5.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 356/23

—

slaže se s europskim povjerenikom za okoliš da dosadašnje studije ukazuju na to da postoji određen broj nedoumica ili nedostataka u trenutačnom zakonodavstvu EU-a, naglašava da će uklanjanje zdravstvenih i ekoloških rizika biti od najveće važnosti ako industrija želi dobiti podršku javnosti te poziva Europsku komisiju da donese okvir za upravljanje rizicima i rješavanje propusta u relevantnim propisima EU-a;

—

traži da se poštuju odluke lokalnih i regionalnih vlasti o zabrani, ograničenju i kontroli razvoja i aktivnosti povezanih s crpljenjem nekonvencionalnih ugljikovodika. Lokalne i regionalne vlasti trebale bi imati pravo na izuzimanje osjetljivih područja (npr. zaštićenih područja pitke vode, sela, obradive zemlje itd.) od mogućih aktivnosti vezanih uz razradu ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika;

—

ističe ključnu važnost načela transparentnosti te uključivanja onih dijelova javnosti na koje se to odnosi kao i lokalnih i regionalnih vlasti u donošenje odluka na ovom osjetljivom području, te izražava zabrinutost da se ne pridaje dovoljno pozornosti tim načelima u svim državama članicama;

—

podržava prijedlog da se nekonvencionalni ugljikovodici unesu u Prilog I. izmijenjene direktive EU-a o Procjeni učinka na okoliš (EIA) kako bi joj relevantni projekti bili sustavno podložni te poziva Europsku komisiju da razmotri uspostavljanje zajedničkih ekoloških standarda za istraživanje i vađenje nekonvencionalnih ugljikohidrata u EU-u kako bi se olakšalo ujednačeno i razumljivo procjenjivanje učinka na okoliš.

Izvjestitelj

vijećnik Brian MEANEY (IE/EA), vijeće okruga Clare i regionalnih vlasti oblasti Mid-West

Referentni dokument

Samoinicijativno mišljenje

1.

potvrđuje da su Europi potrebni financijski prihvatljivi, održivi, globalno konkurentni i sigurni izvori energije bez ugljičnog otiska, što predstavlja velik izazov za Europsku uniju. To je ujedno i razlog zbog kojeg države članice nastoje pronaći sve alternativne izvore, što je potaknulo veliko zanimanje za nekonvencionalne ugljikovodike. Zanimanje se razvilo u kontekstu trenutno nedosljednog i neusklađenog regulatornog okvira u zemljama EU-a; međutim, ukazuje na to da nekonvencionalni ugljikovodici ipak nisu održivi u pogledu klimatskih promjena ili dugoročne opskrbe energijom, a uz to su i visokorizični;

2.

uvažava značajne ekološke i zdravstvene rizike koje predstavlja postupak horizontalnog hidrauličkog lomljenja (fracking) vodom s velikim volumenom fluida (razrada ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika) koji se koristi za pristup nekonvencionalnim ugljikovodicima;

3.

naglašava da je potrebna odlučna reakcija Europske komisije i poziva je da od država članica zatraži da relevantnim regionalnim i lokalnim vlastima osiguraju sredstva za ispravno ispunjavanje regulatornih i nadzornih uloga i odgovornosti, osobito na socijalnom i ekološkom području, uključujući ispravno upravljanje svim prirodnim resursima koji odgovaraju različitim nadležnostima regionalnih i lokalnih vlasti u zemljama EU-a;

4.

naglašava da prijelaz na moguće potpuno obnovljive izvore energije uvijek mora imati prednost te da se pozornost i sredstva potrebni za taj prijelaz ne smiju usmjeravati na „nekonvencionalne“ ili druge oblike energije; Priznaje ulogu koji nekonvencionalni ugljikovodici mogu igrati u prijelaznom razdoblju s fosilnog goriva na energiju iz obnovljivih izvora.

