19.8.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 271/30

Izvjestiteljica

Lotta Håkansson Harju (SV/PES), članica Općinskog vijeća Järfälle

Referentni dokumenti

Put ka ostvarenju otvorene i sigurne Europe

COM(2014) 154 final

Agenda EU-a za pravosuđe – Jačanje povjerenja, mobilnosti i rasta unutar Unije

COM(2014) 144 final

1.

pozdravlja namjeru Komisije za konsolidacijom dosadašnjih koraka na području pravosuđa i unutarnjih poslova kroz pravilnu provedbu i učinkovito praćenje (monitoring). Istodobno, Odbor naglašava da bi se konsolidacija mogla ostvariti i u obliku dodatnih zakonskih instrumenata, koji će biti u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, u svrhu popunjavanja postojećih rupa u sustavu i omogućavanja EU-u da se na fleksibilniji način suoči s novim globalnim izazovima;

2.

naglašava da snažnija usredotočenost na preuzete obveze EU-a u pogledu temeljnih prava mora imati istinski učinak na svim razinama. U skladu sa svojom Poveljom o temeljnim pravima, EU treba nastaviti i dalje razvijati svoj rad na ovom polju kako bi ostao otvoreno i sigurno područje temeljeno na zajedničkom poštovanju temeljnih prava;

3.

pozdravlja okvir koji je Europska komisija izradila za suočavanje s opasnostima uvjetovanima sustavom, a koje prijete načelu pravne države u državama članicama budući da pravna država zajedno s načelom jednakosti pred zakonom predstavlja preduvjet za primjenu i poštivanje temeljnih prava u EU-u (1);

4.

napominje da Povelja EU-a o temeljnim pravima obuhvaća kako temeljna prava koja vrijede za sve ljude tako i specifična prava građana Unije. Ostvarenje prava iz obje navedene kategorije u slučaju svakog pojedinca zahtijeva dalekosežno, višerazinsko djelovanje, u čemu lokalne i regionalne vlasti igraju vodeću i aktivnu ulogu usmjerenu na budućnost;

5.

naglašava da temelj društva u kojem se istinski poštuju temeljna prava, odnosno temelj uključivog društva koje karakterizira ravnopravnost, raznolikost i zalaganje za one kojima je zaštita najviše potrebna, čini lokalna zajednica. Istodobno, na lokalnoj i regionalnoj razini do izražaja najviše dolaze izazovi na područjima pravosuđa i unutarnjih poslova te su tamo najprimjetniji učinci takvih izazova na pojedince;

6.

podržava prijedlog Komisije da se usvoje novi zakonski instrumenti koji će olakšati život građana i pridonijeti rastu, pod uvjetom da ne budu suvišni već učinkoviti te da omoguće najveće moguće usklađivanje i pojednostavljenje postojećeg zakonodavnog okvira. Bolje zakonodavstvo pridonosi gospodarskom rastu jer olakšava poslovne odnose i svakodnevni život građana;

7.

preporučuje Europskoj komisiji da se usredotoči na konkretne i svrsishodne prijedloge zakonskih akata koji bi, posebice u vremenima sve većih gospodarskih i socijalnih problema, imali izravan pozitivni utjecaj na građane i davali konkretan doprinos rješavanju problema s kojima se suočavaju zbog gospodarske krize. Ove se poteškoće posebice javljaju u manje razvijenim prekograničnim regijama, gdje građani teže provode gospodarske i socijalne aktivnosti;

8.

smatra stoga da je zajedničko i odlučno djelovanje te zajedničko prihvaćanje odgovornosti na svim razinama potrebno kako bi se u potpunosti mogla zajamčiti temeljna prava svih građana. Napori na području temeljnih prava trebaju se prihvatiti kao dugoročan i stalan proces. Zajedničko stajalište o tome kako se ti napori trebaju uložiti, mora se utvrditi na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj razini te razini EU-a. Ako suradnja različitih razina nije uspješna, to može ići u korist ekstremnih, rasističkih i ksenofobnih snaga i spriječiti cjelokupan pozitivan napredak EU-a;

