9.3.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 93/120

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. naslovljenu „Digitalni program za Europu – digitalno poticanje europskog rasta” (COM(2012)0784),

—

uzimajući u obzir pitanja Komisiji i Vijeću o Digitalnom programu za rast, mobilnost i zapošljavanje: vrijeme je za prelazak u višu brzinu (O-000085 – B7-0219/2013 i O-000086 – B7-0220/2013),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (1),

—

uzimajući u obzir Odluku br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (2),

—

uzimajući u obzir pregovore o instrumentu za povezivanje Europe koji su u tijeku, a naročito izmijenjeni prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropske telekomunikacijske mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ (COM(2013)0329),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. svibnja 2010. o „novom Digitalnom programu za Europu: 2015.eu” (3),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. rujna 2012. naslovljenu „Ostvarivanje potencijala računalstva u oblaku u Europi” (COM(2012)0529),

—

uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 25. siječnja 2012. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka) (COM(2012)0011),

—

uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2011. o osnivanju instrumenta za povezivanje Europe (COM(2011)0665),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2010. naslovljenu „Digitalni program za Europu” (COM(2010)0245),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

—

uzimajući u obzir članak 115. stavak 5. i članak 110. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da Europsko vijeće planira donijeti zaključke o Digitalnom programu za Europu na svojoj sjednici 24. i 25. listopada 2013.;

B.

budući da glavni cilj digitalne strategije za Europe donesene 2010. mora biti smanjenje nejednakosti među državama članicama, a naročito s obzirom na pristup fiksnoj i mobilnoj infrastrukturi za brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup Internetu;

C.

budući da informacijske i komunikacijske tehnologije predstavljaju srž digitalnog društva i danas čine oko 20 % godišnjeg rasta produktivnosti EU-a i 4,5 % njegova BDP-a, generiraju 25 % privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj na području EU-a te potencijalno mogu dati izuzetan doprinos rastu i zapošljavanju;

D.

budući da bi ostvarivanje potencijala digitalne ekonomije u EU-u imalo velik multiplikacijski učinak na ekonomiju, što bi dovelo do većeg rasta i više radnih mjesta; budući da oslobađanje tog potencijala stoga predstavlja jednu od najvažnijih reformi u cilju rasta i konkurentnosti kako bi se omogućio izlazak EU-a iz sadašnje krize;

E.

budući da se procjenjuje da će 50 milijardi uređaja biti spojeno na Internet do 2020., a očekuje se da će globalni prijenos podataka do kraja 2017. godine porasti 15 puta; budući da će taj eksponencijalni rast širokopojasnog prometa zahtijevati ambiciozne mjere na razini Unije i država članica kako bi se povećao kapacitet i fiksnih i mobilnih mreža želi li EU povećati rast, konkurentnost i produktivnost;

F.

budući da, uslijed bržeg razvoja na drugim kontinentima, ciljevi iz postojećeg digitalnog programa više nisu dovoljno ambiciozni da bi EU-u osigurali vodeće mjesto na globalnom telekomunikacijskom tržištu do 2020.;

G.

budući da Parlament i Vijeće još očekuju prijedloge Komisije o mrežnoj neutralnosti i jedinstvenoj usluzi;

1.

naglašava da digitalni program i dovršetak digitalnog jedinstvenog tržišta moraju biti u središtu napora EU-a usmjerenih na postizanje rasta i izlazak iz krize; vjeruje da je potrebno političko vodstvo na razini EU-a i na nacionalnoj razini radi uklanjanja postojećih prepreka za digitalno jedinstveno tržište kako bi se otvorila nova radna mjesta i potaknuo rast u EU-u; podsjeća na činjenicu da digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije i napominje da bi dovršetak digitalnog jedinstvenog tržišta mogao dati doprinos ekonomiji od 110 milijardi eura godišnje;

2.

ističe da je EU izložen višestrukim istovremenim pritiscima u vezi s rastom BDP-a u vrijeme kada su mogućnosti poticanja rasta iz javnih sredstava ograničene visokim razinama duga i deficita, te poziva institucije EU-a i države članice da mobiliziraju sve moguće poluge rasta; napominje da su informacijske i komunikacijske tehnologije važne jer omogućuju promjene u svim područjima ekonomije, a naročito su značajne na područjima kao što su zdravstvena skrb, energetika, javne usluge i obrazovanje;

3.

