IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Godišnje izvješće o napretku aktivnosti zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative (ZP ZTI) u 2012.

1.           Uvod

Zajedničke tehnološke inicijative su javno-privatna partnerstva u industrijskom istraživanju na europskoj razini koja su sada dobro uspostavljena i učinkovito djeluju. Osnovana su u razdoblju 2007. – 2008. u okviru Sedmog okvirnog programa[1] u pet strateških područja – aeronautici i zračnom prometu, javnom zdravstvu, tehnologijama gorivih ćelija i vodika, ugrađenim računalnim sustavima i nanoelektronici.

Udružujući industriju, istraživačku zajednicu, u nekim slučajevima regulatore i EU kako bi odredili zajedničke programe istraživanja i ulagali u opsežne multinacionalne istraživačke aktivnosti, zajedničke tehnološke inicijative predstavljaju konkretna ostvarenja Europske unije u jačanju njezine konkurentnosti kroz praksu znanstvene izvrsnosti, otvorenosti i inovacije. Tijekom prvih godina aktivnosti pokazalo se da su zajedničke tehnološke inicijative pozitivan odgovor na potrebu da se „defragmentira okoliš za istraživanje i inovaciju. Činjenice i brojke priložene ovom izvješću pokazuju da zajedničke tehnološke inicijative postižu svoje ciljeve u istraživanju. U relativnom smislu, postotak uspješnih malih i srednjih poduzeća u pozivima zajedničkog poduzeća u 2012., značajno je viši od odgovarajućeg postotka malih i srednjih poduzeća koja su sudjelovala u Posebnom programu suradnje FP7. Značajna uključenost i visoki odaziv na pozive u cijeloj Europi te popraćenost visokom stopom uspješnosti pokazuju da i znanstvena zajednica i industrijska proizvodnja pozdravljaju postupak zajedničkih tehnoloških inicijativa, poštuju njihovu otvorenost te kontinuitet koji nude zajednička poduzeća u upravljanju financiranim aktivnostima.

Godišnje izvješće o napretku koji su postigla zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative (ZP ZTI) propisano je člankom 11. stavkom 1. uredaba Vijeća o osnivanju pojedinačnih zajedničkih tehnoloških inicijativa. U svakom slučaju, u njemu se navodi da „Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o napretku postignutom od strane [naziv zajedničke tehnološke inicijative] zajedničkog poduzeća. To izvješće sadržava detalje o provedbi, uključujući broj podnesenih prijedloga, broj prijedloga odabranih za financiranje, vrstu sudionika, uključujući malo i srednje poduzetništvo, i statističke podatke o državama”.

U ovom se izvješću analiziraju dostignuća zajedničkih poduzeća osobito u odnosu na rezultate predstavljene u prethodnom izvješću za 2011. Njime se želi pružiti informacije za Europski parlament i Vijeće te sažeti napredak postignut od osnivanja zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative.

Nakon kratkog uvoda u zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative u ovom se izvješću sažima njihov napredak u 2012. koji je razrađen u priloženom Radnom dokumentu službi Komisije. Izvješće završava izgledima za buduće izazove.

U Radnom dokumentu službi Komisije i prilozima ovom izvješću detaljno se navode aktivnosti pojedinih zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative u 2012. i navode se rezultati i napredak poziva raspisanih u prethodnim godinama. Uključen je i sažetak aktivnosti povezanih sa zajedničkim poduzećima za zajedničke tehnološke inicijative koje obavlja Komisija (analiza troškova i koristi zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative, savjetovanje zainteresiranih strana i priprema druge privremene evaluacije).            

Ovo se izvješće podnosi nakon što je Komisija poduzela inicijativu i predložila produljenje aktivnosti zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative u sklopu sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira (2014. – 2020.)[2]. U ovom kontekstu, kada se o ovom prijedlogu raspravlja u Vijeću i Europskom parlamentu, činjenice i brojke koje se zahtijevaju prema Uredbi Vijeća o osnivanju zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative predstavljaju primarni izvor informacija za zainteresirane strane i strane uključene u donošenje odluka. Priprema druge privremene ocjene od strane stručnjaka za zajedničke tehnološke inicijative predmet je posebnog izvješća.

2.           Zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative

Zajedničke tehnološke inicijative utvrđene su kao zajednička poduzeća prema članku 187. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU), u kojem se navodi da „Unija može osnovati zajednička poduzeća ili bilo koju drugu strukturu potrebnu za učinkovito provođenje svojih istraživačkih, tehnološko-razvojnih i demonstracijskih programa.” Ona su „tijela Unije” prema članku 185. Financijske uredbe EU-a. Ona su bila glavna nova značajka Sedmog okvirnog programa (Seventh Framework Programme – FP7), uvedena kako bi se poduprla ključna područja istraživanja i tehnološkog razvoja koja mogu doprinijeti konkurentnosti Europe i kvaliteti života, a koja nisu bila najbolje opslužena postojećim instrumentima FP7.

U sklopu posebnog programa „suradnje” FP7, od 2007. do 2008. osnovano je pet zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative za razdoblje do 31. prosinca 2017.

(1) Zajedničko poduzeće za aeronautiku i zračni promet (Clean Sky), čiji je cilj povećanje konkurentnosti europske aeronautičke industrije uz smanjenje emisija i buke, osnovano je Uredbom Vijeća (EZ) 71/2008 od 20. prosinca 2007.;

(2) Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove (Innovative Medicines Initiative - IMI) čiji je cilj unapređivanje razvoja boljih i sigurnijih lijekova za pacijente, osnovano je Uredbom Vijeća (EZ) 73/2008 od 20. prosinca 2007.;

(3) Zajedničko poduzeće za gorive ćelije i vodik (FCH) čiji je cilj ubrzavanje razvoja i iskorištavanja zalihe vodika i tehnologija gorivih ćelija, osnovano je Uredbom Vijeća (EZ) 521/2008 od 30. svibnja 2008. koja je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 1183/2011 od 14. studenoga 2011.;

(4) Zajedničko poduzeće za ugrađene računalne sustave (ARTEMIS) čiji je cilj pomoći europskoj industriji da objedini i učvrsti svoj vodeći položaj u svijetu u tehnologijama ugrađenih računalnih sustava, osnovano je Uredbom Vijeća (EZ) 74/2008 od 20. prosinca 2007.;

(5) Zajedničko poduzeće za nanoelektroniku (ENIAC) čiji je cilj ostvarivanje visoke razine minijaturizacije potrebne za iduću generaciju nanoelektroničkih komponenata, osnovano je Uredbom Vijeća (EZ) 72/2008 od 20. prosinca 2007.