9.

naglašava središnju ulogu lokalnih i regionalnih vlasti na području pravosuđa i unutarnjih poslova. One snose znatnu odgovornost za provođenje raznih dijelova aktualnih pravnih propisa pojedinih zemalja i EU-a; one osmišljavaju i isprobavaju nova politička rješenja; one pružaju podršku građanima u ostvarivanju njihovih temeljnih prava i prikupljaju informacije i iskustva koja su potrebna za daljnji razvoj ovih političkih područja. Lokalne i regionalne vlasti mogu tako pružiti veliki doprinos razvoju neke politike, od planiranja i provedbe do naknadnog praćenja i ocjenjivanja;

10.

potvrđuje da su lokalne i regionalne vlasti prema tome neophodan partner kod oblikovanja i provedbe mjera na području pravosuđa i unutarnjih poslova. Stoga traži od Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća da općine i regije smatraju vrijednim partnerom na ovim političkim područjima i da im omoguće da preuzmu svoj dio odgovornosti;

11.

mišljenja je da se politika na području pravosuđa i unutarnjih poslova treba uskladiti s ostalim politikama EU-a. Odbor ukazuje na potrebu za boljom koordinacijom pitanja koja se s jedne strane odnose na pravosuđe i unutarnju politiku, i s druge stane na gospodarsku, socijalnu i vanjsku politiku EU-a kako bi se osnažilo poštivanje prava na svim područjima i ta prava međusobno ujednačila. Politike pravosuđa i unutarnjih poslova moraju biti u skladu s gospodarskom i socijalnom politikom europskih strukturnih i investicijskih fondova, posebno u slabije razvijenim regijama a naročito u pogledu osposobljavanja i zapošljavanja. Odbor također dijeli mišljenje Komisije da se politike pravosuđa i unutarnjih poslova moraju integrirati u sveobuhvatnu vanjsku politiku EU-a radi omogućavanja boljeg dijaloga i bliže suradnje s trećim zemljama i ostvarenja sinergija s drugim politikama EU-a; (2)

12.

zalaže se za aktivno zalaganje tijela vlasti na svim razinama u svrhu zaštite i poticanja temeljnih prava i temeljnih sloboda svih ljudi. Zbog svoje blizine građanima, lokalne i regionalne vlasti snose posebno veliku odgovornost za podizanje svijesti o temeljnim pravima;

13.

naglašava da temeljna prava i slobode vrijede za sve ljude, bez obzira na njihov spol, rasu, boju kože, etničko ili socijalno podrijetlo, posebna genetska obilježja, jezik, vjeru ili uvjerenja, političke i druge nazore, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju; pored toga, potrebno je kod planiranja, provedbe, daljnjeg praćenja i ocjenjivanja posvetiti posebnu pozornost takozvanim ranjivim skupinama osoba kao što su djeca, migranti bez dokumenata i tražitelji azila;

14.

smatra da je strateška komunikacija o odgovornosti koju sve razine snose za poštivanje, zaštitu, ostvarivanje i promicanje temeljnih prava, a time i za ispunjavanje zajedničkih međunarodnih obveza, te o dugoročnim koristima od prihvata azilanata i izbjeglica ključna želimo li spriječiti jačanje ekstremizma, rasizma i ksenofobije u brojnim državama članicama EU-a;

15.

smatra da su iskustva s praktičnom primjenom temeljnih prava vrlo bitan faktor za izgradnju europskog prostora prava u kojem se poštuju i promiču temeljna prava, raznolikost i suradnja. Iz tog razloga Odbor regija pozdravlja priručnik dostupan na internetu koji je izradila Agencija Europske unije za temeljna prava i koji službenicima lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti pomaže da svoj svakodnevni rad kroz višerazinski pristup bolje usmjere na zaštitu i promicanje temeljnih prava (3). Odbor regija traži od Komisije da za razvoj, aktualizaciju i širenje ovakvih praktičnih alata na raspolaganje stavi još sredstava koja bi pomogla službenicima i dužnosnicima različitih razina vlade;

