IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Peto izvješće o provedbi Akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima u Republici Moldovi

1.           Uvod

Dijalog o viznom režimu između EU-a i Republike Moldove kojim se ispituju uvjeti za bezvizni režim putovanja građana Republike Moldove (dalje u tekstu „građani Moldove“) u EU započet je 15. lipnja 2010. prvim Sastankom viših dužnosnika. Komisija je 24. siječnja 2011. nadležnim tijelima Republike Moldove (dalje u tekstu „moldovska nadležna tijela”) predstavila Akcijski plan za liberalizaciju viznog režima (APLVR)[1] nakon čega je u veljači slijedio drugi Sastanak viših dužnosnika. APLVR donosi niz preciznih mjerila za Republiku Moldovu za četiri takozvana „bloka“[2] tehnički važnih pitanja, radi donošenja zakonodavnog, političkog i institucionalni okvira (faza 1.) i  njegove učinkovite i održive provedbe (faza 2.).

 Komisija redovito izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi APLVR-a. Prvo izvješće o napretku predstavljeno je 16. rujna. 2011.[3] Treći Sastanak viših dužnosnika održan je 7. listopada 2011.

Ocjenjivačke misije za blokove 2., 3. i 4. APLVR-a održane su u listopadu/studenom 2011. i u njima su sudjelovali stručnjaci iz država članica EU-a, dužnosnici iz Komisije i iz Europske službe za vanjsko djelovanje (dalje u tekstu „EEAS“). Svrha tih misija bila je ocijeniti zakonodavni, politički i institucionalni okvir u okviru prve faze mjerila APLVR-a i njegovu usklađenost s europskim i međunarodnim standardima. Drugo izvješće o napretku objavljeno je 9. veljače 2012.[4], a četvrti Sastanak viših stručnjaka održan je 27. veljače 2012.

Treće izvješće o provedbi objavljeno je 22. lipnja 2012.[5] To je bilo treće i završno izvješće o napretku ostvarenom u prvoj fazi provedbe APLVR-a u kojem je Komisija predstavila konsolidiranu ocjenu napretka koji je Republika Moldova ostvarila u ispunjavanju mjerila prve faze. Komisija je 3. kolovoza 2012. objavila procjenu mogućih migracijskih i sigurnosnih utjecaja buduće liberalizacije viza na građane Moldove koji putuju u EU[6], u koju su uključene sve mjerodavne agencije i dionici EU-a.

Nakon tih izvješća, Vijeće je 19. studenoga 2012. donijelo Zaključke u kojima se složilo s ocjenom Komisije da je Republika Moldova ispunila sva mjerila iz prve faze APLVR-a. Uspostavljen je potreban zakonodavni, politički i institucionalnih okvir. Zatim je pokrenuto ocjenjivanje mjerila iz druge faze.

Peti Sastanak viših dužnosnika održan je 28. siječnja 2013. U razdoblju između 18. veljače i 15. ožujka 2013. organizirana je nova serija ocjenjivačkih misija za sva četiri bloka APLVR-a. Misije su se razlikovale po podrobnosti ocjenjivanja — četiri tjedna uključujući 12 stručnjaka iz država članica EU-a u pratnji dužnosnika Komisije i EEAS-a. Svrha misija bila je ocijeniti stanje ispunjenja mjerila iz druge faze APLVR-a i opseg provedbe zakonodavnog, političkog i institucionalnog okvira, u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Posebna pozornost posvećena je područjima kao što su borba protiv diskriminacije i integracija manjina te trgovanje ljudima, od kojih su neka spomenuta i u Zaključcima Vijeća od 19. studenoga 2012. Republika Moldova obvezala se primijeniti preporuke iz izvješća stručnjaka putem ažuriranih Nacionalnih akcijskih planova pripremljenih krajem svibnja 2013. Četvrto izvješće o napretku objavljeno je 21. lipnja 2013.[7] i u njemu je prikazano stanje provedbe zakonodavnog i institucionalnog okvira, funkcioniranje institucija i razina koordinacije među agencijama.

U ovom Petom izvješću prikazan je stupanj provedbe preporuka iz Četvrtog izvješća i općeg ispunjenja druge faze mjerila APLVR-a. Posebna pozornost posvećena je održivosti reformi i ostvarenim rezultatima, uključujući putem smislenog zapošljavanja, izgradnje kapaciteta i financiranja. Ovo se izvješće nastavlja i na nalaze šestog Sastanka viših stručnjaka održanog 15. listopada 2013. u Chisinau te na posjet glavnog direktora Glavne uprave za unutarnje poslove Europske komisije administrativnoj granici na rijeci Nistru te regiji Pridnjestrovje. Ono sadrži ocjenu stanja ispunjavanja preporuka upućenih Republici Moldovi u Izvješću o ocjeni učinka iz kolovoza 2012.

2.           Ocjena provedbe četiri bloka druge faze Akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima

2.1.        Blok 1.: Sigurnost isprava, uključujući biometrijske podatke

2.1.1.     Mjerila APLVR-a

· Postupno uvođenje biometrijskih putovnica u skladu sa standardima ICAO-a, uključujući u moldovske konzulate u inozemstvu, i postpuno ukidanje putovnica koje nisu u skladu sa standardima ICAO-a

Republika Moldova izdaje biometrijske putovnice koje su potpuno usklađene sa standardima ICAO-a[8] od 1. siječnja 2011. i cijeli je zakonodavni okvir uspostavljen i provodi se. Osiguran je konsolidirani okvir za sigurno upravljanje identitetom. Postojeće knjižice s naljepnicama testiralo je francusko poduzeće Ingelis Expertise i u rujnu 2010. utvrđena je njihova potpuna usklađenost sa [9] standardima ICAO-a. Nadalje, Republika Moldova je 11. lipnja 2013. postala 38. članica Direktorija javnih ključeva ICAO-a, i Registar centra za državne informacijske resurse (CSIR)  („Registru“) je u rujnu 2013. dobio šest potvrda. Prikupljanje biometrijskih podataka i upravljanje njima u potpunosti je usklađeno sa zakonom o zaštiti osobnih podataka[10].

Kako bi mogao početi izdavati biometrijske putovnice s ugrađenim čipovima, Registru i dioničko društvo Gemalto potpisali su 27. rujna 2013. ugovor o izradi i isporuci knjižica putovnica s bezkontaktnim integriranim krugovima. Ugovor je dostavljen Agenciji za javne nabave Ministarstva financija radi registracije 30. rujna 2013. i stupit će na snagu nakon registracije. Izdavanje novih knjižica planira se za prvo tromjesečje 2015.

Putovnice koje ne sadrže biometrijske podatke izdane prije 1. siječnja 2011. u Republici Moldovi i one izdane do 31. prosinca 2011. u inozemstvu bit će valjane do datuma isteka. Dana 1. rujna 2013.  u prometu je bilo 2 623 225 putovnica državljana Republike Moldove, uključujući 680 836 (ili 25,19 %) biometrijskih putovnica. Potpuno ukidanje nebiometrijskih putovnica planirano je za 2020.

· Visoka razina integriteta i sigurnosti zahtjeva, postupka personalizacije i distribucije putovnica, kao i osobnih iskaznica i drugih isprava za utvrđivanje identiteta

Matični ured ima centralizirani sustav za sve oblike isprava za dokazivanje građanskog statusa s visokim stupnjem zaštite (potvrde o građanskom statusu i izvaci iz potvrda o građanskom statusu). Svi oblici ispava za dokazivanje građanskog statusa imaju šest znakova zaštite. Od 7. ožujka 2013., nove se osobne iskaznice izdaju u novom formatu ID-1.

U cilju automatizacije postupka izrade, preostali ručni postupci su ukinuti u sljedećim područjima: izrada stroja za ekstruziju za iskaznice u ID-1 formatu; osiguranje proizvodnje specijalizirane opreme u jednoj od specijaliziranih tvornica; izrada i osiguravanje proizvodnje rezača iskaznica u ID-1 formatu za postojeći stroj za ekstruziju (za ID-2 format); izrada tokarilice s programskom kontrolom (softver za numeričku kontrolu) u cilju automatizacije tehnološkog postupka laserskog graviranja, rezanja itd.

Kao mjere za sprječavanje korupcije, stalno se provode planirane i iznenadne inspekcije. Nova pravila o organizaciji neočekivanih inspekcija odobrena su Uredbom br. 51 od 18. lipnja 2013. Matični ured razvio je strategiju za sprječavanje i borbu protiv korupcije među osobljem Uredbom br. 58 od 16. lipnja 2013. Svi zaposlenici, uključujući upravu središnjih i teritorijalnih ureda za dokaze i isprave stanovništva potpisali su da su primili na znanje odluku „O nekim mjerama za sprječavanje korupcije i protekcionizma“. Etički kodeks za zaposlenike koji rade na prijavi građanskog statusa i izdavanju dokumenata na snazi je od 1. travnja 2011. U 2012. je zabilježena jedna povreda Etičkog kodeksa i član osoblja kažnjen je u skladu s unutarnjim aktom Registrua. U 2013. takvih slučajeva nije bilo.

· Brza i sustavna prijava izgubljenih i ukradenih putovnica u Interpolovu bazu podataka LASP

U 2012. godini u Interpolovu bazu podataka Ukradenih i izgubljenih putnih isprava prijavljen je gubitak ili krađa 33349 moldovskih putovnica, a 1676 putovnica povučeno je iz baze podataka. U prvih sedam mjeseci 2013., prijavljen je gubitak ili krađa za 2000 manje putovnica nego u istom razdoblju 2012. U 2012. je pokrenuto devet kaznenih istraga zbog ukradenih putnih isprava, a još šest ih je pokrenuto u prvih osam mjeseci 2013.

Poduzete su mjere za smanjenje broja slučajeva u kojima građani Republike Moldove prijavljuju gubitak putovnica. Odlukom Vlade br. 125 od 28. veljače 2013. građanima je dopušteno da od tijela koje izdaje putovnice uz obrazloženje, zatraže zadržavanje putovnice na ograničeno razdoblje pod uvjetom da je poništena, ako putovnica sadrži vizu ili dozvolu boravka koju je izdalo strano tijelo, ili ako su na temelju isprave dobili pravni akt. Ministarstvo za informacijske tehnologije i komunikacije i Ministarstvo unutarnjih poslova započeli su sa zajedničkom ocjenom uzroka gubitaka putovnica i krađe i do kraja godine će dostaviti opće preporuke.

· Redovita razmjena uzoraka putovnica i suradnja s EU-om u području sigurnosti putovnica

Diplomatske misije država članica EU-a dobivaju ažurne podatke o novim uzorcima putovnica svake godine putem uspostavljenih komunikacijskih kanala. Uzorci su posljednji put ažurirani 8. kolovoza 2013. PRADO[11] sustav je posljednji put ažuriran u ožujku 2013. kada su uvedeni novi uzorci za sigurnosne značajke moldovskih biometrijskih putovnica.

2.1.2.     Preporuke ocjene učinka

· Uspostaviti i primijeniti razmjerne, učinkovite i odvraćajuće sankcije protiv osoba osuđenih za prodavanje ili najam svojih putovnica

U članku 361. stavku 1. Kaznenog zakona Republike Moldove propisane su kazne za izradu, posjedovanje ili uporabu krivotvorenih službenih isprava: kazne do 300 konvencionalnih jedinica (1 konvencionalna jedinica iznosi 20 MDL[12]) ili 150 do 200 sati neplaćenog rada u zajednici ili do dvije godine zatvora. U cilju smanjenja broja prijavljenih izgubljenih putovnica, Odlukom Vlade br. 125 od 18. veljače 2013. dopušteno je da tijelo koje izdaje putovnice vrati nositelju putovnicu koja sadrži vizu ili dozvolu boravka na korištenje na ograničeno vrijeme, pod uvjetom da je putovnica poništena. Kako bi se povećala odgovornost nositelja putovnica, naknade za izdavanje takvih isprava u slučaju gubitka, bit će veće.

· Redovita razmjena podataka s nadležnim tijelima EU-a o izgubljenim i ukradenim biometrijskim putovnicama, posebno koristeći Interpolovu bazu podataka Izgubljenih i ukradenih putnih isprava

Vidi gore navedena mjerila APLVR-a.

· Jačati pravni i institucionalni okvir u području „Matične evidencije“ u cilju sprječavanja zlouporabe promjene imena ili identiteta za potrebe dobivanja nove putovnice. Potrebno je uspostaviti i primijeniti jasna pravila u vezi promjene imena; treba ojačati pravi i institucionalni okvir i uključiti učinkovitu kontrolu i mjere sljedivosti

U skladu s Odlukom Vlade br. 333 od 18. ožujka 2002. o odobrenju pojma automatiziranog informacijskog sustava „Državni registar stanovništva“ i Uredbe o državnom registru stanovništva, svakoj osobi koju je potrebno identificirati na teritoriju Republike Moldove dodjeljuje se osobni identifikacijski broj (OIB). U cilju povećanja sigurnosti identifikacijskog postupka, dodaju se dodatni osobnih podaci. Sadržaj i struktura osobnih podataka mogu se izmijeniti, ali OIB ostaje nepromijenjen. Time se sprječava zlouporaba promjene imena ili identiteta radi dobivanja nove putovnice.

Opća ocjena Bloka 1.: Republika Moldova poduzima dovoljne mjere u vezi s izgubljenim putovnicama i povezanim kaznama. Distribucija knjižica s ugrađenim čipom počet će od 2015. i trenutne putovnice s naljepnicama osigurat će nužna sigurnosna jamstva. Republika Moldova na zadovoljavajući način je provela radnje tražene u preporukama iz 4. izvješća o APLVR-a i nastavlja učinkovito provoditi mjerodavno zakonodavstvo. Mišljenje je Komisije da je Republika Moldova ispunila mjerila iz druge faze utvrđena u okviru Bloka 1.:.

2.2.        Blok 2.: Nezakonite migracije, uključujući ponovni prihvat

2.2.1.     Blok 2./tema 1. - Upravljanje granicama

2.2.1.1.  Mjerila APLVR-a

· Učinkovita provedba zakonodavstva o kontroli granica putem odgovarajućih graničnih kontrola i nadzora granica, postupci i operativna učinkovitost, pregled situacije na nacionalnoj i lokalnoj razini, uključujući provedbu analize rizika, upravljanje obavještajnim podacima i protokom podataka te izravan pristup i uvid u relevantne nacionalne i međunarodne baze podataka

Odjel granične policije (OGP) radi na jačanju sustava za nadzor državne granice  pomoću suvremene posebne opreme, uključujući fiksne sustave za nadzor granice. Prema tome, kao dio projekta o „Nepokretne i pokretne komunikacijske mreže za moldovsku službu granične policije (granična policija nakon reforme)“ koji financira EU, na 575 km državne granice postavljeno je 125 nepokretnih i 53 pokretnih kamera za video nadzor kako bi se omogućio nadzor granice u i neposredno oko lokacija tornjeva postavljenih na javnim mjestima, ograđenim zonama i zgradama ogranaka OGP-a te oko graničnih prijelaza. Nacionalni koordinacijski centar odgovoran je za provedbu Uredbe kojom se uspostavlja Nacionalni sustav za kontrolu državnih granica koji djeluje od 12. listopada 2012. Uspostavljeno je pet regionalnih koordinacijskih centara i 41 lokalna koordinacijska točka/centrale koji rade 24 sata dnevno. Zbog toga je na državnoj razini stvoreno 16 radnih mjesta, na regionalnoj razini 66, a na lokalnoj razini 205. Kako bi se te aktivnosti oblikovale na najboljoj praksi u EU-u, u 2013. godini održano je nekoliko studijskih posjeta u države članice EU-a [13].

Misija EU-a za graničnu pomoć (EUBAM) pomogla je OGP-u prilikom izrade nekoliko profila rizika i u provedbi internetskog sustava izvješćivanja o dnevnom stanju na granici, koji sadrži važne podatke o stanju graničnog kriminala u cijeloj zemlji. Te analitičke postupke koriste regionalni i lokalni menadžeri za optimizaciju dodjele resursa uz granicu te za ciljanje putnika i vozila za sekundarne provjere. OGP je  razvio, kao sastavni dio automatiziranog prekograničnog registracijskog sustava, modul za kriterije rizika po nazivom „PUTNIK“, uključujući pokazatelji rizika, koji automatski upozorava službenike OGP-a u svrhu selektivnosti. Taj je modul dostupan i za novoosnovane pokretne jedinice OGP-a (vidi u nastavku).

Tijekom prvih šest mjeseci 2013., prelazak državne granice Republike Moldove zabranjen je 2786 osoba, od kojih su 2212 napuštali zemlju. Glavni razlozi odbijanja uključuju: neispravne isprave, istekle putne isprave, neposjedovanje vize za odredišnu državu i neusklađenost sa statusom prekograničnog prijelaza. Odjel granične policije Ministarstva unutarnjih poslova istražio je 173 kaznena predmeta. Od njih je 45 predano na sud, a 33 se nalaze pred tužiteljem. Sastav je sljedeći: 8 slučajeva krijumčarenja; 8 slučajeva nezakonitih migracija; 73 slučaja nezakonitog prelaska državne granice; 2 slučaja trgovanja ljudima; 3 slučaja nezakonitog posjedovanja streljiva i 79 slučajeva krivotvorenja isprava.