Treba spomenuti i inicijativu SESAR[3] (Single European Sky Air Traffic Management Research - Istraživanje upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu) budući da je uspostavljena u sklopu programa FP7 i provodi aktivnosti koje su komplementarne onima navedenim u strateškom programu istraživanja zajedničkog poduzeća Clean Sky.

Europska komisija, kao član suosnivač, bila je odgovorna za pokretanje zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative. Nakon što su izgradila svoj pravni i financijski okvir i pokazala svoju sposobnost upravljanja vlastitim proračunima, dodijeljena im je autonomija.

Zajednička poduzeća odabiru projekte godišnjim otvorenim i konkurentnim pozivima na podnošenje projektnih prijedloga nakon kojih slijedi podnošenje i evaluacija u jednoj ili dvije faze. Ona osiguravaju financijska sredstva za zajedničke projekte i aktivnosti koordinacije i podrške.

3.           Napredak ostvaren u 2012.

3.1.        Prvi rezultati i obećavajući napredak

Povezujući analize za sustave zračnih luka i zračnog prometa, rezultati su pokazali da je Clean Sky na putu smanjivanja buke, smanjivanja emisija CO2 za 50 % i NOX za 80 % i smanjivanja učinka životnog vijeka zrakoplova na okoliš do 2020. Ocjena evaluatora tehnologije[4] pokazala je korist od bliskog povezivanja radnih programa s ključnim tehničkim i demonstracijskim fazama u sklopu demonstratora integrirane tehnologije.

IMI podupire projekt, koji je trenutačno u fazi patentiranja i koji je uspješno razvio uređaj i protokol povezane s mogućnošću brze dijagnoze (u manje od pola sata) o kojoj se vrsti zaraze radi i kakav tretman pacijenti trebaju.

U području gorivih ćelija i vodika stavljanje na tržište ostvareno je kroz neke ranije primjene kao kod viličara i malih rezervnih uređaja za napajanje. Za obje primjene, i u energetici i prometu ostvaren je napredak u kvaliteti materijala, trajnosti i smanjenju troškova i za sastavne dijelove i sustave za prijevoz i za primjene kod stacionarnih pogona. U sklopu zajedničkog poduzeća FCH dansko je malo i srednje poduzetništvo razvilo i olakšalo komercijalizaciju dvaju inovativnih proizvoda: postaje H2 (postaje za dopunjavanje vodikom za primjenu u automobilima, autobusima i rukovanju materijalima) i pogona H2 (sustavi gorivih ćelija za vozila koja rukuju materijalima kao što su viličari i traktori za vuču u zračnim lukama). Zajedničko poduzeće FCH trenutačno ima 13 dostavljenih patenata.

U sektoru ugrađenih sustava uspostavljena su nova partnerstva i sve veći broj malih i srednjih poduzeća uključen je u mreže dionika; postoji sve veći interes za izgradnju prototipova i demonstratora, uključujući pokuse i ispitivanje na terenu; učinak na poslovanje uglavnom se svodi na smanjenje troškova za razvoj i vremena potrebnog za izlazak na tržište, a pritom povećavajući razinu mogućnosti ponovne uporabe.

U sektoru nanoelektroničkih komponenata najveći se napor odnosio na pokretanje, ocjenu i odabir pet probnih proizvodnih linija. Ti projekti obuhvaćaju napredna okruženja za istraživanje i razvoj koja omogućavaju ispitivanje i predstavljanje novih tehnologija bliskih uvjetima proizvodnje. To značajno poboljšava sposobnost Europe da savlada jaz između tehnološkog razvoja i primjene. Ove probne linije osiguravaju pristup naprednih tehnologija akterima, osobito malom i srednjem poduzetništvu.

3.2.        Sudjelovanje i zemljopisna pokrivenost

Sudjelovanje u smislu broja projekata odabranih za financiranje ostalo je stabilno u protekle dvije godine dok se cjelokupna stopa uspješnosti povisila s 35,8 % u 2011. na 45 % u 2012. To potvrđuje da su zajednička poduzeća uspješna u financiranju visoko specijaliziranih istraživanja potaknutih industrijom i da zainteresirane strane postaju sve bolje upoznate s načinom rada ovih novih instrumenata. U vezi sa sudjelovanjem industrije u 2012., velika trgovačka društva predstavljala su 31,1 % ukupnog udjela, a malo i srednje poduzetništvo daljnjih 30 %.

Sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u protekle se dvije godine (2011. i 2012.) povećalo s 28 % na 30 % kao temelj za usporedbu, u Posebnom programu suradnje FP7, udio sudjelovanja malog i srednjeg poduzetništva iznosio je 19 % u 2012. Stopa uspješnosti malog i srednjeg poduzetništva isto tako se povećala s 35 % na 44 %.

U pogledu raspodjele sudjelovanja iz država članica i pridruženih zemalja, u 2012. kao i prethodne godine pet zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative uključivala su prosječno 20 različitih zemalja u provedbi svojih istraživačkih programa. Povećao se pristup zemalja EU-12 istraživačkim aktivnostima zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative. Sveukupno, 11 od 12 država članica EU-a bile su predstavljene u projektima odabranim za financiranje.

