15.1.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 12/39

Izvjestiteljica:

gđa Laure BATUT

Suizvjestiteljica:

gđa Eve PÄÄRENDSON

1.1.1

Europska unija i Japan zajedno predstavljaju više od jedne trećine svjetske trgovine. Partnerstvo s ambicioznim, sveobuhvatnim i međusobno korisnim sporazumom o slobodnoj trgovini i sporazumom o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana potaklo bi međusobnu trgovinu i ulaganja, a moglo bi i poboljšati njihova gospodarstva, povećati mogućnost zapošljavanja te učvrstiti međunarodna pravila i norme. Njihovi građani otvoreni su za ravnopravnu podjelu očekivane koristi, ali istovremeno pomno paze jer ne žele da im se standardi snize.

1.1.2

EGSO pozdravlja te pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu s Japanom, a pogotovo odluku da se s njima nastavi i nakon revizije prve godine. Međutim, Odbor izražava žaljenje zbog nedovoljne transparentnosti i količine informacija o tekućim pregovorima. Budući da su promicanje i zaštita interesa potrošača ključno sredstvo u osiguranju široke podrške javnosti za sporazum, poziva na provedbu savjetodavnih mehanizama sličnih onima koji se primjenjuju u okviru pregovora o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) kako bi se osiguralo da civilno društvo bude bolje obaviješteno o usporednim prednostima koje bi otvaranje tržišta između EU-a i Japana donijelo dionicima. U vezi s tim, EGSO potiče obje strane da transparentnost i informiranje o pregovorima povećaju uspostavom službenog mehanizma za informiranje civilnog društva i sustava savjetovanja u okviru sporazuma. Nadalje, Odbor ističe da su poduzeća s obje strane već imala koristi od poslovnog okruglog stola EU-a i Japana kao platforme za sudjelovanje i savjetovanje.

1.2.1

EGSO insistira da ga se u potpunosti informira o reviziji studije učinka iz 2012. godine. Zahtijeva da ga se čim prije obavijesti o rasporedu provedbe, pogotovo što se tiče usklađivanja tehničkih normi, te smatra da bi se, prije donošenja ikakve odluke, na svim službenim jezicima EU-a trebao objaviti dokument precizniji od analize učinka.

1.2.2

EGSO poziva Europsku uniju da učini sve što može kako bi osigurala:

S obzirom na to da je rješavanje sporova između ulagača i zemalja vrlo osjetljivo pitanje i da se mišljenja raznih dionika bitno razlikuju, EGSO pozdravlja javno savjetovanje koje je pokrenula Komisija u vezi s pregovorima o transatlantskoj trgovini, i s velikim zanimanjem očekuje ishod (1). EGSO smatra da bi se, imajući na umu snagu japanske demokracije, prikupljanjem mišljenja japanskih dionika o ovoj temi moglo pribaviti informacije i olakšati pregovore.

1.2.3

Dijalog između civilnih društava Japana i EU-a u velikoj će mjeri doprinijeti sporazumima o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu. Odbor preporuča da se, po uzoru na prethodne sporazume koje je nedavno sklopila Europska unija, u sklopu sporazuma o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana uspostavi zajedničko savjetodavno tijelo i da predstavnici tih dvaju civilnih društava o njegovoj ulozi rasprave tijekom pregovora. Njemu treba dati mogućnost razmatranja svih područja sporazuma kako bi mogao iznijeti svoj stav. Odbor preporuča da EGSO, kao savjetodavno tijelo EU-a koje predstavlja interese organiziranog europskog civilnog društva, imenuje barem polovicu europskih članova.

1.2.3.1

EGSO je uspostavio izvrsne kontakte s organizacijama koje predstavljaju Japanske zaposlenike, poslodavce, poljoprivrednike, zadruge, potrošače, NVO-e, neprofitne organizacije i sveučilišta (2). Sa svojim odborom za praćenje Japana, nalazi se na vodećem položaju za promicanje dijaloga i savjetovanje na obje strane.