Prilikom izvršavanja provjera, granična policija koristi baze podataka za profil rizika koje služe za identifikaciju rizika od skrivenih osoba koje pokušavaju izbjeći graničnu kontrolu. Sustav OGP-a za analizu rizika (SAR) koristi profile rizika o trgovanju ljudima sadržane u Integriranom informacijskom sustavu granične policije. Svi pododjeli granične kontrole mogu putem interneta pristupiti tim profilima i ti se profili stalno ažuriraju. U skladu s pokazateljima rizika, granična policija riješila je u 2013. godini 11 predmeta (koji su uključivali 24 osobe) trgovanja ljudima. Jedan slučaj bio je pokušaj odvođenja djece iz zemlje. Granična policija istražila je dva slučaja, a ostali su proslijeđeni mjerodavnim tijelima za provedbu zakona.

· Pružanje odgovarajuće infrastrukture, tehničke opreme, IT sustava, financijskih sredstava i ljudskih potencijala uz donošenje Strategije za integrirano upravljanje granicom i Akcijskog plana te učinkovita provedba programa osposobljavanja i mjera borbe protiv korupcije

U 2013. godini je od 91 mjere iz Akcijskog plana strategije za integriranog upravljanje granicom provedeno 80 % mjera, a preostalih 20 % je bilo u tijeku. Dovršena je reorganizacija granične policije. Ukupan broj pododjela OGP-a smanjen je za 50 % na regionalnoj razini i 42 % na lokalnoj razini. Ukupan broj zaposlenih u OGP-u bio je 3500. Trenutno je stopa zaposlenih u toj instituciji na 86 % predviđenog najvećeg broja zaposlenih. Tijekom 2013, OGP je dovršio strukturnu reformu jedinica na lokalnoj razini i time proveo mjerodavne preporuke EUBAM-a. OGP je u 2013. proveo nekoliko aktivnosti izgradnje sposobnosti. Kupljena je velika količina suvremene opreme[14].

Održan je niz aktivnosti i osposobljavanja na temu sprječavanja i borbe protiv korupcije. U prvih šest mjeseci 2013., osoblje specijaliziranog pododjela OGP-a obavilo je 25 nenajavljenih inspekcija pododjela granične patrole i 196 istraga koje su dovele do 227 sankcija, od kojih je 15 završilo otkazom. Postavljen je videonadzor u zračnoj luci Chisinau, koji je omogućio praćenje ne samo registracije, provjere i kontrole putnika već i ponašanja inspektora na graničnim prijelazima, u cilju sprječavanja aktivne korupcije. Osim toga, osposobljeno je 220 zaposlenika OGP-a i Carinske službe uz pomoć Nacionalnog centra za borbu protiv korupcije. U listopadu 2013., 31 dužnosnik moldovske carinske službe i granične policije pritvoren je zbog optužbi na pasivnu korupciju.

· Poboljšanje suradnje među agencijama (uključujući razmjenu podataka između Službe granične policije i agencija za provedbu zakona), međunarodne suradnje, uključujući suradnju sa susjednim zemljama, i provedba radnog sporazuma s FRONTEX-om uz velik stupanj učinkovitosti

Suradnja s FRONTEX-om nastavila se brzim tempom, a službenici OGP-a sudjelovali su u zajedničkoj operaciji „Središnje točke na kopnu i u zraku 2013.“, zajedno s pograničnim službama Poljske, Rumunjske i Španjolske. Republika Moldova smjestila je Koordinacijske točke FRONTEX-a u 2013. na dva granična prijelaza: Criva i Tudora. U razdoblju između ožujka i svibnja 2013., Nacionalno carinsko tijelo provodilo je zajedno s Europskim uredom za borbu protiv prijevara Europske komisije (OLAF) regionalnu operaciju za borbu protiv nezakonitog krijumčarenja duhanskim proizvodima i alkoholom. U 2013. se intenzivno surađivalo s EUBAM-om, u skladu s Devetom fazom akcijskog plana. U okviru zajedničkih operacija FRONTEX-a u kojima je sudjelovala Republika Moldova, razmjena informacija olakšana je pristupom moldovskih dužnosnika Jedinstvenoj točki FRONTEX-a (FOSS - One -stop-shop), platformi agencije za razmjenu informacija s državama članicama i trećim zemljama, te Zajedničkoj aplikaciji za prijavljivanje operacija (JORA), alatu agencije za izvješćivanje, upravljanje i analizu podataka o incidentima zabilježenim za vrijeme zajedničkih operacija.

Poboljšala se suradnja između OGP-a i Ureda za migracije i azil (UMA), ali potrebna su daljnja ulaganja. Potrebno je ugraditi modul za elektroničku razmjenu podataka kako bi se mogle povezati baze podataka OGP-a i UMA-a.

Dugoročan cilj moldovskih vlasti je unaprjeđenje sustava nadzora migracijskih tokova preko moldovsko-ukrajinske granice na pridnjestrovljanskom segmentu. Moldovske vlasti razvile su poseban mehanizam [15] za praćenje migracijskih tokova.  Temelji se na pravnoj obvezi stranih posjetitelja koji ulaze kroz pridnjestrovljanski segment da prijave svoj boravak u Republici Moldovi u roku od 72 sata od prelaska granice te predviđa nužnu administrativnu sposobnost i postupke za olakšavanje postupka prijave-- Prijava je besplatna. Šest područnih ureda UMA, koji su osnovani uz administrativnu granicu, počeli su s radom krajem listopada 2013. Područni uredi postojeće infrastrukture Ureda za unutarnju carinsku kontrolu osnovani su 2004. godine. Potrebno je razmisliti o izradi propisa koji bi sadržavao jasne odredbe o prijavi stranih državljana. Čim prije moguće potrebno je pokrenuti komunikacijsku strategiju u kojoj će biti objašnjena ta nova pravila. Odredbama se posebno ne bi smio otežavati protok putnika niti se nametati administrativne kazne za okolnosti koje se ne mogu njima pripisati. To se pripisuje nedostatku granične kontrole moldovskih vlasti uz središnji segment državne granice između Ukrajine i Republike Moldove.

2.2.1.2.  Preporuke ocjene učinka

· Nastaviti jačati granične kontrole, uključujući analizu rizika i mjere nadzora, te sprječavanje i borbu protiv korupcije na granici te nastaviti jačati suradnju s EUBAM-om u svim područjima upravljanja granicama;

Vidi Blok 2./tema 1., mjerila APLVR-a. EUBAM je u 2013. organizirao preko 20 zajedničkih akcija uz pomoć pograničnih tijela Republike Moldove i Ukrajine. Zajedničke mjere temeljile su se na utvrđenim rizicima kao što su krijumčarenje duhana i druge robe podložne naplati trošarina (etanol itd.), zločini u vezi s vozilima, nezakonite migracije/krijumčarenje ljudi i trgovanje ljudima te krijumčarenje potrošačke robe i mesa. U skladu s utvrđenim ciljevima, zajedničke akcije obuhvatile su cijelu zajedničku granicu, uključujući granične prijelaze i zelene/plave granice, te lokacije u unutrašnjosti. Konačna ocjena tih akcija pokazala je da je potrebno daljnje stručno usavršavanje i unaprjeđenje u područjima kao što su suradnja između agencija, vještine analize rizika i korištenje mobilnih jedinica i njihova oprema.

· Jačanje suradnje sa susjednim zemljama. Jačanje bilateralne i međunarodne suradnje i razmjena informacija o statističkim i analitičkim podacima i taktičkim/operativnim podacima/obavještajnim podacima, putem mjera kao što su pokretanje/sudjelovanje u zajedničkim prekograničnim operacijama, zajednički istražni timovi, i zajednički obavještajni timovi, olakšavanje razmjene službenika za vezu u takvim operacijama, ponuda osposobljavanja za provedbu prekograničnih i carinskih kontrola

Aktivnosti OGP-a u 2013. uglavnom su bile usmjerene na provedbu sporazuma o suradnji potpisanih između OGP-a i pograničnih agencija Poljske, Latvije, Litve, Estonije i Gruzije. U tom kontekstu je u Poljskoj osposobljeno 96 službenika granične policije u okviru projekta u području upravljanja rizikom i analize zločina „Upravljanje informacijama u sustavu borbe protiv prekograničnog kriminala“. Predstavnici OGP-a bili su u studijskom posjetu Estoniji na temu sustava za sigurnost i provjeru isprava u skladu s europskim normama. Pod okriljem EUBAM-a provedene su dvije zajedničke operacije „OVIDIUS“ i „PONTUS EUXINUS“ u cilju jačanja sposobnosti pododjela Ministarstva unutarnjih poslova i Službi za carine i kontrolu putem zajedničke provedbe mjera s Ukrajinom, EU-om, državama članicama i međunarodnim stručnjacima u cilju sprječavanja i borbe protiv prekograničnog kriminala.

OGP i UMA aktivno surađuju na redovitim i ad hoc sastancima u okviru Radne skupine I. o nezakonitoj migraciji i trgovini ljudima, kojom predsjeda EUBAM.  To je okvir za suradnju istražitelja iz moldovskih i ukrajinskih tijela za provedbu zakona te iz država članica EU-a, Europola, FRONEX-a i SELEC-a, u zajedničkim naporima za razmjenu informacija i izgradnju sposobnosti za zajedničke istrage slučajeva nezakonitih migracija i trgovanja ljudima. Predstavnici moldovskih tijela za provedbu zakona (Carinske službe, Ministarstva unutarnjih poslova, OGP) aktivni su sudionici nekoliko drugih projekata EUBAM-a, kao što je Radna skupina II. o krijumčarenju robe i cigareta, Radna skupina o pravima intelektualnog vlasništva, Radna skupina za oružje, Radna skupina za droge i Radna skupina za zločine povezane s vozilima. Svi ti forumi doprinose ažuriranju pregleda postojeće situacije, okupljanju resursa i organizaciji zajedničkog odgovora na rizik od nezakonitih prekograničnih aktivnosti u mjerodavnim područjima.

· Unaprijediti osposobljavanje i izgradnju kapaciteta u području međunarodne carinske i pravosudne suradnje i razmjene informacija

Vidi Blok 2./tema 1., mjerila APLVR-a.

· Koordinacija aktivnosti kontrole na zajedničkoj granici. Razmjena obavještajnih podataka i unaprjeđenje zajedničke ocjene situacije na operativnoj razini.

Pregovori o sporazumu između Vlade Republike Moldove i ukrajinskog Kabineta ministara o kontaktnim točkama na granici između Moldove i Ukrajine započeli su 4. srpnja 2013. Oni će služiti kao osnova na novi koncept razmjene informacija, za uspostavu novih oblika interakcije uspostavom i vođenjem kontaktnih točaka na granici između Moldove i Ukrajine u skladu s najboljom praksom EU-a.

Ažurira se Protokol između Odjela granične policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Moldove i Uprave Državne službe granične policije o razmjeni analitičkih i statističkih podataka. Protokol će se unaprijediti u 2013. uključivanjem provedbe dnevne razmjene informacija o situaciji u zajedničkom segmentu granice. Nadalje, pogranična tijela Republike Moldove i Ukrajine svaki mjesec pripremaju zajednička izvješća o procjeni rizika. Osim toga, EUBAM je pružio potporu pograničnim tijelima iz obje zemlje u jačanju operativne razmjene podataka i provedbi svakodnevnog sustava praćenja migracijskih tokova u središnjem segmentu Pridnjestrovlja na državnoj granici između Moldove i Ukrajine. Uspostavljena je razmjena nenominalnih podataka o državljanima trećih zemalja koji su prešli zajedničku državnu granicu  preko središnjeg segmenta.

· Jačanje suradnje sa susjednim zemljama, posebno Ukrajine

U svibnju i lipnju 2013. održano je nekoliko sastanaka radnih skupina stručnjaka iz OGP-a, Centra za borbu protiv trgovanja ljudima, UMA-a , Državne službe granične policije Ukrajine, Međunarodne organizacije za migracije i EUBAM-a. Oni su pripremili posebno izvješće o migracijama i trgovanju ljudima na državnoj granici između Moldove i Ukrajine.

Okončanje postupka za označavanje državne granice između Republike Moldove i Ukrajine očekuje se krajem 2014. Trenutno je označeno 1.202,5 od 1.222,0 kilometara granice. Još uvijek preostaje označiti 19,2 kilometara središnjeg segmenta i 0,3 kilometra na južnim dijelovima zajedničke granice. U tijeku je razrada konačne dokumentacije o označavanju granice u svim sektorima. S obzirom na ostvareni napredak, već je započela priprema Ugovora između Republike Moldove i Ukrajine o režimu državne granice. U 2013. održana su četiri kruga pregovora o nacrtu Ugovora između Republike Moldove i Ukrajine o režimu državne granice. Pregovori o izradi trilateralnog dokumenta na državnoj razini kojim se uspostavljaju i označavaju točke za sastanak (triplex confinium) državne granice Moldove, Rumunjske i Ukrajine održani su 21. svibnja 2013.

· Nastavljanje suradnje s EUBAM-om i provedbe preporuka EUBAM-a o unaprjeđenju i intenziviranju korištenja mobilnih jedinica

EUBAM napominje [16] da se broj državljana Moldove (83) koji su otkriveni na izlasku iz Republike Moldove u namjeri da prijevarno putuju dalje u države EU-a  smanjio za 29 % u 2012. u usporedbi s 2011.(117). U izvješću se isto ističe kontinuirano unaprjeđenje sustava za upravljanje granicama i migracijama u okviru napora za liberalizaciju viznog režima, trend opadanja nezakonitih migracija u Republici Moldovi i bolja kontrola nezakonitih migracija na moldovskoj granici.

Kontrole međunarodnih prometnih putova kroz državno područje zemlje mobilnim jedinicama važan su čimbenik u sprječavanju nezakonitih migracija i prekograničnog kriminala. OGP je uspostavio Upravu za mobilne jedinice, koja je dobro opremljena na središnjoj i regionalnoj razini. Vlada je odobrila uredbu o mobilnim jedinicama OGP-a Odlukom Vlade br. 752 od 20. rujna 2013. kojom se uspostavlja uloga, zadaće i prava mobilnih jedinica u okviru taktičkih i operativnih djelovanja OGP-a, javnog reda i sigurnosnih misija Ministarstva unutarnjih poslova. Uredbom se predviđa mogućnost uspostave zajedničkih mobilnih jedinica na temelju sporazuma o suradnji. Prometna uredba Republike Moldove izmijenjena je kako uključila odredbe kojima se mobilnim jedinicama OGP-a omogućuje izvršavanje njihovih aktivnosti na javnim cestama.

Zajedničke mobilne jedinice OGP-a i Carinske službe provodile su zajedničke operacije od veljače do ožujka 2013.: Provjereno je 477 prometnih sredstava od kojih je 396 ima nacionalne registarske pločice, a 81 strane. Ta vrijeme tih operacija otkriveni su i zabilježeni sljedeći slučajevi: 1 slučaj nezakonitog prijevoza proizvoda podložnih trošarinama (etil alkohol); 3 slučaja prijevoza potrošačke robe bez potvrda o podrijetlu; 2 slučaja krivotvorenih punomoći o prometnim sredstvima i 2 slučaja promjene registracijskog broja vozila.

2.2.2.     Blok 2./tema 2. - Upravljanje granicama

2.2.2.1.  Mjerila APLVR-a

· Nastavak učinkovite provedbe sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Republike Moldove i mjera za ponovnu integraciju državljana Moldove (dobrovoljni povratak ili ponovni prihvat)

U okviru Sporazuma o ponovnom prihvatu s Europskom unijom i državama koje nisu članice EU-a, u razdoblju između 1. siječnja do 31. srpnja 2013., Ministarstvo unutarnjih poslova preispitalo je 83 zahtjeva za ponovni prihvat iz sljedećih zemalja: Francuska 35, Austrija 8, Njemačka 7, Španjolska 10, Švicarska 6, Rumunjska 7, Belgija 9, Švedska 1 U istom razdoblju su 42 državljana Moldove uspješno ponovno prihvaćena u Republiku Moldovu, a 2 su državljana EU-a ponovno prihvaćena s državnog područja Republike Moldove u države članice EU-a (Rumunjska 1, Mađarska 1). Od ukupnog broja zahtjeva za ponovni prihvat zaprimljenih iz država EU-a, 8 osoba nisu bile državljani Republike Moldove ili nisu imale nikakve veze s Republikom Moldovom.

U području povrata i ponovnog prihvata, uspješno su započeta dva projekta koje financira EU. Projekt „Jačanja upravljanja migracijama i suradnje u području ponovnog prihvata u Istočnoj Europi“ [17] (MIGRECO)’ pokrenut je 21. ožujka i trajat će dvije godine. Provodi ga Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Projekt „Potpora Republici Moldovi u provedbi Akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima između EU-a i Moldove — Borba protiv nezakonitih migracija u Republici Moldovi[18] (FIRMM)“ pokrenut je 20. ožujka 2013.  Provodi ga Međunarodni centar za razvoj migracijske politike (MCRMP) u sljedeće dvije godine. Oba projekta doprinose jačanju sposobnosti OGP-a razvojem nužnih vještina za pregovore o i provedbu sporazuma o ponovnom prihvatu s drugim trećim zemljama te Provedbenih protokola s državama članicama EU-a[19].