16.

smatra da je lokalnim i regionalnim vlastima zbog njihove središnje uloge, velikog stručnog znanja i iskustava potreban forum za razmjenu informacija i najboljih praksi između lokalnih i regionalnih vlasti, sudionika civilnog društva i preostalih upravnih razina (nacionalne, europske i međunarodne razine). Odbor regija stoga poziva EU da to i dalje podržava u ciljanim mjerama i programima.

17.

zalaže se da se primjena Povelje Europske unije o temeljnim pravima na lokalnoj i regionalnoj razini provjerava u sklopu godišnjeg izvješća o Povelji. Na taj način pobliže bi se razmotrila područja na kojima bi lokalne i regionalne vlasti trebale poduzeti veće napore i poboljšati komunikaciju među razinama;

18.

mišljenja je da se temeljna prava ne odnose samo na područje pravosuđa i unutarnjih poslova, već na sve glavne uprave. Odbor smatra da bi u svrhu jačanja učinka i poboljšanja horizontalnog karaktera pitanja koja se tiču temeljnih prava s svim glavnim upravama Europske komisije, povjerenici Europske komisije zaduženi za pravosuđe i unutarnje poslove ta pitanja trebali koordinirati;

19.

predlaže da svrha koordinacije bude reguliranje odgovornosti glavnih uprava s ciljem sprječavanja sukoba ciljeva, nadziranja primjene temeljnih prava, provođenja pravnih analiza i analiza ravnopravnosti spolova, sakupljanja podataka, pozivanja država članica na ratifikaciju i primjenu središnjih međunarodnih i regionalnih pravnih instrumenata, konzultacije različitih interesnih strana kao i nadzora konkretne primjene terminologije i dobre komunikacije. Razvoj ove koordinacije trebao bi uslijediti u bliskoj suradnji s Agencijom Europske unije za temeljna prava;

20.

mišljenja je da bi suradnja na području temeljnih prava bila bitno lakša kada bi prava zajamčena Poveljom bila direktno primjenjiva u državama članicama;

21.

mišljenja je da bi građani Unije trebali biti bolje upoznati sa svojim posebnim pravima u drugim zemljama EU-a. Primjena direktive o slobodnom kretanju osoba zauzima središnju ulogu za jamčenje prava građana Unije i njihovih obitelji na slobodno kretanje i nastanjivanje preko granica država članica;

22.

smatra da se građane treba bolje osvijestiti o pravu na slobodno kretanje. Komisija ukazuje na česte praktične i pravne probleme s kojima se susreću građani Unije kada žele koristiti prava koja uživaju u svojoj domovini u nekoj drugoj državi članici EU-a (4). Istodobno je potrebno pronaći bolji način za rješavanje problema koji se u određenim općinama i/ili regijama javljaju kao posljedica slobode kretanja. I ovdje bi se mogle primijeniti ciljane mjere ili programi;

23.

naglašava da bi Europska unija trebala više napraviti za provedbu europske politike azila i migracija koja počiva na temeljnim pravima, solidarnosti, međusobnom povjerenju kao i zajedničkoj odgovornosti koju snose države članice i lokalne i regionalne vlasti;

24.

zalaže se da Europska unija i ubuduće ostane utočište za ljude koji bježe od progona ili pripadaju nekoj ranjivoj skupini. Potreba za reguliranim prihvatom migranata i integritet vanjskih granica nikada ne smiju biti važniji od međunarodne zaštite. Odbor regija stoga naglašava da kontrola i nadzor kopnenih i morskih granica ne smiju stajati na putu temeljnim obvezama spašavanja ljudskih života i poštovanja ljudskih prava;