5.

primjećuje da prema Lisabonskom ugovoru (2009., čl. 194.) svaka država članica ima „pravo utvrditi uvjete za iskorištavanje svojih energetskih resursa, svoj izbor među različitim izvorima energije i opću strukturu svoje opskrbe energijom“. Stoga među zemljama EU-a postoje velike razlike u stajalištima o plinu iz škriljevca. Odbor regija zahtijeva da svi, a naročito Europska komisija, pri sastavljanju prijedloga koji će omogućiti sigurno crpljenje nekonvencionalnih ugljikovodika, uz poštivanje lokalnih prirodnih resursa uvažavaju i poštuju nadležnost, odgovornost, mišljenje i stajališta lokalnih i regionalnih vlasti te da ih se pridržavaju;

6.

uzimajući u obzir nadležnost lokalnih i regionalnih vlasti, poznavanje područja te ograničenja sredstava, kao i značajne višestruke učinke i opasnosti povezane s izvlačenjem nekonvencionalnih ugljikovodika, OR zahtijeva da se poštuju odluke lokalnih i regionalnih vlasti o zabrani, ograničenju i nadzoru razrade i aktivnosti vezanih uz izvlačenje nekonvencionalnih ugljikovodika. Naglašava da bi lokalne i regionalne vlasti trebale imati pravo na izuzimanje određenih područja od mogućih aktivnosti razrade ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika, kad se radi o osjetljivim područjima (npr. zaštićenim područjima pitke vode, sela, obradivoj zemlji itd.) ili kada te aktivnosti sprečavaju vlasti u ispunjavanju ciljeva smanjenja emisije stakleničkih plinova. Nadalje, trebalo bi ojačati autonomiju lokalnih i regionalnih vlasti u donošenju odluka o zabranjivanju ili licenciranju razrade ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika na svojem području; s tim u vezi skreće pozornost na zabrane crpljenja nekonvencionalnih ugljikovodika usvojene u, primjerice, Bugarskoj, Francuskoj, Luksemburgu, švicarskom kantonu Fribourgu i španjolskoj regiji Kantabriji;

7.

slaže se s Europskim parlamentom da za ublažavanje negativnog utjecaja crpljenja nisu dovoljne dobrovoljne smjernice za industriju, poput Globalne inicijative za izvještavanje, UN-ovog Svjetskog sporazuma i OECD-ovih Smjernica za multinacionalna poduzeća, prema kojima poduzeća moraju reagirati na negativne društvene i ekološke posljedice aktivnosti ekstraktivnih industrija;

8.

slaže se s europskim povjerenikom za okoliš da dosadašnje studije ukazuju na to da postoji određen broj nedoumica ili nedostataka u trenutačnom zakonodavstvu EU-a; naglašava da će uklanjanje zdravstvenih i ekoloških rizika biti od najveće važnosti ako industrija želi dobiti podršku javnosti te poziva Europsku komisiju da donese okvir za upravljanje rizicima i rješavanje propusta u relevantnim propisima EU-a;

9.

traži da povjerenstvo razmotri mogućnost da od država članica zatraži ograničenje razrade ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika dok se ne isprave regulatorni nedostatci u relevantnim direktivama EU-a;

10.

bez obzira na pravo država članica da iskorištavaju svoje izvore energije, za svaku razradu ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika potrebno je osigurati poštene i ravnopravne uvjete u svim zemljama Unije u skladu s relevantnim europskim zakonodavstvom za zaštitu okoliša i javnog zdravlja. Jasan i pravno obvezujuć regulatorni okvir EU-a, po mogućnosti u obliku direktive o istraživanju i crpljenju nekonvencionalnih ugljikovodika, trebao bi osigurati dostatno jamstvo u slučajevima gdje aktivnosti vezane uz plin iz škriljevca ugrožavaju okoliš i ljudsko zdravlje;

11.

vjeruje da bi se načelo predostrožnosti politike za zaštitu okoliša EU-a trebalo dosljedno provoditi u cijeloj Europskoj uniji i da bi procjena utjecaja na okoliš trebala biti obvezna, neovisno o opsegu istraživanja i crpljenja nekonvencionalnih ugljikovodika, uzimajući u obzir gospodarske interese i potrebu da se zajamči sigurnost opskrbe energijom i podrška održivom razvoju;

12.

insistira na tome da obavezna analiza ciklusa trajanja svakog pojedinog projekta razrade ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika provedena prije izdavanja odobrenja za iskorištavanje bude temelj nove direktive EU-a o istraživanju i iskorištavanju nekonvencionalnih ugljikovodika u EU-u;

13.

ističe ključnu važnost načela transparentnosti te uključivanja onih dijelova javnosti na koje se to odnosi, kao i lokalnih i regionalnih vlasti, u donošenje odluka na ovom osjetljivom području te izražava zabrinutost da se tim načelima ne pridaje dovoljno pozornosti u svim državama članicama.

