27.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 280/38

—

čvrsto je uvjeren da bi malim proizvođačima energije trebalo omogućiti lakši pristup energetskim mrežama i pametnim mrežama. Trebaju se osmisliti solidna pravila koja će kućanstva i male proizvođače poticati da ulažu u mikro-proizvodnju energije u cilju priključivanja tih novih dobavljača na mreže;

—

sumnja da su predložene mjere Europske komisije dovoljne za jačanje položaja potrošača i borbu protiv energetskog siromaštva te zahtijeva da se posebna pažnja posveti zaštiti potrošača; U tom pogledu, potrebno je posvetiti pažnju nejednakom položaju korisnika energije u odnosu na velika poduzeća;

—

poziva vlasti da se pozabave pitanjem poticaja kako bi se na tržištu ostvarila dobra ulaganja u objekte za proizvodnju, prijenos, skladištenje te ujednačavanje ponude i potražnje te preporuča da se, uz već postojeće programe (EEPR, Instrument za povezivanje Europe, kohezijsku politiku EU-a, program TEN-T, program Obzor 2020.), potraže novi načini financiranja infrastrukture;

—

snažno podržava hitno potrebnu modernizaciju postojećih mreža i razvoj pametnih mreža, suradnju na europskoj, državnoj i regionalnoj razini u razvoju pametnih mreža te razvoj europskih standarda za pametne mreže.

—

naglašava važnost transparentnosti, sudjelovanja građana i zajednica u planiranju, razvoju i realizaciji mreža.

Izvjestitelj

P.G. (Piet) DE VEY MESTDAGH (NL/ALDE), član Izvršnog vijeća pokrajine Groningen

Referentni dokument

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Kako osigurati funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta

COM(2012) 663 final

1.

utvrđuje da regionalne i lokalne vlasti imaju ključnu ulogu na energetskom tržištu EU-a te naglašava njihov doprinos stvaranju unutarnjeg energetskog tržišta i smanjenju razlika među državama članicama. Štoviše, lokalne i regionalne vlasti, kao građanima najbliža razina vlasti, imaju najbolji potencijal za komunikaciju i izravna iskustva s mnogim problemima koji se uporno pojavljuju na tržištu energije EU-a, a tiču se konkurentnosti, transparentnosti i reguliranja energetskog sektora uopće;

2.

snažno podupire dovršavanje unutarnjeg energetskog tržišta što će regijama omogućiti da se usredotoče na vlastite prednosti i na taj način razviju decentralizirani sektor obnovljivih izvora energije specifičan za njihovu regiju, od kojeg će koristi imati lokalna i regionalna infrastruktura znanja, gospodarstvo i tržište rada. Odbor regija predlaže da se osmisli strategija za podupiranje razvoja regionalnih klastera (specijalizacija) i partnerstava te zagovara da se vodećim regijama, a to su one koje posjeduju znanja o inovacijskim sustavima, o funkcionirajućim tržištima energije iz obnovljivih izvora, o uvođenju pametnih mrežnih sustava, itd., dodijeli veća uloga u popunjavanju postojećih praznina na europskom energetskom tržištu;

3.

poziva na uspostavu regionalnih energetskih planova koji, u skladu njegovim mišljenjem o Trećem zakonodavnom paketu, CdR 21/2008 fin, obuhvaćaju projekte za proizvodnju, prijevoz, skladištenje i distribuciju energije, realizaciju potrebne infrastrukture i regionalnih planova za poboljšanje energetske učinkovitosti i štednju energije. Takvi se regionalni energetski planovi mogu osmisliti na razini regionalnih vlasti ili mogu obuhvaćati nekoliko regija, uključivši i one iz susjednih zemalja, a moraju biti na odgovarajući način koordinirani i integrirani kako na državnoj razini, tako i na razini Zajednice;

4.

