IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o aktivnostima Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji u 2012. /* COM/2013/0782 final */
SADRŽAJ 1........... Uvod.............................................................................................................................. 4 2........... Pregled aktivnosti EGF-a u 2012.................................................................................... 4 3........... Nastavak na Godišnje izvješće
o aktivnostima EGF-a za 2011........................................ 5 4........... Analiza aktivnosti EGF-a u 2012..................................................................................... 5 4,1........ Zaprimljeni zahtjevi......................................................................................................... 5 4.1.1..... Zaprimljeni zahtjevi po sektoru........................................................................................ 6 4.1.2..... Zaprimljeni zahtjevi po zatraženom
iznosu........................................................................ 6 4.1.3..... Zaprimljeni zahtjevi po broju radnika
kojima je namijenjena pomoć.................................. 6 4.1.4..... Zaprimljeni zahtjevi po zatraženom
iznosu po radniku....................................................... 7 4.1.5..... Zaprimljeni zahtjevi po
intervencijskim kriterijima............................................................. 7 4,2........ Odobreni doprinosi......................................................................................................... 7 4.2.1..... Aktivnosti financirane uz pomoć
EGF-a......................................................................... 10 4.2.2..... Komplementarnost s djelovanjima koje
financiraju Strukturni fondovi, u prvom redu Europski socijalni fond (ESF).................................................................................................................................... 10 4,3........ Slučajevi koji ne ispunjavaju
uvjete za financijski doprinos iz EGF-a............................... 11 4,4........ Rezultati postignuti EGF-om.......................................................................................... 11 4.4.1..... Sažetak rezultata i dobre prakse
prijavljene u 2012....................................................... 11 4.4.2..... Pojedinosti o provedenim mjerama
priopćenim u Završnim izvješćima zaprimljenim u 2012. 12 4,5........ Programsko razdoblje 2014.-2020. –
Prijedlog Komisije za novu Uredbu o EGF-u....... 17 4,6........ Financijsko izvješće...................................................................................................... 17 4.6.1..... Financijski doprinos EGF-a.......................................................................................... 17 4.6.2..... Rashodi za tehničku pomoć........................................................................................... 17 4.6.3..... Prijavljene ili zaključene
nepravilnosti............................................................................. 18 4.6.4..... Zaključivanje financijskih
doprinosa iz EGF-a................................................................ 18 4.6.5..... Druga plaćanja............................................................................................................. 21 4,7........ Aktivnosti tehničke pomoći
koje je poduzela Komisija................................................... 21 4.7.1..... Informiranje i oglašavanje.............................................................................................. 21 4.7.2..... Sastanci s nacionalnim vlastima i
zainteresiranim stranama EGF-a................................... 21 4.7.3..... Stvaranje baze znanja – baza podataka
EGF-a i standardizirani postupci u odnosu na zahtjeve za doprinos iz EGF.................................................................................................................................... 21 4.7.4..... Drugi statistički portret EGF-a
za 2007.-2011............................................................... 22 4.7.5..... Privremeno ocjenjivanje EGF-a.................................................................................... 22 4.7.6..... Naknadno ocjenjivanje EGF-a – Prva
faza.................................................................... 22 5........... Trendovi....................................................................................................................... 23 6........... Zaključak..................................................................................................................... 28 IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM
PARLAMENTU I VIJEĆU o aktivnostima Europskog fonda za prilagodbe
globalizaciji u 2012. 1. Uvod Europski fond za prilagodbe globalizaciji
(EGF) osnovan je Uredbom (EZ) br. 1927/2006[1]
kako bi se pokazala solidarnost i pružila potpora radnicima koji su otpušteni
uslijed velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima.
Osmišljen je kao sredstvo za usklađivanje ukupnih dugoročnih koristi
otvorene trgovine u smislu rasta i zapošljavanja i kratkoročnih negativnih
posljedica koje globalizacija može imati u prvom redu na zapošljavanje
najranjivijih i najmanje kvalificiranih radnika. EGF-om se financiraju aktivne
mjere na tržištu rada koje države članice organiziraju kako bi pomogle
otpuštenim radnicima da se vrate na tržište rada i pronađu nove poslove. Pravila su izmijenjena Uredbom (EZ) br. 546/2009
od 18. lipnja 2009.[2]
u cilju učinkovitijeg odgovora na globalnu financijsku i gospodarsku
krizu. Člankom 16.