2.1.1

EU i Japan odlučili su ojačati veze otvaranjem pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu. Paralelno se pregovara i o Sporazumu o strateškom partnerstvu (3). Odbor pozdravlja pozitivan rezultat revizije prve godine i odluku da se nastavi s pregovorima. Ako se pretpostavke obistine, izvoz iz EU-a u Japan trebao bi se povećati za 30 %, EU-ov BDP za 0,8 %, a u EU-u bi se trebalo otvoriti 4 00  000 novih radnih mjesta. Japanski BDP povećao bi se za 0,7 %, njegov izvoz u Europu za 24 %, a Sporazum bi naglasio i veliku ulogu EU-a u trgovini i ulaganju u Istočnoj Aziji (4).

2.1.2

EU i Japan dijele mnoge zajedničke vrijednosti i načela, uključivši demokraciju, pravnu državu, ljudska prava i tržišno gospodarstvo obogaćeno tehničkim znanjima i iskustvom, a suočavaju se i sa sličnim izazovima (tj. starenjem stanovništva i opadanjem broja stanovnika) pa moraju naći nove izvore rasta i radnih mjesta.

2.1.3

Međutim, iako tijela civilnog društva u dvjema regijama i njihovi savjetodavni mehanizmi nisu lako usporedivi (5), sve češći dijalog između njih u velikoj bi mjeri doprinio svakom sporazumu. EU je socijalni i civilni dijalog postavio kao kamen temeljac svog društvenog modela tako što mu je omogućio institucijski okvir, a Japan prepoznaje važnost civilnog društva u širem smislu (Vijeće za politiku radnih odnosa, Forum dionika).

2.2

U Japanu se, kao i u EU-u, poduzimaju mjere za poticanje gospodarstva (6). Japanski javni dug trenutno iznosi gotovo 230 % njegovog BDP-a. Tečaj jena doveo je njegov izvoz u nepovoljan položaj, a nakon trostruke katastrofe u Fukushimi maloprodaja je u jednoj godini pala za 2,3 % (veljača 2013. g.).

2.2.1

Bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini otvaraju Japan svjetskoj trgovini i doveli su do stvaranja zona regionalne integracije. Od 2002. godine, Japan jer zaključio brojne bilateralne sporazume, ne samo s Azijom već i s Latinskom Amerikom i Švicarskom. Trenutačno pregovara o trilateralnom sporazumu s Kinom i Republikom Korejom. Osim toga, sudjeluje u pregovorima o Transpacifičkom partnerstvu (TPP).

2.2.2

Japan i EU već su potpisali neke važne sporazume koji olakšavaju trgovinske postupke na području telekomunikacija, kemijskih i farmaceutskih proizvoda, mjera koje narušavaju tržišno natjecanje, znanosti i tehnologije te upravne suradnje i pomoći (7).

3.1

Kad se gospodarski rast pokušava postići putem globalizirane trgovine, postoji opasnost od posljedica po okoliš (8). U svom mišljenju koje se bavi pregovorima o novim trgovinskim sporazumima (9), Odbor je naglasio da je od suštinske važnosti da se u trgovinske pregovore EU-a uključi poglavlje o trgovini i održivom razvoju koje će sadržavati odredbe koje se tiču društva i ekologije i civilnom društvu dati ključnu ulogu nadzora.

3.2

Pregovori EU-a i Japana o sporazumima o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu objema stranama pružaju mogućnost da na međunarodnoj razini ponovo potvrde svoju obvezu da će raditi na tri stupa održivog razvoja: gospodarskom rastu, socijalnom razvoju i zaštiti okoliša. Ti elementi čine središnji dio svih EU-ovih trgovinskih pregovora i svakog sporazuma sklopljenog nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s Republikom Korejom (10). Biološka raznolikost, klimatske promjene, ribarstvo, šumarstvo te biljni i životinjski svijet prioriteti su za EU i za cijeli svijet. Strane trebaju također ponovo izraziti svoju predanost multilateralnim sporazumima na području okoliša.

3.3

Svaki novi sporazum trebao bi ponovo istaknuti prava država članica EU-a i Japana da donose zakone i definiraju prioritete na području održivog razvoja te ih potaknuti da poštuju standarde zaštite radnika i okoliša u skladu sa svojim obvezama prema međunarodnim standardima i sporazumima na ta dva područja.

3.4

Sporazumi o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu (11) pružit će priliku da se ta obveza ponovo potvrdi (zahvaljujući mogućoj ratifikaciji i učinkovitoj provedbi konvencija MOR-a) (12) te da se unaprijede bilateralni dijalog i suradnja na pitanjima vezanima uz rad, uključujući na područjima obuhvaćenima Programom za dostojanstveni rad.