žali zbog činjenice da je tržište telekomunikacijskih usluga još uvijek rascjepkano na nacionalna tržišta s umjetnim granicama i ne može se smatrati jedinstvenim ekonomskim tržištem na kojem se potiče konkurentnost;

4.

naglašava da su ekonomski analitičari ukazali na činjenicu da u mnogim slučajevima roaming predstavlja oko 10 % prihoda operatera iz EU-a te napominje da su najnovije analize Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije pokazale da industrijski i individualni potrošači prosječno plaćaju dvostruku višu naknadu za pozive u roamingu od veleprodajne cijene koju moraju platiti operateri;

5.

žali zbog činjenice da te neuravnotežene marže dobiti na uslugama roaminga povećavaju troškove mobilnosti unutar EU-a; ističe da to otežava rast i napredak budući da je mobilnost jedan od najvažnijih faktora rasta u EU-u;

6.

naglašava da je ukidanje naknada za roaming odlučujuće za poticanje inovacije jer omogućuje stvaranje većeg domaćeg tržišta za inovativne proizvode i usluge;

7.

smatra da trenutno ne postoji jedinstveno tržište telekomunikacijskih usluga, između ostaloga i zbog značajnih razlika između domaćih cijena i cijena roaminga; stoga vjeruje da bi strukturne mjere trebale pomoći u stvaranju pravog unutarnjeg digitalnog tržišta na kojem se potiče konkurentnost i ne postoji razlika između domaćih cijena i cijena roaminga, čime bi se uspostavilo tržište mobilnih komunikacija na području cijelog EU-a;

8.

podsjeća Vijeće i Komisiju na činjenicu da bi se, prema Digitalnom programu za Europu, razlika između cijena roaminga i domaćih cijena do 2015. trebala približiti nuli te da je cilj Uredbe (EU) br. 531/2012 uspostavljanje unutarnjeg tržišta za usluge mobilne komunikacije i, u konačnici, ukidanje razlike između domaćih cijena i cijena roaminga;

9.

vjeruje stoga da bi se provedbom mjera za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta do 2015. trebala ukinuti razlika između domaćih cijena i cijena roaminga, a rezultat će biti EU bez roaminga (za pozive, slanje poruka i prijenos podataka);

10.

podsjeća na to da bi nove ponude davatelja telekomunikacijskih usluga trebale biti razumljive korisnicima i transparentne, čime bi se izbjeglo stvaranje novih skrivenih prepreka u telekomunikacijskom sektoru;

11.

podsjeća na to da Komisija treba preispitati provedbu Uredbe (EU) br. 531/2012 te ocijeniti konkurentnost tržišta roaminga, razmjere koristi koje su potrošači ostvarili od stvarnih smanjenja cijena usluga roaminga te razliku između cijena roaminga i domaćih cijena, uključujući i ponude kojima se domaće usluge i usluge roaminga nude po jedinstvenoj cijeni;

12.

napominje da pravo digitalno jedinstveno tržište neće biti uspostavljeno samo ukidanjem naknada za roaming; naglašava da se ta mjera mora promatrati kao dio sveobuhvatne europske digitalne strategije koja je naročito usmjerena na razvoj i dostupnost infrastrukture kako bi se pridonijelo očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta u tom sektoru;

13.

pozdravlja najavu Komisije da će predložiti zakonodavni paket kojim će nastojati ukloniti postojeće prepreke funkcioniranju digitalnog jedinstvenog tržišta EU-a; poziva Komisiju da procijeni učinak potencijala za rast koji bi stvaranje digitalnog jedinstvenog tržišta EU-a imalo na telekomunikacijski sektor;

14.

ukazuje na potrebu za tim da ciljevi s obzirom na pristup uslugama širokopojasnog Interneta i njihovo korištenje, e-trgovinu, digitalnu uključenost, prekogranične javne usluge te istraživanje i inovacije, a koji su sadržani u Digitalnom programu za Europu, ostanu glavni prioritet kako bi EU mogao iskoristiti sve koristi digitalnog društva;

15.

podsjeća na to da je, uz potrebu uklanjanja prepreka funkcioniranju digitalnog jedinstvenog tržišta EU-a, najvažniji prioritet EU-a ulaganje u optimalnu infrastrukturu za vrlo brzi širokopojasni pristup Internetu kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal digitalne ekonomije;

16.

naglašava da, ako želimo da EU bude mjesto digitalne revolucije i da ponovo preuzme vodeće mjesto u svijetu, trebamo ambiciozne i napredne ciljeve za razdoblje do 2020.; vjeruje da bi jedan od ciljeva revidiranog naprednog digitalnog programa za 2020. trebao biti povezivanje svih kućanstava u EU-u širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 megabita u sekundi, a da 50 % kućanstava raspolaže brzinom od 1 gigabita u sekundi ili većom; primjećuje da je Odbor za industriju, istraživanje i energetiku već iskazao svoju potporu tim ambicioznim ciljevima u svom izvješću o smjernicama za transeuropske telekomunikacijske mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ;