· Učinkovita provedba pravnog okvira za upravljanje migracijama, uključujući pružanje administrativnih struktura s odgovarajućim ljudskim potencijalima s jasnim i mjerodavnim sposobnostima za sve vidove upravljanja migracijama, te učinkovita suradnja između mjerodavnih agencija

U okviru procesa reforme Ministarstva unutarnjih poslova i u cilju jačanja općeg upravljanja migracijama u Republici Moldovi, institucionalni okvir UMA-a detaljno je preispitan (u skladu s Naredbom Ministarstva unutarnjih poslova br. 70 od 28. veljače 2013.). OGP je unaprijeđen u Odjel i broj zaposlenih skoro se udvostručio, sa 104 na 198.

Sporazum između Republike Moldove i Europske unije o izmjeni Sporazuma između Republike Moldove i Europske Zajednice o olakšavanju izdavanja viza, koji je potpisan u lipnju 2012., stupio je na snagu 1.srpnja 2013. Napredak u provedbi sporazuma ocijenjen je pozitivnim na posljednjem sastanku Zajedničkog odbora Republike Moldove i EU-a o provedbi koji je održan 12. lipnja 2013. u Bruxellesu. Broj viza koje je EU izdao moldovskim državljanima u 2012. povećao se na 157 974. Prosječna stopa odbijanja za 2012. pala je na 3,05 % s 7,02 % u 2010. Države članice EU-a izdale su u 2012. 101 135 viza moldovskim državljanima od čega su 45,01 % bile vize za višestruki ulazak, uključujući 26,71 % Schengenskih viza. U 2008. je  samo 11,6 % od ukupnog broja izdanih viza bile vize za višestruki ulazak.

U 2012. je većinu viza za višestruki ulazak izdala Rumunjska (61,94 % ili 32 533 viza za višestruki ulazak od 52 520); Litva (45,15 % ili 647 viza za višestruki ulazak od ukupno 1 433); i Italija (36,07 % ili 3 795 od ukupno 10 521). Najveća stopa odbijanja u 2012. zabilježena je za Francusku (odbijeno je 9,8 % ili 434 zahtjeva za izdavanje viza od njih 4 391); za Češku Republiku (odbijeno je 9,52 % ili 439zahtjeva od 4610); i za Italiju (odbijeno je 8,03 %[20] ili 918 zahtjeva od 11439). Najniža stopa odbijanja zabilježena je za Bugarsku (odbijeno je 0,04 % ili 25 zahtjeva za izdavanje viza od njih 56 864); za Rumunjsku (odbijeno je 2,78 % ili 1502 zahtjeva od 54022); i za Njemačku (odbijeno je 2,43 %[21] ili 162 zahtjeva od 6679).

· Uspostavljen je i redovito se ažurira migracijski profil i učinkovita analiza podataka o migracijskom stanju i tokovima

Izviješće o proširenom migracijskom profilu (PMP) Republike Moldove službeno je objavljeno u travnju 2013. Vlada Republike Moldove nastavit će povremenu neovisnu pripremu izvješća, posebno u koordinaciji ureda za migracije iz azil Ministarstva unutarnjih poslova. U tu svrhu će se do kraja 2013. objaviti ažurirani statistički podaci u skladu s popisom pokazatelja.

Centar za sociološka, politička i psihološka ispitivanja i istrage „CIVIS“ proveo je neovisno veliko istraživanje o migrantima i domaćinstvima[22] [23] u suradnji s Međunarodnom agencijom za informacije o izvornoj zemlji kao dio projekta o jačanju veze između migracija i razvoja (NEXUS Moldova). Istraživanje je pokazalo da se 370 000 državljana Moldove nalazi na dugoročnom radu u inozemstvu, što čini 11 % ukupnog broja stanovnika, a dodatnih 109 000 Moldovaca sezonski migrira u druge zemlje, što iznosi 6,6 % ukupnog broja stanovnika. Od sezonskih radnika, 81 % migrira Ruskoj Federaciji i 7 % Italiji. U studiji je utvrđeno da 91,2 % ukupnog stanovništva koje već nije migriralo nema namjeru migrirati (uključujući pokretljivost radne snage, studija, sezonske i unutarnje pokretljivosti).  Nekih 56 000 ljudi, ili 3,4 % ukupnog stanovništva, planiraju za dugoročnu međunarodnu pokretljivost radi posla i 51 000, ili 3,3 % ukupnog stanovništva, planiraju u inozemstvu tražiti sezonski posao.

· Dosljedna provedba učinkovite metodologije za utvrđivanje nezakonitih migracija u unutrašnjosti, analiza rizika (uključujući izvješćivanje mjerodavnih agencija i analiza na svakoj administrativnoj razni, npr. lokalnoj, središnjoj) i istraživanje slučajeva organizirane nezakonite migracije, uključujući učinkovitu suradnju među mjerodavnim agencijama

U prvih šest mjeseci 2013. zabilježeno je 312 slučajeva povrede pravila o boravku (zahvaljujući tome što je Ministarstvo unutarnjih poslova primijenilo metode za utvrđivanje u unutrašnjosti): 270 slučajeva povrede pravila o boravku stranaca i osoba bez državljanstva i 42 slučaja zapošljavanja stranaca bez dozvole. UMA je donio 73 odluke o povratku stranaca, a sudovi su donijeli 26 odluka o protjerivanju stranih državljana.

U cilju boljeg upravljanja migracijama u svim područjima te radi jačanja sposobnosti za sprječavanje i suzbijanje nezakonitog boravka stranaca u Republici Moldovi revidirana je struktura Uprave UMA-a za borbu protiv nezakonitog boravka stranaca i broj zaposlenika povećao se sa 11 na 47. U Upravi za borbu protiv nezakonitog boravka stranaca osnovane su tri regionalne jedinice za borbu protiv nezakonitog boravka stranaca (na sjeveru, Balti; u centru, Chisinau, i na jugu Comrat) s ukupno 34 zaposlenika. Do rujna 2013., izabrani su zaposlenici za 85 % novih radnih mjesta.

Projektom koji financira EU, „Podrška Republici Moldovi u provedbi Akcijskog plana za liberalizaciju viza — Borba protiv nezakonite migracije u Moldovi (FIRMM) “ razvija se sposobnost središnjih i lokalnih vlasti za otkrivanje nezakonitih migranata u zemlji i on će pomoći u kupnji potrebne opreme. Kao dio istog projekta FIRMM, UMA je osnovao novi odjeljak za informacijski razvoj, upravljanje podacima i analizu rizika kojem će biti pružena potpora za konsolidaciju djelovanja i analitičke sposobnosti. U istom kontekstu osnovana je unutarnja radna skupina za izradu nacrta metodologije za analizu i procjenu rizika u području useljavanja i azila kojoj će potporu pružiti stručnjaci iz država članica EU-a.

Tijekom prvih sedam mjeseci 2013., zabilježena su 34 slučaja nezakonitih migracija u usporedbi s 82 slučaja u istom razdoblju 2012. (pad od 58,5 %). UMA je u 2013. uputio tri slučaja uredu tužitelja i pokrenute su kaznene istrage.

· Osiguravanje odgovarajuće infrastrukture (uključujući centre za pritvor) i jačanje nadležnih tijela u cilju osiguranja učinkovitog protjerivanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave i/ili prolaze kroz državno područje Republike Moldove

U cilju jačanja sposobnosti i unaprjeđenja učinkovitosti postupaka povrata i pružanja usluga strancima, preispitana je struktura Centra za privremeni pritvor stranaca u Ministarstvu unutarnjih poslova (Ministarska naredba br. 70. d 28. veljače 2013.). U okviru nove strukture, broj zaposlenika povećao se s 29 na 40. Broj zaposlenika Službe za sigurnost i pristup povećao se sa 17 na 25, a u Službi za identifikaciju i praćenje sa 5 na 6. Služba za logistiku dobila je još dva radna mjesta.

Kako bi se osiguralo da migranti u pritvoru dobiju pravnu pomoć, 6. kolovoza 2013. potpisan je memorandum o razumijevanju između UMA-a, Nacionalnog vijeća za državnu pravnu pomoć i Odvjetničkog pravnog centra (nevladina organizacija). Prema memorandumu razumijevanja, Nacionalno vijeće za državnu pravnu pomoć i Odvjetnički pravni centar pružit će početno savjetovanje i nužnu pravnu pomoć svim osobama smještenim u Centru za privremeni pritvor stranaca. U prvih šest mjeseci 2013., u centru su pritvorena 34 stranca. Prosječno trajanje pritvora je više od dva mjeseca. Relativno dugo prosječno trajanje povrata rezultat je niske stope odgovora iz nekih trećih zemalja.

2.2.2.2.  Preporuke ocjene učinka

· Organizirati neprestane, ciljane kampanje informiranja s ciljem pojašnjavanja prava i obveza koje proizlaze iz bezviznog putovanja, uključujući informiranje o pravilima kojima se uređuje pristup tržištu rada EU-a (uključujući putem portala EU-a za useljenike) i o odgovornosti za zlouporabu prava iz bezviznog režima

Skupina upravljačkog odbora za informiranje i komunikacije o europskim integracijama osnovana je u srpnju 2013. Njome predsjeda zamjenik ministra vanjskih poslova, a u njoj sudjeluju premijerov savjetnik za komunikacije na visokoj razini EU-a, glasnogovornik premijera, savjetnici premijera, predstavnici Opće uprave za europske integracije i medije Ministarstva vanjskih poslova. Upravljački odbor sastaje se svaka dva tjedna ili jednom u 2 tjedna. Izrađen je praktični plan djelovanja u području kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih prioriteta i njegova je provedba započela u srpnju 2013. Liberalizacija viza jedna je od ključnih tema u raspravama s javnosti. Samo u razdoblju između kolovoza i listopada 2013. organizirano je više od 20 javnih aktivnosti na temu bezviznog putovanja. U rujnu je Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Republike Moldove održao neovisne i zajedničke neformalne sastanke s predstavnicima medija (urednici s TV programa, većina predstavnika radijskih, internetskih i pisanih medija) kako bi im objasnio prioritete dijaloga između EU-a i Moldove do sastanka na vrhu u Vilnijusu, te Plan nakon Vilnijusa te najnovije promjene u provedbi APLVR-a.

2.2.3.     Blok 2./tema 3. - Politika azila

· Učinkovita provedba zakonodavstva o azilu, uključujući pružanje odgovarajuće infrastrukture i jačanje odgovornih tijela (zaposlenici, financiranje), posebno u području postupaka za odobravanje azila, prihvata tražitelja azila i zaštite njihovih prava, te integracije izbjeglica; osiguravanje da korisnici međunarodne zaštite imaju pristup putnim ispravama predviđenim u zakonodavstvu

U 2012. su 162 osobe zatražile azil, 19 osoba je dobilo status izbjeglica, 45 osoba je dobilo humanitarnu zaštitu i 55 osoba nije dobilo nikakvu zaštitu. U razdoblju između 1. siječnja i 30. lipnja 2013. azil je zatražilo 54 osoba, 9 osoba je dobilo status izbjeglica, 43 osobe su dobile humanitarnu zaštitu i 22 osobe nisu dobile nikakvu zaštitu. U 2012. je prosječno vrijeme obrade zahtjeva za azil između podnošenja zahtjeva i prvostupanjske odluke iznosilo 107 dana, dok je vrijeme između podnošenja zahtjeva i konačne odluke iznosilo 401 dan. U prvoj polovici 2013., prosječno trajanje administrativnog postupka iznosilo je 129 dana ili 289 dana u slučaju žalbe. Vrijeme potrebno za ispitivanje zahtjeva za azil iznosi između jednog i šest mjeseci. Od 1. srpnja 2013., na državnom području Republike Moldove boravile su 272 osobe sa zaštićenim statusom, od kojih su 79 bile izbjeglice a 135 osobe s odobrenom humanitarnom zaštitom. Trenutačno se čekaju odluke o 58 osoba u prvom stupnju ili u žalbenom postupku. Većina podnositelja zahtjeva dolazi iz Sirije, Armenije, Afganistana, Ruske Federacije, Azerbajdžana, Kirgistana ili Sudana.

Odluka Vlade br. 362 o financijskoj pomoći izbjeglicama i korisnicima humanitarne zaštite za 2013. donesena je 12. lipnja 2013. Iznos pomoći bio je 577,50 MDL, što predstavlja 15 % prosječne plaće procijenjene za 2013. U 2013. su zaprimljeni zahtjevi za pomoć od 25 osoba i pomoć je dodijeljena u 22 slučaja (21 iz Sirije i 1 iz Sudana) i odbijena u 3 slučaja (iz Armenije). U prvoj polovici 2013., 59 stranaca prijavilo se agencijama za zapošljavanje i njih 15 su našli posao.

U travnju 2013. potpisan je sporazum o provedbi Inicijative za kvalitetu sustava azila u Istočnoj Europi i južnom Kavkazu i osoblje iz Službe za utvrđivanje statusa izbjeglica prošlo je trajno osposobljavanje. Projektom se predviđa i pokretanje ruske verzije platforme Refword UNHCR-a. Zaposlenici Službe za utvrđivanje statusa izbjeglica uključeni su i u provedbu Pilot projekta br. 4 u okviru Praškog procesa, „Osposobljavanje o kvaliteti azila“, uz potporu njemačkog saveznog Ureda za migracije i Švedskog odbora za migracije. Svi savjetnici o prihvatljivosti u okviru UMA-ove Uprave za azil i integracije pohađali su Europski kurikulum o azilu — tečajeve učenja u formatu za e-učenje za sljedeće module:  Podaci o zemlji podrijetla (PZP), Odredbe o uključenosti i Izrada i donošenje odluka. Istraživač PZP-a i donositelji odluka u UMA-u analizirali su modul o PZP-u u okviru Kurikuluma o europskom azilu i imaju pristup svim službenim bazama podataka o PZP-u.

Kao dio Projekta za lokalnu integraciju i regionalnu zaštitu koji financira EU, a provodi UNHRC, u 2013. se nastavlja osposobljavanje osoblja UMA-a, graničnih policajaca, sudaca o pravu na traženje azila i uspostavljenim naknadnim postupcima te o pravima tražitelja azila i izbjeglica[24]. Tečajevi o dokazima, održavanju i čuvanju dosjea osoba smještenih u Prihvatnom centru odobreni su 5. lipnja 2013. u skladu s Uredbom o prihvatnom centru koja je odobrena Odlukom Vlade br. 1023 od 28. prosinca 2012. Njezin etički kodeks je u području savjetovanja među službama.

Opća ocjena Bloka 2.: Republika Moldova počela je postavljati tehničke nadzorne sustave uz cijelu kopnenu granicu. Kupljena je dodatna oprema i vozila. Opremljene su mobilne jedinice i puštene u rad. Pojačana je sposobnost i pokrivenost UMA-a te je otvoreno šest područnih ureda u regiji Pridnjestrovlje. Provedene su sve aktivnosti u području azila te je počelo osposobljavanje zaposlenika u području provedbe zakona i sudaca. Republika Moldova na zadovoljavajući način provela je radnje tražene u preporukama iz 4. izvješća APLVR-a i nastavlja učinkovito provoditi mjerodavno zakonodavstvo. Mišljenje je Komisije da je Republika Moldova ispunila mjerila iz druge faze utvrđena u okviru Bloka 2.

2.3.        Blok 3.: Javni red i sigurnost

2.3.1.     Blok 3./ tema 1. - Sprječavanje i suzbijanje organiziranog kriminala, terorizma i korupcije

2.3.1.1.  Mjerilo APLVR-a - Sprječavanje i suzbijanje organiziranog kriminala i terorizma

· Provedba Strategije i Akcijskog plana za sprječavanje i suzbijanje organiziranog kriminala, uključujući učinkovitu koordinaciju između nadležnih tijela te provedbu učinkovite istrage, kaznenog progona i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelom;

Uredba o ustrojstvu i zadaćama Općeg policijskog inspektorata (OPI) Ministarstva unutarnjih poslova usvojena je 24. travnja 2013. Nakon reforme policije u ožujku 2013., broj upravljačkih funkcija smanjen je za 20 % i broj policijskih djelatnika koji rade na dom području povećao se za 19 %. Vrijeme reakcije i intervencije nakon poziva javnosti smanjilo se u 2013. sa 45 minuta na oko 30 minuta. U 2013. se smanjio broj smrti i teških povreda zbog nesreća smanjio za 20 %. Vladi bi do kraja godine trebao bi biti dostavljen nalog kojim se utvrđuje povećanje plaće od 30 %, uz druga povećanja na plaću za dužnosnike. U prvih sedam mjeseci 2013., rasformirano je 40 kriminalnih skupina sa 175 aktivnih članova [25].

Centar za analizu podataka (CAP) osnovan je 24. listopada 2012. u okviru Nacionalnog inspektorata za istrage. On se sastoji od dvije jedinice na središnjoj razini (Analitička jedinica za istrage i Jedinice za analizu podataka)  te lokalnih Odjeljaka za istrage kaznenih djela, koji postoje u svakoj Policijskoj upravi Republike Moldove. CAP je potpuno operativan i funkcionalan i ima 12 istražitelja. Projekt[26] za „Učvršćivanje sposobnosti Ministarstva unutarnjih poslova u području borbe protiv zločina i kontrole oružja“ provodi se uz potporu rumunjskog programa za Službenu razvojnu pomoć (SLP) (rumunjsko Ministarstvo vanjskih poslova) i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Republici Moldovi.