3.4.1

EGSO, kao predstavnik čitavog europskog civilnog društva, naglašava činjenicu da korist od sporazuma o gospodarskom partnerstvu i o slobodnoj trgovini možda neće jednako osjetiti (13) sve države članice ili svi sektori (14).

3.4.2

Dok se povećanje broja radnih mjesta (u %) u EU-u očekuje u sektorima električnih strojeva, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, prerađenih prehrambenih proizvoda, osiguranja i građevinarstva, malo se smanjenje može očekivati u sektoru kemikalija, motornih vozila, metala i metalnih proizvoda te zračnog prijevoza (15). Te probleme potrebno je procijeniti već u ranim fazama kako bi se mogle uspostaviti odgovarajuće mjere podrške i prekvalifikacije. Važno je da se koristi ravnomjerno rasporede između poduzeća, zaposlenika, potrošača i šireg civilnog društva, a da se istovremeno poduzmu mjere opreza protiv većih poremećaja i osigura mogućnost kompenzacije u slučaju da do njih dođe (16).

4.1.1

EGSO, koji uvijek ima zadovoljstvo biti glavnim sugovornikom Komisije za svoje dosjee, izražava žaljenje zbog nedovoljne transparentnosti tekućih pregovora, a koju su primijetili dionici obiju strana. Mandat Komisije nije predočen javnosti, iako bi pregovori trebali biti što je moguće otvoreniji i transparentniji. Brojne europske i japanske organizacije civilnog društva također se žale da su dobile tek neznatnu količinu informacija o pregovorima. To utječe na sadržaj pregovora i na mogućnost da civilno društvo iznese svoj stav o tom pitanju. Kao što znamo, uključenost civilnog društva ne bi poboljšala samo naše uzajamno razumijevanje, već bi i sa stručnog aspekta poboljšala kvalitetu tekućih pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu.

4.1.2

Europski građani pozivaju na primjenu tekstova EU-a, koji uspostavljaju načelo transparentnosti. EGSO zahtijeva da se relevantnim dionicima tekstovi dostave što je ranije moguće.

4.1.3

Imajući na umu legitimne zahtjeve europskih građana da se zajamči potpuna transparentnost u trgovinskim pregovorima, EGSO skreće pažnju Vijeća i Komisije na strogu i ujednačenu primjenu članka 218. UFEU-a, a naročito stavka 10.: „Europski se parlament odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama tog postupka”.

4.1.4

EGSO Europskoj komisiji preporuča da za pregovore EU-a i Japana o sporazumima o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu uspostavi model za savjetovanje civilnog društva sličan modelu koji se upotrebljava za pregovore EU-a u vezi s TTIP-om (sastanak s dionicima nakon svake runde pregovora, uspostava savjetodavne skupine sastavljene od predstavnika civilnog društva u koju bi trebali biti uključeni i članovi EGSO-a). Odbor uviđa da sličan mehanizam postoji i u transpacifičkim pregovorima u koje su uključeni SAD i Japan.

4.2.1

Kao što je ranije navedeno, svi sporazumi o slobodnoj trgovini koje je EU nedavno zaključila sadrže poglavlje o trgovini i održivom razvoju (17) pri čemu civilno društvo ima ključnu ulogu nadzora (sastoji se od neovisnih i predstavničkih organizacija s uravnoteženom zastupljenošću predstavnika poduzeća, zaposlenih i drugih dionika). EGSO podržava korake koje je Komisija poduzela kako bi jedno takvo poglavlje uvrstila u sporazum s Japanom.

4.2.2

Japanske vlasti žele uvesti stabilan rast pomoću održivog razvoja (vidi „Abenomiku”) (18). U sporazume o slobodnoj trgovini koje je Japan zaključio s partnerima u Aziji uključene su odredbe o uspostavi pododbora zaduženog za praćenje učinka sporazuma na poslovni okoliš. Iako se opseg i modaliteti razlikuju, Europska unija i Japan upoznati su s načelom praćenja učinka sporazuma o slobodnoj trgovini pa EGSO stoga potiče uključivanje važnog poglavlja o trgovini i održivom razvoju.

