupinom „za promociju poljoprivrednih proizvoda”
koja je osnovana Odlukom Komisije[27]br. 2004/391/EZ. Članak 26. Ocjena utjecaja mjera U skladu sa zajedničkim okvirom
praćenja i ocjenjivanja zajedničke poljoprivredne politike koji je
predviđen u članku 110. Uredbe (EU) br. …/20..
[COM(2011)628], Komisija određuje u skladu s člankom 24.
stavkom 2. zajednički okvir za ocjenjivanje utjecaja programa
informiranja i promocije koji se financiraju na temelju ove Uredbe te sustav
pokazatelja. Sve predmetne strane priopćuju Komisiji
sve podatke i informacije potrebne za ocjenu utjecaja mjera. Članak
27.
Izvješće Najkasnije 31. prosinca
[2020.] Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o
primjeni ove Uredbe, zajedno s prikladnim prijedlozima ako je potrebno. ODJELJAK 3. odredbe o izmjenama, prijelazne i završne odredbe Članak 28.
Izmjena Uredbe (EU)
br.°…/20… [COM(2011)626] Uredba (EU) br. …/20… [COM(2011)626]
mijenja se kako slijedi: (a) u članku 34.
stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak: „Nacionalna strategija treba biti usklađena
sa strateškim prioritetima definiranima programom rada iz članka 6.
Uredbe (EU) br. XXX Europskog parlamenta i Vijeća*. * Uredba (EU) br.°XXX Europskog parlamenta
i Vijeća o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode
na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L……..)”. (b) u članku 43. umeće se
sljedeći stavak: „5. Mjere iz stavka 1. usklađene su
sa strateškim prioritetima definiranima programom rada iz članka 6.
Uredbe (EU) br. XXX.” Članak 29. Državne potpore Odstupajući
od članka 146. Uredbe (EU) br. XXXX/20..[ Europskog parlamenta i
Vijeća* od... o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih
proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”) (COM(2011) 626)] i od
članka 3. Uredbe Vijeća[28](EZ)
br. 1184/2006 te u skladu s člankom 42. stavkom 1. Ugovora,
članci 107., 108. i 109. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja
izvršavaju države članice u skladu s ovom Uredbom i njezinim odredbama
niti na financijska sudjelovanja iz parafiskalnih prihoda ili obveznih
doprinosa država članica za programe koji ispunjavaju uvjete potpore Unije
iz članka 42. stavka 2. Ugovora, koje je Komisija odabrala u
skladu s ovom Uredbom. Članak 30.
Stavljanje izvan snage Uredba (EZ) br.°3/2008 stavlja
se izvan snage. Upućivanje na uredbu stavljenu izvan
snage smatra se upućivanjem na ovu Uredbu i čita se u skladu s
korelacijskom tablicom u Prilogu. Članak 31. Prijelazne
odredbe Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte
u skladu s člankom 23. radi osiguravanja prijelaza između
odredaba Uredbe (EZ) br.°3/2008 i ove Uredbe. Članak 32. Stupanje na
snagu i primjena Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od
dana objave u Službenom listu Europske unije. [Primjenjuje se od……] Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i
izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu Za Europski parlament Za
Vijeće Predsjednik Predsjednik PRILOG KORELACIJSKA TABLICA iz članka
30. Uredba (EZ) br. 3/2008 || Sadašnja Uredba Članak 1. stavak 1. prvi podstavak Članak 1. stavak 1. drugi podstavak Članak 1. stavak 2. Članak 2. Članci 3. i 4. Članak 5. Članak 6. stavak 1. Članak 6. stavak 2. Članak 7. Članak 8. Članak 9. Članak 10. Članak 11. Članak 12. stavak 1. Članak 12. stavak 2. Članak 13. stavak 1. Članak 13. stavak 2. prvi podstavak Članak 13. stavak 2. drugi podstavak Članak 13. stavak 2. treći podstavak Članak 13. stavci 3., 4. i 5. Članak 13. stavak 6. Članak 14. Članak 17. Članak 18. Članak 19. Članak 20. || Članak 1. Članak 4. stavak 3. točka (a) Članak 4. stavci 1. i 2. Članci 2. i 3. Članak 5. Članak 8. stavak 2. Članak 7. --- --- Članci 12. i 17. --- Članak 10. Članak 13. --- Članak 14. Članak 16. stavak 1. točka (b) Članak 15. stavak 1. Članak 15. stavak 2. --- --- Članak 29. Članak 15. stavak 6. i članak 16. stavak 2. Članci 23. i 24. Članak 25. Članak 27. Članak 30. Članak 32. Uredba (EZ) br. 3/2008 usklađena s odredbama Ugovora iz Lisabona slijedom prijedloga Uredbe (EU) br. XXX/20.. [COM(2011)663] || Sadašnja Uredba Članak 1. stavak 1. prvi podstavak Članak 1. stavak 1. drugi i treći podstavci Članak 1. stavak 2. Članak 1. stavak 3. Članak 1. stavak 4. Članak 2. Članci 3. i 4. Članak 5. Članak 6. stavak 1. Članak 6. stavak 2. Članak 7. Članak 8. Članak 9. Članak 10. Članak 11. Članak 12. stavak 1. Članak 12. stavci 2. i 3. Članak 13. stavak 1. Članak 13. stavak 2. prvi podstavak Članak 13. stavak 2. drugi podstavak Članak 13. stavak 2. treći podstavak Članak 13. stavci 3., 4. i 5. Članak 13. stavak 6. Članak 13. stavak 7. Članak 13. stavak 8. Članak 13. stavak 9. Članak 14. Članak 15.a Članak 16.a Članak 16.b Članak 17. Članak 18. Članak 19. Članak 20. || Članak 1. Članak 4. stavak 3. i članak 8. stavak 2. Članak 4. stavci 1. i 2. Članak 8. stavak 2. --- Članci 2. i 3. Članak 5. Članak 8. stavak 2. Članak 7. --- --- Članci 12., 17. i 18. --- Članak 10. Članci 13., 19. i 21. točka (b) --- Članak 14. Članak 16. stavak 1. točka (b) Članak 15. stavak 1. Članak 15. stavak 2. --- --- Članak 29. Članak 11. Članak 15. stavak 5. Članak 22. Članak 15. stavak 6. i članak 16. stavak 2. --- Članak 23. Članak 24. Članak 25. Članak 27. Članak 30. Članak 32. ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 1.1. Naziv prijedloga Prijedlog
Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju i promotivnim mjerama
za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama. 1.2. Odgovarajuće
područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[29] Područje
politike 05 iz naslova 2 1.3. Vrsta prijedloga X Prijedlog se odnosi na novo
djelovanje ¨Prijedlog se odnosi na novo djelovanje
nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja[30]
X Prijedlog se odnosi na produženje
postojećeg djelovanja ¨ Prijedlog se odnosi na djelovanje koje je
preusmjereno na novo djelovanje Prijedlog se odnosi na produženje postojećeg
djelovanja s uvođenjem novih aspekata. 1.4. Ciljevi 1.4.1. Višegodišnji strateški
cilj/ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog Svrha
prijedloga je promocija učinkovitog korištenja resursa radi pametnog,
održivog i sveobuhvatnog razvoja poljoprivrede EU-a u skladu sa strategijom
Europa 2020. Kao
sredstvo zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), europska politika
promocije poljoprivrednih proizvoda teži reformi ZZP-a do 2020. te posebno
jačanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora na unutarnjem tržištu i u
trećim zemljama. 1.4.2. Posebni cilj/ciljevi i
odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB Posebni cilj Poboljšati
konkurentnost poljoprivrednog sektora i ojačati dodanu vrijednost u
prehrambenom opskrbnom lancu. Odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB 05
02 „Intervencije na poljoprivrednim tržištima” 1.4.3. Očekivani
rezultat/rezultati i utjecaj Slijedom
tog prijedloga, promotivna politika ima sveobuhvatnu strategiju kojom se
omogućuje ciljan i učinkovit odgovor na gospodarske prilike
trećih zemalja, na primjer, u vezi sa sporazumima o slobodnoj trgovini, i
na zahtjev za pružanje podataka o vrijednostima europskih poljoprivrednih
proizvoda. Promotivnom
će se strategijom definirati poruke kojima će se u prvi plan staviti
posebni elementi ZPP-a, među kojima su i načini održive proizvodnje i
sustavi kvalitete. U
pogledu zapošljavanja, učinak će biti povezan s očekivanim
gospodarskim utjecajima, no ovaj bi prijedlog trebao pridonijeti zadržavanju
radnih mjesta u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, a posebno u MSP-ovima
(u strategiji se daje prednost MSP-ovima) koja brojem čine 99 %
poljoprivredno-prehrambenih poduzeća i 63 % radnih mjesta u sektoru. Očekuje
se povećanje broja programa organizacija iz različitih zemalja EU-a
(tzv. višedržavni programi), uz ojačanu europsku dodanu vrijednost,
uslijed pojednostavnjenja odabira i upravljanja ostvarenih na razini Komisije,
bez posredovanja država članica. 1.4.4. Pokazatelji rezultata i
utjecaja Utvrđene
su tri razine pokazatelja ovisno o ciljevima: Pokazatelji utjecaja – europska
poljoprivredna trgovinska bilanca, – poljoprivredni
dohodak. Pokazatelji rezultata – izvoz
europskih poljoprivrednih proizvoda, – vrijednost
proizvodnje pod europskim oznakama kvalitete i važnost ekološke poljoprivrede
(pokazatelji koji neizravno mjere uspjeh strategije – prioritetne teme...), – predodžba
korisnika o proizvodu (ankete, izvješća Eurobarometra...). Pokazatelji provedbe – broj
programa (unutarnje tržište/treće zemlje), – novi
korisnici (omjer novih organizacija predlagateljica u odnosu na ukupan broj
organizacija predlagateljica), – broj
višedržavnih programa. 1.5. Osnova prijedloga 1.5.1. Zahtjev/zahtjevi koje je
potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti Glavni
je problem veći pritisak na konkurentnost u poljoprivrednom sektoru, koji
je rezultat triju različitih aspekata: – jaka
konkurentnost trećih zemalja u području europskih poljoprivrednih
proizvoda, – povećanje
zahtjeva koje moraju zadovoljiti poljoprivrednici i troškova u poljoprivrednom
gospodarstvu EU-a. Na primjer, u razdoblju od 2000. do 2012. svjetske
poljoprivredne cijene povećale su se za 82 %, cijene energije
skočile su za 261 %, a cijene gnojiva za 286 %, što je najviši
zabilježeni stupanj promjenjivosti u sektoru u posljednja tri desetljeća, – niska
razina poznavanja vrijednosti poljoprivrednih proizvoda EU-a, posebno na
unutarnjem tržištu. Na primjer, većina Europljana smatra da je glavni
prioritet Europske unije u području poljoprivredne politike i ruralnog
razvoja osigurati da poljoprivredni proizvodi budu kvalitetni, zdravi i sigurni.