podupire aktivniju provedbu Trećeg energetskog paketa i pokretanje postupaka u slučaju kršenja prava te naglašava potrebu energičnije provedbe pravila tržišnog natjecanja u cilju stvaranja jednakih uvjeta igre za sve tržišne sudionike, uključujući i one novopridošle. Države članice u kojima još uvijek postoji samo jedan dobavljač treba prisiliti da ukinu prepreke za ulazak na tržište te im pomoći u razvoju (prekogranične) infrastrukture kako bi se potrošačima pružila mogućnost slobodnog izbora dobavljača iz bilo kojeg dijela EU-a. Liberalizacija proizvodnje i cijena, zajedno s učinkovitom koordinacijom na razini EU-a, mogla bi pomoći u uspostavi pravedne raspodjele i ravnoteže resursa među europskim regijama, stabiliziranju i poboljšanju okvirnih uvjeta u europskom energetskom sektoru, promicanju održive opskrbe energijom, istovremeno ograničavajući dodatne troškove u prijelaznoj fazi opskrbe energijom;

5.

naglašava da je od presudnog značaja da se diljem EU-a poštuju dogovori o razdvajanju objedinjenih djelatnosti prijenosnih mreža te proizvodnje i isporuke, uključujući i ugovore o neovisnosti energetskih regulatornih tijela i o uvjetima zaštite potrošača. Jedan od prioriteta je pružiti podršku EU-ovoj Agenciji za suradnju energetskih regulatornih tijela (ACER) i dalje razviti njezinu ulogu, a osobito njezinu sposobnost nadgledanja nacionalnih regulatornih odluka i rješavanja sporova;

6.

u potpunosti podržava mjere za uspostavu jednakih uvjeta konkurencije kojima se uspostavljaju manje centralizirani i konkurentniji tržišni modeli jer se tako lokalnim proizvođačima energije i pratećoj industriji pruža više mogućnosti, ali naglašava da jamčenje jednakih uvjeta konkurencije uključuje i osiguravanje potrebne mrežne infrastrukture kako bi i rubne regije, uključujući i otoke, imale koristi. Razvoj infrastrukture, čak i u izoliranijim regijama, te nužnost da se na regionalnoj razini radi na međunarodnoj povezanosti, povezanosti otoka i prijenosnom kapacitetu, stoga su ključni elementi realizacije unutarnjeg energetskog tržišta;

7.

primjećuje da nedosljednosti u porezima i pristojbama među državama članicama umanjuju konkurentnost tržišta električne energije, što može imati negativne posljedice na druga područja gospodarstva. To, pak, može negativno utjecati kako na potrošače, tako i na grane industrije koje troše velike količine energije i koje, ovisno o lokaciji, imaju razne konkurentske prednosti ili nedostatke. Kako bi se stvorili jednaki uvjeti konkurencije, bit će potrebno postupno ukidati izravne i/ili skrivene subvencije za fosilna goriva i nuklearnu energiju.

8.

ističe da bi se, kako je naveo u svom mišljenju o Trećem zakonodavnom paketu o europskim tržištima električne energije i plina, CdR 21/2008, energetska politika trebala usredotočiti na potrošača. Potrošač bi, kao pojedinac ili član neke skupine, zadruge ili organizacije, trebao biti središnja figura i, na kraju krajeva, imati izravan pristup energetskom tržištu, bilo putem raznih izvora energije koje nude različiti proizvođači ili neposrednim pristupom promptnom tržištu;

9.

uvjeren je da omogućavanje potrošaču da izabere najbolje kada je riječ o održivosti, isplativosti i energetskoj učinkovitosti, kao i da izabere najprikladnije pružatelje usluga, obrazovanje, informacije i transparentnost na području energije, mora postati prioritet te da informacije o mogućnostima koje nude unutarnje energetsko tržište i nove tehnologije za smanjenje računa za energiju moraju biti lako dostupne potrošačima. Nadalje, potrošače bi trebalo upoznati s načinima na koje mogu kontrolirati potrošnju energije, mogućnostima koje se nude za štednju energije, te kako poboljšati energetsku učinkovitost i proizvodnju malih kapaciteta. Odbor regija stoga Komisiji i državama članicama preporučuje pokretanje informativnih kampanja usmjerenih na potrošače u kojima bi aktivno sudjelovale lokalne i regionalne vlasti te druge relevantne regionalne organizacije civilnog društva;

10.