25.

smatra da su učinkovita suradnja i odnos povjerenja između lokalne, regionalne, državne i europske razine u pogledu podjele resursa i odgovornosti apsolutni preduvjet za održiv i pravedan prihvat tražitelja azila i izbjeglica. Ova je suradnja danas u mnogim bitnim aspektima nezadovoljavajuća, što itekako otežava naseljavanje doseljenika kao i predstavlja opasnost od eskalacije ksenofobnih trendova. U osnovi postoji jednaka potreba za učinkovitom suradnjom kada je riječ o prihvatu ostalih kategorija migranata;

26.

traži od svih razina vlasti u EU-u da zajedno snose odgovornost za prihvat i integraciju izbjeglica te poziva na veću međuregionalnu suradnju, usklađivanje i solidarnost putem razvoja mehanizma za njihovu preraspodjelu među državama članicama, regijama te lokalnim vlastima, uzimajući u obzir strukturna ograničenja, resurse i druge važne čimbenike. Svaka pojedina država danas snosi dio odgovornosti za politiku azila i izbjeglica, čime snosi i gospodarsku odgovornost za prihvat. Međutim, prihvat izbjeglica i azilanata neravnomjerno je raspoređen od države do države kao i unutar država, tako da neke lokalne i regionalne vlasti nose mnogo veći teret zbog većeg broja doseljenika koje su prihvatile. Odbor ističe da Europska unija mora obratiti pažnju na posebne teškoće s kojima se suočavaju europske regije, koje su u svakom trenutku ulazna točka za imigrante, a njima su potrebne pomoć i usluge koje često nadilaze mogućnosti pojedinih regija. Stoga je potrebno uvesti za to namijenjen financijski instrument, prioritetno usmjeren na regije u koje imigranti stižu kao i na tranzitna područja;

27.

izražava zabrinutost zbog toga što se Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i Akcijski plan za maloljetnike bez pratnje (2010. – 2014.) ne poštuju u svim državama članicama EU-a prilikom prihvata djece i maloljetnika bez pratnje migranata, izbjeglica ili tražitelja azila; naglašava važnost uzajamne potpore lokalnih i regionalnih vlasti kako bi mogle snositi svoj dio odgovornosti za osiguranje poštovanja tih odredbi kako za dječake tako i za djevojčice.- Podsjeća Komisiju da navedeni akcijski plan prestaje važiti 2014. godine i poziva da se započne s postupkom njegova obnavljanja;

28.

upozorava da se do sada u svrhu realizacije mjera solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti u pogledu slobode kretanja nije koristio članak 80. UFEU-a. Obveze povezane sa smještanjem i repatrijacijom temeljile su se na dobroj volji – u nekim slučajevima gradovi su sami preuzeli inicijativu primjene ovih obveza u praksi;

29.

smatra da neravnomjerna raspodjela tražitelja azila i izbjeglica među gradovima, regijama i unutar regija kao i nedostatak radnih mjesta, prostora za stanovanje itd. predstavlja veliki izazov za lokalne i regionalne vlasti. Isto vrijedi i za nedostatak planiranja unaprijed i mogućnosti pravovremenog pripremanja za prihvat. Provizorna rješenja često dovode do negativnih socijalnih posljedica, što opet smanjuje mogućnosti tih osoba za uspješnu integraciju;

30.

stoga je mišljenja da je došlo vrijeme da se točnije odredi što se podrazumijeva pod zajedničkom odgovornošću i solidarnošću na području azila. Jasno je da države, regije i općine polazeći od svojih vlastitih preduvjeta i želja imaju vlastitu predodžbu o tome što se podrazumijeva pod odgovarajućom raspodjelom tereta odnosno solidarnošću. Radi se o širokom spektru pitanja, koji se kreće od broja izravno pristiglih tražitelja azila i broja zahtjeva za azil koji se moraju obraditi, pa sve do financijske situacije, nedostatka stanova, ranog prihvata, gustoće stanovništva itd. Pored toga bitnu ulogu igra i kratkoročna, odnosno dugoročna perspektiva;