14.

primjećujući da su najnovija tehnološka postignuća u određenim dijelovima svijeta potaknula brzo crpljenje nekonvencionalnog plina u komercijalne svrhe, posebice u SAD-u gdje ga neki smatraju i „prekretnicom“, OR je svjestan tehničkih i gospodarskih ograničenja plina iz škriljevca u EU-u. Sve više raste spoznaja da Europa vjerojatno neće iskusiti nagli razvoj kakav je viđen u SAD-u. (1) Europski izvori nekonvencionalnih plinova smatraju se u najboljem slučaju kompenzacijom za pad u proizvodnji konvencionalnih plinova koja je djelomično ograničena različitom geologijom (2), zakonodavstvom i većom gustoćom naseljenosti. Priznaje da je na ovom području još uvijek potrebna temeljita procjena.

15.

također primjećuje da bušotine nekonvencionalnih ugljikovodika presušuju znatno brže od bušotina konvencionalnih ugljikovodika te da je stoga potrebno više bušiti, što utječe na troškove proizvodnje. Međutim, primjećuje da se za crpljenje nekonvencionalnih ugljikovodika koristi moderna tehnologija, tj. horizontalno bušenje i bušenje više bušotina s iste platforme, što bi moglo smanjiti utjecaj na okoliš i lokalno područje.

16.

S obzirom na trenutačne cijene plina, OR smatra da plin iz škriljevca ima premalen potencijal da bi značajno utjecao na europsku opskrbu plinom. Čak bi i ubrzana razrada europskih ležišta plina iz škriljevca europskoj opskrbi plina mogla doprinijeti u najboljem slučaju jednoznamenkastim postotkom. To neće dovesti do preokreta u stalnome trendu opadanja domaće proizvodnje i sve veće ovisnosti o uvozu (3); Priznaje da su na ovom području potrebne dodatne procjene.

17.

svjestan je da su labavi propisi možda bili jedan od preduvjeta ekonomske održivosti plina iz škriljevca s obzirom na to da je do naglog porasta upotrebe plina iz škriljevca u SAD-u došlo zahvaljujući tome što je bio izuzet iz brojnih zakona za zaštitu okoliša: primjerice, točan sastav dodataka za hidrauličko lomljenje zaštićen je zakonom o patentima i ne mora se objaviti. Stoga snažno naglašava da bi odobrenje takvih aktivnosti u Europskoj uniji trebalo biti strogo uvjetovano otkrivanjem svih kemijskih sastojaka i njihovih relativnih količina u tekućini za hidrauličko lomljenje;

18.

primjećuje da je, tijekom bušenja, neizbježna posljedica crpljenja plina iz škriljevca i nafte iz gustih formacija značajno i intenzivno zauzimanje prostora, što predstavlja potencijalnu prijetnju održivim urbanim i ruralnim naseljima i prirodnim staništima zbog platformi za bušenje, parkirališta i površina za kretanje kamionima, objekata za obradu i prijevoz plina kao i pristupnih cesta. Glavni dokazani i mogući učinci jesu ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak, onečišćenje podzemnih voda uzrokovano nekontroliranim protokom plina ili fluida uslijed erupcije ili izlijevanja bušotine, istjecanje fluida za hidrauličko lomljenje i nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda. Fluidi za hidrauličko lomljenje sadrže opasne tvari, a uz to slojna voda sadrži teške metale i radioaktivne materijale iz sedimenata, što izvlačenje plina iz škriljevca čini „visokorizičnim“ za ljudsko zdravlje (4) i okoliš i to više od drugih fosilnih goriva (5), osobito stoga što ista količina izvučenog materijala zahtijeva više bušenja;

19.

izražava zabrinutost što postojeći zakoni o rudarstvu u Europi i s njima povezani propisi koji utječu na rudarske aktivnosti ne obuhvaćaju specifične aspekte razrade ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika. U propisima europskih država članica vezanim za rudarstvo postoje velike razlike. U mnogim slučajevima rudarska prava imaju prednost pred građanskim pravima, a lokalne političke vlasti često nemaju dovoljno utjecaja na moguće projekte ili lokaciju bušotine, s obzirom na to da njih odobrava nacionalna ili državna vlada ili njezina tijela; nadalje primjećuje da u Europi, za razliku od SAD-a, vlasnici zemlje nisu automatski vlasnici mineralnih resursa ispod njihove zemlje, što znači da ne ostvaruju uvijek dobit od njihovog iskorištavanja;

20.