vjeruje da je, uz predložene informativne kampanje o opskrbljivačima i cijenama energije, primjena pametnih sustava za mjerenje proizvodnje i potrošnje energije u realnom vremenu, kao i tehnički dobro razvijenih potrošačkih i distribucijskih mreža, ključna za davanje važnih informacija potrošačima. Te informacije potrošačima omogućavaju donošenje odluka i čine ih svjesnijima cijena energije, (modela) potrošnje energije te odnosa između potrošnje i cijene, što dovodi do razboritije i održivije upotrebe energije i stvara uvjete za upotrebu pametnih električnih (kućnih) aparata i, konačno, za uštedu energije. Odbor regija preporuča Komisiji da nastavi s politikom poticanja pametnih sustava za mjerenje u skladu s ranijim komunikacijama. Ta politika trebala bi olakšati uvođenje pametnih distribucijskih mreža koje bi sjedinile upravljanje potrošnjom, fleksibilno skladištenje, kapacitete proizvodnje i potrošnje, kao i njihovu međusobnu komunikaciju, uzimajući u obzir točnost, povjerljivost, privatnost, moguće zloupotrebe i istovremeno radeći na razvijanju standarda;

11.

sumnja da su predložene mjere Europske komisije dovoljne za jačanje položaja potrošača i borbu protiv energetskog siromaštva te zahtijeva da se posebna pažnja posveti zaštiti potrošača. U tom pogledu, potrebno je posvetiti pažnju nejednakom položaju korisnika energije u odnosu na golema poduzeća jer će, u suprotnom, tržište ostati poput pokvarenog sučelja koje onemogućava razmjenu povratnih informacija između korisnika te predlagatelja mjera i regulatornih tijela. Najbolje prakse u rješavanju važnih potrošačkih problema na lokalnoj i regionalnoj razini kao što su pristup informacijama, mogućnost usporedbe cijena, uvid u račune te specifični položaj ranjivih potrošača, trebale bi se razmjenjivati uz pomoć Vijeća europskih energetskih regulatornih tijela (CEER);

12.

poziva da se poticajne mjere za energetsku učinkovitost dalje razviju i da se podrška pruži i tradicionalnim i modernim tehnološkim rješenjima i energetskim uslugama koje promiču uštedu energije. Energetsko siromaštvo treba se rješavati primjenom mehanizama za smanjenje cijena električne energije ili popusta kod svakog dobavljača na cijene objavljene za socijalno osjetljive ili ranjive skupine (socijalna tarifa za domaćinstva). Istovremeno bi se na lokalnoj i regionalnoj razini trebalo pobrinuti da se domaćinstvima koja pripadaju tim skupinama omogući pristup posebnim programima energetske obnove. Za ostale potrošače treba odrediti jedinstvenu tarifu i izbjeći stupnjevane cijene energije, s obzirom da one često sprečavaju razvoj drugih pozitivnih mjera poput korištenja pumpi za grijanje kao alternativnih sustava za grijanje. Konačno, treba provoditi informativne kampanje na regionalnoj i lokalnoj razini o načinima poboljšanja energetske učinkovitosti te ciljevima i komparativnim prednostima njihove primjene. Tome se mogu dodati i specifični programi energetske učinkovitosti.

13.

naglašava važnost i država članica i lokalnih i regionalnih vlasti u poticanju lokalnih energetskih rješenja (npr. u obliku suradnje, proizvodnje manjih razmjera, razvoja pametne mreže i sudjelovanja sa strane potražnje) budući da te inicijative čine sve važniji stup u obnovi energetskog tržišta EU-a. Odbor regija se zalaže za cjeloviti pristup ne samo kako bi se potaknula osvještenija potrošnja, već i kako bi se potaknula proizvodnja manjih razmjera, razvoj pametnih mreža i odgovor na povećanu potražnju u distribucijskim mrežama;

14.

priznaje da će sve veći broj potrošača radije uložiti sredstava u vlastitu proizvodnju nego da ovisi o drugima („proizvotrošači“, odnosno potrošači energije koji ujedno proizvode energiju za vlastite potrebe ili potrebe svojih susjeda), što je pozitivno sa stanovišta potrošačke svijesti i održivosti. Mala poduzeća i inicijative (kućanstva, lokalne zajednice, susjedstva, regionalne suradnje) igrat će sve veću ulogu u lokalnoj i regionalnoj opskrbi energijom što će pozitivno utjecati na lokalno i regionalno gospodarstvo i tržište rada. Malim proizvođačima energije stoga bi se trebao omogućiti lakši pristup energetskim mrežama i pametnim mrežama. Trebaju se osmisliti jasna pravila, pomoću kojih će se kućanstva i male proizvođače poticati da ulažu u mikro-proizvodnju energije u cilju priključivanja tih novih dobavljača na mreže. Odbor regija poziva Komisiju da posebno obrati pažnju na sve veću važnost proizvodnje energije u manjim razmjerima i na njezine specifičnosti te da potiče razmjenu najboljih praksi na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se olakšao njezin razvoj;