17.

duboko žali zbog činjenice da mnoge države članice nisu poštovale rok, 1. siječnja 2013., za raspodjelu „digitalnih dividendi” u pojasu od 800 MHz mobilnim širokopojasnim uslugama, kao što je određeno programom politike radijskog spektra; naglašava da to kašnjenje ometa uvođenje mreža 4G na području EU-a i stoga poziva države članice da poduzmu potrebne korake kako bi osigurale da pojas od 800 MHz postane dostupan mobilnim širokopojasnim uslugama, a Komisiju da iskoristi sve svoje ovlasti kako bi osigurala brzu provedbu;

18.

napominje kako se očekuje da će obujam usluga širokopojasnog pristupa biti daleko manji od ciljeva utvrđenih u Digitalnom programu; uvjeren je, stoga, da će bez većih ulaganja u buduće mreže EU biti još manje konkurentan na globalnom planu; smatra da Komisija u okviru Akta o jedinstvenom tržištu također treba predstaviti opširan pregled pravnog okvira za tržište telekomunikacijskih usluga kako bi se povećala ulaganja u fiksne i mobilne mreže;

19.

smatra da ne bi trebalo podcijeniti ulogu konkurencije u poticanju ulaganja u novu digitalnu infrastrukturu s ciljem promicanja gospodarskog rasta; vjeruje da je presudno da Komisija osigura regulatorni okvir koji će svim tržišnim subjektima omogućiti ulaganja u inovativnu digitalnu infrastrukturu; smatra da, u tu svrhu, nove odredbe o utvrđivanju cijena pristupa za mreže nove generacije (NGA) trebaju odražavati tržišno natjecanje u svakoj državi članici i uvažavati posebne ovlasti nacionalnih regulatornih tijela; vjeruje da bi, u tu svrhu, nacionalna regulatorna tijela trebala raditi na ostvarivanju zajedničkih ciljeva, npr. onih iz Digitalnog programa, oslanjajući se pritom na bolje poznavanje svojih nacionalnih tržišta i specifična stručna znanja;

20.

poziva Komisiju da podnese prijedloge za temeljito preispitivanje regulatornog okvira za elektroničke komunikacije;

21.

naglašava važnost dovršetka najvažnijih akcija najavljenih u Digitalnom programu za Europu, s posebnim naglaskom na otpornu, pouzdanu infrastrukturu i usluge te na sustav zaštite podataka;

22.

podsjeća Komisiju da ocijeni i preispita Direktivu o Informacijskom društvu (2001/29/EZ (4)) kako bi se zajamčila predvidljivost, mobilnost i fleksibilnost digitalnog jedinstvenog tržišta EU-a, kao što se traži u rezoluciji Parlamenta od 11. prosinca 2012. o strategiji digitalne slobode u vanjskoj politici EU-a (5);

23.

naglašava da uspostavljanje potpuno funkcionalnog digitalnog jedinstvenog tržišta iziskuje usklađene napore kako bi se svim građanima, bez obzira na to gdje se nalaze, osigurao pristup Internetu i potrebne vještine za korištenje njime;

24.

pozdravlja osnivanje Velike koalicije za digitalna radna mjesta u ožujku 2013., u kojoj mogu sudjelovati svi zainteresirani; poziva Komisiju da Veliku koaliciju hitno osposobi za djelovanje, da se ta inicijativa provede i na razini država članica te da se njenim sudionicima omogući povlašteni pristup sredstvima Unije kako bi se osigurala potpora njihovim akcijama;

25.

naglašava da je nezaposlenost na području EU-a, uključujući nezaposlenost mladih i dugotrajnu nezaposlenost, dosegla neprihvatljivo visoku razinu, a vjerojatno će i ostati visoka u bliskoj budućnosti, te da je potrebno odlučno, hitno djelovanje na svim političkim razinama;

26.

napominje da je u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija trenutno zaposleno više 4 milijuna ljudi na području EU-a, a ta brojka raste 3 % godišnje, te da će, prema mišljenju Komisije, unatoč krizi, do 2015. biti 700 000 do 1 000 000 nepopunjenih visokokvalitetnih radnih mjesta u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija; naglašava da elektroničke vještine i digitalno obrazovanje stoga mogu biti od izuzetne važnosti u rješavanju sve veće nezaposlenosti, naročito među mladim ljudima;

27.