3.3.        Pregled glavnih dostignuća u 2012.

Clean Sky

Strateški program istraživanja (SPI) || Ciljevi određeni u strateškom programu istraživanja poduzeća Clean Sky ponovno su ocijenjeni, kao i stvaran napredak i pretpostavke o valjanosti. Rezultati su bili: ažurirani plan razvoja i ažurirane prognoze ostvarivih koristi po okoliš do isteka programa. Prva interna ocjena objavljena je u 2012. Provedena je i ocjena prvog tehnološkog evaluatora i rezultati su dostupni na internetu. (http://www.cleansky.eu/sites/default/files/documents/cs-te-assessment-special-edition-2012.pdf)

Provedba poziva || Broj poziva otvorenih u 2012.: 3 Broj podnesenih prijedloga: 344 Broj prihvatljivih prijedloga: 317 Broj financiranih prijedloga: 120 Globalni portfelj projekta: 347

Priče o uspjehu: Ispitne aktivnosti za zračne tunele – Niz ispitnih aktivnosti za zračne tunele proveden je u 2012. s trima različitim tehnologijama. Demonstrator BLADE (Breakthrough Laminar Aircraft Demonstrator in Europe) temeljit će se na zrakoplovu za ispitivanje A340 izmijenjenom na vanjskim krilima s dva dijela krila s prirodnim laminarnim protokom (Natural Laminar Flow – NLF) ključnom tehnologijom u zrakoplovu s pametno učvršćenim krilom zajedničkog poduzeća Clean Sky kako bi se smanjio otpor zrakoplova. U okviru zajedničkog poduzeća Clean Sky Europski transonični zračni tunel, ETW, upotrijebljen je kako bi doprinio metodologiji dizajna krila s ciljem čvrstog laminarnog djelovanja uzimajući u obzir različite površinske nesavršenosti. Rolls-Royce i SNECMA neovisno su proveli niz ispitivanja na vlastitim ispitnim platformama kako bi ocijenili značajke dizajna svojih otvorenih rotora (posebno lopatica) dok nisu ugrađeni, a zatim sudjelovali u izvedbi i zračno-zvučnim ispitivanjima na cjelovitom modelu zajedno s Airbusom u DNW-u. Konačno, istražena su tri sustava za zaštitu od zaleđivanja i za odleđivanje krila, koji više ne koriste odvod ispušnog zraka iz motora, i provedena su namjenska ispitivanja zaleđivanja zračnog tunela: dva elektrotermalna sustava koja su razvili Lebherr i Zodiac, i jedan elektromehanički sustav, koji je razvio SAAB. Tehnologija popravka s kompozitnim materijalima u održavanju zrakoplova – Nedavno je završen projekt ADVANCED (napredni sustav grijanja i način kontrole za homogeno sušenje pri visokim temperaturama velikih popravaka s kompozitnim materijalima). On se odnosio na razvoj inovativnih rješenja za provedbu velikih popravaka s kompozitnim materijalima, koji se obavljaju izvan autoklava. Očekivana korist je značajna budući da smanjivanje korištenja autoklava izravno smanjuje i cjelokupne troškove popravka i otisak CO2. Oprema je uspješno ispitana i odobrena za industrijski okoliš, za iznimno zahtjevnu primjenu.

Sudjelovanje, uključujući malo i srednje poduzetništvo || Ukupni broj sudionika. 483 Broj sudionika u financiranim projektima: 245 Broj malih i srednjih poduzeća u financiranim projektima: 94 – 38 % od broja sudionika u financiranim projektima, sa stopom uspješnosti od 50 %. Sudionici prema kategoriji u financiranim projektima: 53 istraživačke organizacije; 54 sudionika visokog ili srednjeg obrazovanja; 44 privatnih koji ostvaruju dobit. Sudjelovanje u financiranim projektima razvrstano prema zemljama: uključeno je 17 zemalja. U tablici se prikazuju zemlje s najboljim rezultatima u 2012. s ukupno 178 sudionika od 245. Zemljopisna raspodjela projekata odabranih za financiranje – Glavni sudionici ||

ES || 47 ||

UK || 36 ||

IT || 33 ||

FR || 33 ||

DE || 29 ||

|| 178 ||

IMI

Strateški program istraživanja (SPI) || Nakon što je strateški program istraživanja ažuriran u 2012. naglasak se pomaknuo na „zahtjevne” projekte. Osobito u 5. i 6. pozivu fokus je bio usmjeren na Europsku tvornicu olova i program o antimikrobnoj otpornosti Novi lijekovi protiv štetnih kukaca.

Provedba poziva || Broj poziva otvorenih u 2012.: 5; provedene su završne faze poziva 3. i 4. Broj podnesenih prijedloga (iskazi interesa, prijedlog i prvoj fazi): 37 Broj prihvatljivih prijedloga: 33 Broj financiranih prijedloga: 5 Globalni portfelj projekta: 40

Priče o uspjehu: Projekt EUROPAIN došao je do važnih otkrića koja doprinose boljem razumijevanju mehanizama kronične bolesti. Na primjer, projektom je otkrivena sličnost između boli koju uzrokuje kemoterapija i boli uzrokovane hladnoćom proizvedene koncentriranim mentolom i otkrivena je molekula koja uzrokuje bol od opekline, polažući nadu u razvoj novih, učinkovitijih sredstava za ublažavanje bolova. Ovaj novo otkriveni mehanizam boli kod opekline mogao bi pomoći boljem razumijevanju boli kod drugih upalnih stanja kao što su artritis i cistitis. Proučavajući snimke mozga (skenirane snimke) istraživači su otkrili da se promjene u funkcioniranju mozga u pacijenata s kroničnom boli mogu zamijetiti i u zdravih dobrovoljaca nakon minimalne boli. Projekt SUMMIT razvija metode za određivanje faktora rizika za kronične komplikacije u pacijenata s dijabetesom koje dovode do moždanih udara ili problema sa srcem, bubrezima ili očima i predstavljaju vrlo veliko opterećenje za kvalitetu života pacijenata te predstavljaju više od 10 % troškova za zdravstvo u Europi. Zajedno s dugim inicijativama SUMMIT je stvorio najveću zbirku podataka o genomskim studijama (Znanstvena udruženja za određivanje gena uključenih u ljudskim bolestima) koje su provedene do danas. SUMMIT obuhvaća genetske podatke, biomarkere i snimljene podatke za određivanje neinvazivnih markera snimaka kod komplikacija u krvnim žilama od ispitivanja karotide (velika arterija u vratu i prsima). SUMMIT je izradio računalne modele koji će pomoći u predviđanju komplikacija i odgovarajućeg tretmana, na temelju promjena u tijelu. Projekt MARCAR razvio je i osigurao učinkovitost metoda koje pomažu odrediti kemijske promjene u genetskom materijalu (kromosomima) koji su povezani s rakom (negenotoksična kancerogenost). Otkrivanje ovih takozvanih epigenetskih promjena može se upotrijebiti kao rani biološki pokazatelji (biomarkeri) za predviđanje vjerojatnosti hoće li lijekovi u razvoju prouzročiti neželjene učinke (rak) u pacijenata. Nalazi će shodno tome doprinijeti boljoj ocjeni sigurnosti kandidiranih lijekova. Povrh toga, MARCAR je pokazao da se magnetska rezonanca (MRI) može koristiti za pouzdano otkrivanje tumora jetre u miševa veličine samo 1 mm poprijeko – prethodno su bile potrebne invazivnije tehnike za otkrivanje tumora te veličine – i za otkrivanje tumora u ranoj fazi i za praćenje njihove reverzibilnosti. To ovu metodu čini neprocjenjivim alatom za ocjenu rizika od kancerogenosti pojedinih lijekova.