Istodobno, samo 14 % Europljana prepoznaje logotipove ZOI-a[31]/ZOZP-a[32] koji su jedni od glavnih
europskih sustava kvalitete Unije. 1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja
EU-a Zajednička
je poljoprivredna politika prava europska politika. Umjesto da imaju 28
poljoprivrednih politika, države članice ujedinjuju svoje resurse radi
upravljanja europskom politikom na temelju zajedničkog proračuna i
zajedničkih pravila, uključujući i ona koja se odnose na
promociju. Mjere na razini EU-a, a osobito na jedinstvenom tržištu, znatno
će potaknuti (a) jednostavniju provedbu programa generičkih
informacija koji države članice ili poduzeća po prirodi slabo provode
, a trenutačno u kontekstu gospodarske krize još slabije i (b) provedbu
višedržavnih programa koji su izvor razmjene iskustava između država
članica i ekonomija razmjera. 1.5.3. Pouke iz prijašnjih
sličnih iskustava Informiranje
i promotivne mjere oduvijek postoje unutar ZPP-a. Od 1999. ZZP posebno podržava
informiranje i promotivne mjere europskog poljoprivrednog i
poljoprivredno-prehrambenog sektora na unutarnjem tržištu i u trećim
zemljama, putem horizontalnog sustava informiranja i promocije poljoprivrednih
proizvoda. Više
elemenata pokazuje da europska politika ima pozitivan utjecaj i na kraju
omogućuje da europski poljoprivredni proizvođači dobiju naknadu
za svoj trud uložen u proizvodnju u skladu s visokim standardima ZPP-a: – Europski
revizorski sud je 2009. revidirao sustav u pogledu učinkovitosti
informiranja i promotivnih mjera te ispravnosti uključenih troškova. Sud
je donio pozitivnu procjenu sustava, iako je teško kvantificirati utjecaj[33], – zaključci
procjene sustava omogućili su da se izradi i bilanca trenutačnog
sustava[34], – iako
je dio strane javne politike, USDA (United States Department of Agriculture)
provela je istraživanje troškova i koristi programa za razvoj tržišta kojim se
procjenjuje da se izvoz američkih poljoprivrednih proizvoda povećao
za 35 USD na svaki dodatni potrošeni USD promotivnim programima te da je
rezanje javnog proračuna za promociju od 50 % dovelo do smanjenja
izvoza poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 9 milijardi USD. Iako nije
moguće jamčiti vrijednost tih omjera, zanimljivo je napomenuti njihov
izrazito pozitivan aspekt koji potvrđuje pozitivnu vrijednost javnih
politika informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda[35]. 1.5.4. Usklađenost i moguća
sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima Uzimajući
u obzir specifičnosti različitih sektora, prijedlogom se
predviđa jačanje sinergija između tog horizontalnog sustava
promocije i postojećeg sektorskog sustava u okviru ZPP-a putem strategije
promocije i razvoja zajedničkog vizualnog identiteta i sadržaja ukupnosti
promotivnih mjera. 1.6. Trajanje i financijski
utjecaj ¨ Prijedlog ograničenog trajanja –
¨ Prijedlog na snazi od ... do ... –
¨ financijski utjecaj od ... do ... X Prijedlog neograničenog trajanja –
Provedba s razdobljem osnivanja od: (Vidi u
nastavku točku 3.2.1.) –
nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje. 1.7. Predviđena metoda/metode
upravljanja[36] X Izravno upravljanje od strane Komisije –
¨ Upravljanje provode odjeli Komisije, uključujući osoblje u
delegacijama Unije; –
X upravljanje provode izvršne agencije. X Podijeljeno upravljanje s državama
članicama ¨ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske
provedbe: –
¨ trećim zemljama ili tijelima koje su one odredile; –
¨ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti); –
EIB-u i Europskom investicijskom fondu; –
¨ tijelima na koja se upućuje u članku 208. i članku 209.