4.2.3

Japanska vlada uspostavila je određeni broj unutarnjih multilateralnih odbora za savjetovanje poduzeća o utjecaju sporazuma o slobodnoj trgovini na poslovno okruženje, a postoje i savjetodavna tijela za povezivanje, s jedne strane, predstavnika vlade i zadruga te, s druge, predstavnika vlade i sindikata. Osim toga, postoje i druga tijela širokog dosega poput Foruma dionika koji se bavi društvenom odgovornošću za održivu budućnost (MSF) (19) ili Vijeća za politiku radnih odnosa.

4.3

Gospodarski i društveni model EU-a „stavlja (…) naglasak na čvrste institucijske ustroje za upravljanje pitanjima gospodarstva, zapošljavanja, okoliša te socijalnim pitanjima (…), na snažan socijalni i civilni dijalog te na ulaganja u ljudski kapital i kakvoću zaposlenja” (20). Odbor primjećuje da taj model odražava vrijednosti Unije i da ga sve njegove institucije trebaju promicati u svim svojim politikama.

4.3.1

Odbor pozdravlja obveze EU-a na međunarodnoj razini (21):

4.3.2

Kada je riječ o sporazumu o slobodnoj trgovini s Japanom, Europski parlament je predložio Komisiji da se usredotoči na osnovne standarde koji se odnose na zakon o radnim odnosima i predvidi ambiciozno poglavlje o održivom razvoju kao i „jedan forum civilnog društva koji će pratiti i komentirati njegovu provedbu”. EGSO insistira da se s njime savjetuje i te preporuke provedu.

4.4

EGSO podsjeća Komisiju da je objavila vodič za transparentnost u trgovinskim pregovorima EU-a, u kojem se kaže da „njihov rad može biti uspješan samo ako ispune očekivanja europskih građana” te da „mišljenje civilnog društva igra ključnu ulogu u pripremnoj fazi pregovora” (23).

EGSO bi nadasve želio:

4.5

Gotovo svi predstavnici organizacija europskog i japanskog civilnog društva s kojima se savjetovalo (24) založili su se za uspostavu takvog zajedničkog tijela za praćenje u sklopu budućeg sporazuma o slobodnoj trgovini.

4.5.1

Mehanizme za praćenje treba razviti uzimajući u obzir postojeće ustroje i dosadašnja iskustva EU-a i Japana. EGSO želi sudjelovati u određivanju uloge, opsega nadležnosti i sastava savjetodavne skupine EU-a i zajedničkog tijela za praćenje. Potrebno je savjetovati se sa svim dionicima i EGSO mora biti jedan od osnovnih čimbenika u tom procesu.

4.5.2

Strukturirani dijalog među predstavnicima civilnog društva EU-a i Japana dodat će važnu, između ostalog kulturnu, dimenziju sporazumima o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu. EGSO stoga smatra da je od najveće važnosti održavati čvrste veze sa svojim japanskim kolegama kako bi osigurao da oblik, opseg nadležnosti i sastav budućeg zajedničkog mehanizma za praćenje zadovolji očekivanja obiju strana.

5.1.1

Odbor pozdravlja činjenicu da je u lipnju 2014. (25), pozitivni izvještaj o postignutom napretku omogućio Vijeću Europske unije da nastavi s pregovorima.

5.1.2

Cilj sporazuma je povećati pristup tržištu i osigurati dosljednost propisa te tako promicati razvoj međusobne trgovine i uzajamnih ulaganja. Njime bi se trebali ubrzati održivi rast i stvaranje dodatnih i boljih radnih mjesta, povećati izbor koji potrošačima stoji na raspolaganju te razviti konkurentnost i produktivnost obaju gospodarstava.

5.1.3

Europska unija prvenstvo daje ukidanju necarinskih prepreka (NTB). Komisija u svojoj ocjeni učinka (26) ukazuje da te prepreke često imaju kulturne izvore, a protekcionističke ishode. EGSO napominje da ih je teško promijeniti jer se temelje na standardima koji se, iako vrlo visoko postavljeni, neprekidno mijenjaju. Oni ponekad štite cijele sektore, poput japanskog željezničkog sektora.

5.2.1

Uklanjanje carinskih prepreka mora obuhvatiti sve proizvode i ne smije isključiti poljoprivredne i prerađene proizvode, motorna vozila, koja se smatraju „osjetljivom robom”, kao ni kemijske i farmaceutske proizvode. Eventualno je potrebno predvidjeti odgovarajuća prijelazna razdoblja.