zahtijeva da se na pravilan način procijeni stvarni potencijal nekonvencionalnog plina u EU-u jer bi on za svaki energetski plan ili politiku koji će se eventualno provoditi mogao biti od ključne važnosti kao prijelazni resurs prema većem postotku energije iz obnovljivih izvora diljem EU-a, kako je naznačeno u dokumentima poput Energetskog plana 2050. (Energy Roadmap 2050) kojima se uspostavljaju trendovi buduće opskrbe energijom u Europskoj uniji. Takva bi procjena također trebala omogućiti da se ispita koje su mogućnosti sustavnije upotrebe lokalnih izvora energije. Jedan od ciljeva tih planova i politika mora osigurati da, prijelazom na buduće gospodarski konkurentne izvore energije s minimalnim ugljičnim otiskom, EU postane konkurentna u odnosu na druge geopolitičke regije. Osim što predstavlja nepredvidivu opasnost po okoliš, klimu i ljudsko zdravlje, plin iz škriljevca mogao bi dovesti u pitanje razvoj energije iz obnovljivih izvora i još više povećati ovisnost Europe o fosilnim gorivima. Plin iz škriljevca, baš kao skupljanje i skladištenje ugljika, ne može sam po sebi predstavljati politički cilj odvojen od potreba građana i ne bi ga se smjelo promicati kao ekološku alternativu za budućnost energije u Europi. S obzirom na visok intenzitet emisija ugljika, opseg širenja i količinu potrebnog ulaganja, treba pojasniti kako plin iz škriljevca može biti „prijelazno gorivo“. Pad cijena plina uzrokovan povećanom razradom ležišta plina iz škriljevca u SAD-u može ugroziti održivost alternativnih rješenja s niskim udjelom ugljika i stvoriti pritisak na državne programe potpore;

21.

izražava zabrinutost što opsežnija istraživanja i proizvodnja plina iz škriljevca na svjetskoj razini mogu dovesti do značajnog porasta emisije hlapljivog metana koji uzrokuje 20 do 25 puta jači efekt staklenika nego CO2, i što se predviđa porast sveukupnog potencijala globalnog zatopljenja (GWP) za više od 3,5 stupnja (6). (Ciljani prihvatljivi porast jest 2 stupnja). Nadalje, iskorištavanje izvora nekonvencionalne nafte i plina može ugroziti ostvarivanje UN-ovog 7. Milenijskog razvojnog cilja – osiguranje održivosti okoliša – te potkopati najnovije međunarodne obveze vezane za klimatske promjene sadržane u Sporazumu iz Kopenhagena;

22.

podržava ideju povećanja potpora EU-a za istraživanje i razvoj u sektoru ekološkog dizajna kroz strukturne i kohezijske fondove te Europsku investicijsku banku i pritom primjećuje da se uz te napore više pozornosti mora posvetiti narušavanju uvjeta tržišnog natjecanja koje usvajanje novih standarda može uzrokovati; pozdravlja Komisijinu preliminarnu procjenu pravnog okvira EU-a za okoliš koji se odnosi na nekonvencionalne ugljikovodike. Odbor regija poziva Komisiju da hitno:

23.

zahtijeva da Komisija od industrije zatraži da osigura nezavisno i provjerljivo utvrđivanje postojećih ekoloških uvjeta na područjima na kojima se predlaže razrada ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika:

24.

primjećuje sa zabrinutošću da se u postojećoj Direktivi o procjeni učinka na okoliš ne uzima u obzir dnevna proizvodnja nekonvencionalnih ugljikovodika. To znači da unatoč njihovom učinku na okoliš relevantni projekti nisu podložni obveznoj procjeni učinka na okoliš. Sukladno načelu predostrožnosti i na zahtjev Parlamenta iz rezolucije od 21. studenog 2012. OR podržava prijedlog da se nekonvencionalni ugljikovodici unesu u Prilog I. izmijenjene direktive kako bi se osiguralo sustavno podvrgavanje relevantnih projekata procjeni učinka na okoliš;

25.

poziva Komisiju da razmotri uspostavljanje zajedničkih ekoloških standarda za istraživanje i izvlačenje nekonvencionalnih ugljikovodika u EU-u kako bi se olakšalo smisleno i razumljivo procjenjivanje učinka na okoliš;

26.

potvrđuje nedostatak iskustva i stručnog znanja u Europi; naglašava da primjereno reguliranje istraživanja i crpljenja pri razradi ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika djelomično ovisi o nadležnostima i resursima regionalnih i lokalnih vlasti. Priznaje da je potrebno povećati stručnost i ojačati ljudske resurse regionalnih i lokalnih vlasti u vezi s nekonvencionalnim ugljikovodicima.