31.

naglašava potrebu za razmjenom najboljih praksi između lokalnih i regionalnih vlasti i država članica u vezi s postupkom obrade zahtjeva tražitelja azila i izbjeglica, politikama integracije i sprečavanjem nepropisne imigracije. Primjećuje da bi to omogućilo da se od baze prema vrhu pristupi problemu razlika među državama članicama i regijama u uvjetima u kojima se po dolasku smještaju tražitelji azila, izbjeglice ili nepropisni imigranti, kao i problemu razlika u učinkovitosti i brzini obrađivanja molbi i dosjea. Primjećuje da male općine nemaju sredstava za rješavanje velikih priljeva migranata i u tom smislu naglašava važnost solidarnosti među općinama te poziva na jačanje Frontex-a u cilju ostvarivanja učinkovitije i bolje provedene te usmjerene suradnje između državnih graničnih vlasti te radi zaštite migranata kao i vanjskih granica EU-a;

32.

predlaže kao konstruktivnu mjeru u vezi s diskusijom o raspodjeli tereta da se pomoću istraživačke studije razjasni kako države članice, regije i općine gledaju na podijeljenu odgovornost i solidarnost i koji učinak bi različite definicije imale u različitim scenarijima. Takva studija treba razjasniti kako bi se mogla ostvariti ravnomjernija preraspodjela azilanata i izbjeglica između općina, regija i država EU-a;

33.

Odbor pored toga smatra važnim da EU iskoristi resurse koje novi doseljenici nude. Uspješne integracijske politike za upravljanje raznolikošću na lokalnoj i regionalnoj razini potiču rast, otvaraju prilike za učenje i poduzetništvo te doprinose ispunjavanju budućih potreba za radnom snagom i financiranju socijalne države u budućnosti. Kako bi ova politika polučila rezultate, od ključne je važnosti da se ulaže u obrazovanje i zapošljavanje migranata kako bi oni mogli stupiti na tržište rada u EU-u, kao i u izobrazbu te upravljanje kulturnom raznolikošću kako bi se postigle promjene stavova šire populacije te poboljšali društveni kontakti;

34.

naglašava potrebu za razmatranjem problema prijevara i zlouporaba na razini EU-a;

35.

ukazuje na činjenicu da će niska stopa nataliteta u brojnim državama članicama i predstojeća smjena generacija dovesti do povećanja potrebe za radno sposobnim osobama. Prihvat azilanata i izbjeglica stoga ne predstavlja samo izazov već i veliku priliku za države članice EU-a.- EU jednostavno mora pronaći uvjerljiv odgovor na demografski problem s kojim se Unija suočava;

36.

ukazuje na ograničeni napredak postignut u donošenju zakona u svrhu reguliranja legalnog doseljavanja. Na kraju je potrebno napomenuti da je europski zakonski okvir o doseljavanju još uvijek krajnje manjkav. Stoga Odbor pozdravlja davanje prioriteta jedinstvenoj strategiji migracije i pridaje veliki značaj uravnoteženom i postojanom partnerstvu sa zemljama podrijetla i zemljama tranzita u osiguranju pravednog i organiziranog prihvata migranata;

37.

mišljenja je da se protiv organiziranog kriminala treba također boriti na lokalnoj razini pomoću socijalnih i obrazovnih inicijativa: pokazivanjem posebice stanovnicima područja u kojima prevladava organizirani kriminal da je moguć drugačiji model razvoja koji se temelji na transparentnosti, sudjelovanju i demokraciji; pružanjem obrazovne potpore osobito mladima koji su u opasnosti da postanu dijelom nezakonitih struktura; te oduzimanjem prihoda od organiziranog kriminala i njihovim korištenjem za socijalne projekte, lokalne čimbenike i civilno društvo. Europske, nacionalne i regionalne te javne vlasti imaju ključnu odgovornost da surađuju na ovakvoj vrsti inicijativa;