Ministarstvo unutarnjih poslova kupilo je u 2013. sljedeću opremu u cilju sprječavanja i suzbijanja organiziranog kriminala: 90 automobila za Nacionalni patrolni inspektorat (iz državnog proračuna); 10 specijaliziranih forenzičkih alata za terenske istrage; 5 posebnih digitalnih kamera, 13 etilo testova i 30 računala za OPI; nova zgrada OPI-jevog centra za tehničku forenziku i vještačenje (CTFJE) (dovršit će se do kraja 2013.) U tijeku je projekt nabave posebne opreme za jačanje sposobnosti forenzičkih laboratorija, a dostavljanje i instalacija opreme očekuje se u 2014. (do 2,4 milijuna EUR iz Programa za sveobuhvatnu izgradnju institucija Europskog instrumenta za susjedsko partnerstvo iz 2011.). Proračunski plan Ministarstva unutarnjih poslova za 2014. obuhvaća i nabavu dodatnih vozila za policijske inspektorate, nabavu posebne istražne opreme i ažuriranje postojećih operativnih baza podataka.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Ured glavnog tužitelja i Nacionalni centar za borbu protiv korupcije analiziraju praktične vidove za osnivanje ureda za povrat imovine.

U Republici Moldovi tijela za provedbu zakona još ne mogu presretati komunikacije za potrebe kaznenih istraga. To je rezultat tehničkih, pravnih i financijskih razloga. Prosječni troškovi za opremanje svih tijela za provedbu zakona s nužnom opremom iznosit će oko 220-250 milijuna MDL. Republici Moldovi bit će potrebna vanjska financijska pomoć za modernizaciju.

2.3.1.2.  Preporuke ocjene učinka

· Unaprjeđenje prikupljanja podataka o zločincima i organiziranim zločinačkim skupinama (OZS) na nacionalnoj razini, između ostalog, uspostavom i/ili unaprjeđenjem nacionalnih baza podataka.

Kako bi se osigurala učinkovita komunikacija i prikupljanje podataka na institucionalnoj razini, 1. kolovoza 2013. odlučeno je da će do kraja 2013. biti stvorena zajednička baza podataka o aktivnostima zločinačkih skupina i organizacija  kojoj će moći pristupiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Ured glavnog tužitelja, Služba za sigurnost i informacije, Nacionalni centar za borbu protiv korupcije, Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo mladih i sporta, Kabinet premijera i Akademija znanosti.

· Nastaviti napore za unaprjeđenje pokazatelja podataka i prikupljanje podataka u svim područjima zločina.

Podaci o kaznenim djelima prikupljaju se unošenjem svih prijava i izvješća o počinjenim kaznenim djelima u središnju bazu podataka kojom upravlja i koju nadzire IT služba Ministarstva unutarnjih poslova. Kako bi se unaprijedilo i olakšalo prikupljanje podataka o organiziranom kriminalu, na službenom web-mjestu Ministarstva postavljen je internetski portal za borbu protiv organiziranog kriminala[27]. Na njemu je od početka 2013. zaprimljeno 29 prijava. Službeno web-mjesto OPI-ja pokrenuto je 15. svibnja 2013. i na njemu građani mogu prijavljivati zločin ili učitati fotografije, video snimke ili informacije o zločinima kojima su svjedočili. Ukupan broj od 1 767 prijava (do 15. kolovoza 2013.) pokazuje porast povjerenja ljudi u policiju, posebno u njihovu sposobnost djelovanja u slučaju različitih vrsta kaznenih djela.

Provedbom novog upisnika o kaznenim djelima i kriminalističkim podacima od 1. siječnja 2013. usklađeno je prikupljanje podataka o zločinima u Republici Moldovi. Svaki pododjel Ministarstva unutarnjih poslova koji je povezan s bazama podataka može u bilo kojem trenutku dobiti sve statističke podatke ovisno o vrsti zločina ili regije. Iz postupka prikupljanja podataka o zločinima uklonjena je papirologija. I konačno, međuinstitucionalna radna skupina za razvoj uredbe o ujednačenoj obradi i analizi statističkih podataka o kaznenom pravosuđu započela je s radom početkom 2013.

2.3.1.3.  Mjerilo APLVR-a - Sprječavanje trgovanja ljudima

· Provedba zakonodavstva o sprječavanju trgovanja ljudima i povezanog Nacionalnog plana, uključujući učinkovitu koordinaciju između državnih agencija i učinkovitu zaštitu žrtava trgovanja ljudima, posebno djece;

U prvoj polovici 2013., zabilježen je 71 slučaj trgovanja ljudima, smanjenje od 6,5 % u usporedbi sa 76 slučajeva zabilježenih u istom razdoblju prošle godine. Oko 80 % njih rezultat su proaktivnih policijskih istražnih mjera i 20 % je rezultat prijava. Ukupno 61 osoba bila je izložena seksualnom iskorištavanju, a njih 90 radnom iskorištavanju. Prikupljeni podaci po prvi puta pokazuju da radno iskorištavanje prevladava nad seksualnim iskorištavanjem. To je uglavnom rezultat napora uloženih u osposobljavanje policije u 2011. - 2012. o učinkovitom otkrivanju i bilježenju slučajeva trgovanja u svrhe radnog iskorištavanja. Glavne odredišne zemlje i dalje su Ruska Federacija (oko 60 % svih žrtava), Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE). To jasno pokazuje da su moldovski napori na provedbi zakona održivi u vezi s otkrivanjem i učinkovitim istraživanjem slučajeva trgovanja ljudima te identifikacijom i zaštitom žrtava.

U skladu s odlukom Nacionalnog odbora za trgovanje ljudima od 15. srpnja 2013., državna tijela će u rujnu 2013. početi raditi na Nacionalnom planu za sprječavanje i borbu protiv trgovanja ljudima za sljedeće tri godine.  Baza podataka o trgovanju ljudima kojom upravlja Stalno tajništvo funkcionalna je baza podataka i sadrži podatke iz tijela za provedbu zakona i institucija za pomoć žrtvama.

U prvih šest mjeseci 2013., provedeno je 280 kampanja podizanja svijesti i druge aktivnosti[28] u vezi s trgovanjem ljudima. Parlament je 14 lipnja 2013 odobrio zakon o posebnoj zaštiti ugrožene djece i djece odvojene od njihovih roditelja. Zakonom su propisani mehanizmi za sektorsku suradnju u području ocjenjivanja i potpore ugroženoj djeci.

Ministarstvo rada, socijalne zaštite i obitelji, u skladu sa Zakonom br. 129 od 8. lipnja 2012. o akreditaciji pružatelja socijalnih usluga i uredbom o aktivnosti Nacionalnog vijeća za akreditaciju pružatelja socijalnih usluga (Odluka Vlade br. 998 od 28. prosinca 2012.) pokrenulo je nacionalni mehanizam za ocjenjivanje, akreditaciju i nadzor pružatelja socijalnih usluga. Nacionalno vijeće za akreditaciju pružatelja socijalnih usluga osnovano je u travnju 2013. Mehanizam je pokrenut u pilot fazi i o njemu se savjetovalo sa predstavnicima civilnog društva i partnerima za koordinaciju razvoja te konačno pokretanje planira u 2014. Osnivanje nacionalnog fonda za pomoć, zaštitu i naknadu žrtvama [29] utvrđeno je kao ključan prioritet za buduću suradnju s Vijećem Europe.

2.3.1.4.  Preporuke ocjene učinka

· Osigurati učinkovitu zaštitu svjedoka trgovanja ljudima te dalje unaprijediti zaštitu, pomoć i potporu žrtvama trgovanja ljudima

Centar za pomoć i zaštitu žrtava i mogućih žrtava trgovanja ljudima, koji je počeo s radom u 2008., nastavio je s radom. U 2013. su četiri žrtve trgovanja ljudima primile posebne mjere zaštite koje osigurava Odjeljak za zaštitu svjedoka u okviru OPI-ja. Sve žrtve upućene su službama za socijalnu zaštitu. Zahvaljujući učinkovitim mjerama, nije bilo incidenata sa žrtvama.

Vlada razmatra minimalne standarde kvalitete za pomoć i zaštitu žrtava i potencijalnih žrtava trgovanja ljudima i mogla bi ih odobriti početkom 2014. U prvih šest mjeseci 2013., 31 parova majki i djece primilo je pomoć u dva porodiljna odjela Prihvatnih centara iz Chisinaua i Baltija. Centri su u nadležnosti Ministarstva zdravstva Republike Moldove. Porodiljni odjeli nude usluge smještaja, zdravstvene usluge ,obrazovanje, zdravstvenu njegu, usluge pravne, socijalne, psihološke pomoći te reintegraciju parova majka i djece u poteškoćama, ovisno o njihovim potrebama.

2.3.1.5.  Mjerilo APLVR-a - Sprječavanje i borba protiv korupcije

· Provedba zakonodavstva o sprječavanju i borbi protiv korupcije, osiguravanje učinkovitog funkcioniranja neovisne agencije za borbu protiv korupcije; razvoj etičkih kodeksa i osposobljavanje za borbu protiv korupcije, posebno namijenjeno za javne dužnosnike uključene u provedbu zakona i za sudstvo;

Nakon donošenja Zakona br. 106. od 3 svibnja 2013., Nacionalni centar za borbu protiv korupcije (NCBK) odgovara Vladi, a ne Parlamentu. Direktor NCBK-a imenuje se na razdoblje od 4 godine i razrješava ga Predsjednik Republike Moldove na prijedlog premijera Republiku Moldovu potiče se da objavljuje javne natječaje utemeljene na objektivnim kriterijima opravdanosti predviđenim u zakonu. Prijenos svih ovlasti za istrage gospodarskog kriminala na Ministarstvo unutarnjih poslova i carinsku službu doveo je do učvršćivanja mandata NCBK-a[30] u borbi protiv korupcije i kaznenih djela povezanih s korupcijom.  NCBK i određeni odjeli NCBK-a trebali bi se specijalizirati samo za istrage slučajeva koji uključuju određenu razinu dužnosnika ili određen stupanj štete, kako bi se lakše rješavali slučajevi korupcije na visokoj razini.

Novi Kodeks ponašanja za zaposlenike Nacionalnog centra za borbu protiv korupcije stupio je na snagu 30 kolovoza 2013. Očekuje se da će donošenje Kodeksa ponašanja doprinijeti učinkovitom i odgovornom radu NCBK-a, čime će se povećati povjerenje javnosti u tu instituciju. Nakon izmjene zakona o plaćama u javnom sektoru od 7. ožujka 2013., javni dužnosnici i djelatnici u kabinetima državnih službenika dobili su povećanje plaće od 35 % od 1. siječnja 2013. Kako bi se osiguralo jednako postupanje, više od 1566 državnih službenika dobilo je povećanje plaće, uključujući 101 policajaca, 773 tužitelja, 516 sudaca i 227 djelatnika kabineta javnih dužnosnika.

NCBK trenutno osigurava analizu Planova integriteta za tijela državne uprave. NCBK nastavlja pružati stručne savjete prilikom izrade nacrta zakona u području borbe protiv korupcije. U razdoblju između siječnja i srpnja 2013., NCBK je analizirao i dao stručne savjete  za 498 nacrta zakona u području borbe protiv korupcije. Kako bi se osigurala vrhunska stručnost istražitelja u istragama financijskih kaznenih djela, do sada je u 2013. održano šest specijaliziranih tečajeva osposobljavanja za predstavnike tijela za provedbu zakona: Nacionalnog centra za borbu protiv korupcije, Ministarstva unutarnjih poslova, Službe za sigurnost i obavještajne podatke, Ureda glavnog tužitelja i drugih nadležnih tijela.

U razdoblju između siječnja i rujna 2013., Odjel za kaznene istrage pokrenuo je 400 kaznenih predmeta NCBK-a, od čega su 126 predmeta protiv 163 optuženika poslana na sud. Sud je izrekao 118 kazni. U 2013. je pokrenuto 9 kaznenih predmeta za kaznena djela korupcije protiv osoba koje su bile, ili jesu, državni dužnosnici na visokim položajima: 1 zamjenik glavnog tajnika Vlade; 1 zamjenik župana; 5 gradonačelnika; 1 bivši čelnik Audiovizualnog koordinacijskog vijeća i 1 čelnik državnog financijskog inspektorata. Očekuje se da će Republika Moldova u budućnosti izvješćivati o svojim osudama i o uspješnosti.

Drugo važno tijelo za borbu protiv korupcije, Nacionalna komisija za zaštitu integriteta zapošljava zaposlenike putem javnih natječaja i postupaka odabira. Od 21 radnih mjesta u Nacionalnoj komisiji za zaštitu integriteta, 8 ih je nepopunjeno. Ispunjeni su svi nužni uvjeti za rad — kupljena je nužna oprema i stvorene su baze podataka evidencije o imovinskim karticama. Komisija je u prvoj polovici 2013. preispitala 38 pritužbi. U pet slučajeva su nalazi Komisije potvrđeni na sudu. Tijekom 2013. sudu je prijavljeno 328 prekršaja zbog nedostavljanja imovinskih kartica do zakonom utvrđenog roka. Komisija je 6. veljače 2013. pokrenula web-mjesto koje služi kao platforma za komunikaciju i izravni pristup imovinskim karticama.

Osigurana je suradnja između Nacionalne komisije za cjelovitost i NCBK-a. U prvoj polovici 2013., Nacionalni centar za borbu protiv korupcije poslao je 12 izvješća o mogućim povredama zakonskih odredbi u području nadležnosti Komisije. NCBK surađuje s Komisijom u postupku primjene administrativnih sankcija u slučaju utvrđenog neprijavljenog sukoba interesa i u ispitivanju materijala koje je Komisija poslala u cilju pokretanja istražnih mjera zbog nepodudaranja između prihoda i imovine. Očekuje se da će Republika Moldova ostvariti dobre rezultate u vezi s provjerom sukoba interesa i prijavljivanju imovine te u vezi s primijenjenim sankcijama.

Preispitivanje kategorija osoba koje uživaju imunitet od kaznenog progona započeto je 14 ožujka 2003. s ciljem izmjene Zakona o kaznenom postupku. Ured glavnog tužitelja pripremio je nacrt zakona o preispitivanju imuniteta u kaznenom postupku i predao ga na međuagencijsku i unutaragencijsku suradnju. Ured glavnog tužitelja provodi, zajedno s Institutom za reformu kaznenog sustava, studiju o pravilima za odgovornost tužitelja, uključujući disciplinsku odgovornost i ukidanje općeg imuniteta. Vlada je 16. listopada 2013. odobrila dva nova antikorupcijska zakona -- prvi se odnosi na produljenje zastare na kazneni progon sudaca koji počine kaznena djela i zabranu komunikacije između sudaca i stranaka uključenih u suđenje radi osiguranja nepristranosti.  Nacrtom zakona predviđa se i stroža odgovornost za nezakonito bogaćenje, zabrana dužeg ostanka za visokim funkcijama, odredbe o oduzimanju imovine, novčane i zatvorske kazne. U drugom nacrtu zakona, o plaćama sudaca, predviđa se porast plaća sudaca koja će iznositi 3-5 puta prosječne plaće.

2.3.1.6.  Preporuke ocjene učinka

· Sprječavanje i borba protiv korupcije na svim razinama i u svim područjima.

Vidi gore navedena mjerila APLVR-a.

· Prioritetna provedba djelovanja protiv korupcije u svim područjima, kao i u vezi s širim vidovima vladavine prava. Nacionalna tijela vlasti trebala bi imati sposobnost boriti se protiv korupcije na svim razinama — središnjoj, regionalnoj, lokalnoj i sektorskoj, pritom posvećujući posebnu pozornost tijelima za provedbu zakona i carinskim tijelima.

Služba za unutarnju sigurnost i borbu protiv korupcije osnovana je u Ministarstvu unutarnjih poslova u ožujku 2013. Služba je neovisno tijelo u Ministarstvu unutarnjih poslova. Ona provodi posebne istražne mjere i ima dovoljnu sposobnost za borbu protiv korupcije i za praćenje pojave korupcije na središnjoj i lokalnoj razini. Broj zaposlenika u Službi povećao se sa 18 na 111 mjesta u 2013. Osim toga, Vlada je donijela nacrt Zakona o testiranju profesionalnog integriteta policije i o njemu sada raspravlja Parlament. Novim se zakonom propisuje postupak, metodologija, sredstva i tehnike za testiranje profesionalnog integriteta policije, uključujući načine za utvrđivanje, ocjenjivanje i uklanjanje ranjivosti i rizika od korupcije ili drugih nezakonitih djela. U izradi je nacrt sporazuma o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova i Nacionalnog centra za borbu protiv korupcije.

Služba za unutarnju sigurnost i suzbijanje korupcije dvadeset i četiri sata dnevno preispituje pritužbe na korupciju i može intervenirati odmah na terenu, uključujući vikendom, čime se povećava učinkovitost sprječavanja i prati provedba rizika. Dokaz učinkovitosti ove politike su poduzete disciplinarne mjere protiv 233 zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova u prvih šest mjeseci 2013. za različite povrede usporedbi s 424 zaposlenika u prvih šest mjeseci 2012.