27.

vjeruje da je, s obzirom na to da se razrada ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika izvodi na dubini većoj od 2 km i da iskustva u SAD-u ukazuju na to da je 6% bušotina propuštalo (7), prva i osnovna briga u pogledu onečišćenja podzemnih voda integritet bušotine te kvaliteta zaštitne kolone i cementacije.

28.

zahtijeva da se svaka faza lomljenja nadzire, a detalji o maksimalnoj dužini pukotine zabilježe da bi se održala odgovarajuća udaljenost od vodonosnika;

29.

zahtijeva da povjerenstvo od industrije zatraži da utvrdi postupke za korektivne mjere u slučaju ispuštanja metana ili prirodnog radioaktivnog materijala u podzemne vode ili ispuštanja drugih tvari koje smanjuju kvalitetu te podzemne vode uslijed migracije pukotine u podzemne vode ili oštećenja integriteta zaštitne kolone i cementacije;

30.

poziva na obveznu karotažu cementne veze i ispitivanje tlaka uvodne zaštitne kolone i cementacije prije početka radova;

31.

naglašava da djelotvorno sprječavanje podrazumijeva da se pri konstrukciji bušotine neprekidno nadzire strogo pridržavanje najviših standarda i praksi; ističe da bi industrija i nadležna tijela trebala osigurati redovitu kontrolu kvalitete integriteta zaštitne kolone i cementacije;

32.

poziva operatere, regulatore i hitne službe da zajednički pripreme obvezujuće planove za kontrolu i protumjere za sprječavanje izlijevanja;

33.

poziva na ustanovljavanje minimalne udaljenosti između platformi za bušenje i javnih ili privatnih izvora ili bunara;

34.

ukazuje da treba regulirati niz problema vezanih uz sigurno skladištenje, recikliranje i odlaganje otpada i otpadnih voda nastalih iskorištavanjem naslaga nekonvencionalnih ugljikovodika; u to nužno moraju biti uključene lokalne i regionalne vlasti na koje se to odnosi i koje su često odgovorne za gospodarenje otpadom.

35.

poziva da se otpadne vode nastale hidrauličkim lomljenjem recikliraju tako da se na minimum smanji opasnost od izlijevanja i propuštanja; potvrđuje da velika količina otpadnih voda sadrži mnoštvo različitih onečišćujućih tvari nastalih hidrauličkim lomljenjem; vjeruje da zatvoreni ciklus recikliranja vode na lokaciji pomoću čeličnih spremnika tijekom geološkog ispitivanja i razrade naslaga predstavlja način obrade slojne vode kojim se smanjuje količina vode, mogućnost izlijevanja na površinu i troškovi prometa i oštećenja ceste pri prijevozu do objekta za pročišćavanje vode; poziva da se prekine korištenje obloženih bazena zbog većeg rizika izlijevanja i propuštanja;

36.

zahtijeva da se objave količina i sadržaj tekućine koja se upotrebljava za hidraulično lomljenje, a pri razradi ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika se ne reciklira te, uzimajući u obzir sastav tla i stijena, njezin vjerojatni utjecaj na vodu sadržanu u tlu i na faunu;

37.

ističe da postoji mogućnost da gradski i državni objekti za obradu otpada kao i oni za obradu vode i otpada nastalih obradom te vode nemaju dovoljno kapaciteta ni tehničke opreme za rukovanje tim količinama otpadne vode i njezinim specifičnim sastavom; poziva operatere da u suradnji s tijelima za obradu otpada i nadležnim tijelima za izdavanje odobrenja uspostave standarde za obradu otpadnih voda i obvezujuće planove za upravljanje vodom;

38.

podsjeća na to da se radioaktivni materijal koji se prirodno nalazi u geološkim formacijama razlikuje od škriljevca do škriljevca; naglašava da prije odobravanja proizvodnje treba procijeniti radioaktivni sastav.

39.

izražava zabrinutost što trenutačno na razini EU-a ne postoji obveza objavljivanja kemijskog sastava fluida za hidrauličko lomljenje; tvrdi da bi trebala postajati potpuna transparentnost, da bi operateri morali podlijegati obvezi otkrivanja informacija te da bi se ti čimbenici trebali uzeti u obzir u procjeni učinka na okoliš; poziva Komisiju da pronađe zakon najprikladniji za uvođenje takve obveze na europskoj razini;

40.

poziva na ulaganje većih napora u razvoj dodataka za fluid za hidrauličko lomljenje s najnižom razinom toksičnosti i najmanjim rizikom za okoliš.