38.

slaže se s Komisijom da dobro uređeni sustav za migracije mora predviđati i mjere za suzbijanje nepropisnog useljavanja. (5) Istodobno se ne smije kriminalizirati nepropisno useljavanje i pomoć nepropisnim useljenicima te posebnu pozornost treba posvetiti mogućim žrtvama trgovine ljudima. Lokalne i regionalne vlasti moraju se nositi s okolnostima s kojima se suočavaju, a to u pogledu temeljnih prava mora između ostalog značiti i da nepropisnim useljenicima moraju pružiti svoje usluge;

39.

smatra da predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti moraju dobiti priliku za izgradnju struktura za razmjenu iskustava kao i za razmjenu iskustava o najboljim praksama na području zapošljavanja, obrazovanja i društvenog sudjelovanja kako bi se postigla veća vidljivost lokalne dimenzije politike integracije. Forum za razmjenu iskustava preduvjet je stvaranju dinamične politike integracije u Uniji koja migrantima jamči njihova prava. Dugoročno bi takav forum doprinio smanjenju razlika u politici integracije među državama članicama.

40.

mišljenja je da su za rješavanje problema koji negativno utječu na sigurnost ljudi i ugrožavaju temeljna prava, kao što su npr. organizirani kriminal i posebice trgovina ljudima, trgovina drogom i seksualno iskorištavanje maloljetnika, jednako bitne preventivne mjere kao i kaznenopravne sankcije. Podsjeća Komisiju na ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u razvoju strategija za prevenciju organiziranog kriminala i preuzimanje odgovornosti za trajnu dobrobit žrtava;

41.

zalaže se da lokalne i regionalne vlasti igraju važniju ulogu u borbi protiv prekograničnog organiziranog kriminala. Razlog za to je da se kaznena djela počinjena u neposrednoj sredini sve češće mogu povezati s djelovanjem međunarodnog organiziranog kriminala, pri čemu su lokalne zajednice prve žrtve kriminalnih organizacija koje destabiliziraju društvene strukture. Slaže se s Komisijom da je potrebno izgraditi sigurne i pouzdane sustave putem kojih bi osobe i poduzeća u potpunosti mogli iskoristiti potencijal interneta. U tu svrhu suradnju država članica s Europskim centrom za kibernetički kriminal Europola (CE3) treba proširiti na regionalnu i lokalnu razinu kako bi se osnažila borba protiv kibernetičkog kriminala počevši od razine vlasti koja je najbliža građanima;

42.

mišljenja je da je korupcija tema od posebne važnosti za lokalne i regionalne vlasti i njihove građane. Odbor regija će se i dalje zalagati za borbu protiv korupcije na svim razinama i za zaštitu financijskih interesa EU-a, pored ostalog i osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja, u suradnji s drugim institucijama EU-a, Vijećem Europe i drugim organizacijama;

43.

podržava strategiju EU-a za borbu protiv trgovine ljudima. Lokalne i regionalne vlasti mogu u velikoj mjeri doprinijeti uspješnoj provedbi strategije i na osnovi svoje lokalne prisutnosti prepoznati znakove o tome je li netko žrtva trgovine ljudima. Odbor se stoga zalagao da lokalne i regionalne vlasti daju svoj doprinos izradi smjernica za identifikaciju i zaštitu žrtava te osiguravanje njihove trajne dobrobiti, posebice u slučaju maloljetnika;

44.

Općine i upravna područja važan su partner u izgradnji kapaciteta u zemljama podrijetla. Međunarodna suradnja između općina prihvata migranata i tražitelja azila i općina iz kojih su oni došli trebala bi se poboljšati i znatno proširiti. Lokalna razina igra važnu ulogu u oblikovanju i provođenju programa prihvata i repatrijacije.