2.3.1.7.  Mjerilo APLVR-a - Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

· Provedba zakonodavstva i Strategije za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, provedba mjerodavnog zakonodavstva o oduzimanju imovine zločinaca (uključujući odredbe o prekograničnim vidovima):

Parlament je 6. lipnja 2013. odobrio Nacionalnu strategiju za sprječavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma za 2013. - 2017. i Akcijski plan za provedbu te petogodišnje strategije u cilju razvoja učinkovitog nacionalnog režima za borbu protiv pranja novca/suzbijanje financiranja terorizma (BPN/SFT). U Akcijskom su planu navedene mjere koje treba poduzeti, rokovi, nadležna tijela i pokazatelji praćenja. Na taj se način Republika Moldova također namjerava uskladiti sa standardima za BPN/SFT Radne skupine za financijsko djelovanje (ESFD) i s preporukama iz 4. izvješća o ocjeni iz prosinca 2012., koje je pripremio Moneyval, Odbor stručnjaka Vijeća Europi za ocjenjivanje mjera za suzbijanje pranja novca.

Republika Moldova izvijestila je da je sedam mjera iz Akcijskog plana već u potpunosti provedeno u 2013. i da je provedba još četiri mjere u tijeku. Republiku Moldovu potiče se da nastavi s provedbom Akcijskog plana i, s obzirom na to da se Strategija i Akcijski plan još uvijek referiraju na 40+9 Preporuke ESFD-a iz 2003., da ažurira svoje propise o BPN/SFT-u u svjetlu revidiranih Preporuka koje je ESFD donio u veljači 2012. Nadalje, kada Republika Moldova prati svoj napredak, trebala bi uz kvalitativne, u obzir uzeti i kvantitativne aspekte.

U odnosu na zakonodavne mjere, Republika Moldova pripremila je, između ostalog, nacrt zakona o kaznama za povrede tijela za prijavljivanje te o ovlastima za kažnjavanje u cilju zadovoljavanja Preporuke ESFD-a br. 17.  Čini se da ti nacrti izmjena članka 291. Prekršajnog zakona obuhvaćaju sve moguće povrede obveza iz Zakona o BPN/SFT-u. Trenutno režim BPN/SFT-a još ima nekih nedostataka zbog ograničenog broja povreda koje mogu činiti osnovu za kazne jer nije jasno koje nadzorno tijelo može ostvarivati ovlasti kažnjavanja. Prema tome potiče se Republika Moldova da donese predložene izmjene čim prije moguće.

U kontekstu odredbi iz budućeg Sporazuma o pridruživanju, Republika Moldova mora osigurati postupnu primjenu pravila EU-a o slobodi kretanja kapitala[31], što podrazumijeva i liberalizaciju operacija uvoza i izvoza strane valute. To će značiti ukidanje postojećih ograničenja na uvoz i izvoz strane valute.

Prema Republici Moldovi, provedbene mjere koje su poduzete između siječnja i kolovoza 2013. u cilju osiguranja učinkovite primjene zakona i propisa o BPN/SFT-u uključivale su sljedeće: terenske provjere po službenoj dužnosti u 235 mjenjačnica, 48 stručnih sudionika na nebankarskom financijskom tržištu i u 7 bankovnih institucija. Glavne utvrđene povrede su bile sljedeće: djelomično provođenje ili neprovođenje institucionalnih programa za sprječavanje i borbu protiv pranja novca, te neprijavljivanje sumnjivih gotovinskih transakcija. Ured za sprječavanje i borbu protiv pranja novca predstavio je u 2013. godini 37 podataka tijelima za kaznenih progon u uredu tužitelja za borbu protiv korupcije i NCBK-u. Kao rezultat toga, pokrenuto je 20 kaznenih predmeta, od kojih se 15 odnosilo na kaznena djela pranja novca.

2.3.1.8.  Preporuke ocjene učinka

· Postupci oduzimanja imovine moraju biti dogovoreni s moldovskim vlastima u cilju povrata ukradene imovine ili dobiti stečene tom imovinom te radi smanjenja financijskih ovlasti OZS-a.

Republika Moldova obavijestila je da je u izradi nacrt Zakona o izmjenama i dovršetku članka 243. i članka 106. Kaznenog zakona i članka 206. Zakona o kaznenom postupku u cilju jačanja aktivnosti borbe i optimizacije pravila o oduzimanju te da će biti predan Parlamentu na odobrenje do kraja godine.

Prema Republici Moldovi, u odnosu na oduzimanje, u razdoblju između siječnja i srpnja 2013., prvostupanjski sudovi u devet su slučajeva odredili kazne oduzimanja robe/prihoda iskorištenih za počinjenje kaznenog djela ili koji su rezultat kaznenog djela, koji su preneseni na državu. Ukupan iznos oduzete robe iznosi 1 984 047 MDL u sedam posebno velikih slučajeva krijumčarenja i dva slučaja krađe s otežanim okolnostima.  U istom su razdoblju Žalbeni sudovi donijeli devet odluka s konačnom vrijednošću oduzete robe u iznosu od 688 309 MDL.

2.3.1.9.  Mjerilo APLVR-a - Provedba politike suzbijanja droga

· Provedba Nacionalne strategije za suzbijanje droge i povezanog akcijskog plana, dostupnost informacija o oduzetoj drogi i uključenim osobama na graničnim prijelazima; daljnji razvoj suradnje i razmjene informacija s mjerodavnim međunarodnim tijelima u području suzbijanja zlouporabe droga;

Nakon reforme Ministarstva unutarnjih poslova (vidi iznad pod Blok 3./tema 1. mjerilo APLVR-a), Odjel za suzbijanje zlouporabe droga OPI-ja reorganiziran je u ožujku 2013. Istovremeno su osnovani uredi za suzbijanje zlouporabe droga u sjevernoj i južnoj regiji zemlje i dvije dodatne jedinice u Odjelu za suzbijanje droga: odjeljak za borbu protiv nezakonitog kruženja psihotropnih tvari i prekursora i jedinica za analizu i planiranje. Broj zaposlenih u Odjelu za suzbijanje zlouporabe droga povećao se na 27. Aktivnosti osposobljavanja za zaposlenike uključene u aktivnosti suzbijanja droge provodile su se i u 2013. kao i kampanje podizanja svijesti. Proračun ministarstva za 2014. uključuje 30 milijuna MLD za nabavu posebnih sredstava za borbu protiv droga.

U 2013. je pred sud izvedeno 609 kaznenih djela u vezi s drogom (u usporedbi sa 865 u istom razdoblju 2012.) Kao rezultat kaznenih djela otkrivenih u tome razdoblju, oduzeto je 85 kg droga (u 2012: 171 kg), od čega su 62 kg bile marihuana (u 2012: 78 kg), 116 795 biljke kanabis (u 2012.: 136491) i 17 971 biljke maka (u 2012.: 10598). Smanjenje broja sudskih predmeta u vezi droge rezultat je dekriminalizacije određenih kaznenih dijela vezanih s drogom i toga što se policija usredotočila na oduzimanje u opsežnijim operacijama. Tijekom 2013. organizirano je nekoliko posebnih operacija: „Opium-Poppy “(MAC) – za borbu protiv domaćeg uzgoja marihuane, i „OVIDIU“ – za borbu protiv krijumčarenja droge, narkotika i prekursora na granici između Republike Moldove i Ukrajine, u organizaciji EUBAM-a.

Suradnja i razmjena informacija s važnim međunarodnim tijelima se nastavila, uključujući s EMCDDA-om i Skupinom Pompidou Vijeća Europe.

Nastavlja se razvoj partnerstava s civilnim društvom, uključujući zajedno s međunarodnim organizacijama i NVO-ovima koji su uključeni u aktivnosti suzbijanja zlouporabe droge i u liječenje. Memorandum o suradnji između OPI-ja, Ministarstva unutarnjih poslova i Unije NVO-ova za sprječavanje HIV-a i smanjenje rizika (IOHR) potpisan je 2. srpnja 2013. Zaklada Soros u Republici Moldovi nastavila je financirati aktivnosti za smanjenje rizika. Skupina Pompidou i NVO „Inovativni projekti u zatvorima“ organizirali su tečaj osposobljavanja za zaposlenike Odjela za suzbijanje zlouporabe droge i smanjenje rizika za korisnike droge u policijskom pritvoru

· Provedba mjerodavnih Konvencija UN-a i Vijeća Europe te preporuka GRECO-a u navedenim područjima.

Republika Moldova pokrenula je nacionalni postupak popunjavanja Općeg i tematskog upitnika o provedbi Konvencije Lanzarote. On bi trebao biti dostavljen Odboru Lanzarote u siječnju 2014.

U 2013. Republika Moldova povremeno je obavještavala GRECO-a o napretku u sprječavanju i suzbijanju korupcije te o glavnim rezultatima reforme NCBK-a.  U međuvremenu je Republika Moldova u potpunosti provela preporuke GRECO-a upućene u drugi krug ocjenjivanja. Na 59. plenarnom sastanku GRECO-a od 18. do 22. ožujka 2013., raspravljalo se o izvješću o Republici Moldovi u okviru trećeg kruga GRECO-ovog ocjenjivanja i ono je usvojeno. Izvješće je objavljeno 4. travnja 2013. Sljedeće izvješće GRECO-a o Republici Moldovi bit će objavljeno u rujnu 2014.

Središnja izborna komisija osnovala je radnu skupinu za preispitivanje i izmjene zakonodavstva o financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja u cilju osiguranja provedbe GRECO-ovih preporuka. Vlada je odobrila nacrt zakona 19. lipnja 2013. i Parlament ga je odobrio u listopadu 2013. Novi postupak za financiranje političkih stranaka primjenjivat će se za 2017.

2.3.2.     Blok 3./tema 2.— Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima

2.3.2.1.  Mjerila APLVR-a

· Provedba međunarodnih konvencija o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima (posebno Konvencija Vijeća Europe)

Moldovske vlasti nastavile su s različitim oblicima suradnje u kaznenim stvarima. Republika Moldova potvrdila je 8. kolovoza 2013. Drugi dodatni protokol uz Europsku konvenciju o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, koja je potpisana 8. studenoga 2001. U vezi s provedbom kaznenog okvira, uključujući Konvencije Vijeća Europe u kaznenim stvarima, oba državna tijela, Ured glavnog tužitelja (dalje u tekstu UGT) i Ministarstvo pravosuđa, nastavili su s obradom velikog niza predmeta s trećim zemljama i s državama članicama EU-a, ali većinom s trećim zemljama.

U prva tri tromjesečja 2013., UGT se bavio sljedećim predmetima (općeniti podaci):

– izručenje: 180 izlaznih zahtjeva i 14 ulaznih zahtjeva. Samo jedan ulazni zahtjev je odbijen jer je osoba imala moldovsko državljanstvo.

– službeni zahtjevi za pomoć: 250 izlaznih zahtjeva i 420 ulaznih zahtjeva. Ukupno 32 ulazna zahtjeva je odbijeno, ali uglavnom iz proceduralnih razloga (prijenos se nije odvijao putem tijela državne uprave).

– kazneni postupci: 17 izlaznih prijenosa predmeta i 19 ulaznih zahtjeva za preuzimanje predmeta.

U prva tri tromjesečja 2013., Ministarstvo pravosuđa bavilo se sljedećim predmetima (općeniti podaci):

– izručenje: 73 izlaznih zahtjeva i 2 ulazna zahtjeva.

– službeni zahtjevi za pomoć: 8 izlaznih zahtjeva i 238 ulaznih zahtjeva.

– kazneni postupci: 0 izlaznih prijenosa predmeta i 3 ulaznih zahtjeva za preuzimanje predmeta.

– osim toga, u skladu sa svojom posebnom nadležnošću, Ministarstvo pravosuđa rješavalo je 17 zahtjeva za izvršenjem presuda u kaznenim predmetima, 9 izlaznih, 8 ulaznih i 73 zahtjeva za premještaj osuđenih osoba.

– Nije bilo odbijanja zahtjeva za bilo koju vrstu predmeta pod nadležnošću Ministarstva pravosuđa.

Podaci o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima pokazuju poboljšanje počevši od srpnja 2013. za UGT i od travnja 2013. za Ministarstvo pravosuđa - obje institucije izvješćuju svaki mjesec i koriste zajednički popis parametar, uključujući kriterije kao što su država tražiteljica i zamoljena država, kategorija kaznenog djela i rok izvršenja.

U vezi s osposobljavanjem, u cilju usklađivanja metodologije rješavanja zahtjeva za pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima /uzajamnom pravnom pomoći, područnim i specijaliziranim tužiteljima, sucima i drugim tijelima za provedbu zakona podijeljen je Priručnik za Međunarodnu pravnu pomoć za suce i tužitelje u prosincu 2012. I suci i tužitelji pohađali su seminare i osposobljavanja, na međunarodnoj i nacionalnoj razini, uključujući nekoliko u organizaciji Nacionalnog pravosudnog instituta.

· Visoka razina učinkovitosti pravosudne suradnje u kaznenim stvarima sudaca i tužitelja s državama članicama EU-a

Vlasti Republike Moldove nastavile su osiguravati učinkovitu suradnju s nadležnim tijelima država članica EU-a. U vezi sa suradnjom s državama članicama, UGT i Ministarstvo pravosuđa nastavili su obrađivati značajan broj predmeta, posebno UGT.

Tijekom 2009. - 2013., od svih predmeta kojima se bavi UGT, velika većina bili su s Rumunjskom, Italijom, Bugarskom, Mađarskom, Češkom Republikom, Njemačkom, Austrijom, Belgijom, Poljskom, Slovenijom i u manjoj mjeri s Nizozemskom, Francuskom, Grčkom, Španjolskom, Latvijom, Litvom, Estonijom i Irskom.

U prva tri tromjesečja 2013., UGT se bavio sljedećim predmetima (s državama članicama EU-a):

– izručenje: 6 izlaznih zahtjeva i 1 ulaznih zahtjeva. Nije odbijen niti jedan zahtjev za izručenje. Države članice EU-a s kojima je rješavana većina predmeta bile su Austrija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Italija i Rumunjska.

– službeni zahtjevi za pomoć: 124 izlaznih zahtjeva i 147 ulaznih zahtjeva. Ukupno 3 ulazna zahtjeva su odbijena, ali uglavnom iz proceduralnih razloga (prijenos se nije odvijao putem tijela državne uprave). Države članice s kojima se rješavala većina predmeta bile su Rumunjska, Njemačka Italija, Mađarska, Austrija i Bugarska.

– kazneni postupci: 2 izlazna prijenosa predmeta i 10 ulaznih zahtjeva za preuzimanje predmeta. Države članice s kojima se rješavala većina predmeta bile su Italija, Slovenija, Bugarska i Češka Republika.

Tijekom 2012.-2013., od svih predmeta koje je rješavalo Ministarstvo pravosuđa, većina su bili s Rumunjskom, Portugalom, Mađarskom, Bugarskom, Češkom Republikom, i u manjoj mjeri s Italijom, Njemačkom, Poljskom i Grčkom.

U prva tri tromjesečja 2013., Ministarstvo pravosuđa bavilo se sljedećim predmetima (s državama članicama EU-a):

– izručenje: 6 izlaznih zahtjeva i 1 ulazni zahtjev. Države članice EU-a s kojima se rješavala većina predmeta bile su Italija, Poljska i Irska.

– službeni zahtjevi za pomoć: 1 izlaznih zahtjeva i 140 ulaznih zahtjeva. Države članice EU-a s kojima se rješavala većina predmeta bile su Italija, Poljska i Irska.

– kazneni postupci: nije bilo izlaznih prijenosa predmeta ni ulaznih zahtjeva za preuzimanje predmeta.

– osim toga, s obzirom na svoju posebnu nadležnost, Ministarstvo pravosuđa rješavalo je 9 zahtjeva za izvršenje presuda u kaznenim predmetima. Države članice EU-a s kojima se rješavala većina predmeta bile su Rumunjska i Portugal. Ministarstvo pravosuđa rješavalo je 8 zahtjeva za transfer osuđenih osoba, a uključene države članice bile su Njemačka, Češka Republika, Španjolska, Rumunjska, Austrija, Belgija i Italija.

· Sklapanje sporazuma o operativnoj suradnji s Eurojustom

Nakon uspješnih pregovora, Eurojust je u listopadu 2013. dostavio Republici Moldovi tekst nacrta sporazuma o suradnji koji su naknadno odobrile moldovske vlasti. Sljedeće korake u postupku prema potpisivanju sporazuma poduzet će Eurojust i Vijeće u skladu s Odlukom Eurojusta. Eurojust će sporazum staviti na dnevni red Zajedničkog nadzornog tijela (ZNT) u studenom 2013. i čim dobije pozitivno mišljenje ZNT-a, sporazum će biti stavljen na dnevni red Eurojustovog kolegija. Nakon toga će biti dostavljeno VIjeću na odobrenje u skladu s člankom 26.a, stavkom 2. Odluke o Eurojustu.

U tom kontekstu, važno je spomenuti da je moldovska vlada u studenom odobrila nacrt Zakona o izjavama uz Konvenciju o zaštiti pojedinaca pri automatskoj obradi osobnih podataka. Zakon je upućen Parlamentu kako bi bio donesen u studenom 2013. (vidi dalje u tekstu Blok 3./tema 4., mjerila APLVR-a.