15.

naglašava da jačanje položaja potrošača i sve veća važnost proizvodnje manjih razmjera ne samo da zahtijeva promicanje i uvođenje pametnih sustava za mjerenje, već i ažuriranje EU-ova koncepta pametnih mreža. Europska komisija očekuje da će "pametna mreža koja glatko funkcionira" doprinijeti konkurenciji na unutarnjem tržištu energije, no nigdje se izričito ne spominju sve veća važnost proizvodnje manjih razmjera i moguća uloga potrošača energije kao proizvođača i posrednika za skladištenje manjih razmjera. Iz tih razloga Odbor regija smatra da način na koji Europska komisija poima pametne mreže treba ažurirati, a dostupna znanja i inovacije razmijeniti u svrhu učinkovitog podupiranja proizvodnje manjih razmjera.

16.

ističe da veleprodajna energetska tržišta pružaju cjenovne pokazatelje koji utječu na proizvođače i potrošače, kao i na odluke o ulaganjima u pogone za proizvodnju i prijenosnu infrastrukturu. Ti cijenovni pokazatelji trebali bi odražavati stvarno stanje ponude i potražnje za energijom. Veća transparentnost veleprodajnih tržišta energije smanjuje rizik manipuliranja tržištem i narušavanja cjenovnih pokazatelja. Odbor regija stoga ističe da je primjena regulacije REMIT ključna mjera za rješavanje nedostataka energetskih tržišta u okviru EU-a;

17.

vjeruje da je za učinkovito funkcioniranje europskog energetskog tržišta od ključne važnosti razvijanje mrežnih kodova, rješavanje preostalih regulatornih pitanja u odnosu na mrežni kod europskog tržišta energije uravnoteženja te uspostava koordinacijske inicijative za rješavanje novih regulacijskih i tehničkih pitanja. Odbor regija podupire ove mjere kao način stvaranja i jačanja fleksibilnog i sigurnog tržišta energije u Europi i vjeruje da bi Europska komisija trebala stalno nadzirati primjenu europskih mrežnih kodova, istovremeno uzimajući u obzir regionalne razlike u razvijenosti. Nadzor neće samo osigurati brzu i učinkovitu primjenu kodova, već i njihovu funkcionalnost i učinkovitost na tržištu;

18.

slaže se s Komisijom oko potencijala usklađenih sustava u cijeloj Europi. Tijekom razvoja koda pokazalo se da se regulacijske mjere donesene istovremeno na razini EU-a i pojedinih zemalja članica moraju jače povezati. U ovom kontekstu Odbor regija slaže se s mišljenjem ACER-a da se mrežni kodovi i dalje moraju usredotočiti na bolju međusobnu povezanost energetskih mreža između pojedinačnih država;

19.

čvrsto vjeruje u potencijale plina, osobito kao uravnotežujuće energije i rezervnog kapaciteta, ali dijeli zabrinutost Komisije kada je riječ o razlikama među europskim regijama u raspoloživosti infrastrukture prirodnog plina. Širenje infrastrukture za prijevoz i skladištenje (tekućeg) plina na sve regije Europe i spajanje plinskih i električnih mreža pomoglo bi u stvaranju unutarnjeg energetskog tržišta. Stoga se Odbor regija slaže s Komisijom i ACER-om da bi regionalne inicijative trebale pomoći u osnivanju dodatnih regionalnih plinskih čvorišta i burzi energije, s ciljem potpunog povezivanja tržišta električne energije u EU-u prema modelu market coupling-a. To zahtijeva poboljšanje energetske i plinske međupovezanosti s najudaljenijim i otočkim regijama. Na lokalnoj i regionalnoj razini trebali bi se razviti pilot projekti usmjereni na koncepte pretvaranja energije u plin i plina u energiju, a njihovi rezultati dalje proširiti.