5.2.2

Trgovina bi se poticala uzajamnim priznavanjem certificiranih proizvoda na temelju toga što bi imali slične ili iste standarde proizvoda te suradnjom na usklađivanju propisa i sustava kad god je to moguće. Međutim, od ključne će važnosti biti da se osigura da takva suradnja na uspostavi novih svjetskih standarda te iste standarde ne snizi.

5.2.3

Necarinske prepreke (NTB), koje djeluju kao kočnica na izvoz iz EU-a koriste se kao skrivene protekcionističke mjere. Njih treba smanjiti ili ukloniti, naročito ako su već identificirane tijekom pregovora, a standarde ponovo uskladiti s međunarodnim standardima.

5.3.1

S obzirom da i u Japanu i u Europi MSP-ovi čine 99 % gospodarstva i 70-80 % radnih mjesta, EGSO poziva Komisiju da na takva poduzeća obrati posebnu pozornost.

5.3.2

Budući da MSP-ovi zbog svoje veličine imaju ograničena sredstva, pa i kada se bave vladinim i trgovinskim propisima, može se očekivati da će imati koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, a naročito od racionalizacije propisa i smanjenja administrativnih troškova. Međutim, treba im pomoć da svladaju prepreke vezane uz bilo kakav veći međunarodni angažman: jezične prepreke, različite poslovne kulture, visoke troškove prijevoza, manjak osoblja s potrebnim vještinama i informacija o stranim tržištima te nedostatak financijskih izvora.

5.3.3

Kako bi se do maksimuma iskoristile prednosti sporazuma o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, bit će ključno da obje strane u sporazumu porade na većem osvještavanju MSP-ova o postojećim uslugama i programima za potporu (27) koje im nude Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana (28) i Japanska organizacija za vanjsku trgovinu (JETRO) (29), a posebice o novim poslovnim prilikama koje bi se putem ovog sporazuma trebale otvoriti. Na primjer, europske MSP-ove mogli bi zanimati japanski IKT, zdravstvo (30) te sektori usluga i obnovljive energije te organske (31) i gurmanske hrane.

5.4.1

Iako bi liberalizacija tržišta zajamčila nove prilike za poljoprivredne prehrambene proizvode obaju partnera (povećanje od 200 %), poljoprivreda je jedno od najspornijih poglavlja u ovim pregovorima. Japanski poljoprivredni sektor može jamčiti samo 40 % samodostatnosti u opskrbi hranom i u njemu vlada izuzetna zabrinutost. Japanski poljoprivrednici traže da se iz carinskih ograničenja u svim pregovorima sa stranim zemljama izuzme pet vrsta proizvoda: rižu; govedinu i svinjetinu; mlijeko i mliječne proizvode; pšenicu i ječam; šećer i zaslađivače. U EU-u se smatra da bi mogućnost izvoza povećane količine prerađenih prehrambenih proizvoda predstavljalo izuzetnu priliku, naročito ako bi Japan ukinuo većinu svojih necarinskih prepreka.

5.4.2

EGSO bi želio da se uključi i pitanje prava intelektualnog vlasništva (32) kako bi se na pravičan način zaštitile europske inovacije. Pitanje zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla vrlo je problematično u raspravama. Zaštita kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda kao intelektualnog vlasništva može predstavljati skrivenu prepreku uvozu. U okviru WTO-a, Europska unija i Japan već su zauzeli različite pristupe: Unija je željela proširiti područje primjene zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla kako bi osigurala višu razinu obvezujuće zaštite (sporazumi o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva – prijedlog EU-a iz 1998. g.), dok je Japan, zajedno sa SAD-om (1999. g.), predložio da članovi obavijeste WTO o svojim oznakama zemljopisnog porijekla kako bi se osnovala banka podataka koja bi poslužila kao izvor informacija drugim članovima, ali bez obveze. EGSO smatra da je to vrlo važno pitanje koje se mora pažljivo rješavati tijekom pregovora.

5.5.1

Japanski poljoprivrednici i potrošači u velikoj su mjeri uključeni u zadružni pokret, koji pruža uzajamno osiguranje i bankovne usluge. Dok oni liberalizaciju usluga vide kao opasnost, ona mnogima drugima predstavlja značajne mogućnosti, naročito tzv. „srebrnoj ekonomiji”. Usluge pružaju odlučujuću priliku za značajan porast trgovine.