2.3.2.2.  Preporuke ocjene učinka

· Jačanje pravosudnog sustava, uključujući pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, posebno uzajamnu pravnu pomoć

U tijeku je provedba Strategije reforme pravosuđa za 2011.-2016. i njezin Akcijski plan donesen u veljači 2012. U 2012. i 2013. doneseni su bitni zakonodavni paketi o reformi pravosuđa. Ministarstvo pravosuđa je u veljači 2013. objavilo prvo godišnje izvješće o provedbi Strategije[32] . Do kraja 2012. provedeno je 87 djelovanja od 157 (56 %), 49 je djelomično dovršeno (31 %) i 21 nije dovršeno (13 %). Radna skupina trenutno radi na nacrtu zakona kojim se uvode značajne izmjene Zakona o uredu javnog tužitelja iz 2008., u području javnih rasprava u studenom 2013.

Od 2013. godine trošak provedbe Akcijskog plana uključen je u Srednjoročne proračunske okvire za 2013.-2015. i za 2014. - 2016. Godišnji proračun za 2014. za pravosudni sektor, koji uključuje sve pojedinačne proračune dionika uključenih u postupak, povećao se za 59,6 % u usporedbi s 2013. U Financijskom sporazumu između EU-a i Republike Moldove potpisanom 14. lipnja 2013. predviđen je financijski doprinos od 60 000 000 EUR za Potporu reformi pravosudnog sustava, kako slijedi: Ukupno 58 200 000 EUR proračunske potpore i 1 800 000 EUR dodatne potpore.

2.3.3.     Blok 3./tema 3. – Suradnja u području provedbe zakona

2.3.3.1.  Mjerila APLVR-a

· Visok stupanj operativne i posebne istražne sposobnosti službi za provedbu zakona i njihova dosljedna i učinkovita uporaba za rješavanje prekograničnog zločina;

Dužnosnici Ministarstva unutarnjih poslova koji provode posebne istražne aktivnosti u potpunosti surađuju s Uredom glavnog tužitelja na razini odjela i na proceduralnoj razini. Radni sastanak između OPI-ja i UGT-a održan je 7. kolovoza 2013. o izazovima i nedostacima provedbe posebnih istražnih aktivnosti i preporuka. Nacionalni pravosudni institut održao je dva seminara o „Posebnim istražnim radnjama“ i o „Osnovama i postupcima za odobravanje posebnih istražnih mjera“ u suradnji s Uredom glavnog tužitelja u svibnju 2013.

Njemačka vlada je u 2013. donirala novu opremu - digitalne fotoaparate i posebnu forenzičku opremu. Buduće potrebe financirat će se iz državnog proračuna i iz Programa za sveobuhvatnu izgradnju institucija Instrumenta za europsko susjedstvo i partnerstvo za 2011. (vidi točku o mjerilu APLVR-a na stranici 14. ovog izvješća). U srpnju 2013., putem programa za Tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX), organizirana je misija stručnjaka o zakonu za primjenu DNA u istragama i sudskim postupcima, uz pomoć austrijskih stručnjaka iz područja forenzičke genetike.  Kao nastavak na misiju stručnjaka, u rujnu i listopadu 2013. organiziran je studijski posjet Austriji za tri člana radne skupine kako bi učili iz najbolje europske prakse u uporabi DNA u istragama i kaznenim postupcima.

Tijekom 2013. poseban pododjel Ministarstva unutarnjih poslova izvršio je nekoliko operacija na visokoj razini u cilju suzbijanja prekograničnog zločina. Zabilježene su zločinačke aktivnosti dvaju „kradljivaca u zakonu“, odnosno „Chinese“ i „Patron“ i oni su uhićeni u kolovozu 2013. i rujnu 2013 kao rezultat suradnje i zajedničkih operacija talijanskih i rumunjskih tijela za provedbu zakona. Italija i Rumunjska preispituju moldovske zahtjeve za izručenje.

· Visok stupanj učinkovitosti pravosudne suradnje između mjerodavnih nacionalnih agencija - posebno granične policije, policije, carinskih službenika - kao i suradnje između pravosudnih tijela;

Sporazum o bilateralnoj suradnji između Odjela granične policije i Općeg policijskog inspektorata potpisan je 3. srpnja 2013. u cilju jačanja suradnje na promicanju, održavanju i obnovi javnog reda i sigurnosti. Sporazumom se jača uzajamna pomoć u otkrivanju i istrazi zločina i povreda u okviru nadležnosti institucija te organizacija zajedničkih kontrola i operacija, kao što su kontrolirane isporuke. Osim toga, osnovat će se zajedničke radne skupine i zajednički mobilni timovi za organizaciju i provedbu posebnih analiza rizika u javnom redu i sigurnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Nacionalno vijeće za koordinaciju aktivnosti sprječavanja i suzbijanja organiziranog kriminala odlučilo je na prvom sastanku održanom 4. ožujka 2013. da će srednjoročno: uspostaviti zajedničku bazu podataka o aktivnostima skupina i zločinačkih organizacija; osnovati nacionalno tijelo koje će stalno pratiti provedbu mjerodavnog zakonodavstva i provoditi istraživanje vrsta i trendova u organiziranom kriminalu te predlagati rješenja. Odlučeno je da će Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrazovanja zajednički pokrenuti projekt izrade obrazovnih materijala o opasnostima, rizicima i prijetnjama organiziranog kriminala i njegovim negativnim posljedicama.

· Pojačani bilateralni i multilateralni operativni sporazumi o pravosudnoj suradnji, uključujući pravovremenu razmjenu važnih informacija s nadležnim tijelima za provedbu zakona država članica EU-a.

Novoosnovani Centar za međunarodnu policijsku suradnju (CMPS) potiče suradnju moldovskih agencija za provedbu zakona sa sličnim agencijama u državama članicama EU-a, državama članicama SELEC-a, PCCSEE-a, GUAM-a i sudionicima u projektima Međunarodnih jedinica za pravosudnu suradnju na Zapadnom Balkanu, te ICPO-Interpolom i Europolom. On prihvaća načelo „jednim putem unutra i jednim putem van“ pritom izbjegavajući dvostruko primanje, pregled i prenošenje informacija podnositelju zahtjeva. U 2013. je putem kanala SELEC-a i GUAM-a preispitano 2826 materijala (1795 s agencijama za provedbu zakona Republike Moldove, 693 sa Zajedničkim kontaktnim centrom Galati, 259 s drugim državama članicama i promatračima SELEC-a i 79 s državama GUAM-a. Ukupno 1428 predmeta je preispitano i razmijenjeno je 1398 odgovora o različitim slučajevima prekograničnog kriminala.[33].

Republika Moldova podržala je proširenje ILECU-ove mreže za borbu protiv prekograničnog organiziranog kriminala na drugom sastanku vođa ILECU-a održanom od 9. do 12. srpnja 2013. Republika Moldova sudjeluje u regionalnom projektu „Jačanje pravnih načela u jugoistočnoj Europi i dobrog upravljanja“ koji je pokrenuo Austrijski ured kriminalne policije. Sudjelovala je i u operaciji „Crni Posejdon“[34] u organizaciji Glavnog tajništva Interpola u razdoblju 15. svibnja do 15. lipnja 2013.  To je bila dugotrajna operacija u Istočnoj Europi usmjerena protiv zločinačkih skupina uključenih u prekogranični organizirani kriminal u području intelektualnog vlasništva.

· Sklapanje sporazuma o operativnoj suradnji s Europolom

Časnik za vezu Republike Moldove, koji koordinira sve kaznene predmete i istrage od obostranog interesa, upućen je u Europol i počeo je raditi 23. srpnja 2013. To je veliko postignuće i izuzeće u odnosu na Republiku Moldovu prije sklapanja sporazuma o operativnoj suradnji. Trenutno su u tijeku pregovori o Memorandumu o razumijevanju između Republike Moldove i Europola o stvaranju sigurne komunikacijske veze te o studijskom posjetu stručnjaka iz Republike Moldove Europolu, uključujući EC3.

U srpnju 2013. Republika Moldova poslala je svoje odgovore na dodatni upitnik Europola o zakonodavnom okviru o zaštiti podataka u Republici Moldovi. Predstavnici Eurpolovog Ureda za pravna pitanja i zaštitu podataka posjetili su nacionalna nadležna tijela i Nadzorno tijelo za zaštitu podataka Republike Moldove 28. - 31. listopada. Izvješće o zaštiti podataka, koje predstavlja dovršetak svih nužnih tehničkih koraka, trebalo bi biti predano Upravnom odboru Europola, koji će održati svoj sljedeći sastanak 3. i 4. prosinca Nakon toga će izvješće biti dostavljeno Zajedničkom nadzornom tijelu na odobrenje. Sljedećih par tjedana bit će dovršeni završni koraci u formalizaciji sporazuma o operativnoj suradnji.

2.3.3.2.  Preporuke ocjene učinka

· Potrebno je pojačati suradnju između nadležnih tijela Moldove i država članica, uključujući razmjenu informacija s Europolom.

Vidi Blok 3./tema 3., mjerila APLVR-a. Republika Moldova sudjelovala je u sljedećim SELEC-ovim aktivnostima: 10. sastanak radne skupine o prometnim prekršajima (10. travnja 2013.), Bukurešt, Rumunjska; 3. sastanak radne skupine o ekološkim zločinima i sigurnosti spremnika (24. do 25. travnja 2013.), Bukurešt, Rumunjska; radna skupina o suzbijanju trgovine drogom (21. do 22. svibnja 2013.), Bukurešt, Rumunjska, 6. sastanak Vijeća SELEC-a (28. svibnja 2013.), Bukurešt, Rumunjska; 13. sastanak radne skupine za borbu protiv zločina prijevare i krijumčarenja (6. lipnja 2013), Bukurešt Rumunjska; Sastanak stručnih skupina za razvoj analitičkog izvješća o prijetnji organiziranog kriminala u jugoistočnoj Europi za 2013. (26. lipnja 2013.), Bukurešt Rumunjska i Operacija „TROJANSKI KONJ III.“ za suzbijanje krivotvorene robe i zaštitu prava intelektualnog vlasništva (11. do 22. ožujka 2013.).

· Potrebno je pojačati suradnju između moldovskih vlasti i njihovih partnera u EU-u na zaštiti i pomoći, uključujući identifikaciju i upućivanje žrtava trgovanja ljudima i njihov siguran povratak.

U travnju 2013. dogovoreno je povezivanje Centra za suzbijanje trgovanja ljudima s Interpolovom bazom podataka o borbi protiv trgovanja ljudima. Nadalje, uz pomoć Interpola je uspostavljena suradnja s Ujedinjenim Arapskim Emiratima u borbi protiv trgovanja ljudima uz imenovanje kontaktnih točaka i službenika za vezu.

U prvih sedam mjeseci 2013., ukupno 31 policajac iz Centra za suzbijanje trgovanja ljudima i iz regionalnih ureda za suzbijanje trgovanja ljudima pohađali su 10 seminara osposobljavanja u trajanju od ukupno 384 sata. Osoblje je dobilo informacije o najboljoj praksi koje su podijelile Rumunjska, Austrija, Belgija i Litva u području organizacije i vođenja informacijskih sustava za pružanje potpore proaktivnim kaznenim istragama.

Nastavila se provedba Strategije Nacionalnog referentnog sustava (NRS) od 5. prosinca 2012. Potpuno su operativni osnovani multidisciplinarni timovi za koordinaciju NRS-ovih operacija u lokalnoj javnoj upravi.

· Potrebno je redovito razvijati procjene rizika i razmjenu informacija o teškim kaznenim djelima, pod okriljem Europola, te, ako je potrebno, uz potporu kanala u Interpolu. Potrebno je prikupljati usporedive podatke o zločinima u skladu sa zajednički definiranim pokazateljima.

Vidi Blok 3./tema 3., mjerila APLVR-a.

Centar za međunarodnu policijsku suradnju ima pristup Interpolovim bazama podataka koje koriste agencije za provedbu zakona Republike Moldove: Izgubljene/ukradene putne isprave (IUPI); ukradena motorna vozila (UMV), baza podataka o međunarodno traženim osobama, Ukradene administrativne isprave (UAI) i baza podataka Slika o seksualnom zlostavljanju djece (BPSSZD). Pristup je ograničen i odobrava ga samo Glavno tajništvo;

U prvoj polovici 2013., NCB Interpol-a obradio je 14 350 isprava: 6 733 ulaznih 7 617 izlaznih. Na zahtjev teritorijalnih jedinica, prijavljeno je 189 osoba za međunarodnu potragu (125 radi uhićenja i izručenja, 49 osoba radi pronalaženja, 4 tražene strane osobe i 11 nestalih osoba). Na temelju međunarodnih zahtjeva za traženjem zaprimljenih od nadležnih tijela, uhićeno je 40 osoba, a 16 ih je izručeno iz država članica Interpola (8 iz Italije, te po 1 iz Bugarske, Portugala, Belgije, Španjolske, Albanije, Austrije, Češke Republike i Mađarske).

· Potrebno je ojačati razmjenu najbolje prakse i osposobljavanje službi za provedbu zakona

Vidi Blok 3./tema 3., mjerila APLVR-a.

2.3.4.     Blok 3./tema 4. - Zaštita podataka

· Provedba zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka, osiguranje učinkovitog funkcioniranja neovisnog nadležnog tijela za zaštitu podataka, uključujući putem dodjele potrebnih financijskih  sredstava i ljudskih potencijala

Republika Moldova bila je vrlo aktivna tijekom 2013. na daljnjoj konsolidaciji zakonodavnog okvira i okvira politika, uzimajući u obzir promjene u europskom regulatornom okviru Vlada je 4. rujna 2013. odobrila zakon o izjavama uz Konvenciju o zaštiti pojedinaca pri automatskoj obradi osobnih podataka i proslijedila ga Parlamentu na donošenje (vidi isto u prethodnom tekstu pod Blok 3./tema 2.) Uz mjerila APLVR-a, Parlament je u listopadu 2013. donio i Strategiju o zaštiti podataka za 2013. - 2018. i Akcijski plan za njegovu provedbu. Osim toga, Centar za zaštitu osobnih podataka (Centar) razvio je smjernice za obradu osobnih podataka u policijskom sektoru i izbornom postupku. Razvijaju se smjernice u sektorima medicine, obrazovanja i bankarstva. Nacrt zakona o izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama u raspravi je u Parlamentu i njegovo se donošenje očekuje u studenom.

Centar je i dalje bio aktivno uključen u nizu područja:

Razdoblje || Broj savjetovanja o nacrtu zakona || Broj preispitanih zahtjeva || Broj aktivnosti podizanja svijesti javnosti || Nazočnost na sudskim postupcima || Broj obavljenih kontrola || Broj kaznenih postupaka/postupaka na upravnim sudovima koje je pokrenuo Centar

Godina 2011. || 35 || 90 || 63 || 0 || 46 || 0

Godina 2012. || 41 || 214 || 85 || 35 || 82 || 4/6

Godina 2013. (01/01 - 30/06) || 27 || 171 || 70 || 23 || 71 || 9/0

Razvijaju se posebne smjernice u vezi s obradom osobnih podataka u tijelima za provedbu zakona. U prvoj polovici 2013., Vrhovni sud donio je 6 odluka nakon žalbenih postupaka koje je pokrenuo Centar i u kojima su pojašnjeni postupci za klasifikaciju informacija o obradi osobnih podataka u tijelima za provedbu zakona.

Centar je nastavio aktivno podizati svijest o pitanjima zaštite podatka, uključujući u elektroničkim komunikacijama. U vezi sa elektroničkim komunikacijama, predstavnici Centra redovito sudjeluju u medijskim programima na tu temu. Centar se savjetuje i u postupku izrade nacrta zakonodavstva o pitanjima u vezi sa zaštitom osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama. Osim toga, na web-mjestu centra dostupni su svi podaci u vezi sa javnom svijesti.

Centar ima stalan izvor financiranja, s proračunom od 2 975 300 MLD za 2013. i 21 radno mjesto od kojih je 19 njih popunjeno. U cilju jačanja njegovih logističkih sposobnosti, kontrolni tim Centra dobio je prijevozna sredstva i tehničku opremu za dokumentiranje slučajeva povreda te za provjeru provedbe zahtjeva za sigurnošću osobnih podataka prilikom obrade u informacijskim sustavima osobnih podataka kontrolora. Organizirane su daljnje aktivnosti osposobljavanja: 3 studijska posjeta u okviru TAIEX-a u sljedeće zemlje: Švedsku, u području obrazovanja i prikupljanja osobnih podataka o maloljetnicima; i Češku Republiku o zaštiti osobnih podataka u tisku, vizualnim i audiovizualnim medijima i u Njemačku o obradi podataka za zdravlju.

Opća ocjena Bloka 3.:

Republika Moldova uspješno je ostvarila velik dio reformi Ministarstva unutarnjih poslova i svi su njegovi odjeli učinkovito reorganizirani i ostvaruju rezultate. Analiza obavještajnih podataka i analiza rizika dio su svakodnevnog rada. Ovlasti oduzimanja sve se više i šire koriste. Unaprijeđene su baze podataka o trgovanju ljudima te je osigurana društvena potpora žrtvama. Plaće svih dužnosnika značajno su povećane, posebno onih koji rade u području borbe protiv korupcije, što je omogućilo ostvarenje ciljeva zapošljavanja. Još uvijek treba povećati uspješnost u osudama korupcije na visokoj razini, te je potrebno osmisliti neovisnih postupak imenovanja čelnika NKC-a. Nastavila se nesmetana pravosudna suradnja u kaznenim stvarima s državama članicama te su usklađeni načini prikupljanja statističkih podataka. Eurojust trenutno poduzima daljnje korake prema potpisivanju/sklapanju sporazuma o suradnji te planira sporazum dostaviti Vijeću prije kraja 2013. Međunarodna policijska suradnja dovela je do uspješnih istraga slučajeva i operacija te do čvrste osnove za produbljivanje suradnje s Ukrajinom. Sporazum o operativnoj suradnji s Europolom bit će dovršen u nadolazećim mjesecima. Proširena je nadležnost Centra za zaštitu podataka i on je postigao svoju radnu brzinu pritom stalno osposobljavajući nadležna tijela.