Uredbe (EZ) br. 1927/2006 traži se od Komisije da svake godine dostavi
Europskom parlamentu i Vijeću kvantitativno i kvalitativno izvješće o
aktivnostima EGF-a u prethodnoj godini. Izvješće bi se trebalo
usredotočiti na rezultate postignute EGF-om i posebno sadržavati podatke u
vezi s podnesenim zahtjevima, usvojenim odlukama, financiranim djelovanjima,
uključujući njihovu komplementarnost s djelovanjima koje financiraju
strukturni fondovi, posebno Europski strukturni fond (ESF) te zaključenju
financijskog doprinosa. Trebalo bi sadržavati i zahtjeve koji su odbijeni zbog
manjka proračunskih sredstava ili neprihvatljivosti. 2. Pregled aktivnosti
EGF-a u 2012. Komisija je u 2012. zaprimila 11 zahtjeva za
doprinos u kojima se od EGF-a traži ukupno 58, 5 milijuna EUR. Pojedinosti o
zahtjevima navedene su u odjeljku 4.1 i u Tablici 1. Proračunsko tijelo donijelo je 19 odluka
za mobilizaciju EGF-a u 2012. u ukupnom iznosu od 73,5 milijuna EUR iz
proračuna EGF-a za 2012. Pojedinosti o odobrenim doprinosima navedene su u
odjeljku 4.2 i u Tablicama 2. i 3. Komisija je zaprimila 41 završni izvještaj o
provedbi doprinosa iz EGF-a u 2012. Pojedinosti o rezultatima navedene su u
odjeljku 4.4 i u Tablici 4. Jedanaest doprinosa iz EGF-a dodijeljenih
prethodnih godina zaključeno je (pojedinosti u odjeljku 4.6.4 i Tablici 6.)
Pojedinosti o tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije (članak 8.
stavak 1. Uredbe o EGF-u) navedene su u odjeljku 4.6.2. i u Tablici 5. Komisija je započela s prvom fazom
naknadnog ocjenjivanja potpisivanjem ugovora s vanjskim pružateljem usluga
(više pojedinosti navedeno je u odjeljku 4.7.6). Europski parlament i Vijeće raspravljali
su o prijedlogu Komisije za buduću Uredbu EGF-a za 2014.- 2020. koji im je
dostavljen u 2011.[3](više
pojedinosti navedeno je u odjeljku 4.5.). 3. Nastavak na Godišnje
izvješće o aktivnostima EGF-a za 2011. Uredba (EZ) br. 546/2009 o izmjeni Uredbe
(EZ) br. 1927/2006 o osnivanju EGF-a Uredba (EZ) br. 546/2009 o izmjeni Uredbe (EZ)
br. 1927/2006 primjenjivala se na zahtjeve za doprinosima iz EGF-a podnesene od
1. svibnja 2009. na dalje. U njoj su propisane privremene i trajne izmjene
izvorne Uredbe o EGF-u[4]. Uredba o izmjenama donijela je značajna
poboljšanja EGF-a osiguravajući državama članicama bolje uvjete za
podnošenje zahtjeva za sufinanciranje iz EGF-a, posebno kao potporu njihovim
odgovorima na negativne posljedice globalne financijske i gospodarske krize na
zapošljavanje. Budući da u Vijeću u 2011. nije
postignut nikakav politički dogovor o produženju privremenog „odstupanja
zbog krize“, ono se prestalo primjenjivati od 31. prosinca 2011. U
preostalom razdoblju primjene Uredbe o EGF-u, odnosno, do 31. prosinca
2013., zahtjevi za pomoći iz EGF-a ne mogu se više opravdavati
financijskom i gospodarskom krizom već samo strukturnim promjenama u
svjetskim trgovinskim tokovima, a stopa sufinanciranja smanjena je na izvornu
stopu od 50 % ukupnih prihvatljivih troškova. Trajne izmjene,
odnosno, smanjenje praga sa 1 000 na 500 otpuštanja i produženje razdoblja
provedbe sa 12 na 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, nastavljaju se
primjenjivati do 31. prosinca 2013. Olakšavanje donošenja odluka o zahtjevima
za doprinos iz EGF-a: postupak podnošenja prijedloga Vijeću i Europskom
parlamentu U 2012. nastavilo se s naporima započetim u 2010. u cilju ubrzanja
postupka odlučivanja u okviru pravila postojeće Uredbe. U ožujku 2012.