Sudjelovanje, uključujući malo i srednje poduzetništvo || Ukupni broj sudionika: 418 (5., 6. i 7. poziv) Sudionici u financiranim projektima: 62 Broj malih i srednjih poduzeća u financiranim projektima: 16 – 26 % od ukupnog broja sudionika u financiranim projektima, sa stopom uspješnosti od 15,3 %. Sudionici prema kategoriji u financiranim projektima: 18 istraživačkih organizacija; 25 sudionika višeg ili srednjeg obrazovanja; 3 ostalih. Sudjelovanje u financiranim projektima razvrstano prema zemljama: uključeno je 26 zemalja. U tablici su prikazane zemlje koje su imale najbolje rezultate u 2012. uključujući 3. i 4. poziv (otvorene u 2011., ali koji nisu analizirani u Izvješću o napretku iz 2011. jer tada nisu bili dostupni). Zemljopisna raspodjela projekata odabranih za financiranje – Glavni sudionici ||

DE || 18 ||

NL || 12 ||

FR || 10 ||

UK || 9 ||

ES || 3 ||

|| 52 ||

FCH

Strateški program istraživanja (SPI) || Višegodišnji plan provedbe – Stavljanje na tržište već je bilo ostvareno kroz neke ranije primjene kao kod viličara i malih rezervnih uređaja za napajanje. Za obje primjene u energetici i prometu ostvaren je napredak osobito u kvaliteti materijala, trajnosti i smanjenju troškova i za sastavne dijelove i sustave za prijevoz i primjene kod stacionarnih pogona.

Provedba poziva || Broj poziva otvorenih u 2012. 1 Broj podnesenih prijedloga: 72 Broj prihvatljivih prijedloga: 68 Broj financiranih prijedloga: 28 Globalni portfelj projekta: 98

Priče o uspjehu: U području „ranog tržišta” rezervnog napajanja „FITUP” je demonstracijski projekt kojim je kod konačnih korisnika u Italiji, Švicarskoj i Turskoj ugrađeno ukupno 19 sustava gorivih ćelija spremnih za tržište kao rezervnih izvora energije, od dva različita isporučitelja. Kupci u stvarnom svijetu iz telekomunikacijske industrije koriste takve sustave temeljene na gorivim ćelijama u svojim radnim stanicama. Ti su uređaji podvrgnuti ispitivanju kako bi se dokazala razina tehničkog djelovanja koja ih kvalificira za ulazak na tržište, pritom ubrzavajući njihovu komercijalizaciju u cijelom svijetu, osobito: (i) pouzdanost veću od 95 %, i (ii) trajnost dulju od 1 500 sati i s više od 1 000 ciklusa. Projekt uključuje određivanje mjerila i certificiranje uređaja obaju isporučitelja gorivih ćelija u skladu s protokolom za ispitivanje koji je razvio konzorcij kako bi se provela opsežna ispitivanja u pokusima na terenu na mjestima koja odrede krajnji korisnici. Provedeno je oko 50 % planiranih ispitivanja (oko 1 300 ukupnih sati), a analiza do sada prikupljenih podataka pokazuje da će ostvareni napredak omogućiti ispunjavanje ciljeva projekta i pokazati da su razvijeni sustavi konkurentni današnjoj tehnologiji. Projekt SOFT-PACT (portfelj „stacionarna primjena”), koji vodi E.ON, namijenjen je za iskorištavanje 100 jedinica mikročipova (temeljenih na modulu Gennex SOFC,koji dobavlja poduzeće Ceramic Fuel Cell Limited) u Njemačkoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Italiji i Beneluksu i dokazivanje električne učinkovitosti od najmanje 60 %. Projekt se bavi i najvažnijim trgovačkim izazovima razvijajući čitav lanac dobave, aspekte masovne proizvodnje i dostupnosti europskih stambenih jedinica, u konačnici upućujući na programe certificiranja u različitim državama članicama, standardne postupke ocjenjivanja i koordiniranu mrežu standarda. Do danas je uspješno ugrađeno više od 30 jedinica u Ujedinjenoj Kraljevini i Njemačkoj u dvjema različitim konfiguracijama i za neke od njih dojavljena je električna učinkovitost od 62 %. Neka pitanja ugradbe koja nisu povezana sa samom tehnologijom već s različitim zahtjevima u državama članicama rješavat će se u završnoj fazi projekta.

Sudjelovanje, uključujući malo i srednje poduzetništvo || Ukupni broj sudionika: 573 Sudionici u financiranim projektima: 222 Broj malih i srednjih poduzeća u financiranim projektima: 55 – 25 % od broja sudionika u financiranim projektima. Sudionici prema kategoriji u financiranim projektima: javna tijela – 3; istraživačke organizacije – 59; više ili srednje obrazovanje – 31; privatni koji ostvaruju dobit – 68; ostali – 6. Sudjelovanje u financiranim projektima razvrstano prema zemljama: uključena je 21 zemlja. U tablici su prikazane zemlje s najboljim rezultatima u 2012. Zemljopisna raspodjela projekata odabranih za financiranje – Glavni sudionici ||

DE || 50 ||

FR || 36 ||

UK || 30 ||

IT || 20 ||

BE || 13 ||

|| 149 ||

ARTEMIS

Strateški program istraživanja (SPI) || Višegodišnji strateški planovi (MASP) s povezanim programima istraživanja dodatno su ažurirani i prihvaćeni u 2012. kako bi obuhvaćali rezultate istraživanja ARTEMIS-ITEA Sherpa group.