Financijske uredbe; –
¨ javno-pravnim tijelima; –
¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u
mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva; –
¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je
povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća
financijska jamstva; –
¨ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u
ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem
temeljnom aktu. – Ako se naznačuje više od jednog
načina upravljanja, molimo da se pojedinosti navedu u odjeljku „Napomene”. Napomene: Sustavom se
trenutačno upravlja podijeljenim upravljanjem (glavni rashodi povezani s
provedbom programa) i centraliziranim izravnim upravljanjem (mjere informiranja
i promocije pokreće Komisija). Prijedlozi
utječu na načine upravljanja koji se sastoje od podijeljenog i
izravnog upravljanja. U skladu s
odredbama iz članka 3. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 58/2003
Komisija namjerava određene poslove izravnog upravljanja programima
informiranja i promocije eksternalizirati, posebno višedržavne programe, prema
postojećoj izvršnoj agenciji u svrhu pružanja učinkovitije usluge i
unaprjeđenja vidljivosti EU-a u informiranju i promotivnim mjerama za
poljoprivredne proizvode. 2. MJERE UPRAVLJANJA 2.1. Pravila nadzora i
izvješćivanja Uredbom se predviđa ocjena
programa. Trenutačno se ocjene provode svake godine, a na kraju programa
upotpunjuju se općom ocjenom. U skladu sa zajedničkim okvirom
praćenja i ocjene ZPP-a bit će utvrđen zajednički okvir za
ocjenu učinka mjera. Ocjena informiranja i promotivnih
mjera bit će upotpunjena redovitim vanjskim ocjenama sustava. Izvješće Komisije o provedbi
sustava u okviru Parlamenta i Vijeća predviđeno je najkasnije za
31. prosinca [2020]. 2.2. Sustav upravljanja i kontrole
2.2.1. Utvrđeni rizik/rizici Horizontalni
sustav informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda postoji od 2000.
Redovito je kontroliran, a postupci praćenja i kontrole mijenjali su se po
potrebi. Na temelju revizija provedenih u skladu s Glavnom upravom za poljoprivredu
i ruralni razvoj te revizija Europskog revizorskog suda, glavni rizici
informiranja i promotivnih mjera povezani su s nematerijalnom prirodom
određenih troškova i s provedbom aktivnosti izvan granica Europske unije. 2.2.2. Informacije o uspostavi sustava
unutarnje kontrole Kako
bi se rizici ograničili, utvrđeni su načini odabira, provedbe,
praćenja, kontrole i ocjene. Komisija
će posebno utvrditi postupke odabira najboljih programa te će ih
uvesti u pravne instrumente. Utvrdit će i posebne uvjete prihvatljivosti
za troškove mjera te će ovisno o prirodi troškova moći primijeniti
paušalne iznose, cjenike... Vodit će računa o tome da specijalizirana
izvršna tijela provode programe, katkad i izvan Europske unije. Utvrđeni
su načini kontrole za svaki način proračunskog upravljanja
troškovima. Sustav
za kontrolu podijeljenog upravljanja oslanja se na zajedničke
načine kontrole ZPP-a predviđene reformom (COM(2011)628), a posebno
na jamstvenu izjavu koju svake godine podnosi predstavnik agencije za
plaćanje. Sustav
za kontrolu subvencija izravnog upravljanja oslanja se na načine iz
Financijske uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, a posebno na provedbu normi
unutarnje kontrole Komisije, kontrole ex ante ukupnosti izjava i potvrda
metodologija povezanih s troškovima te reviziju ex post na uzorku
izjava. U
okviru eksternalizacije poslova upravljanja promotivnim programima Komisija
će primijeniti i mjere kontrole izvršnih agencija u skladu s
člankom 65. Financijske uredbe. Komisija će nadzirati izvršne
agencije i voditi računa da ostvare ciljeve podobne za kontrolu mjera koje
se provode pod njezinim upravljanjem. Taj je nadzor predviđen
načinima suradnje između nadležne glavne uprave i agencije. Kontrole
Komisije provode se na temelju pristupa koji se zasniva na rizicima kako bi se
osiguralo da su njezine revizije usmjerene na područja najvećeg
rizika. 2.2.3. Troškovi i koristi kontrola i
procjena očekivane razine rizika od pogreške Postojeći
sustav upravljanja rashodima EFJP-a uvijek će pokrivati informiranje i
promotivne mjere. U
pogledu troškova kontrole koje snose države članice, analiza iz Priloga 8.
o analizi učinka koji prati zakonodavne prijedloge za reformu ZPP-a
(COM(2011)626). Troškovi
Komisije povećat će se u odnosu na trenutačnu situaciju uslijed
općeg povećanja troškova (dok će se trenutačni rashod
podijeljenog upravljanja udvostručiti) te osobito rashoda povezanih s
programima izravnog upravljanja. Izravno
upravljanje brojnim programima bit će novost za taj sustav. Bit će
moguća jedino procjena na temelju troškova kontrole programa iste vrste .