20.

uvjeren je da će rad na obnovljivim izvorima energije doprinijeti dovršenju unutarnjeg tržišta energije, ali je svjestan da liberalizacija temeljena isključivo na cijenama neće nužno dovesti do dekarbonizacije energetskog sustava EU-a. Međutim, integriranost unutarnjeg energetskog tržišta podrazumijeva manju nestabilnost cijena na određenim regionalnim tržištima, što omogućava učinkovitiju upotrebu obnovljivih izvora energije i njihovo bolje uklapanje u mrežu, a u idealnom bi slučaju ulaganja u energiju trebala ići u korist obnovljivih izvora energije. Budući da su pojedine države članice još uvijek nedosljedne u donošenju odluka o energiji iz obnovljivih izvora, Odbor regija, u skladu sa svojim mišljenjem o „Energiji iz obnovljivih izvora“, CdR 2182/2012 fin, traži izradu zajedničke europske strategije za razvoj tržišnih i regulacijskih mehanizama;

21.

predlaže, u svrhu lakše integracije sve većeg udjela energije vjetra i solarne energije te jamčenja stabilne ravnoteže između ponude i potražnje, jasan regulatorni okvir koji definira ulogu različitih činitelja i omogućava pronalaženje tržišno utemeljenih rješenja što bi dovelo do ispravnih cjenovnih pokazatelja na energetskom tržištu. Jasni cjenovni pokazatelji dovode do uštede energije na strani potražnje i do potrebne fleksibilnosti na strani ponude. Ovo se odnosi i na učinkovit sustav trgovanja emisijama koji potiče odgovarajuće poticaje za ulaganja u obnovljivu energiju i fleksibilnost. Kako bi Sustav Europske unije za trgovanje emisijama mogao u dovoljnoj mjeri poticati ulaganja u razvoj nisko-ugljične tehnologije, Odbor regija poziva da se donese strukturno rješenje za akutni problem prekomjernih dozvoljenih količina emisija;

22.

žali što je zbog nedostatka koordinacije na razini EU-a i postojanja raznih, često nekompatibilnih državnih potpora i mehanizama za plaćanje proizvodnih kapaciteta, „regulatorno kupovanje“ postalo ključnim čimbenikom u procesu odlučivanja o ulaganju u energetska postrojenja u Europi. Odbor naglašava da se razvoj energije iz obnovljivih izvora ne može promatrati izolirano te da ne smije spriječiti funkcioniranje energetskog tržišta. Državna potpora u državama članicama trebala bi biti točno ciljana, predvidljiva, prilagođena cilju, proporcionalna i sadržavati opciju postupnog ukidanja kako bi odražavala promjene u komercijalnoj održivosti podržane vrste proizvodnje. Svaka mjera potpore mora se provoditi u skladu s pravilima unutarnjeg tržišta i pravilima EU-a o državnoj pomoći. Vlasti, a osobito vlasti u pograničnim regijama, trebaju prije provedbe novih stimulacijskih mjera u potpunosti u obzir uzeti utjecaj predviđenih mjera na sustave električne energije u susjednim regijama i zemljama. Odbor regija podupire inicijativu Komisije za izdavanje smjernica o najboljim praksama u poticanju obnovljivih izvora energije;

23.

podržava inicijativu Komisije za promicanje jedinstvenog i pametnijeg sustava oporezivanja energije u Europi, budući da trenutno u tom segmentu među regijama i državama postoje velike razlike. Usklađeniji porezni okvir koji bi porezne namete na obnovljivu i fosilnu energiju temeljio na objektivnim razlozima poput energetskog sadržaja ili emisija CO2 za svaki proizvod pomogao bi u ostvarenju ciljeva 20/20/20 i smanjenju emisija CO2, te postizanju ciljeva Energetskog plana 2050. (Energy Roadmap 2050); s time u vezi konstatira nužnost usuglašavanja nepristrane metodologije raspodjele emisija CO2, nastalih u procesu proizvodnje i potrošnje energije, koja nadilazi regionalne i državne granice u liberaliziranom paneuropskom sustavu prijenosa i distribucije energije;

24.

ističe, pored korištenja energije iz obnovljivih izvora, važnost energetske učinkovitosti i štednje. Urbanističko i prostorno planiranje na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i mjere energetske učinkovitosti te poticaji lokalnih i regionalnih vlasti za gradnju energetski učinkovitih kuća doprinijet će štednji energije i poticati lokalna energetska rješenja, uključujući kogeneraciju. Odbor regija preporučuje da se ta politika i dalje prati te da se najbolje lokalne i regionalne prakse iskoriste za poboljšanje kako državnih, tako i europskih politika u tom području.