Provedba poziva || Broj poziva otvorenih u 2012.: 1 Broj podnesenih prijedloga (prijedlozi za cjeloviti projekt): 25 Broj prihvatljivih prijedloga: 24 Broj financiranih prijedloga: 8 Globalni portfelj projekta: 44

Priče o uspjehu: Projekt CESAR (Isplative metode i postupci za sigurnost relevantnih ugrađenih sustava) završen je 30. lipnja 2012. Značajan broj novosti i inovacija dio su rezultata projekta CESAR osobito u pogledu: međusektorskih razvoja i/ili nadilaženja prepreka u pristupima ponovne uporabe dizajna, referentne arhitekture za tehnološke platforme ugrađenih sustava i alata u zajednici ugrađenih sustava u cjelini. Veliki broj probnih primjena dokazao je učinak razvoja tehnologije. Cilj projekta POLLUX – procesno usmjerene elektroničke upravljačke jedinice za električna vozila razvijene na višesustavnoj ugrađenoj platformi u realnom vremenu – razviti je raspodijeljenu platformu za ugrađene sustave u realnom vremenu za iduću generaciju električnih vozila, koristeći metodologiju dizajna utemeljenu na komponenti i programiranju. Ovaj je pristup iznimno obećavajući u predviđanju ponašanja pogona električnog vozila, što predstavlja okosnicu uspješne tržišne aprecijacije takvog vozila. Projekt je, između ostalog, ostvario simulaciju dinamike vozila metodom software-in-the-loop (SIL). U tijeku su ispitivanja o uporabljivosti eternetskog pristupa komunikacijama u vozilu (uključujući komunikacije ključne za sigurnost). eSONIA – Ugrađeno praćenje, dijagnostika i upravljanje usmjereni na usluge: program „Prema tvornici za samoobnavljanje svjesnoj sredstava” - ima za cilj ostvariti pogon svjestan sredstava i koji ima sposobnost samoobnavljanja prodornim hetereogenim ugrađenim uređajima temeljenim na IPv6, koji u pogon uvode specijalizirane usluge, spojene s pomoću programske podrške koja kapitalizira pristup usmjeren na uslužne funkcije. Ovaj će pristup biti primijenjen u industriji po prvi put, kako bi se poduprlo stalno praćenje, dijagnostika, predviđanje i upravljanje sredstvima, neovisno o njihovoj fizičkoj lokaciji. Projekt će smanjiti troškove održavanja i povećati operativno vrijeme u proizvodnji u slučajevima posebne uporabe, ali i u drugim industrijama budući da je tehnologija generička i da su rješenja osmišljena tako da se mogu primijeniti na sadašnje proizvodne sustave.

Sudjelovanje, uključujući malo i srednje poduzetništvo || Ukupan broj sudionika (prijedlozi za cjelovite projekte): 631 Sudionici u financiranim projektima: 326 Broj malih i srednjih poduzeća u financiranim projektima: 106 – 32,5 % od broja sudionika u financiranim projektima uz stopu uspješnosti od 47 % Sudionici prema kategoriji u financiranim projektima: istraživačke organizacije/više ili srednje obrazovanje – 108; privatni koji ostvaruju dobit – 112. Sudjelovanje u financiranim projektima razvrstano prema zemljama: uključeno je 18 zemalja. U tablici su prikazane zemlje s najboljim rezultatima u 2012. Zemljopisna raspodjela projekata odabranih za financiranje – Glavni sudionici ||

ES || 45 ||

IT || 44 ||

FR || 38 ||

DE || 37 ||

NL || 32 ||

|| 196 ||

ENIAC

Strateški program istraživanja (SPI) || Godišnji radni program za 2012. (AWP 2012.), temelji se na „viziji, misiji i strategiji za europsku mikro i nanoelektroniku” zajednički određene u programu CATRENE.

Provedba poziva || Broj poziva otvorenih u 2012.: 2 Broj podnesenih prijedloga (prijedlozi za cjeloviti projekt): 17 Broj prihvatljivih prijedloga (prijedlozi za cjeloviti projekt): 17 Broj financiranih prijedloga: 11 Globalni portfelj projekta: 50

Priče o uspjehu: Partneri na projektu IMPROVE razvili su računalne modele za ponašanje i povijest opreme, kojima se omogućava virtualna metrologija, predvidivo održavanje i prilagodljivi planovi nadzora kako bi se poboljšao protok, stabilnost i reproduktivnost i sveukupna učinkovitost proizvodnje wafera. Koordinator projekta navodi: „U projektu IMPROVE surađivalo je šest proizvođača s pogonima u Europi s 14 istraživačkih laboratorija, institucionalnih i akademskih, i 10 pružatelja usluga iz područja industrije, kako bi se znatno unaprijedilo stanje u proizvodnim znanostima i pripremilo za natjecanje temeljeno na učinkovitosti i inovaciji.” Rezultat projekta IMPROVE više je od 90 publikacija koje su kasnije citirane, čime je pokazana njihova vrijednost. Razmjene s drugim projektima zajedničkog poduzeća ENIAC omogućile su daljnji razvoj i primjenu ostvarenih rezultata. Litografija je bitna tehnologija za skaliranje poluvodičkih uređaja. Profinjenost i trošak opreme brzo se povećavaju isto kao što se smanjuje veličina obilježja s uzorkom. Kako bi se proširila sadašnja tehnologija litografije uranjanjem što je više moguće do čvora tehnologije od 22 nm, 12 partnera u projektu LENS značajno je unaprijedilo višestruke aspekte tehnologije primjenjujući dvostruku izloženost. LENS je uspješno pokazao primjenjivost sadašnje tehnologije litografije uranjanjem za najmanje još dva tehnološka čvora koristeći tehnike dvostruke izloženosti ili udvostručavanja dubine, „omogućavajući pri tome pravovremeni i gospodarski učinkoviti razvoj narednih generacija poluvodičkih uređaja”.

Sudjelovanje, uključujući malo i srednje poduzetništvo || Ukupan broj sudionika (prijedlozi za cjelovite projekte): 360 Sudionici u financiranim projektima: 247 Broj malih i srednjih poduzeća u financiranim projektima: 58 – 23 % od broja sudionika u financiranim projektima sa stopom uspješnosti od 83 % Sudionici prema kategoriji u financiranim projektima: istraživačke organizacije – 39; više ili srednje obrazovanje – 42; privatni koji ostvaruju dobit – 108. Sudjelovanje u financiranim projektima razvrstano prema zemljama: uključena je 21 zemlja. U tablici su prikazane zemlje s najboljim rezultatima u 2012. Zemljopisna raspodjela projekata odabranih za financiranje – Glavni sudionici ||

FR || 30 ||

NL || 20 ||

DE || 19 ||

AT || 15 ||

IT || 7 ||

|| 91 ||

 

4.           Izazovi i izgledi

U potpunosti svjesna važnosti zajedničkih tehnoloških inicijativa kao instrumenata za učinkovitiju provedbu istraživačkih programa Unije, Komisija se u svojim prijedlozima za zajedničke tehnološke inicijative u okviru programa Obzor 2020. bavila svim prepoznatim slabostima ili područjima koja se mogu poboljšati.

Neke glavne izazove za zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative utvrdili su neovisni stručnjaci uključeni u prve privremene evaluacije. Preporuke vanjskih stručnjaka uključivale su poboljšanje komunikacije s građanima, određujući ključne pokazatelje djelovanja i dodjeljujući više odgovornosti upravnih tijela koje ona imaju u upravljanju na dnevnoj razini izvršnim direktorima zajedničkih poduzeća. Preporuke treba u cijelosti primijeniti prije zaključivanja drugog privremenog ocjenjivanja.

U 2012. zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative značajno su napredovala u poboljšanju komunikacijske aktivnosti usmjerene na dionike i javnu vidljivost njihovih aktivnosti. Relativno visok postotak članova javnosti koji je sudjelovao u otvorenim savjetovanjima na internetu – prosječno 25 % ispitanika u zajedničkim poduzećima Clean Sky, FCH i IMI – mogao bi se shvatiti kao znak povećane svijesti o području primjene i aktivnostima zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative.

Zajednička poduzeća povećala su svoju vidljivost i podigla su standard svojih glavnih komunikacijskih alata (npr. web-mjesta).

Zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative odredila su i ključne pokazatelje učinka (key performance indicators – KPI) koji se stalno koriste za praćenje napretka njihovih administrativnih struktura i za provjeru njihova učinka u izvršavanju odnosnih strateških programa za istraživanje i inovaciju.

IMI je odredio ključne pokazatelje učinka i rezultata za dva glavna prioriteta: provedbu strateškog programa za istraživanje i poslovni učinak programa. Pokazatelji su većinom povezani s ciljevima određenim u programu AIP i zadani su im posebni ciljevi. U 2012., povrh uobičajenog skupa pokazatelja, IMI je proveo bibliometrijsku analizu na projektima u tijeku. Ona je imala svrhu prikupljanja dodatnih informacija o postignućima istraživanja. Učinak zajedničkih poduzeća u provedbi proračuna prati se u smislu „rok za dodjelu sredstava” (time to grant – TtG) i „rok za uplatu” (time to pay – TtP). U 2012., rok za uplatu zakašnjelih plaćanja za tekuće troškove skraćen je za 30 % u usporedbi s 2011.

Clean Sky odredio je i ključne pokazatelje učinka koji su predstavljeni u Godišnjem izvješću o aktivnostima zabilježenim podacima o praćenju. Ti ključni pokazatelji učinka uglavnom su usmjereni na ocjenu sudjelovanja malog i srednjeg poduzetništva u smislu brojeva i raspodjele proračuna, stopu uspješnosti istraživačkih tema pokrenutih pozivima za podnošenje prijedloga, vrijeme uloženo u finaliziranje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i izvješćivanje partnera i članova, izvršenje proračuna i planiranje i praćenje revizije. 17 ključnih pokazatelja učinka u zabilježenim podacima o praćenju za 2012. pokazuje da je učinak zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative prilično dobar, posebno u pogledu provedbe aktivnosti istraživanja i sudjelovanja malog i srednjeg poduzetništva.

FCH je uveo „pokazatelje operativnosti” kako bi pratio napredak u aktivnostima istraživanja i tehnološkog razvoja; oni su određeni prema pokazateljima rezultata koristeći ciljeve i najnovije poznate rezultate. Pokazatelji operativnosti imaju za cilj (i) ocijeniti tehnološke i ne tehnološke prepreke u komercijalizaciji tehnologija poduzeća FCH i (ii) pratiti aspekte diseminacije i uporabe rezultata s ciljem komercijalizacije. U tom smislu razina sudjelovanja industrije i malog i srednjeg poduzetništva detaljno se provjerava kao postotak dodijeljenih bespovratnih sredstava. Rok za uplatu značajno se poboljšao u 2012., osobito rok za uplatu za stručnjake u odnosu na prethodne godine (89 % plaćanja na vrijeme, u 2012. u usporedbi sa samo 62 % u 2011.) Osim toga, 100 % plaćanja prema sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava bilo je uplaćeno na vrijeme.

ENIAC je uveo ključne pokazatelje učinka kako bi pratio program istraživanja, ekosustav, etiku, obveze zajedničkog poduzeća i vrijeme provedbe (vrijeme potrebno od donošenja odluke o financiranju od strane odbora nadležnih javnih tijela do prve uplate svakom korisniku). Posljednji pokazatelj bio je stabilan u 2012. s obzirom da se stalno povećavao tijekom prethodnih godina.

ARTEMIS koristi ključne pokazatelje učinka u svojem međunarodnom okviru kontrole. U 2012. zajedničko poduzeće za zajedničke tehnološke inicijative po prvi je put mjerilo svoj učinak prema dobro utvrđenim organizacijskim ključnim pokazateljima učinka (TtG, TtP, broj projektnih izvješća, broj aktivnosti širenja i vrijeme za dobivanje certifikata o završavanju projekta/izvješća revizije nacionalnih tijela za dodjelu financijskih sredstava); daljnje mjere planirane su za 2013.

S obzirom na ostvarenu brzinu i napredak u finaliziranju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, zajednička poduzeća općenito su zabilježila kraći rok za dodjelu sredstava nego prethodne godine i pokazala da napreduju prema planu, čak i kada ciljevi nisu u potpunosti ispunjeni. U Clean Sky, rok za dodjelu sredstava skratio se za dva mjeseca, ali nije još dosegao standard roka za dodjelu sredstava od osam mjeseci određen u programu AIP. IMI je značajno skratio svoj rok za dodjelu sredstava između 4. i 6. poziva (odnosno s oko 360 na 160 dana); tome je djelomično pomogla tipologija poziva 5. i 6. U ENIAC-u, vrijeme koje je potrebno od otvaranja poziva do isteka roka iznosilo je prosječno 11 i 10 mjeseci za pozive 2012-1., odnosno 2012-2. U ARTEMIS-u o mjerenju roka za dodjelu sredstava još se raspravlja s revizorskim sudom, uglavnom zbog podnošenja u dvije faze i postupka evaluacije. Prema nedavnim odlukama vjerojatno će se odrediti da rok za dodjelu sredstava obuhvaća razdoblje od faze zatvaranja cjelovitog prijedloga projekta (FPP) do potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. U pogledu ove mjere ARTEMIS se poboljšao u 2012. i prosječni rok za dodjelu sredstava je 12 mjeseci. To predstavlja pad za više od 10 %. Rok za dodjelu sredstava u FCH-u trenutačno nije dostupan.

Druga privremena evaluacija bit će pravi način za ocjenu prikladnosti i kvalitete ključnih pokazatelja učinka koje koriste zajednička poduzeća i napretka ostvarenog s obzirom na njihove postavljene ciljeve.

S općeg stajališta već je sada moguće izmjeriti broj prednosti koje utječu na znanstvenu i industrijsku okolinu u Europi, kako slijedi.

Malom i srednjem poduzetništvu privlačne su istraživačke teme zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative, osobito zbog stabilnosti i kontinuiteta okoliša za istraživanje i inovaciju, aranžmana o financiranju i uključenosti lanaca šire vrijednosti. U cjelini, malo i srednje poduzetništvo primilo je oko 170 milijuna EUR, što grubo iznosi oko 27 % svih dostupnih financijskih sredstava EU-a nakon evaluacije. Ovo je povećanje djelomično uzrokovano ulogom koju malo i srednje poduzetništvo ima u jednoj od glavnih aktivnosti koje je pokrenuo IMI u 2012.: Europska tvornica olova, u kojoj je više od 55 milijuna EUR dodijeljeno malom i srednjem poduzetništvu.

Kako je izviješćeno u odjeljku 3.2. zajedničke tehnološke inicijative nailaze na izazov da postanu privlačan način primjene istraživanja za malo i srednje poduzetništvo, budući da mogu imati koristi od sudjelovanja u posebnim radnim okolišima, od istraživačkih tema koje se jasno dovedu do tržišta i od zajedničkih poduzeća kao instrumenta , koji bolje ispunjava njihove potrebe.

Predanost industrije postizanju općih ciljeva ostala je stabilna unatoč teškom makroekonomskom kontekstu u EU-u. To je uključivalo stabilnu dodjelu sredstava i uključenost u strateško donošenje odluka.

Oboje, i velika industrija i malo i srednje poduzetništvo, smatraju zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative izbornim alatom s pomoću kojeg se skraćuje vrijeme za plasiranje na tržište, proširuje tehnološka osposobljenost i nastavlja razvijanje mreže partnera koji pokrivaju cijeli lanac vrijednosti. Zauzimajući šire stajalište ukupno sudjelovanje dionika i dalje je dobro uravnoteženo i sve su strane bile uključene u istraživačke aktivnosti zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative. Učinjeni su napori u privlačenju manje zastupljenih zemalja, koje su u ukupnom sudjelovanju u financiranim projektima ugrubo zauzimale 6 %.

Nastavno na glavna ažuriranja u 2011., strateški programi za istraživanje i inovaciju zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative dopunjeni su zahtjevnijim ciljevima tijekom duljeg vremenskog okvira i sada uključuju zahtjevniji pristup inovaciji u skladu s programom Obzor 2020. Poveznice strategije koju je iznijela Komisija i novog okvirnog programa osigurat će dosljednost i olakšat će usklađivanje aktivnosti EU-a sa sveukupnim ciljem povećanja konkurentnosti u industriji, izvrsnosti u znanosti i rasta i stvaranja radnih mjesta.

Gledajući u budućnost i kako bi se uskladili s klimom i energetskim prioritetima EU-a, od predmetnih zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative tražit će se da pokažu pozitivan utjecaj u pogledu konkurentne ekonomije s niskim udjelom ugljika. Programi za strateško istraživanje i inovaciju posebno za poduzeća FCH i Clean Sky trebat će još više naglasiti njihovu usmjerenost na okoliš i sukladno tome izmjeriti njihova dostignuća.

Zajednička poduzeća su priznata kao zahtjevne europske inicijative s potencijalom da ih se prizna kao modele javno-privatnog partnerstva.

Ovaj potencijal priznat je i u nizu savjetovanja održanih u 2012. kao dio pripremnog rada provedenog za produljenje ovlaštenja sadašnjih zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative u sklopu programa Obzor 2020. Posebno, otvorena savjetovanja sa zainteresiranim stranama koje su uključene u analizu učinka priloženu obnovljenim zakonskim paketima, čvrsto podupiru njihov nastavak u sklopu programa Obzor 2020. i izdvajaju niz pozitivnih dostignuća. Ispitanici su posebno naglasili jasnu europsku dodanu vrijednost javno-privatnih partnerstva u posebnim tehnološkim sektorima[5].

Nastavljena je administrativna konsolidacija zajedničkih poduzeća, osobito razvoj njihovih internih okvira za kontrolu, uz značajne napretke u njihovim kontrolnim sustavima. Završen je niz ex post revizija korisnika i pripremljene su revizije doprinosa u naravi koje su osigurali članovi industrije.

U 2012., kao dio svojih revizorskih planova , ENIAC i ARTEMIS nastavili su surađivati u sakupljanju informacija o revizorskim praksama koje se primjenjuju na razini države članice. Sva zajednička poduzeća poboljšala su svoje funkcije u pogledu informacijske tehnologije i logistike; osobito su Clean Sky, FCH i IMI ostvarili značajan napredak u usklađivanju računalnih sustava zajedničkih poduzeća i osiguravanju kontinuiteta poslovnih planova. Osim toga, poboljšan je pristup programu CORDA i tijekom godine su se provodila ispitivanja na razini sustava.

Za buduća razdoblja ostaje otvoren niz izazova:

1.           Administrativno opterećenje

Problem relativno male veličine zajedničkih poduzeća i njihovih relativno visokih tekućih troškova ostaje još uvijek glavni izazov. Europska komisija i zajednička poduzeća razrađuju rješenja kako bi se budućim zajedničkim poduzećima za zajedničke tehnološke inicijative osigurali alati za bolji učinak i kako bi usredotočila svoje napore na provođenje Programa za strateško istraživanje i inovaciju (npr. da slijede prijedloge Revizorskog suda o povlačenju sredstava).