41.

ističe da geološke karakteristike regije određuju vrstu i način crpljenja; potiče aktivno i pravovremeno sudjelovanje državnih geoloških instituta kao i relevantnih lokalnih i regionalnih vlasti na koje se to odnosi; poziva na obveznu geološku analizu duboke i plitke geologije potencijalnih škriljastih područja koja bi se provodila prije izdavanja odobrenja i uključivala izvješća o prošlim ili postojećim rudarskim aktivnostima u regiji; nadalje poziva na prikupljanje karotaža bušotina;

42.

zapaža da platforme za bušenje višestrukih horizontalnih bušotina zauzimaju manje prostora i bolje se uklapaju u prirodni okoliš.

43.

zalaže se za uporabu ekoloških sustava za opremanje radi smanjenja ili oporabe emisija metana tijekom opremanja bušotine;

44.

podsjeća da su nesreće na radnom mjestu često rezultat nedostatne obuke osoblja, nemara ili neispravnog praćenja sigurnosnih uputa;

45.

preporučuje uspostavljanje standardiziranih planova za hitne intervencije i specijaliziranih timova za hitnu intervenciju.

46.

poziva na posebno praćenje zdravlja građana koji žive u blizini bušotina; zalaže se za stvaranje regionalnog registra zdravlja stanovništva;

47.

preporuča da stanovništvo informacije o aktivnostima vezanima uz nekonvencionalne ugljikovodike dobiva od skupine lokalnih i vanjskih stručnjaka koji, uzimajući u obzir lokalne ekološke i gospodarske uvjete, mogu objektivno predstaviti sve faze iskorištavanja, naglašavajući gospodarsku korist kao i socijalne i ekološke rizike;

48.

vjeruje da bi se sudjelovanje javnosti trebalo osigurati obveznim provođenjem širokog spektra djelotvornih instrumenata i metoda zajedničkog planiranja prije istraživanja te javnih savjetovanja prije početka eksploatacije; poziva na bolje obavještavanje i obrazovanje javnosti o aktivnostima vezanim za nekonvencionalne ugljikovodike radi boljeg razumijevanja, prihvaćanja i povjerenja javnosti u regulaciju ovih aktivnosti.

49.

svjesne prijašnjih iskustava, lokalne i regionalne vlasti zahtijevat će podnošenje financijskih obveznica 1,5 puta većih od troškova ispravnog zatvaranja i pečaćenja svakoga kanala bušotine kojima se on stavlja izvan funkcije. Ti troškovi uključuju ukupne troškove materijala i stručnog znanja u izvođenju radova i procjeni završnog postupka;

50.

nadalje zahtijeva da se financijske obveznice podnesu lokalnim tijelima radi osiguravanja najbolje prakse tijekom bušenja i lomljenja. Te obveznice značajne su za osiguravanje obnove u slučaju da poslovni subjekt više ne postoji;

51.

zahtijeva od industrije da osigura financijska i druga sredstva za osiguravanje najbolje prakse u sanaciji i obnovi objekata za izvlačenje nekonvencionalnih ugljikovodika;

52.

zahtijeva da se nadležnim lokalnim vlastima osiguraju sredstva potrebna za dugotrajan nadzor zraka i podzemnih voda na područjima na kojima se izvodila ili se izvodi razrada ležišta nekonvencionalnih ugljikovodika.

53.

primjećuje da bi razrada potencijalnog područja plina iz škriljevca u više faza mogla predstavljati administrativni izazov što se tiče poštivanja pravilnih postupaka i pridržavanja zakonodavstva tijekom planiranja, praćenja okoliša i provedbe. Odbor regija od država članica zahtijeva da lokalnim i regionalnim vlastima osiguraju resurse za suočavanje s tim izazovom.

54.

primjećuje da pritisak kojem su lokalne vlasti s niskim proračunom izložene zbog gospodarskih interesa i mogućnosti djelomične energetske neovisnosti, umanjuje značaj analize rizika za društvo, čime se aktiviraju nepovratni procesi.

55.

svjestan iskustava lokalnih i regionalnih vlasti tijekom ciklusa naglog rasta i pada ekstraktivne industrije, OR zna da: