IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Druga privremena ocjena zajedničkih tehnoloških inicijativa ARTEMIS i ENIAC

(Tekst značajan za EGP)

1.           Uvod

U ovom su izvješću predstavljeni nalazi i preporuke skupine neovisnih stručnjaka koji su proveli drugu privremenu ocjenu zajedničkih tehnoloških inicijativa (ZTI) ARTEMIS i ENIAC. U izvješću su sadržane i primjedbe Komisije te mjere praćenja koje je potrebno provesti. ARTEMIS i ENIAC su zajednička poduzeća (ZP) koja provode ZTI-ove u područjima ugrađenih računalnih sustava i nanoelektronike. Komisija na taj način poštuje zahtjeve ocjene iz članka 11. stavka 2. osnivačkih akata zajedničkih poduzeća[1].

2.            Osnova

Zajedničke tehnološke inicijative, osnovane u obliku zajedničkih poduzeća u skladu s člankom 187. Ugovora o funkcioniranju EU-a (bivši članak 171. Ugovora), uvedene su u Sedmi okvirni program (FP7) radi potpore ključnim područjima istraživanja i tehnološkog razvoja od značaja za konkurentnost Europe. Zajednička poduzeća ARTEMIS i ENIAC pokrenuta su u veljači 2008. godine.

Zajednička su poduzeća ARTEMIS i ENIAC javno-privatna partnerstva između industrije, nekoliko država članica EU-a i pridruženih zemalja (država članica zajedničke tehnološke inicijative)[2] i Europske unije s posebnim ciljem određivanja i provedbe zajedničkog Istraživačkog programa europske istraživačke zajednice (industrija i akademske/istraživačke organizacije), postizanja sinergije i koordinacije europskog istraživanja i razvoja, promicanja uključivanja malih i srednjih poduzeća (MSP) i stvaranja značajnih gospodarskih i socijalnih koristi. Glavni je instrument mobilizacija sredstava iz EU-a, država članica zajedničke tehnološke inicijative i industrije.

Od svojeg osnivanja zajedničko poduzeće ARTEMIS pokrenulo je i ocijenilo šest (jedan godišnje), a ENIAC devet poziva na podnošenje prijedloga (po jedan u 2008., 2009. i 2010. godini i dva u 2011., 2012. i 2013. godini). Do kraja 2012. godine zajednička poduzeća ARTEMIS i ENIAC financirala su 102 projekta. Države članice EU-a i ZTI-a dosad su zajedno odobrile preko 1.115 milijardi EUR za obje zajedničke tehnološke inicijative (2008. – 2012.), uz privatne napore na istraživanju i razvoju u vrijednosti višoj od 1.670 milijarde EUR.

Dosadašnja 52 ARTEMIS-ova projekta predstavljaju ukupno ulaganje u istraživanje i razvoj od 990 milijuna EUR, što obuhvaća 288 milijuna EUR nacionalnih doprinosa, 163 milijuna EUR doprinosa EU-a i 539 milijuna EUR doprinosa industrije. Projektima je  obuhvaćeno svih osam potprograma Strateškog istraživačkog programa ARTEMIS u području sigurnosti, zdravstvene skrbi, pametnih okoliša, proizvodnje, računarstva, osiguranja, održivosti i projektiranja ugrađenih sustava. Nakon relativno niske obveze država članica ARTEMIS-a u prve četiri godine, uvođenje inovacijskih pilot-projekata ARTEMIS u 2012. potaknulo je aktivnosti zajedničkog poduzeća koje su proizašle iz viših obveza država članica.

U slučaju ENIAC-a, dosadašnjih 50 projekata predstavljaju ukupno ulaganje u istraživanje i razvoj u iznosu od 1.795 milijardi EUR, što obuhvaća 382 milijuna EUR nacionalnih doprinosa, 283 milijuna EUR doprinosa EU-a i 1.130 milijuna EUR doprinosa industrije. Projektima je obuhvaćeno svih osam područja rada Strateškog istraživačkog programa ENIAC u područjima cestovnog prijevoza, komunikacija/životnog stila, energije, zdravlja, sigurnosti/osiguranja, projektiranja poluvodiča, proizvodnje poluvodiča i povezane opreme/materijala. Od 2011. godine, zajedničko poduzeće ENIAC postalo je važno sredstvo za provedbu probnih proizvodnih linija na temelju preporuka Skupine na visokoj razini o ključnim tehnologijama. To je stvorilo naglo povećanje zajedničkih ulaganja dionika i približilo izvršenje programa proračunu koji je bio predviđen.

Kako je predviđeno u Odlukama Vijeća o osnivanju zajedničkog poduzeća ARTEMIS i ENIAC, Komisija mora do 31. prosinca 2010. odnosno 31. prosinca 2013. provesti privremeno ocjenjivanje uz pomoć neovisnih stručnjaka. Ocjene obuhvaćaju kvalitetu, učinkovitost i napredak zajedničkih poduzeća ARTEMIS i ENIAC prema postizanju postavljenih ciljeva. Prva privremena ocjena zajedničkih tehnoloških inicijativa[3] ARTEMIS i ENIAC provedena je dvije godine nakon pokretanja inicijativa i njome se uglavnom ocijenila učinkovitost, upravljanje i rad zajedničkih poduzeća. Glavni cilj druge privremene ocjene je ocjena dostignuća zajedničkih poduzeća ARTEMIS i ENIAC nakon više od 5 godina djelovanja.

3.            Postupak ocjenjivanja

Drugom privremenom ocjenom ispitivala se važnost, djelotvornost, učinkovitost i kvaliteta istraživanja zajedničkih poduzeća. Osim toga, provedeno je praćenje provedbe preporuka prve privremene ocjene iz 2010. godine i izvješća Komisije[4] o ovom izvješću o privremenoj ocjeni.

Komisija je imenovala skupinu vanjskih i neovisnih stručnjaka kojem je predsjedao dr. Götzeler[5]. Pri sastavljanju skupine pazilo se na to da se osigura dobra pokrivenost tehnoloških područja kao i povezanost sa skupinom nadležnom za prvu privremenu ocjenu. Skupina je djelovala na temelju konsenzusa i temeljila svoje nalaze i preporuke na opsežnom pripremnom istraživanju, dokazima stručnih pregleda i razgovorima s dionicima[6].

Stručnjaci su proveli ocjenjivanje između rujna 2012. i veljače 2013. godine. Njihovo završno izvješće izdano je u srpnju 2013. godine i dostupno je na web-mjestu Digitalnog programa[7]. Ocjenjivanje je teklo istovremeno s izradom prijedloga Komisije o uspostavi novog zajedničkog poduzeća koje će zamijeniti i naslijediti zajednička poduzeća ARTEMIS i ENIAC. Zaključci i preporuke ocjene zajedničkih poduzeća ARTEMIS i ENIAC su između ostalog analizirani i poslužili su kao doprinos Procjeni učinka za novu uredbu zajedničke tehnološke inicijative.

4.            Rezultati ocjene i preporuke

Izvješćem o drugoj privremenoj ocjeni potvrđuje se visoka vrijednost i značajna postignuća zajedničkih poduzeća ARTEMIS i ENIAC. Skupina osobito zaključuje da (i) značaj zajedničkih poduzeća i dalje je velik, a ostvaren je i značajan napredak u vezi s postizanjem njihovih ciljeva; (ii) djelotvornost je visoka; (iii) učinkovitost je dobra, usprkos dosta teškom regulatornom, administrativnom i financijskom opterećenju; i (iv) kvaliteta revidiranja, izvješćivanja i praćenja projekata, kako ih provodi zajedničko poduzeće, visoka je. Skupina općenito podržava trostrani instrument zajedničke tehnološke inicijative, udruživanje sredstava iz industrije, EU-a i država članica. Njihove preporuke traže daljnje pojednostavljenje, poboljšanje administrativnih postupaka i jačanje upravljačkih struktura. Komisija pozdravlja i podržava to što skupina snažno zagovara potrebu za jedinstvenom europskom strategijom za istraživanje, razvoj i inovacije elektroničkih komponenti i sustava (ECS). Ovu strategiju trebalo bi razvijati zajedno s matricom ključnih europskih industrija (KEI) radi dopunjavanja ključnih tehnologija (KET)[8] kao sredstva određivanja, podrške i rasta industrijskih ekosustava potrebnih za održivu europsku aktivnost u području elektroničkih komponenti i sustava na način koji je u skladu s otvorenosti zajedničkog poduzeća.

Detaljan popis preporuka skupine nalazi se u prilogu. Vremenski okvir za preporuke ukazuje na to hoće li se provoditi u okviru postojećih zajedničkih poduzeća ili bi ih se trebalo uzeti u obzir za buduće zajedničko poduzeće, odnosno Elektroničke komponente i sustavi za vodeći položaj u Europi (ECSEL), koje predlaže Komisija[9].

Skupina je općenito zadovoljna provedbom preporuka prve privremene ocjene i ukazuje na to da je većina preporuka riješena u izvješću Komisije o izvješću o privremenoj ocjeni i općenito provedena na zadovoljavajući način. Bez obzira na to, provedba nekih preporuka koje su bile upućene državama članicama prema mišljenju skupine manje je zadovoljavajuća. Te se preporuke odnose na usklađivanje praksi financiranja države članice, postupke i višegodišnje proračunske obveze što može uzrokovati procesna kašnjenja i administrativno opterećenje. 

5.            Planirana popratna djelovanja

Komisija pozdravlja izvješće o drugoj privremenoj ocjeni. Preporuke se temelje na podrobnoj i kritičkoj analizi. Komisija će, kako je niže utvrđeno, provesti preporuke koje su joj dane i radit će s industrijom, državama članicama zajedničke tehnološke inicijative i zajedničkim poduzećima kako bi im pomogla poduzeti njihove uloge.

Komisija će osobito poduzeti:

· kratkoročne aktivnosti za postojeća zajednička poduzeća (odnosno njihove aktivnosti do pokretanja nove zajedničke tehnološke inicijative) putem njihovih upravljačkih struktura i

· aktivnosti u kontekstu pravnog okvira iduće generacije zajedničke tehnološke inicijative ECSEL.

Odgovor Komisije na preporuke skupine naveden je u nastavku. O ovom odjeljku je također prikazano praćenje Komisije njegovog izvješća o prvoj privremenoj ocjeni.

5.1.         Opće primjedbe

Komisija potvrđuje vrijednost trostranog modela te je posebno zadovoljna s pozitivnim nalazima o djelotvornosti i učinkovitosti postojećih zajedničkih poduzeća. Pokretanje i jačanje zajedničkih poduzeća bilo je teško, ali veće poteškoće su svladane.

U operativnom smislu, zajedničko poduzeće ENIAC na je tragu približavanja izvornom značaju za inicijativu, odnosno poticanja industrijskog investicijskog programa u istraživanju i razvoju nanoelektronike od nekih 2,7 milijardi EUR. Zajedničko poduzeće ARTEMIS još više će se udaljiti od početnog cilja od 2,5 milijardi EUR u istraživanju i razvoju za ugrađene računalne sustave. Kretanja u posljednje dvije godine i za ARTEMIS također ukazuju na značajno povećanje obujma njegovih aktivnosti. Komisija je uvjerena da će obje inicijative ispuniti svoja obećanja do kraja mandata 2017. godine.

5.2.         Preporuke za industrijska udruženja

Komisija prepoznaje važnu ulogu industrijskih udruženja kao članova zajedničkih poduzeća, posebno u uključivanju industrije uključujući mala i srednja poduzeća, održavanju istraživačkog programa ažuriranim i promicanju zajedničkih poduzeća. Komisija naglašava važnost uključivanja industrije na najvišoj razini kako bi pokazala vodstvo i uključenost. U tom kontekstu, dokument o položaju[10] izrađen pod pokroviteljstvom AENEAS-a[11] i CATRENE-a[12] pruža značajnu perspektivu i ciljeve za europsku nanoelektroničku industriju do 2020. godine.

Uz suglasnost s primjedbama skupine za pripremu druge privremene ocjene, Komisija smatra razvoj zajedničkih poduzeća za potporu projektima na višoj razini tehnološke spremnosti i pravovremenim i potrebnim, više se usmjeravajući na inovacije i iskorištavanje, uz približavanje istraživanja i razvoja tržištu. Poziv za probne proizvodne linije zajedničkog poduzeća ENIAC u 2012. godini je bio osobito vrlo uspješan. Ovaj poziv je prva široka provedba preporuka Skupine na visokoj razini o ključnim tehnologijama. Slično tome, inovacijski pilot-projekti ARTEMIS uistinu su „pohvalna namjera održavanja inovacija od začetne faze i faze izrade prototipova sve do čvrste industrijske platforme.“

Nadalje, potvrđeni su dobri rezultati ostvareni u okviru ARTEMIS-IA[13] na analizi portfelja i ključnih pokazatelja uspješnosti.  Oba industrijska udruženja zajedno sa zajedničkim poduzećima će se poticati na nastavak rada u ovom smjeru čime se rješava 15. preporuka.

Bez obzira na to, Komisija se slaže s ocjenjivačkom skupinom da se može učiniti i više, kako je navedeno u 1. i 2. preporuci. S novim zajedničkim poduzećem ECSEL, industrijski partneri bi trebali prihvatiti priliku usklađenijeg i proaktivnijeg pristupa jačanju strateške dimenzije njihove suradnje. Bit će pozvani predložiti ključna usmjerenja za europsku industriju elekroničkih komponenti i sustava kako bi postala pokretač za obećavajuće područje „posvuda pametnih“ proizvoda i usluga.  U tom cilju, prijedlog Uredbe Vijeća o ECSEL-u uključuje zahtjev za širim uključivanjem dionika.

Izvješće Komisije o prvoj privremenoj ocjeni opširno je komentiralo položaj zajedničkih poduzeća prema programu EUREKA. Komisija sada potvrđuje da je postignut značajan napredak. U području nanoelektronike, CATRENE i ENIAC razvili su zajednički dokument o viziji, misiji i strategiji za istraživanje i razvoj u mikroelektronici i nanoelektronici u Europi. Slično tome, u području ugrađenih sustava, ITEA2[14] i ARTEMIS održavaju zajedničke sastanke na vrhu, a uspostavili su i koordinacijski mehanizam[15]. Te će aktivnosti pridonijeti razvoju sveobuhvatne strategije EU-a za istraživanje, razvoj i inovacije koja obuhvaća nanoelektroniku, ugrađene računalne i kibernetičko-fizičke sustave u skladu sa 16. preporukom, koje bi trebalo pojačati.

5.3.         Preporuke za zajednička poduzeća

Komisija se slaže s nalazima skupine stručnjaka da su postupci ocjene i odabira kao i proces tehničkog pregleda pojednostavljeni, da su dobri i da ih sudionici smatraju od velike pomoći. Projekti pokrenuti na početku zajedničkih poduzeća sada se bliže kraju, a pažnja završnog izvješćivanja bi trebala biti usmjerena na iskorištavanje rezultata. Komisija stoga pozdravlja 3. i 15. preporuku, te će od izvršnih direktora tražiti da ispitaju mogućnost njihove provedbe i osiguraju pravilno izvješćivanje o aktivnostima iskorištavanja, premda uz ograničavanje opterećenja za korisnike. Razvoj primjerenih mjernih podataka za mjerenje učinka i uspjeha projekata zajedničkog poduzeća jednako je važan.

Kako je prethodno utvrđeno, oba zajednička poduzeća dokazala su da su sposobna brzo i primjereno odgovoriti na promjenjive zahtjeve i usmjeriti inicijative bliže tržištu. Za to treba pohvaliti razna tijela u zajedničkim poduzećima. Zbog toga je Komisija uvjerena da će 4., 6. i 14. preporuka biti pozitivno primljene unutar tijela zajedničkih poduzeća jer rješavaju pitanja operativne prirode.

Provedba ex-post revizijske strategije zajedničkih poduzeća posebno je teška i podliježe primjedbama Revizorskog suda. Komisija će i dalje postavljati ovo pitanje pred upravnim odborima u cilju postizanja prihvatljivog jamstva da su financijske transakcije zajedničkih poduzeća ispravne. 10., 12. i 13. preporuka se rješavaju u predloženoj Uredbi Vijeća o ECSEL-u do mjere do koje se te preporuke mogu provesti unutar primjenljivog pravnog okvira.

5.4.         Preporuke za Europsku komisiju

Preporuke koje se odnose na zajedničku tehnološku inicijativu iduće generacije uzete su u obzir u prijedlogu Komisije za Uredbu Vijeća o zajedničkom poduzeću ECSEL. To se posebno odnosi na preporuku o postojanju jedinstvene zajedničke tehnološke inicijative (5. preporuka) s jedinstvenim ugrađenim istraživačkim i inovacijskim programom (1. preporuka) utemeljenoj na pojednostavljenoj financijskoj uredbi (7. preporuka) i povećanoj strateškoj ulozi za njezin upravni odbor (8. preporuka). Prijedlog ECSEL-a nadalje ugrađuje dodatno usklađivanje pravila (9. preporuka) u skladu s Pravilima za sudjelovanje OBZORA 2020.

Osim toga, Komisija je 23. svibnja 2013. godine donijela europsku strategiju za mikroelektroničke i nanoelektroničke komponente i sustave[16], u skladu sa 16. preporukom. Temelj strategije je uspostava novog zajedničkog poduzeća ECSEL s usmjerenjem na inovacije i koje obuhvaća višu razinu tehnološke spremnosti.

5.5.         Preporuke za države članice

Komisija priznaje poteškoće s kojima su suočene države članice zajedničkog poduzeća u provedbi svog dijela preporuka, posebno u vezi s uključivanjem višegodišnjih obveza, usklađivanjem pravila i stopa financiranja, te sinkronizacijom postupaka. Iskustvo i međusobno razumijevanje izgrađeno kroz njihovo sudjelovanje u zajedničkim poduzećima ARTEMIS i ENIAC bi trebali omogućiti novi početak sa zajedničkim poduzećem ECSEL pod okriljem Obzora 2020. To je već vidljivo u Uredbi Vijeća o ECSEL-u koju je predložila Komisija u kojoj se rješavaju ta pitanja. Posebno nudi mogućnost zajedničkog pristupa za provedbu javnih doprinosa projektima. Komisija potiče države članice da poduzmu sve potrebne mjere radi potpore predloženom usklađivanju i pojednostavljenju postupaka za korisnike u budućim aktivnostima koje se predlažu za financiranje.

Komisija također primjećuje da je u posljednje vrijeme ostvaren značajan napredak u okviru zajedničkog poduzeća ARTEMIS i ENIAC u uspostavljanju ravnoteže između podržavanja nacionalnih prioriteta i ostvarivanja zajedničkih europskih ciljeva.

6.            Zaključak

Dok je prva privremena ocjena zajedničkim poduzećima pomogla da poboljšaju svoj rad i usmjere se na svoje operativne ciljeve, nalazi druge privremene ocjene predstavljali su pravovremen i značajan doprinos u izradi prijedloga Komisije za buduću Uredbu Vijeća o ECSEL-u. Premda i dalje postoje administrativne poteškoće koje se mogu prevladati u budućem zajedničkom poduzeću ECSEL, zajednička poduzeća ARTEMIS i ENIAC su se dokazala kao djelotvorno i učinkovito sredstvo za provedbu programa istraživanja i razvoja koji pokreće industrija i koji sufinanciraju države članice i EU.

Konačna ocjena zajedničkih poduzeća ARTEMIS i ENIAC planirana je za 2017. godinu kao dio privremene ocjene predviđene za zajedničko poduzeće ECSEL. Ta konačna ocjena trebala bi se baviti općim učinkom projekata koje podržavaju zajednička poduzeća i dati primjedbe na njihov doprinos u općem kontekstu europske strategije za mikroelektroniku i nanoelektorniku i ugrađene sustave.

 Prilog – Popis preporuka po ocjenjivačkoj skupini

Br.[17] || Sažetak preporuka || Vremenski okvir

Preporuke za industrijska udruženja

1. || Strateški istraživački program zajedničke tehnološke inicijative i programi rada moraju snažnije odražavati usklađenu europsku perspektivu, povezujući se sa sveobuhvatnom strategijom istraživanja, razvoja i inovacija europskih elektroničkih komponenti i sustava, kako je predloženo u 16. preporuci. || ZTI iduće generacije

2. || Industrijska udruženja trebala bi igrati aktivniju ulogu u određivanju općih ciljeva i strategije zajedničkih tehnoloških inicijativa i trebala bi se aktivnije povezati s dionicima kako bi promicala i olakšala sudjelovanje u projektnim prijedlozima, posebno malih i srednjih poduzeća, te razvijala i ažurirala Strateški istraživački program. || Sada/ZTI iduće generacije

Preporuke za zajednička poduzeća[18]

3. || Revizijama projekata zajedničke tehnološke inicijative, uključujući završnu reviziju  nakon projekta koju bi, zaključuje skupina, trebalo održati između 6 i 12 mjeseci nakon završetka projekta, trebalo bi se pobliže i strogo nadzirati stvarno i planirano iskorištavanje projektnih rezultata i mjera koje uspostavljaju projektni partneri radi postizanja takvih planiranih iskorištavanja. || Sada

4. || Projekti ARTEMIS trebali bi se, prema potrebi, nastavljati na prethodno razvijenoj ARTEMIS tehnologiji, pozivajući se na ono što je ranije financirano i prikazujući, osim novosti, primjerenu ponovnu primjenu ranijih projektnih rezultata zajedno s određenim napretkom do viših razina tehnološke spremnosti. Trebalo bi povećati razmjer financiranja za projekte kojima su cilj generičke aplikacije i usluge (projekti aplikacija). || Sada/ZTI iduće generacije

6. || Trebalo bi pobliže uskladiti pozive za podnošenje i odabir prijedloga ENIAC-a i CATRENE-a (npr. korištenjem zajedničkih odnosno komplementarnih poziva), s relevantnim tijelima za dodjelu financiranja koja zadržavaju određenu fleksibilnost nad dodjelom najprimjerenijeg toka financiranja. || Sada/ZTI iduće generacije

8. || Usmjeriti upravne odbore zajedničkog poduzeća na strateška pitanja i smanjiti njihovo administrativno opterećenje radi privlačenja sudjelovanja visokih predstavnika iz područja industrije. || Sada/ZTI iduće generacije

10. || Zajednička poduzeća trebala bi istraživati i razvijati primjerene mehanizme za stvaranje „ranog sustava upozorenja“ radi utvrđivanja mogućih kašnjenja ili ograničenja dostupnosti financiranja iz država članica. Kako bi se premostile eventualne financijske razlike koje su na taj način utvrđene, EZ-u (u ime neke države članice) bi se trebalo omogućiti financiranje unaprijed za projekte koji su kritični za misiju. || Sada

12. || Poduzeti korake (npr. izmjena kriterija ocjene) tijekom ocjene i procesa odabira prijedloga radi poboljšanja prilagođavanja portfelja projekta strateškim europskim ciljevima i osigurati optimalno pokrivanje ključnih područja određenih u krovnoj strategiji EU-a za elektroničke komponente i sustave (predloženo u 16. preporuci) i radnih planova nastalih iz takve strategije. || ZTI iduće generacije

13. || Trebalo bi razviti i provesti posebne mehanizme potpore za unapređenje procesa upravljanja projektima kod projekata zajedničke tehnološke inicijative.  EZ bi trebala financirati troškove upravljanja u 100 %-om iznosu za sve projekte zajedničke tehnološke inicijative. || Sada/ZTI iduće generacije

14. || Projekti zajedničke tehnološke inicijative trebali bi biti podložni samo jednoj (tj. zajedničko poduzeće) reviziji projekta i procesu izvješćivanja. || Sada

15. || Primjereni mjerni podaci za mjerenje učinka i uspjeha projekata ZTI-a trebali bi se razviti i koristiti i za postojeće i za buduće zajedničke tehnološke inicijative. || Sada

Preporuke za Europsku komisiju

5. || Zajedničke tehnološke inicijative ENIAC i ARTEMIS, zajedno s europskom tehnološkom platformom (ETP) za integraciju pametnih sustava (EPoSS),  trebalo bi ugraditi u jedinstvenu organizaciju (zajedničku tehnološku inicijativu elektroničkih komponenti i sustava). || ZTI iduće generacije

7. || Izraditi predloženu novu integriranu zajedničku tehnološku inicijativu (5. preporuka), ili zapravo svaku buduću zajedničku tehnološku inicijativu, kao tijelo javno-privatnog partnerstva kako je određeno u članku 209. financijske uredbe. || ZTI iduće generacije