2.           Zadržavanje razine predanosti industrije i država članica.

Kako bi se dokazao uspjeh zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative, ključan je faktor predanost industrije i država članica. On će osigurati ne samo ostvarenje ciljeva do isteka programa već i odgovarajući učinak financijske poluge kombinirajući financiranje iz EU-a, nacionalno financiranje i ulaganje industrije. Neovisno o mehanizmima financiranja, proteklih su se godina pojavile pojedine poteškoće u usklađivanju sredstava iz industrije i država članica, a samo u 2012. trend se preokrenuo, ali ne zbog dodanih fleksibilnosti u poslovanju, i činjenice da partnerstvo koje je u nastanku sazrijeva, uz izgradnju povjerenja između partnera.

3.           Učinkovito uključivanje rezultata postignutih u istraživačkim projektima u sustav Komisije za komunikaciju i diseminaciju

To postaje sve važnije budući da zajednička poduzeća napreduju u provedbi svojih aktivnosti istraživanja, a program FP7 se završava. Informacije o rezultatima istraživanja koja su provela zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative trebale bi se uskladiti s odgovarajućim temama istraživanja u suradnji kako bi ih se moglo ocijeniti i evaluirati kao cjelinu. Kako bi se to postiglo, suradnja između zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative i službi Komisije te tehnička kompatibilnost računalnih sustava moraju postati prioriteti.

S ciljem jačanja politike o novim načinima upravljanja u Europskoj komisiji, zajednička će poduzeća vjerojatno biti pozvana prema programu Obzor 2031. prilagoditi alate i poslovne dogovore koji će omogućiti svim uključenim stranama da stalno ocjenjuju rezultate i da ih koriste tako da zajednička poduzeća i izvršne agencije napreduju s provedbom programa i da Komisija može oblikovati odgovarajuće politike za suočavanje s izazovima.

Kako bi se saželo iskustvo stečeno tijekom prvih godina autonomije svih zajedničkih poduzeća, mogu se naglasiti sljedeći uspješni rezultati[6]:

Uspjeh u 2012. uključivao je smanjivanje proizvodnih troškova i troškova održavanja u aeronautici, određivanje novih modela za tumačenje podataka i biomarkera u farmaciji, patentne uređaje, stavljanje novih proizvoda na tržište u području vodika i gorivih ćelija, pokretanje značajnih probnih linija za proizvodnju nanoelektronike u Europi i otvaranje poduzeća konkurentnih svojim industrijskim partnerima (npr. putem središnje baze podataka o rezultatima). To pokazuje da zajednička poduzeća ne rješavaju samo tehničke izazove, već potiču industrijski i istraživački okoliš.

Zajedničke tehnološke inicijative nastavljaju stabilnim tempom ostvarivati svoje ciljeve u istraživanju i šire. Pojavljuju se obećavajući rezultati, sudjelovanje malog i srednjeg poduzetništva visoko je zastupljeno, a osigurano je i šire sudjelovanje iz cijele Europe. Osim toga, pozivi dosljedno nailaze na odaziv.

U pogledu upravljanja zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative dobila su na brzini. U 2012. općenito su skratili rok za dodjelu sredstava koji je sada prosječno 11,6 mjeseci , uzimajući u obzir rezultate zajedničkih poduzeća Clean Sky, IMI, ARTEMIS i ENIAC. Ovaj je rezultat vrlo dobro usklađen s prosječnim rokom za dodjelu sredstava u Glavnoj upravi za istraživanje i inovacije i Glavnoj upravi za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije, koji iznosi blizu 12 mjeseci.

Vidljivost aktivnosti zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative povećana je i u 2012. među dionicima i šire. Počelo ih se promatrati kao važne sudionike u njihovim poljima tehnologije na globalnoj razini.

Dostignuća zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative počela su biti praćena i evaluirana prema skupu ključnih pokazatelja učinka koji su oblikovani na način koji odražava njihovu raznolikost. Uskoro bi trebala biti provedena cjelokupna usporedba .

Zajednička poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative trebala bi zadržati i čak povećati svoju jednostavnost, otvorenost i pristupačnost svim potencijalnim korisnicima. I dalje treba posebno razmatrati nove sudionike iz manje zastupljenih zemalja i malog i srednjeg poduzetništva.

Cjelokupna strategija partnerstva s industrijom trebala bi se pojačati aktivnosti zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative razmotriti u cjelokupnom okviru, koji obuhvaća platforme europske tehnologije i ugovorna javo-privatna partnerstva uspostavljena u sklopu Europskog plana gospodarskog oporavka.

Pri ocjenjivanju raspona učinka zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative na provedbu aktivnosti istraživanja i inovacije na razini EU-a, buduća analiza odnosit će se na kriterije određene u programu Obzor 2020. S tim u vezi, dosadašnje iskustvo zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative bit će ocijenjeno i prema mjerilima za osnivanje budućih javno-privatnih partnerstva.

Drugi zanimljivi uvid u napredak koji je dosad postignut bit će osiguran putem druge privremene evaluacije koja će obuhvatiti razdoblje od osnivanja do 2013. i bit će objavljen kao zasebno izvješće do studenoga 2013.

[1]               Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.), SL L 412, 30.12.2006., str. 1.

[2]               Vidi dokument COM(2013) 494 donesen 10. srpnja 2013.

[3]               U ovom se dokumentu ne izvješćuje o zajedničkom poduzeću SESAR. Iako ima istu pravnu osnovu kao i druga zajednička poduzeća, osnovano je u sklopu Sedmog okvirnog programa i Programa transeuropskih prometnih mreža, tijekom različitog životnog vijeka, i ima različite mehanizme upravljanja i izvješćivanja od drugih zajedničkih poduzeća.

[4]               Okupljajući 12 voditelja demonstratora integrirane tehnologije (Integrated Technology Demonstrator – ITD) i glavne istraživačke ustanove za aeronautiku u Europi

[5]               Dodatne informacije o sudjelovanju u internetskim otvorenim savjetovanjima koje je u srpnju 2012. pokrenula Europska komisija predstavljeno je u priloženom dokumentu CSWD.

[6]               Vidi odjeljak o Provedbi poziva za dotično zajedničko poduzeće za zajedničke tehnološke inicijative u priloženom radnom dokumentu službi Komisije.