25.

naglašava da prerano uvedeni i loše dizajnirani mehanizmi osiguranja kapaciteta mogu dovesti do fragmentacije unutarnjeg tržišta i spriječiti ulaganja. Odbor regija kod niza država članica dovodi u pitanje mehanizme osiguranja kapaciteta jer su predviđeni kao potpora proizvođačima električne energije koji čuvaju svoje proizvodne kapacitete kako bi osigurali dovoljne kapacitete čak i kad promjenjivi izvori energije poput vjetra ili solarne energije ne proizvode energiju. S druge strane, viškovi energije (npr. od energije vjetra) ne bi se smjeli usmjeravati u mreže susjednih zemalja bez prethodnog usuglašavanja takvih poteza jer bi to moglo poremetiti tržište energije u tim zemljama (tok kroz petlju). U ostalim slučajevima višak u jednom području može pomoći u rješavanju nestašice u drugom području. Odbor regija podržava Komisijinu politiku traženja prekograničnih rješenja. Prije donošenja bilo kakvih regionalnih ili nacionalnih mjera treba provesti podrobnu analizu kako bi se ustanovilo da postoje problemi s kapacitetom i da alternativnih rješenja nema, te provjeriti uzimaju li predložene mjere u obzir učinke na prekogranična područja. Od suštinske je važnosti zauzeti usklađeni pristup sigurnosti opskrbe;

26.

vjeruje da buduće europsko tržište energije više ne smije isključivo određivati opskrba, već kontrola potražnje, osobito u razdobljima najviše potrošnje. Činitelji moraju nastojati da smanje potrošnju kućanstava i industrije i stvarati prave uvjete za iskorištavanje novih odlika pametnih mreža i sustava za mjerenje. Odbor regija stoga je sklon razvoju usklađenih mehanizama osiguranja kapaciteta na europskoj razini koji će ublažiti razdoblja povećane potrošnje energije i time osigurati funkcioniranje europskih sustava električne energije (osobito u razdobljima povećane potrošnje) i potaknuti pad potrošnje električne energije;

27.

uvjeren je da bi, pri stvaranju sveobuhvatne vizije europske infrastrukture, u jednakoj mjeri u obzir trebalo uzeti razvoj infrastrukture za operatore distribucijskog sustava (ODS) i razvoj infrastrukture za operatore prijenosnog sustava (OPS). Razvoj distribucijske infrastrukture iznimno je bitan za postizanje ciljeva 2020. te se obnovljivi izvori energije hitno moraju spojiti na pametne mreže, a decentralizirani energetski proizvodi integrirati u sustav. Taj se pothvat ne može realizirati ako se planiranje infrastrukture uvijek zaustavi na razini prijenosa.

28.

uvažava činjenicu da su međupovezanost, pričuvna i skladišna postrojenja te infrastruktura od suštinske važnosti za stvaranje unutarnjeg energetskog tržišta zbog sve jačeg međunarodnog karaktera tržišta energije. Odbor regija stoga podržava dogovor o Europskom infrastrukturnom paketu postignut 27. studenoga 2012. godine, ali ističe da se pored velikih (međunarodnih) investicija mora ulagati u regionalne ili čak lokalne mreže, uključujući međupovezanost s izoliranim ili poluizoliranim otočkim sustavima, budući da se proizvodnja energije sve više odvija na lokalnoj i regionalnoj razini;

29.

poziva vlasti da se pozabave pitanjem poticanja kako bi se na tržištu ostvarila solidna ulaganja u proizvodnju, prijenos, skladištenje te ujednačavanje ponude i potražnje i preporuča da se, uz već postojeće programe (EEPR, Instrument za povezivanje Europe, kohezijsku politiku EU-a, program TEN-T, program Obzor 2020.), potraže novi načini financiranja infrastrukture. Mogući načini financiranja bili bi javno-privatno partnerstvo, aktiviranje privatnih fondova, inovativni financijski ugovori ili fiskalne mjere. Kako bi se omogućio dotok privatnih investicija, potrebno je sa sigurnošću znati koje će investicije biti dugoročno isplative. Stoga Odbor regija naglašava važnost (dugoročnog) europskog plana ulaganja u energiju (European Energy Investment Agenda). Lokalne i regionalne vlasti trebaju i dalje imati pojednostavljeni pristup sredstvima Europske investicijske banke za održive energetske projekte. Također, regulatorna tijela bi u tarife trebala uračunati poboljšanja u infrastrukturi te izvedbu pričuvnih i skladišnih postrojenja;