5.5.2

U bruto vrijednostima, u 2012. godini EU27 izvezao je u Japan usluga u vrijednosti od 24,2 milijarde eura, dok je uvoz iz Japana iznosio 15,6 milijardi eura, što za EU27 predstavlja dobit od 8,6 milijardi eura – pri čemu treba uzeti u obzir da Japan ima četiri puta manje stanovnika od EU-a. Gotovo sve japanske organizacije s kojima se savjetovalo, a spomenule su liberalizaciju usluga, usprotivile su se „negativnom popisu”, na temelju kojeg bi se sve usluge koje tekstom sporazuma nisu izričito isključene mogle uključiti u trgovinu. Iako se poljoprivrednici i potrošači protive negativnom popisu, poduzeća ga jako podupiru. Taj bi negativni popis javnim vlastima smanjio prostor djelovanja. Buduće bi usluge automatski potpale pod liberaliziranu domenu. EGSO podržava neograničeno pravo država da donose propise koji su u javnom interesu.

5.6.1

Europskim poduzećima važno je da dobiju pristup japanskom sustavu javne nabave uklanjanjem prepreka koje se temelje na standardima, uspostavom transparentnih postupaka i pružanjem obavijesti jednakih za sve dionike, okončanjem vrlo osjetljivih ograničenja na željezničkom tržištu i stvaranjem sustava za internetski pristup podacima. Povrh već iskazane političke obveze, stvarni pregovori zahtijevaju pravnu stabilnost standarda.

5.6.2

Bit će neophodan reciprocitet u pogledu poštenog tržišnog natjecanja. Odbor smatra da sporazum treba posve razjasniti oblike odobrenja koje svaka od strana u sporazumu dodjeljuje za državne potpore i poticaje.

5.6.3

Europska unija, države članice i Japan moraju biti u stanju zadržati mogućnost daljnjeg financiranja ciljeva od općeg interesa, postavljenih u skladu s njihovim demokratskim postupcima, koji između ostaloga uključuju socijalni sektor, okoliš i javno zdravstvo. U pogledu javnih usluga, EU je obvezana Ugovorima.

5.7.1

Godine 2012. izravna strana ulaganja EU27 u Japan iznosila su 434 milijuna eura, dok su japanska izravna strana ulaganja u EU27 iznosila 3  374 milijuna eura (34). Budući da je glavno načelo sporazuma o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu uzajamnost, ako sporazum dovede do gubitaka radnih mjesta, EGSO poziva Komisiju da bude na oprezu i da za kompenzaciju tih radnih mjesta razmotri upotrebu Europskog globalizacijskog fonda. EGSO također smatra da se može pokazati neophodnim da se na prikladan način nadoknade gubici koje su poduzeća pretrpjela u ljudskim resursima i tehnologiji, a koji su se ranije financirale iz javnih fondova.

5.7.2

EU i Japan trebali bi preispitati svoje propise o ograničenju vlasništva, o izdavanju dozvola, nadzoru i olakšavanju ulaganja.

5.7.3

EGSO konstatira da u Japanu i EU-u pravo i sudovi omogućuju pravično rješavanje sporova u okviru redovnih postupaka; države članice EU-a i Japan ulagačima nude širok raspon institucijskih i pravnih jamstava. S obzirom na to da je rješavanje sporova između ulagača i zemalja vrlo osjetljivo pitanje i da se mišljenja raznih dionika bitno razlikuju. EGSO pozdravlja javno savjetovanje koje je Komisija pokrenula u vezi s pregovorima o transatlantskoj trgovini i želio bi da se slična inicijativa provede i u Japanu kako bi se u obzir uzeli i stavovi japanskih dionika.

5.7.4

EGSO predlaže da se, jednom kad Komisija postavi uvjete i procijeni rezultate, potakne široki dijalog o rješavanju sporova. Odbor već izrađuje nacrt mišljenja o tome.

5.7.4.1

U svakom slučaju, nikakva odredba o rješavanju sporova na području ulaganja ne bi smjela države članice EU-a spriječiti da donose zakone u javnom interesu i provode ciljeve javne politike. Pojmove „ulaganje” i „pravedno i nepristrano postupanje” treba jasno definirati. To bi trebalo biti učinjeno u sklopu pregovora.