13. || Trebalo bi razviti i provesti posebne mehanizme potpore za unapređenje procesa upravljanja projektima kod projekata ZTI-a. EZ bi trebala financirati troškove upravljanja u 100 %-om iznosu za sve projekte zajedničke tehnološke inicijative. || Sada/ZTI iduće generacije

16. || Trebalo bi utvrditi srednjoročnu i dugoročnu krovnu strategiju EU-a za istraživanje, razvoj i inovacije u elektroničkim komponentama i sustavima i koristiti ju kao glavni „pokretač“ za odluke o financiranju. || Sada

Preporuke za države članice

9. || Pravila sudjelovanja države članice, stope financiranja i postupci trebali bi se uskladiti i sinkronizirati gdje god je to moguće, donoseći najbolje prakse kao vodeće načelo. || Sada/ZTI iduće generacije

11. || Države članice trebale bi se obvezati na višegodišnji sustav financiranja. || Sada/ZTI iduće generacije

14. || Projekti zajedničke tehnološke inicijative trebali bi biti podložni samo jednoj (tj. zajedničko poduzeće) reviziji projekta i procesu izvješćivanja. || Sada

[1]               Uredba Vijeća br. 74/2008 od 20. prosinca 2007. o osnivanju „Zajedničkog poduzeća ARTEMIS“ za provedbu zajedničke tehnološke inicijative o ugrađenim računalnim sustavima. Uredba Vijeća br. 72/2008 od 20. prosinca 2007. o osnivanju zajedničkog poduzeća ENIAC.

[2]               Države članice ARTEMIS-a: Austrija, Belgija, Cipar (nedavno se povukao), Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo.

Države članice ENIAC-a: Austrija, Belgija, Češka Republika, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka Republika, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo.

[3]               http://ec.europa.eu/dgs/information_society/evaluation/rtd/jti/index_en.htm

[4]               COM(2010)752 konačno i http://ec.europa.eu/dgs/information_society/evaluation/rtd/jti/

[5]               Stručna skupina sastojala se od sljedećih članova: M. Götzeler (predsjednik Uprave Aixtrona SE); W. Arden (bivši Infineon Technologies); Ch. de Prost (ATMEL); J.-L. Dormoy (EDF); M. Jansz (Tehnološka zaklada STW); T. Luukkonen (Istraživački institut finskog gospodarstva); A. Sangiovanni-Vincentelli (Sveučilište Berkeley u Kaliforniji); D. Wright (Sveučilište u Exeteru).

[6]               Osnova dokaza za ocjenu uključila je opsežni pripremni pregled značajne dokumentacije o pravnim i financijskim pitanjima, programe istraživanja, programe rada, statistiku sudjelovanja i informacije o projektu. Obavljena su 104 razgovora sa širokim rasponom dionika: iz industrije, akademske zajednice, Komisije, nacionalnih javnih tijela, klastera EUREKA i zajedničkih poduzeća.

[7]               https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/second-interim-evaluation-artemis-and-eniac-joint-technology-initiatives

[8]               http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/ict/files/kets/hlg_report_final_en.pdf

[9]               COM(2013)501 konačno i http://ec.europa.eu/research/press/2013/pdf/jti/ecsel_factsheet.pdf

[10]             Inovacije za budućnost Europe: Nanoelektronika nakon 2020.    http://www.aeneas-office.eu/web/downloads/strategic-docs/position_paper_final.pdf

[11]             Udruženje za europske nanoelektroničke aktivnosti      http://www.aeneas-office.eu/web/index.php

[12]             Klaster Eureka za istraživanje aplikacija i tehnologije u Europi o nanoelektronici http://www.catrene.org/

[13]             Industrijsko udruženje za napredno istraživanje i tehnologiju za ugrađenu inteligenciju i sustave http://www.artemis-ia.eu/

[14]             Klaster Eureka o informacijskoj tehnologiji za europski napredak (ITEA)  http://www.itea2.org/

[15]             High-level vision 2030 ITEA-ARTEMIS - http://www.artemis-ia.eu/publications

[16]             COM(2013)298 konačna verzija.

[17]             Redni brojevi preporuka odnose se na izvješće stručnjaka.

[18]             Te se preporuke odnose na kolektivnu/zajedničku odgovornost svih strana uključenih u zajednička poduzeća.