Među primjerima su i programi za konkurentnost MSP-ova (COM(2011)834). Procijenjeno
je da prijedlog neće rezultirati povećanjem stope pogreške EFJP-a. 2.3. Mjere za sprečavanje
prijevare i nepravilnosti Zakonodavnim
paketom za reformu ZPP-a, a posebno prijedlogom Uredbe o financiranju,
upravljanju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike,
predviđa se održavanje i unaprjeđenje podrobnih sustava za
trenutačnu kontrolu i sankcije koje će provoditi agencije za
plaćanje uključujući osnovne zajedničke karakteristike i
posebna pravila prilagođena svakom sustavu potpore. Uredba o financiranju,
upravljanju i praćenju ZPP-a primjenjivat će se i na buduću
uredbu za promotivnu politiku. Općenito,
sustavima kontrole predviđaju se sveobuhvatne administrativne kontrole
100 % zahtjeva za potporu, kontrole koje se preklapaju s drugim bazama
podataka, kad se to smatra primjerenim, kao i kontrole na licu mjesta koje se
provode prije plaćanja najmanjeg broja transakcija ovisno o riziku
povezanom s dotičnim sustavom. Ako te kontrole na licu mjesta pokažu
veći broj nepravilnosti, moraju se provesti dodatne kontrole. Zakonodavnim
paketom za reformu ZPP-a predviđa se, nadalje, da države članice
predvide, uoče i isprave te nepravilnosti i prijevare, da poduzmu
učinkovite, odvraćajuće i prikladne sankcije u skladu sa
zakonodavstvom Unije ili nacionalnim propisima te da potražuju nepravilna
plaćanja i kamate. Paket se sastoji od automatskog mehanizma korekcije u
slučaju nepravilnosti, kojim se predviđa da, ako se u roku od
četiri godine od datuma podnošenja zahtjeva za naplatu, ili osam godina
ako je pokrenut sudski postupak, nepodmirene iznose mora pokriti dotična
država članica. Taj će mehanizam izrazito potaknuti države
članice da što brže potražuju nepravilna plaćanja. Uz to, izvršna
će agencija obavješćivati Komisiju o eventualnim prijevarama i
nepravilnostima u vezi s eksternaliziranim poslovima u pogledu upravljanja
budućom promotivnom politikom, za svaki pojedini slučaj, te će
ih navesti u izvješćima koja redovito objavljuje. Strog
sustav kontrole iznimno je važan jer je provođenje promotivnih mjera
povjereno izvršnim tijelima s kojima jedino korisnici imaju ugovorni odnos.
Budući da su izvršna tijela gospodarski subjekti s pravom na dobit, treba
intenzivno osigurati redovito provođenje mjera. 3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ
PRIJEDLOGA 3.1. Naslov/naslovi višegodišnjeg
financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje
se prijedlog/inicijativa odnosi · Postojeće proračunske linije Prema redoslijedu
naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija. Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos Broj [Opis………………………………………] || Dif./nedif. ([37]) || zemalja EFTA-e[38] || zemalja kandidatkinja[39] || trećih zemalja || u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe 2 || 05 02 10 01 – Promotivne mjere – Plaćanja država članica 05 02 10 02 – Promotivne mjere – izravna plaćanja Unije || Nedif. Dif. || NE NE || NE NE || NE NE || NE NE · Zatražene nove proračunske linije Prema redoslijedu
naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija. Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos Broj [Opis………………………………………] || Dif./nedif. || zemalja EFTA-e || zemalja kandidatkinja || trećih zemalja || u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe 2 || 05 01 04 xx – Izvršna agencija || Nedif. || NE || NE || NE || NE Napomene: Komisija predviđa da dio provedbe
izvršava izvršna agencija. U tom slučaju, proračunske linije kreiraju
se u okviru naslova 5. 3.2. Procijenjeni utjecaj na
rashode 3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja
na rashode U milijunima EUR Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || 2 || Održiv rast: prirodni resursi: U okviru gornje granice „Troškovi tržišta i izravna plaćanja” Glavna uprava: AGRI (*) || || || 2014.[40] || 2015.[41] || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || || || || 05 02 10 01 || Preuzete obveze || (1) || 0,0 || 0,0 || 4,0 || 5,0 || 9,0 || 36,0 || 36,0 || 90,0 Plaćanja || (2) || 0,0 || 0,0 || 4,0 || 5,0 || 9,0 || 36,0 || 36,0 || 90,0 05 02 10 02 || Preuzete obveze || (1a) || 0,5 || 0,5 || 15,0 || 54,0 || 90,0 || 103,0 || 103,0 || 366,0 Plaćanja || (2a) || 0,2 || 0,2 || 0,5 || 12,7 || 31,1 || 58,6 || 84,2 || 187,5 Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[42] || || || || || || || || 05 01 04 xx || || (3) || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. UKUPNA odobrena sredstva za glavnu upravu AGRI || Preuzete obveze || =1+1a+3 || 0,5 || 0,5 || 19,0 || 59,0 || 99,0 || 139,0 || 139,0 || 456,0 Plaćanja || =2+2a+3 || 0,2 || 0,2 || 4,5 || 17,7 || 40,1 || 94,6 || 120,2 || 277,5 UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || 0,5 || 0,5 || 19,0 || 59,0 || 99,0 || 139,0 || 139,0 || 456,0 Plaćanja || (5) || 0,2 || 0,2 || 4,5 || 17,7 || 40,1 || 94,6 || 120,2 || 277,5 UKUPNA odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 2 višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || =4+6 || 0,5 || 0,5 || 19,0 || 59,0 || 99,0 || 139,0 || 139,0 || 456,0 Plaćanja || =5+6 || 0,2 || 0,2 || 4,5 || 17,7 || 40,1 || 94,6 || 120,2 || 277,5 (*) Napomene: – Navedeni iznosi su procjena dodatnog financijskog