pozdravlja donošenje programa „Jamstvo za mlade” na razini Unije kako bi se osiguralo da svi mladi Europljani dobiju ponude za kvalitetna radna mjesta, dodatno obrazovanje ili osposobljavanje, naukovanje ili pripravnički staž u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanje ili gubitka radnog mjesta; napominje, međutim, da iznos od 6 milijardi eura namijenjenih Inicijativi za zapošljavanje mladih unutar višegodišnjeg financijskog okvira očito nije dovoljan da bi se riješio problem tih razmjera; poziva Komisiju i države članice da povećaju učinkovitost te akcije dajući prioritet stjecanju digitalnih vještina; naglašava da bi digitalne vještine trebale biti neizostavni dio stručnog osposobljavanja kako bi se novim generacijama, kao i oni koji sada imaju radno mjestu, omogućilo stjecanje potrebnih vještina;

28.

podsjeća da uloga Interneta kao platforme koja svakom građaninu omogućuje da ponudi uslugu ili inovativni proizvod namijenjene bilo kojem drugom građaninu, čime se otvaraju nova radna mjesta te mala i srednja poduzeća, kao i njegova uloga kao platforme za društvenu komunikaciju, predstavlja osnovno načelo digitalnog jedinstvenog tržišta;

29.

naglašava da su mala i srednja poduzeća okosnica ekonomije EU-a te da su potrebne dodatne akcije u cilju poticanja globalne konkurentnosti malih i srednjih poduzeća iz EU-a i stvaranja najboljeg mogućeg okruženja za primjenu obećavajućih novih tehnoloških dostignuća sa snažnim učinkom na konkurentnost EU-a, kao što je računalstvo u oblaku;

30.

napominje da se, u zamjenu za stalni radni odnos, sve više Europljana, a naročito mladih ljudi, danas odlučuju postati poduzetnici potaknuti neviđenim mogućnostima koje pruža Internet, računalstvo u oblaku, mobilne platforme, društvene mreže i ogromni protok podataka; poziva Komisiju i države članice da stvore okruženje koje će biti pogodnije za poslovanje, s lakšim pristupom financiranju („licenca za neuspjeh”), tržištima, mrežama i vještinama, što mora biti potaknuto programima za podjelu rizika, poduzetničkim kapitalom, poreznim poticajima i događajima namijenjenih umrežavanju;

31.

naglašava da digitalizacija javnog sektora mora imati prioritet među sljedećim akcijama iz Digitalnog programa budući da bi, osim smanjenja troška javne uprave i pružanja boljih usluga građanima, učinak poluge pri korištenju digitalnih tehnologija u svim sektorima gospodarstva bio izuzetno koristan;

32.

smatra žalosnom činjenicu da se nacionalne strategije računalstva u oblaku ostvaruju na štetu ambiciozne i učinkovite europske strategije; poziva Komisiju da ojača svoje prijedloge i utvrdi resurse koji će biti dovoljno djelotvorni i omogućiti Europskoj Uniji da preuzme vodeće mjesto na području standardizacije;

33.

naglašava da je suvremena javna uprava odlučujući faktor na kojem se temelji izrada i provedba politika kojima se promiče zapošljavanje, rast i konkurentnost; ističe da treba iskoristiti potencijal informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi javni sektor postao uspješniji i efikasniji uz istovremeno smanjenje administrativnog opterećenja; napominje da informacijske i komunikacijske tehnologije mogu ubrzati reformu sustava prikupljanja poreza i zdravstvene skrbi, smanjiti kašnjenja plaćanja dobavljačima i unaprijediti učinkovitost pravosudnih sustava; naročito smatra da usluge zdravstvene skrbi treba unaprijediti pružanjem jeftinijih i personaliziranih usluga pacijentima i stručnjacima;

34.

poziva Komisiju i države članice da ubrzaju svoje aktivnosti na uspostavljanju Europskog partnerstva za računalstvo u oblaku;

35.

žali zbog činjenica da će iznos od 9,2 milijarde eura koji je Komisija predložila za financiranje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u okviru instrumenta za povezivanje Europe u razdoblju 2014.–2020. biti drastično smanjen; naglašava da su, zbog novonastalih financijskih okolnosti, ulaganja u širokopojasne mreže financirana iz strukturnih fondova i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj važnija nego ikada te ih stoga treba povećati u planskom razdoblju 2007.–2013.;

36.

naglašava da veći dio financiranja EU-a treba usmjeriti u ulaganja u informacijske i komunikacijske tehnologije te da bi njihovo financiranje u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru trebalo biti razmjerno značaju i ekonomskom učinku tog sektora; poziva da udio izdataka za informacijske i komunikacijske tehnologije u ukupnom višegodišnjem financijskom okviru bude veći nego u razdoblju 2007.–2013.;

37.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.