30.

smatra da će usklađivanje postupaka izdavanja dozvola u EU-u i bolja raspodjela troškova za prekogranične projekte doprinijeti razvoju infrastrukturnih mreža i pokrenuti investicije. Štoviše, to bi moglo dovesti do povećanja sigurnosti opskrbe u EU-u i integracije obnovljive energije poboljšanjem mogućnosti prijevoza energije. Lokalne i regionalne vlasti trebale bi u tome igrati važnu ulogu pojednostavljenjem procesa planiranja i uključivanjem energetske infrastrukture u svoje lokalne i regionalne planove;

31.

Odbor smatra da bi se izdaci za energetsku mrežu i njezino proširenje, koje se provodi i u interesu okoline i u interesu potrošača diljem EU-a, trebali podijeliti na solidaran način, odnosno da ih ne bi trebala snositi samo zemlja u kojoj se mreža proširuje. Stoga, u cilju daljnjeg oblikovanja ove politike, OR podržava razvoj i primjenu jakih mehanizama "raspodjele troškova" predviđenih uredbom koja se odnosi na Paket za energetsku infrastrukturu (Energy Infrastructure Package), kao i aktivnosti koje trenutno provode nadzorna tijela ACER i ENTSOG.

32.

snažno podržava hitno potrebnu modernizaciju postojećih mreža i razvoj pametnih mreža, suradnju na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini u razvoju pametnih mreža te razvoj europskog standarda za pametne mreže. Postojećim planovima nužno je dodati nacionalne i regionalne akcijske planove modernizacije mreža. Industriji bi u ovom pogledu trebali pomoći programi za istraživanje i razvoj (Okvirni program, Inteligentna energija u Europi (Intelligent Energy Europe)). Mogućnosti pametnih mreža naročito bi mogli prikazati pilot projekti na lokalnoj i/ili regionalnoj razini koji bi mogli pomoći i u uvođenju takvih mreža diljem Europe. Odbor regija stoga poziva Komisiju na suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima u izradi akcijskih planova za razvoj pametnih mreža;

33.

naglašava da su, uz ulaganja u novu infrastrukturu, za prijelaz na pametne mreže potrebna i dodatna sredstva. Trebaju se provesti studije kako bi se utvrdilo trebaju li regulatorna tijela omogućiti operatorima da ovu financijsku obvezu uvrste u svoje tarife, što trenutno nije dopušteno. Nadalje, Odbor regija traži da metode usporedne analize tarifa i troškova pristupa mreži za prijenos i distribuciju, koje su uspostavila regulatorna tijela, provedene u odnosu na referentne vrijednosti, uključuju ne samo kvantitativne aspekte (troškove), već i kvalitativne aspekte (npr. kriterije za pouzdanost kvalitete mreže), kako bi se održala trenutna razina kvalitete mreže;

34.

utvrđuje da je za brzu modernizaciju i unapređivanje mreža apsolutno nužno da regulatorni okvir potakne potrebna ulaganja razumnim stopama povrata te da bez odlaganja definira uloge i odgovornosti. S obzirom da je poduzećima koja upravljaju mrežama potreban stabilan, predvidljiv i dugoročni regulatorni okvir koji pruža podršku i koji će poticati i olakšavati potrebne inovacije, nužna je dugoročna vizija;

35.

naglašava da su transparentnost, sudjelovanje građana i zajednica u planiranju, razvoju i realizaciji mreža od kritične važnosti za prihvaćenost u javnosti. Postupak planiranja mreža mora se iznova osmisliti kako bi odgovarao novom dobu energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i upravljanja potražnjom te kako bi se osigurala maksimalna fleksibilnost i otpornost sustava. Slaže se da planiranje mreža mora biti uključivo, transparentno i demokratsko.