utjecaja u odnosu na proračun 2013. Raščlamba iznosa između
proračunskih linija može biti izmijenjena u okviru provođenja
programa. – Komisija
predviđa da od 2016. dio provedbe izvršava izvršna agencija. Iznosi i
raščlamba procijenjenih troškova mogu biti izmijenjeni ovisno o razini
konačno odobrenih delegiranih ovlasti. Za informaciju: procjena ukupnih troškova || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || Proračunska godina || || || || || || Proračun 2013. || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || Ukupno 2014. – 2020. || || || || || || || || || || || || || || || 05 02 10 01 – - Promotivne mjere – Plaćanja država članica || || 60,0 || 60,0 || 60,0 || 64,0 || 65,0 || 69,0 || 96,0 || 96,0 || 510,0 05 02 10 02 – - Promotivne mjere – Izravna plaćanja Unije || Preuzete obveze || 1,0 || 1,5 || 1,5 || 16,0 || 55,0 || 91,0 || 104,0 || 104,0 || 373,0 || || || || || || Plaćanja || 1,1 || 1,4 || 1,4 || 1,6 || 13,9 || 32,2 || 59,8 || 85,4 || 195,5 || || || || || || || || || || || || || || || 05 01 04 XX – Izvršna agencija || || || || || || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || || || || || || || || || || || || || || || UKUPNO || || || || || || Preuzete obveze || 61,0 || 61,5 || 61,5 || 80,0 || 120,0 || 160,0 || 200,0 || 200,0 || 883,0 || || || || || || Plaćanja || 61,1 || 61,4 || 61,4 || 65,6 || 78,9 || 101,2 || 155,8 || 181,4 || 705,5 Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || 5 || „Administrativni rashodi” (u odnosu na proračun 2013.) milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta) || || || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO Glavna uprava: AGRI || Ljudski potencijali || 0,019 || 0,099 || -0.499 || -0.147 || 0.188 || 0.675 || 0,922 || 1,257 Ostali administrativni rashodi || 0,000 || 0,000 || 0,002 || 0,006 || 0,003 || -0,001 || -0,001 || 0,009 GLAVNA UPRAVA AGRI UKUPNO || Odobrena sredstva || 0,019 || 0,099 || -0,497 || -0,141 || 0,191 || 0,674 || 0,921 || 1,266 UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira || (ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 0,019 || 0,099 || -0,497 || -0,141 || 0,191 || 0,674 || 0,921 || 1,266 milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta) || || || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 do 5 višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || 0,519 || 0,559 || 18,501 || 58,583 || 99,188 || 139,675 || 139,922 || 457,266 Plaćanja || 0,219 || 0,299 || 4,003 || 17,559 || 40,291 || 95,274 || 121,122 || 278,766 3.2.2. Procijenjeni utjecaj na
odobrena sredstva za poslovanje –
¨ Za prijedlog nije potrebno korištenje odobrenih sredstava za
poslovanje. –
X Za prijedlog potrebno je korištenje odobrenih
sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku: Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima
EUR Navesti ciljeve i rezultate || || || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO REZULTATI Vrsta rezultata[43] || Prosječni trošak po rezultatu || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Ukupni trošak POSEBNI CILJ[44] || Poboljšati konkurentnost u poljoprivrednom sektoru i ojačati dodanu vrijednost u lancu dobave hrane Rezultat[45] || Broj programa (Unutarnje tržište/treće države) || || || || || || || || || || || || || || || || Rezultat45 || Novi korisnici (omjer novih organizacija predlagateljica u odnosu na ukupan broj organizacija predlagateljica) || || || || || || || || || || || || || || || || Rezultat45 || Broj višegodišnjih programa || || || || || || || || || || || || || || || || UKUPNI TROŠAK || || || || || || || || || || || || || || || || 3.2.3. Procijenjeni utjecaj na
odobrena sredstva administrativne prirode 3.2.3.1. Sažetak –
¨ Za prijedlog nije potrebno korištenje administrativnih odobrenih
sredstava –
X Za prijedlog potrebno je korištenje
administrativnih odobrenih sredstava, kako je objašnjeno u nastavku: milijuna EUR (do 3
decimalna mjesta) || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || Ljudski potencijali || 2,508 || 2,588 || 1,990 || 2,342 || 2,677 || 3,164 || 3,411 || 18,680 Ostali administrativni rashodi || 0,110 || 0,110 || 0,111 || 0,116 || 0,113 || 0,109 || 0,109 || 0,778 Međuzbroj za NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira || 2,618 || 2,698 || 2,101 || 2,458 || 2,790 || 3,273 || 3,520 || 19,458 Izvan NASLOVA 5[46] višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || Ljudski potencijali || || || || || || || || Ostali rashodi administrativne prirode || || || || || || || || Međuzbroj izvan NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || UKUPNO (*) || 2,618 || 2,698 || 2,101 || 2,458 || 2,790 || 3,273 || 3,520 || 19,458 (*) Te se brojke