Uz mjerila APLVR-a za Blok 3., važno je napomenuti da je Republika Moldova poduzela daljnje korake u svojoj reformi pravosuđa kao i Ured tužitelja, uključujući značajnim ulaganjima u osposobljavanje sudaca i tužitelja.

Republika Moldova na zadovoljavajući način je provela radnje tražene u preporukama iz 4. izvješća o APLVR-a i nastavlja učinkovito provoditi mjerodavno zakonodavstvo. Mišljenje je Komisije da je Republika Moldova ispunila mjerila iz druge faze utvrđena u okviru Bloka 3.

2.4.        Blok 4.: Vanjski odnosi i temeljna prava

2.4.1.     Mjerila APLVR-a

· Osiguravanje da se na slobodu kretanja građana Moldove i stranaca ili osoba bez državljanstva koji tamo zakonito borave u Republici Moldovi ne primjenjuju neopravdana ograničenja, uključujući mjere diskriminacijske prirode, na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetička obilježja, zdravstveni status (uključujući HIV/AIDS), jezik, vjera ili uvjerenje, političko ili neko drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, vlasništvo, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija;

Postojala su ograničenja slobode kretanja  u Republici Moldovi za moldovske građane i strance koji tamo zakonito borave ili osobe bez državljanstva u vezi s postupcima upisa i ispisa. Ured za migracije i azil (UMA) ukinuo je da ograničenja otvaranjem šest područnih ureda uz administrativnu granicu s regijom Pridnjestrovje. što je omogućilo lakše i dosljednije prijavljivanje stranaca koji ulaze u zemlju putem središnjeg segmenta zajedničke granice s Ukrajinom.

Nastavila se provedba izmjena Zakona o HIV-u koje su uvedene u 2012. kako bi se osigurala prava migranata, izbjeglica i tražitelja azila proširenjem programa sprječavanja rizika i dobrovoljnog testiranja na ranjive skupine, jačanjem liječničkog praćenja osoba s HIV-om/AIDS-om (u osam regionalnih ureda, uključujući regiju Pridnjestrovje, i zatvorima) i povećanjem broja liječničkih postaja u kojima će moguće dobiti liječenje  (1 185 pacijenata liječi se besplatno u tim centrima, uključujući one u regiji Pridnjestrovje.) Osim toga, Prekršajni zakon izmijenjen je 10. listopada 2013. radi uklanjanja kazni za strance koji odbijaju testiranje na HIV/AIDS:

· Potpun, učinkovit pristup putnim ispravama i osobnim iskaznicama za sve građane Moldove, uključujući za žene, djecu, osobe s invaliditetom, pripadnike manjina i druge ranjive skupine.

Nastavlja se provedba posebnih mjera u cilju lakšeg izdavanja putnih isprava i osobnih iskaznica mladim ljudima i društveno ranjivim skupinama. Na temelju odluke Vlade od 18. veljače 2013., moldovski građani mogu zatražiti putne isprave ili osobne iskaznice u svim područnim uredima Registrua, bez obzira na mjesto prebivališta, te je osiguran pristup za osobe s invaliditetom (mobilni administrativni uredi, dostava kući). Istovremeno je laboratorij za ispitivanje Registrua dobio akreditaciju ISO 17025 i može testirati sirovine, završne materijale i proizvode i prepoznavati lice. Devedeset i devet testova je obavljeno u 2013. u svrhe testiranja proizvoda ili prepoznavanja lica.

U vezi s etničkim manjinama, ciljne skupine učinkovito koriste mjere uspostavljene za provedbu integracijske politike vlasti za višeetničko moldovsko društvo ( u prvih osam mjeseci 2013. od ukupnog broja izdanih putnih isprava i osobnih iskaznica, oko 25% se odnosilo na etničke manjine). Moldovski građani koji žive u regiji Pridnjestrovje nastavili su tražiti moldovske putne isprave i osobne iskaznice, u skladu s posebnim postupcima za identifikaciju utvrđenim u Odluci Vlade br. 525 od 11. srpnja 2013. o provedbi izmjena Zakona o građanstvu od 2. lipnja 2000. Od kraja srpnja 2013., tim je građanima izdano 239 758 putovnica. Osim toga, organizirani su bilateralni sastanci s mjerodavnim de facto vlastima Pridnjestrovja kako bi se pokrenulo rješavanje pitanja jedinstvenog identifikacijskog broja koji će se koristiti na rodnim listovima koje izdaju de facto tijela.

· Učinkovita provedba zakonodavstva i politika o suzbijanju diskriminacije, provedba mjerodavnih instrumenata UN-a i Vijeća Europe;

Zakon o ravnopravnosti od 25. svibnja 2012., popraćen provedbenim aktima, čini temelj okvir za suzbijanje diskriminacije. Moldovske vlasti počele su sa brzom provedbom tog zakona, kako su potvrdile tijekom razgovora između EU-a i Republike Moldove o ljudskim pravima održanog 16. travnja 2013. Programi osposobljavanja za suce, odvjetnike, djelatnike tijela za provedbu zakona i javnosti provode se ubrzano. Vijeće za ravnopravnost osnovano je uz odgodu u  lipnju 2013. i njegov je predsjednik izabran 23. srpnja te je utvrđeno 31. srpnja 2013. s proračunom od 1,8 milijuna MDL (112,000 EUR) za razdoblje do kraja godine. Izdvojeno je 3,3 milijuna MDL za razdoblje 2014. - 2016. jer se taj iznos smatrao odgovarajućim za aktivnosti predviđene u Strateškom planu 2014.- 2016. koji su pripremili članovi Vijeća uz pomoć Vijeća Europe. Vijeće za ravnopravnost sastalo se da izabere upravu, izradilo je svoju internu dokumentaciju (uz pomoć Vijeća Europe), započelo s razvojem mreže međunarodnih kontakata i pokrenulo opsežno preispitivanje zakonodavstva u području ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije.

Istovremeno su, 11. listopada 2013., Vlada i Parlament suzbili pokušaj nekoliko zastupnika da ospore okvir za suzbijanje diskriminacije koji se oslanja na ukidanje upute na „odnosa koji nisu oni vezani uz brak i obitelj“ u izmjenama Prekršajnog zakona iz svibnja 2013. Svrha je izmjena navodno bila zaštititi djecu i provesti Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (Konvencija iz Lanzarotea) uvođenjem kazni protiv javnog širenja informacija koje imaju „negativan učinak na maloljetnike i/ili promiču prostituciju, pedofiliju i pornografiju“. Vlada je donijela upute za provedbu izmjena u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti i načelima nediskriminacije dok Parlament ne ukine izmjene Prekršajnog zakona. U istom je duhu Pravobranitelj 27. svibnja 2013. pokrenuo građanski postupak protiv odredaba zakona koje su usvojene u autonomnoj regiji Gargauz-Yeri kojima se krše načela ravnopravnosti, poštenja i objektivnosti utjelovljena u Zakon o ravnopravnosti; Sud iz Comrata podržao je djelovanje i ukinuo mjerodavne zakonodavne odredbe 20. lipnja 2013.

Venecijanska komisija Vijeća Europe[35] pohvalila je odluke nacionalnih sudova Republike Moldove kojima se ukidaju zabrane „agresivnog promoviranja homoseksualnosti“ koje su donijele lokalne vlasti i dobrovoljno povlačenje nacrta zakona drugih lokalnih tijela[36], primjećujući da se u odluci Suda uglavnom govori o načelu ravnopravnosti, dok se ne govori o pitanjima seksualne orijentacije i povezanih oblika izražavanja.

U zakonu od 21. prosinca 2012., Republika Moldova priznala je nadležnost Odbora UN-a za uklanjanje rasne diskriminacije za zaprimanje pojedinačnih priopćenja u skladu s članka 14. Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije. Zakon je stupio na snagu 13. svibnja 2013.; 21. kolovoza 2013. Republika Moldova završila je pripreme određivanjem Odbora za međuetničke odnose kao tijela odgovornost za izvješćivanje o provedbi Konvencije. Osim toga, u skladu s Nacionalnim akcijskim planom za ljudska prava, Vlada je pokrenula studiju izvedivosti u cilju potvrđivanja Protokola br. 12. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ETS br. 177). Vlada je donijela i sveobuhvatne mjere za provedbu Zakona o socijalnoj uključenosti osoba s invaliditetom od 30. ožujka 2012. putem novoosnovane socijalne službe „Osobna pomoć“ (430 osobnih pomoćnika, od kojih se 179 financira iz državnog proračuna).

· Učinkovita provedba mjera iz Nacionalnog akcijskog plana za ljudska prava u području borbe protiv diskriminacije (uključujući dodjelu odgovarajućih financijskih sredstava); opće kampanje podizanja svijesti o borbi protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma, i drugih oblika diskriminacije; jačanje odgovornih tijela za politiku borbe protiv diskriminacije i borbu protiv rasizma, ksenofobije i antisemitizma.

Revidirani Nacionalni akcijski plan za ljudska prava 2011. - 2014. i dalje se provodi pod nadzorom Stalne komisije za ljudska prava, uz tehničku potporu Ministarstva pravosuđa. Svako središnje i regionalno tijelo izradilo je i provodi vlastiti akcijski plan za primjenu Nacionalnog akcijskog plana za ljudska prava. U rujnu 2013. Stalna je Komisija odlučila povećati vidljivost svog djelovanja otvaranjem suradnje Vijeću Europe, UN-u i EU-u, Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE); nacionalnim i međunarodnim NVO-ovima. Osim roga, provedene su i preporuke iz izvješća o zemlji koje je pripremio Poseban izvjestitelj o slobodi vjere ili uvjerenja. Povećani su i napori na provedbi Akcijskog plana 2011.-2015. o pomoći Romima, koji su revidirale međunarodne organizacije, organizacijom redovitih osposobljavanja u regijama, održavanjem čestih kontakata lokalnih vlasti, policajaca i liječnika iz okruga s međuministarskom radnom skupinom o provedbi Akcijskog plana, usmjeravanjem pažnje na obrazovnih sektor i uspostavom mreže od 15 posrednika u zajednici Roma (kako je predviđeno u srednjoročnom proračunskom okviru, 33 dodatna posrednika u zajednici počet će se radom u 2014.-2015.)

U Strategiji za reformu pravosudnog sektora dužna je pozornost posvećena reformi institucije Pravobranitelja, Centra za ljudska prava, u cilju jačanja neovisnosti i učinkovitosti, te povezanog Nacionalnog mehanizma za sprječavanje mučenja. Ad hoc radna skupina provela je detaljnu studiju o aktivnostima Centra, uključujući ocjenu njegovog rada, financijskih potreba i mogućih mjera za optimizaciju njegovih aktivnosti. Na temelju njezinih zaključaka, te uz sudjelovanje međunarodnih partnera (kao što je lokalni savjetnik UN-a za ljudska prava i bivši Posebni izvjestitelj UN-a o mučenju) i lokalni NVO-ovi, Ministarstvo pravosuđa izradilo je nacrt zakona o reorganizaciji Centra, o odabiru i imenovanju Pravobranitelja i o uspostavi neovisnosti Pravobranitelja prilikom odabira i imenovanja zaposlenika Centra i odlučivanja o njegovom unutarnjem ustrojstvu i proračunskim pitanjima. Vlada je donijela nacrt zakona 4. rujna 2013. i odmah ga proslijedila Parlamentu. Time je potvrđena volja vlasti za provedbu institucije Pravobranitelja.

Centar je istovremeno uložio napore u poboljšanje njegove učinkovitosti i vjerodostojnosti njegove uloge. Počeo je koristiti svoje pravo dovesti u pitanje ustavnost određenih zakona pred Ustavnim sudom te pokrenuti kazneni postupak pred Sudom ili intervenirati u sudski postupak u obliku amicus curiae, uključujući u postupke suzbijanja diskriminacije. Otvorio je regionalni centar u Varnitsyi, predgrađu Bendera u nadležnosti Moldove, u takozvanoj sigurnosnoj zoni sukoba Pridnjestrovja, u cilju rješavanje zahtjeva lokalno stanovništva i unaprjeđenja suradnje s institucijom Pravobranitelja u Pridnjestrovju.

2.4.2.     Preporuke ocjene učinka

· Nastaviti provoditi Akcijski plan za ljudska prava 2011. - 2014. i nastaviti tražiti uključenje međunarodne zajednice u rješavanje pitanja izbjeglica

Moldovske vlasti nastavile su pokazivati opredijeljenost za i sve bolje rezultate u provedbi Akcijskog plana za ljudska prava 2011.-2014. zahvaljujući značajnim, iako nedovoljnim, proračunskim sredstvima. U rujnu 2013., Stalna komisija za ljudska prava pozvala je međunarodne organizacije kao što su Vijeće Europe, UN, EU, OSCE i međunarodni NVO-ovi na sudjelovanje u njezinim aktivnostima praćenja i ocjenjivanja. Poziv je poslat neposredno nakon što je moldovska vlada objavila svoju namjeru da provedbu Akcijskog plana učini transparentnijom i odgovornom.

· Osigurati učinkovitu provedbu zakonodavstva za suzbijanje diskriminacije, u skladu s europskim i međunarodnim standardima, pripremanjem sveobuhvatnih smjernica i uspostavom funkcionalnog Vijeća za ravnopravnost.

Moldovske vlasti, pravosudne institucije, civilno društvo i stanovništvo općenito pokazuju velik stupanj svijesti o pitanjima suzbijanja diskriminacije, aktualnoj temi u moldovskom društvu. Nakon nesigurne situacije u razdoblju između ožujka i lipnja 2013., brzim osnivanjem Vijeća za ravnopravnost s odgovarajućim proračunom za tekuću godinu potvrđena je volja vlasti da u 2012. provode zakonodavstvo za suzbijanje diskriminacije na održivi način.

· Ustrajati u financijskim naporima u cilju učinkovite i dosljedne provedbe Akcijskog plana za pomoć Romima 2011.-2015.

Kao što je prethodno navedeno, moldovske vlasti dosljedno provode Akcijski plan za pomoć Romima 2011. -2015. Iako uz malo kašnjenje, prethodna obaveza službenog imenovanja posrednika iz romske zajednice podržana je djelotvornim proračunskim obvezama u 2013. Trenutno nema naznaka da se da obveza ne može održati u budućnosti. U tom je pogledu, kao i u području ljudskih prava općenito, suradnja s međunarodnom zajednicom i podrška međunarodne zajednice važan su čimbenik za osiguranje uspješnosti planiranih djelovanja.

· Nastaviti uspješnu suradnju s de facto vlastima u Tiraspolu, što će omogućiti razmjenu informacija o izdavanju isprava te o pitanjima provedbe zakona;

Državna tijela izdaju osobne isprave rezidentima Pridnjestrovja na temelju podataka dostavljenih u skladu s moldovskim zakonom i nakon usporedbe tih podataka s podacima koje posjeduju državna tijela.

Suradnja između Chisinaua i Tiraspola na pitanjima provedbe zakona u skladu sa sporazumom iz 1994. temelji se na pojedinim slučajevima. Sporazum se ,međutim, ne može provoditi onakav kakav je sada s obzirom na napredak Republike Moldove u području ljudskih prava jer ne osigurava dovoljna jamstva za zaštitu osobnih podataka i poštivanje ljudskih prava osumnjičenih osoba prilikom istraga koje provode de facto vlasti regije Pridnjestrovje. Format je potrebno revidirat i aktivnosti su započete u lipnju 2013. na temelju nacrta koji je predložila misija OSCE-a u Republici Moldovi.

· Povećati napore uložene u savladavanje mogućih sigurnosnih i migracijskih izazova i mogućih konačnih rješenja za jačanje kontrole, ne dovodeći u pitanje postupak pregovora „5+2“

U ožujku 2013., moldovski zamjenik premijera zadužen za reintegraciju (politički predstavnik Republike Moldove u „5+2“) poslao je pismo u kojem je obavijesti de facto upravu regije Pridnjestrovje, druge sudionike u procesu „5+2“ i Zajedničku komisiju za kontrolu koja je osnovana na temelju sporazuma o prekidu vatre između Ruske Federacije i Republike Moldove iz 1992. i namjere Republike Moldove da osnuje šest područnih ureda moldovskog UMA-a uz administrativnu granicu s Pridnjestrovjem u cilju boljeg praćenja migracijskih tokova kroz središnji segment granice između Republike Moldove i Ukrajine (u kojima se inače primjenjuju Ukrajinske i pridnjestrovljanske granične kontrole, koje nisu službeno priznate). Ti su području uredi osnovani u listopadu 2013. nakon dodatne informativne kampanje za stanovnike Pridnjestrovja, njihove de facto vlasti i sudionike u procesu „5+2“. U uredima će se registrirati strani državljani koji ulaze u ili izlaze iz državnog područja Republike Moldove kroz tu regiju.

Strani državljani u regiji Pridnjestrovje.(moldovski državljani bez moldovske putovnice), koji žele napustiti državno područje Republike Moldove ili u njega ući kroz područje pod kontrolom Chisinaua, bit će oslobođeni obvezne prijave migracijskim tijelima kada na snagu stupi mjerodavni zakonodavni okvir. Taj mehanizam ne utječe na kretanje stranaca u okviru međunarodno priznatih granica Republike Moldove. Istovremeno su uspostavljene mobilne jedinice za kontrolu moldovske granične policije za vršenje provjera druge linije na području pod kontrolom Chisinaua, s tim da moldovska policija može vršiti takve provjere u takozvanoj sigurnosnoj zoni uz administrativnu granicu.

Prema tome, Republika Moldova unaprijedila je svoju već postojeću politiku uključivosti prema njenim državljanima s prebivalištem u Pridnjestrovju i dopušta im besplatan pristup moldovskom državljanstvu na dobrovoljnoj osnovi (ili besplatno prvotno izdavanje osobnih isprava). S obzirom na to da Republika Moldova ne priznaje isprave o građanskom statusu izdane u Pridnjestrovju, Ministarstvo informacija, tehnologije i komunikacije primjenjuje posebne mjere na potvrđivanje državljanstva podnositelja zahtjeva, u skladu s izmjenama Zakona o državljanstvu iz 2004. i Odlukama Vlade br. 959 od 9. rujna 2005., br. 337 od 10. svibnja 2011. i br. 525 od 11. srpnja 2013. Nastavili su se razgovori s Tiraspolom o pitanjima policijske suradnje: o provedbu mehanizma za razmjenu informacija i o ponovnoj registraciji U Republici Moldovi isprava koje su izdale de facto tijela vlasti Pridnjestrovja. Još jedno važno poboljšanje jest uključivanje elemenata za identifikaciju u cijeloj državi (broj koji izdaje moldovski matični ured) u isprave o građanskom statusu koje izdaju de facto vlasti Pridnjestrovja, jer to ne bi pojednostavilo proces izdavanja moldovskih osobnih isprava rezidentima Pridnjestrovja.

Nadalje, Republika Moldova započela je razgovore s Ukrajinom o razmjeni podataka o strancima koji prelaze granicu i ulaze u Pridnjestrovje iz Ukrajine i planira proširiti praksu zajedničkih kontrola i patrole ukrajinskih graničara uz središnji segment granice između Republike Moldove i Ukrajine. Taj je praksa započela u 2012. na sjevernom dijelu granice, na zajedničkom graničnom prijelazu Rososhany-Briceni i proširuje se na granični prijelaz u Palanci/Mayaci na južnoj granici.

Opća ocjena Bloka 4.: Republika Moldova počela je učinkovitu provedbu značajnih zakonodavnih izmjena uvedenih u prvoj fazi APLVR-a. Moldovske vlasti uložile su značajne napore u provedbu Zakona za osiguranje ravnopravnosti, provedbu Nacionalnog akcijskog plana za ljudska prava, jačanje ureda Pravobranitelja, uspostavu matičnih ureda za prijavu stranaca koji ulaze u zemlju kroz područje Pridnjestrovja i olakšavanje dokumentacije i prikupljanja dokaza o rezidentima Pridnjestrovja. Republika Moldova na zadovoljavajući način je provela radnje tražene u preporukama iz 4. izvješća o APLVR-a i nastavlja učinkovito provoditi mjerodavno zakonodavstvo. Mišljenje je Komisije da je Republika Moldova ispunila mjerila iz druge faze utvrđena u okviru Bloka 4.

3.           Zaključci

Od početka dijaloga o vizama između EU-a i Republike Moldove u lipnju 2010. i otkad su moldovske vlasti predstavile Akcijski plan za liberalizaciju viznog režima (APLV) u siječnju 2011., Komisija je redovito izvještavala Europski parlament i Vijeće o napretku koji je Republika Moldova ostvarila u ispunjavanju mjerila utvrđenih u okviru četiri bloka prve i druge faze APLV-a.

Komisija je nastavila pratiti napredak koji je Republika Moldova ostvarila u mjerodavnim područjima APLV-a putem:

· Sastanka viših dužnosnika u okviru dijaloga između EU-a i Republike Moldove;

· Zajedničkog odbora za olakšavanje izdavanja viza EU-a i Republike Moldove;

· Zajedničkog odbora za ponovni prihvat EU-a i Republike Moldove;

· Zajedničkog pododbora br. 3 EU-a i Republike Moldove;

· Sastanka viših dužnosnika u okviru partnerstva za mobilnost između EU-a i Republike Moldove; i

· Dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Republike Moldove.

U svakom od tih odbora i dijaloga, redovito se razgovara o suradnji između EU-a i Republike Moldove. Na posljednjem sastanku Zajedničkih odbora za olakšavanje izdavanja viza i ponovni prihvat koji je održan 12. lipnja 2013. u Bruxellesu i na kojem su nazočili predstavnici država članica EU-a, Komisija je napomenula da je provedba dvaju sporazuma općenito zadovoljavajuća.

Dijalog između EU-a i Republike Moldove o vizama pokazao se važnim i posebno učinkovitim alatom za provedbu dalekosežnih i ozbiljnih reformi u području pravosuđa i ljudskih prava i dalje, što utječe na područja kao što su vladavina prava i reforma pravosuđa, uključujući financiranje političkih stranaka, preispitivanje imuniteta i modernizacija državne uprave. Osim provedbe mjerila iz APLVR-a, Republika Moldova poduzela je dodatne korake u reformi pravosuđa i ureda javnog tužitelja. Ta se pitanja prate u drugim okvirima razgovora, kao što su Odbor za suradnju, Vijeće za suradnju i nadzirat će se u kontekstu budućeg Programa pristupanja.

Napredak koji je Republika Moldova ostvarila u posljednje tri godine u svim područjima obuhvaćenima APLVR-om već je stabilan i učinkovit. On pokazuje opredijeljenost i kontinuirane napore moldovskih vlada i svih državnih institucija za koje je ispunjavanje mjerila APLVR-a najvažniji nacionalni prioritet.

Treba napomenuti da su u prvoj polovici 2013. u nekoliko ključnih područja okončane reforme APLVR-a, unatoč nestabilnoj političkoj situaciji koja je trajala nekoliko mjeseci, što ukazuje na odgovarajući stupanj dobrog upravljanja i zrelosti javne uprave.

Izmjenama pravila EU-a o vizama uvest će se novi mehanizam za obustavu ukidanja viza kojim se doprinosi očuvanju cjelovitosti procesa liberalizacije viza i osigurava, kao mjera posljednjeg izbora, da bezvizno putovanje neće dovesti do nepravilnosti ili zlouporabe.

Republika Moldova izdvojila je odgovarajuća financijska sredstva i ljudske potencijale kako bi osigurala održivost reformi. Uspostavljen je nacionalni dugoročni, višegodišnji plan. EU također pridonosi tom procesu. U okviru Godišnjeg akcijskog plana EU-a za 2012. za Republiku Moldovu osigurat će se 60 milijuna EUR u obliku sektorske proračunske potpore reformama sektora pravosuđa, s tim da se prva isplata od 15 milijuna EUR planira za studeni 2013.  Programom će se osigurati i 21 milijun EUR isključivo za potporu provedbi Akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima. Osim toga, reforme u ovom sektoru podržava i CIB-ov Program za 2011. – 2013. Provodile su se kontinuirane ciljane informativne kampanje u cilju pojašnjavanja prava i obveza koje proizlaze iz bezviznog putovanja te o pravilima za pristup tržištu rada EU-a. One bi se trebale nastaviti do i nakon liberalizacije viznog režima.

Predstavljena su četiri izvješća o napretku u provedbi APLVR-a (u rujnu 2011., veljači 2012., lipnju 2012. i lipnju 2013.). U četvrtom izvješću o napretku potvrđeno je da je Republika Moldova usklađena sa svim mjerilima iz četiri bloka APLVR-a i utvrđena su djelovanja koja će, ako budu provedena, dovesti do okončanja provedbe svih mjerila za drugu fazu APLVR-a.

Komisija smatra da je od tada Republika Moldova ostvarila nužan napredak za osiguranje učinkovite i održive provedbe preostalih reformi. Poduzeta su sva djelovanja predviđena u okviru četvrtog izvješća o napretku APLVR-a. Zakonodavni okvir i okvir politika, institucionalna i organizacijska načela i provedba postupaka kroz četiri bloka u skladu su s europskim i međunarodnim standardima.

Na temelju ove ocjene, i s obzirom na ishod kontinuiranog praćenja i izvješćivanja koje se provodi od početka dijaloga o  liberalizaciji viznog režima između EU-a i Republike Moldove započetog u lipnju 2010.,  Komisija smatra da Republika Moldova ispunjava sva mjerila predviđena u okviru četiri bloka druge faze APLVR-a. Uzimajući u obzir ukupne odnose između EU-a i Republike Moldove, Komisija će stoga razmotriti, odmah nakon Sastanka na vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu, predstavljanje zakonodavnog prijedloga o izmjenama Uredbe EU-a 539/2001 u skladu s dogovorenom metodologijom u okviru APLVR-a.

Komisija će nastaviti aktivno pratiti kontinuiranu provedbu svih mjerila iz četiri bloka APLVR-a u Republici Moldovi u okviru postojećih struktura za partnerstvo i suradnju i dijalog, ako je nužno, putem ad-hoc mehanizama praćenja.

[1]               Dokument Vijeća 18078/10.

[2]               Oni su sljedeći: (i) sigurnost isprava, uključujući biometrijske podatke; (ii) nezakonite migracije, uključujući ponovni prihvat; (iii) javni red i sigurnost; i (iv) vanjski odnosi i temeljna prava.

[3]               Prvo izvješće o provedbi Akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima u Republici Moldovi, SEC (2011) 1075 završna verzija.

[4]               SWD(2012) 12 završna verzija.

[5]               COM(2012) 348 završna verzija.

[6]               COM(2012) 443 završna verzija.

[7]               COM(2013) 459 završna verzija

[8]               ICAO 9303 „Strojno čitljive putne isprave, Dio 1., strojno čitljive putovnice, svezak 2, Specifikacije za elektroničke putovnice s mogućnošću biometrijske identifikacije“.

[9]               Tehničko izvješće ICAO-a, Izdržljivost strojno čitljivih putovnica (Verzija 3.2, 206.8.30); ISO/IEC 10373-1 SE: 206.5.01 — Osobne iskaznice — Metode ispitivanja — Opća obilježja;Tehničko izvješće ICAO-a, RF Protokol i standardi za testiranje aplikacija za e-putovnice — Dio 2. (Verzija 1.02, 207.2.20); Tehničko izvješće ICAO-a, RF Protokol i standardi za testiranje aplikacija za e-putovnice — Dio 3 (Verzija 1.01, 207.2.20).

[10]             Zakon br. 133 od 8. lipnja 2011.

[11]             Javni registar izvornih osobnih i putnih isprava na internetu.

[12]             1 euro = 17,26 moldovskih leja (MDL) na dan 21. listopada 2013.

[13]             FRONTEX Situacijski centar i glavni inspektorat rumunjske granične policije.

[14]             Ona uključuje: Automobili marke Dacia — 80; ATV — 105; uređaji za termalno snimanje— 32; naprave za dnevno gledanje— 420;naprave za noćno gledanje — 304; prijenosni detektori gamma zračenja i neutrona— 354; ogledala za vršenje provjera— 66; endoscopa — 62;„ Regula 1019“ uređaji za provjeru isprava— 32; i ’Regula 7337’ uređaji za čitanje isprava — 47.

[15]             Odgovarajućim mjerama spriječit će se dodatne prepreke slobodi kretanja stanovnika u Pridnjestrovljanskoj regiji i osigurat će se poštivanje postojećih rješenja u Sigurnosnoj zoni. Mehanizam se primjenjuje samo na strane državljane koji nisu rezidenti Pridnjestovljanske regije i koji prelaze granicu između Ukrajine i Republike Moldove preko Pridnjestrovljanskog segmenta.

[16]             Posebno izvješće EUBAM-a o „Nezakonitim migracijama i trgovanju ljudima na granici između Moldove i Ukrajine u 2012“, 16. srpnja 2013.

[17]             Proračun za Republiku Moldovu:  673 000 EUR.

[18]             Proračun za Republiku Moldovu:  1 200 000 EUR.

[19]             Na snagu je stupilo jedanaest provedbenih protokola između Republike Moldove i država članica EU-a, odnosno s: Estonijom, Mađarskom, Rumunjskom, Slovačkom, Njemačkom, Austrijom, Litvom, Latvijom, Maltom, Danskom, Bugarskom i Češkom Republikom. Potpisan je još jedan Provedbeni protokol sa zemljama Beneluksa (Belgija, Luksemburg, Nizozemska) i bilateralni sporazum o ponovnom prihvatu. U tijeku su pregovori o nacrtu Provedbenih protokola s Grčkom, Finskom, Ujedinjenom Kraljevinom i Švedskom.

[20]             To je palo na 5 % u 2013.

[21]             To je palo na 1,4 % u 2013.

[22]             Kao dio projekta „Jačanje veze između migracije i razvoja: Testiranje integriranog pružatelja usluga migrantima iz Moldove i njihovim zajednicama (NEXUS, Moldova).“

[23]             Nexusova anketa o domaćinstvima, svibanj do kolovoz 2013.

[24]             Seminar o pravu o izbjeglicama za 37 viših službenika granične policije održan je u Cahulu 16. travnja 2013. Prekogranična misija UMA-a i UNHCR-a organizirana je na sjeveru zemlje radi promicanja zaštite izbjeglica u okviru upravljanja granicama i jačanja prekogranične suradnje između Rumunjske i Republike Moldove u tom području. U programu e-učenja modula o uključivanju Europskog kukrikuluma o azilu sudjelovalo je šest sudaca i deset odvjetnika. UMA je s Nacionalnim pravosudnim institutom organizirao sljedeće seminare za suce i tužitelje u području migracija: „Nacionalni i međunarodni standardi u području migracija i pitanja azila” (22. – 23. svibnja 2013.) za 30 sudaca i 7 predstavnika UMA-a; „Nacionalni i međunarodni standardi u području migracija i pitanja azila” (17. – 18. listopada 2013.) za 15 sudaca, 10 tužitelja, 5 odvjetnika, 7 predstavnika UMA-a i 5 prometnih policajaca; i „Prava migranata, izbjeglica i tražitelja azila“ (12. – 13. rujna 2013.) za 30 sudaca.

[25]             To uključuje 8 skupina (55 članova) specijaliziranih za provale, pljačke, krađu, izdavanje i prodavanje krivotvorenog novca, krijumčarenje robe i prijevare; 20 skupina (78 članova) specijaliziranih za gospodarske prijevare; 6 skupina (20 članova) uključenih u trgovanje drogom i 6 skupina (22 člana) specijaliziranih za trgovanje ljudima, prostituciju i nezakonite migracije.

[26]             U okviru projekta kupljeno je u 2013. 5 dozvola za notebookove i2 analitičara, 4 korisničke dozvole za iBazu, 1 dozvola za dizajnera za iBazu i 1 dozvola I2 za tekstualne dijagrame te 8 računala Hewlett Packard usklađenih sa zahtjevima za posao analitičara i drugi specijalizirani uređaji

[27]             http://crima-organizata.mai.gov.md/index-ro.php.

[28]             Stalno tajništvo Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima pokrenulo je web-mjesto o trgovanju ljudima 18. lipnja 2013.; www.antitrafic.gov.md.

[29]             Studija o „Pravima, obnovi i oporavku: Naknada za žrtve trgovanja ljudima u Republici Moldovi,“, koju je pripremio međunarodni stručnjak, dovršena je 5. kolovoza 2013.

[30]             NCK istražuje samo pranje novca, financiranje terorizma, djela korupcije (aktivno/pasivno mito, trgovanje utjecajem) i djela povezana s korupcijom  (zlouporaba ovlasti ili zlouporaba položaja, pretjerane ovlasti ili pretjerane službene ovlasti, krivotvorenje javnih isprava)

[31]             Prilog I. Direktivi Vijeća od 24. lipnja 1988.  o provedbi članka 67. Ugovora (88/361/EEZ).

[32]             http://justice.gov.md/public/files/RAPORT_implementare_PAI_SRSJ_eng_red.04.03.13.pdf

[33]             587 o provjerama osoba, 91 o provjerama vozila, 11 o trgovini drogom, 392 o pretraživanju osoba, 14 o provjeri poduzeća, 18 o organiziranim kriminalnim skupinama, 143 o drugim vrstama kaznenih djela, 16 o pravnoj pomoći i 24 o trgovini drogom i duhanom.

[34]             Na teritoriju Republike Moldove, operacija je uključivala 19 intervencija (u zračnoj luci, graničnim prijelazima, na tržištima itd.) u kojima su utvrđene povrede prava intelektualnog vlasništva. Konačni rezultati još nisu objavljeni.

[35]             Vidi Venecijanska komisiju Vijeća Europe iz lipnja 2013.

[36]             Vidi isto COM(2013) 459 završna verzija, stranica 37