mogu izmijeniti u skladu s predviđenim postupkom delegiranja. 3.2.3.2. Procijenjene potrebe u
pogledu ljudskih potencijala –
¨Za prijedlog nije potrebno korištenje ljudskih potencijala –
X Za prijedlog je potrebno korištenje ljudskih
potencijala, kako je objašnjeno u nastavku: Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše
do jednog decimalnog mjesta) || || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || || Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) || || XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) || 19 || 19,5 || 13,7 || 15,3 || 17,1 || 20,1 || 21,6 || || XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || || || || XX 01 05 01 (neizravna istraživanja) || || || || || || || || || 10 01 05 01 (izravna istraživanja) || || || || || || || || Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV)[47] || XX 01 02 01 (UD,UNS, UsO iz „opće omotnice”) || 0 || 0,2 || 2,6 || 4,6 || 6,0 || 7,3 || 8,0 || || XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) || || || || || || || || || XX 01 04 yy [48] || - u sjedištima || || || || || || || || || - u delegacijama || || || || || || || || || XX 01 05 02 (UD, UNS, UsO – neizravna istraživanja) || || || || || || || || || 10 01 05 02 (UD, UNS, UsO – izravna istraživanja) || || || || || || || || || Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || || || || UKUPNO (*) || 19 || 19,7 || 16,3 || 19,9 || 23,1 || 27,4 || 29,6 || XX se odnosi na odgovarajuće područje
politike ili glavu proračuna Potrebe za ljudskim
potencijalima ispunit će se angažiranjem osoblja glavne uprave kojemu je
već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno
unutar glavne uprave te, po potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se
mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele
sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. (*) Ovaj prijedlog dio
je programa za koje se predviđa da će ih djelomično izvršavati
izvršna agencija. Te se brojke stoga mogu izmijeniti u skladu s konačno
odobrenim delegiranim ovlastima. Opis zadaća: Dužnosnici i privremeno osoblje || Provedba politike promocije poljoprivrednih proizvoda Vanjsko osoblje || 3.2.4. Usklađenost s
postojećim višegodišnjim financijskim okvirom –
X Prijedlog u skladu je s prijedlozima za
višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. –
¨ Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje
odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira. –
¨ Prijedlog/inicijativa zahtijeva primjenu instrumenta fleksibilnosti
ili reviziju višegodišnjeg financijskog okvira. Napomene: Prijedlog
višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2014.2020.[49] pod prvim stupom ZPP-a
podrazumijeva iznose izravnih plaćanja i rashode povezane s tržišnim
mjerama. Komisija je kao mjeru predostrožnosti uzela u obzir zaključke
Europskog vijeća od 8. veljače 2013. koji se odnose na VFO.
Podložno donošenju Uredbe o VFO-u, financiranje promotivnih mjera provodit
će se unutar iznosa u okviru EFJP-a koje je utvrdilo Europsko vijeće
8. veljače 2013. 3.2.5. Financijski doprinosi
trećih strana –
Prijedlogom ne predviđa se sufinanciranje od
strane trećih osoba. –
X Prijedlogom se predviđa sufinanciranje prema
sljedećoj procjeni: Financijski doprinos Unije mjerama programa
naveden je u člancima 15. i 18. nacrta uredbe. U toj fazi nije
moguće odrediti ukupan iznos doprinosa trećih strana budući da
se stope doprinosa razlikuju po uvjetima utvrđenima u
člancima 15 i 18. 3.3. Procijenjeni utjecaj na
prihode –
X Prijedlog nema financijski utjecaj na prihode. –
¨ Prijedlog ima sljedeći financijski utjecaj: –
¨ na vlastita sredstva –
¨ na razne prihode [1] Izvor: Godišnje izvješće Federacije
proizvođača hrane i pića u EU-u (CIAA) za 2010. godinu [2] Savez zemalja Jugoistočne Azije. [3] Izvješće „What Asia wants Long-term food
consumption trends in Asia” Australian Bureau of Agricultural and Resource
Economics and Sciences, listopad 2013. [4] Izvor: Centre for Economic Policy Research (2013):
Reducing Transatlantic Barriers to Trade and Investement – An Economic
Assessment (prepared for DG TRADE), London [5] Izvor: Copenhagen Economics (2010): Assessment of
Barriers to Trade and Investment between the EU and Japan (final report to DG
TRADE). [6] Uredba Vijeća (EZ) br. 2826/2000 od
19. prosinca 2000. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne
proizvode na unutarnjem tržištu (SL L 328, 23.12.2000., str. 2.) i
Uredba Vijeća (EZ) br. 2702/1999. od 14. prosinca 1999. o
mjerama za pružanje informacija i promicanje poljoprivrednih proizvoda u
trećim zemljama (SL L 327, 21.12.1999., str. 7.). [7] Uredba Vijeća (EZ) br.°3/2008 od 17. prosinca
2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na
unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 3, 5.1.2008., str.
1.). [8] Uredba Komisije (EZ) br. 501/2008 od 5. lipnja
2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ)
br. 3/2008 o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne
proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 147, 6.6.2008.,
str. 3.). [9] Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog
parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima
koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage
Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298,
26.10.2012., str. 1.). [10] COM(2011)500 (točka 6.1.3.). [11] Uredba Vijeća (EZ) br. 58/2003 od
19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se
povjeravaju određene zadaće vezane uz upravljanje programima
Zajednice (SL L 11, 16.1.2003., str. 1.). [12] Uredba (EU)…, SL… [13] SL C, , str. . [14] SL C, , str. . [15] Uredba Vijeća (EZ) br.°3/2008 od 17. prosinca
2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na
unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 3, 5.1.2008., str.
1.). [16] Uredba (EU) br.°1151/2012 Europskog parlamenta i
Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i
prehrambene proizvode (SL L 343 od 14.12.2012. str.1.). [17] Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i
Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila
i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad
izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011.,
str. 13.). [18] Uredba (EU) br. XXX/20.. Europskog parlamenta i
Vijeća o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda,
SL…. [19] Uredba (EU) br. [COM(2011)416] od…o zajedničkoj
organizaciji tržišta u sektoru ribarskih proizvoda i proizvoda akvakulture SL
…... [20] Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i
Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju,
prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih
pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89
(SL L 39, 13.2.2008., str. 16.). [21] Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od
28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških
proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91
(SL L 189, 20.7.2007., str. 1.). [22] Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za
poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (SL L 78, 20.3.2013., str.
23.). [23] Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i
Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju
na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća
(EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.). [24] Uredba (EU) br. … Europskog parlamenta i Vijeća
od ... o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda, SL … [25] Uredba (EU, Euratom) br. 883/203 Europskog parlamenta
i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za
borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ)
br. 1074/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća
(Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str.
1. – 22.). [26] Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od
11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi
Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od
prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str.
2. – 5.). [27] Odluka Komisije br. 2004/391/CE od 23. travnja 2004.
o savjetodavnim skupinama koje se bave pitanjima zajedničke poljoprivredne
politike (SL L 120, 24.4.2004., str. 50.). [28] Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od
24. srpnja 2006. o primjeni pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i
trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.). [29] ABM: Activity-Based Management (upravljanje po
djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na
temelju djelatnosti). [30] Kako je navedeno u članku 54. stavku 2.
točkama (a) ili (b) Financijske uredbe. [31] Zaštićena oznaka izvornosti [32] Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla [33] Točka V. sažetka izvještaja br. 10/2009
Europskog revizorskog suda „Informiranje i promotivne mjere za poljoprivredne
proizvode”. [34] http://ec.europa.eu/agriculture/eval/reports/promotion/index_en.htm
[35] http://www.wheatworld.org/wp-content/uploads/trade-global-insight-map-report-march2010-20100423.pdf
[36] Informacije o načinima upravljanja i upućivanju
na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html [37] Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. =
nediferencirana odobrena sredstva. [38] EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine. [39] Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne
zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana. [40] Godina N je godina početka provedbe
prijedloga/inicijative. Procjene se temelje na pretpostavci da provedba
počinje 2016. [41] Iznosi za 2015., pod sustavom koji prethodi reformi,
predstavljeni su, u informativne svrhe, nepromijenjeni u odnosu na 2014. ne
dovodeći u pitanje podrobne procjene za 2015. koje će biti
utvrđene u okviru nacrta proračuna za 2015. [42] Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi
za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”),
neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja. [43] Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se
isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri
izgrađenih prometnica itd.). [44] Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni
cilj/ciljevi…”. [45] U skladu sa zajedničkim okvirom za nadzor i procjenu
ZPP-a iz članka 110. Uredbe (EU) br. [xxx/xxxx] o financiranju,
upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike [Horizontalna
uredba ZZP-a] bit će utvrđen zajednički okvir za nadzor i
procjenu te će posljedično tablice pokazatelja biti naknadno
upotpunjene na odgovarajući način. [46] Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi
za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”),
neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja. [47] UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS =
upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi
stručnjaci u delegacijama. [48] Podograničenje za vanjsko osoblje obuhvaćeno
odobrenim sredstvima za poslovanje (prijašnje linije „BA”) [49] COM(2011) 500, 29.6.2011.