održan je poseban seminar za predstavnike država članica u cilju
rješavanja različitih pitanja povezanih s učinkovitom provedbom
Fonda. 4. Analiza aktivnosti
EGF-a u 2012. 4.1. Zaprimljeni
zahtjevi Devet država članica (Irska,
Njemačka, Danska, Španjolska, Švedska, Finska, Italija, Belgija i
Rumunjska) predalo je 11 zahtjeva[5]
koje je Komisija primila u 2012. (vidi Tablicu 1) i koji su se odnosili na 10 403
radnika koji su otpušteni kao rezultat strukturnih promjena u svjetskim
trgovinskim tokovima zbog globalizacije te je u njima od EGF-a traženo
ukupno 58 499 659 EUR. Iznosi još nisu odobreni i indikativni su jer
bi se još uvijek mogli promijeniti u fazi ocjenjivanja. Svih devet država
članica već je prije zatražilo financiranje iz EGF-a. Uredba (EZ) br. 546/2009 donesena 18. lipnja 2009.
primjenjuje se na sve te zahtjeve (tj. 50 % stope sufinanciranja,
razdoblje provedbe od 24 mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva itd.) Tablica
1. — Zahtjevi zaprimljeni u 2012. 4.1.1. Zaprimljeni
zahtjevi po sektoru Tih 11 zahtjeva odnosilo se na šest sektora[6]. Za dva sektora (aktivnosti
pozivnih centara i potrošačka elektronika) zahtjev za doprinos iz EGF-a
po prvi puta je predan u 2012. 4.1.2. Zaprimljeni
zahtjevi po zatraženom iznosu Svaka država članica koja se prijavljuje
za potporu iz EGF-a mora pripremiti usklađeni paket mjera koje najbolje
odgovaraju profilima radnika te odlučiti o iznosu potpore koji će
zatražiti. Uredbom o EGF-u ne preporuča se niti se ograničava ukupan
zatraženi iznos, ali tijekom ocjenjivanja zahtjeva od strane Komisije mogu
nastati pitanja zbog kojih će država članica morati revidirati
predloženi paket prilagođenih usluga, to će utjecati na zatraženi
iznos. Doprinosi iz EGF-a zatraženi u 2012. iznosili
su od 2 620 982 EUR do 12 536 454 EUR (u
prosjeku 5 318 151 EUR). 4.1.3. Zaprimljeni
zahtjevi po broju radnika kojima je namijenjena pomoć Ukupan broj radnika kojima su namijenjene
mjere predložene za sufinanciranje iz EGF-a iznosio je 10 403, što je oko 74 %
ukupnog broja otpuštenih radnika (devet država članica prijavilo je u
jedanaest podnesenih zahtjeva oko 14 000 otpuštanja). Broj radnika bio je u omjeru od 295 do 2 103,
s tim da se pet zahtjeva odnosilo na više od 1 000, a dva zahtjeva na
manje od 500 radnika. Broj radnika pogođenih otpuštanjem može se
razlikovati od broja radnika kojima je namijenjena potpora iz EGF-a jer država
članica koja podnosi zahtjev može odlučiti usmjeriti potporu iz EGF-a
samo na određene skupine radnika, kao što su oni kojima je iznimno teško
ostati na tržištu rada i/ili oni kojima je pomoć najviše potrebna. Neki
od pogođenih radnika mogu primati pomoć izvan EGF-a dok drugi mogu
naći sami posao ili odlučiti otići u prijevremenu mirovinu, što
znači da oni neće biti primatelji mjera EGF-a. 4.1.4. Zaprimljeni
zahtjevi po zatraženom iznosu po radniku Države članice mogu po vlastitom
nahođenju, u okviru Uredbe, predložiti paket prilagođenih usluga za
otpuštene radnike. Zatraženi iznos pogođenom radniku može se stoga
razlikovati ovisno o težini otpuštanja, situaciji na pogođenom tržištu
rada, specifičnim okolnostima radnika kojima su namijenjeni, mjerama koje
je država članica već predvidjela i trošku pružanja usluga u
predmetnoj državi članici ili regiji. To objašnjava zašto su se predloženi
iznosi po radniku razlikovali od oko 2 500 EUR do nešto više od 42 000
EUR uz prosjek od oko 8 688 EUR po radniku. 4.1.5. Zaprimljeni
zahtjevi po intervencijskim kriterijima Svih jedanaest predanih zahtjeva odnosilo se
na potporu radnicima koji su otpušteni kao rezultat velikih strukturnih
promjena u svjetskim trgovinskim tokovima kao rezultat globalizacije. Deset zahtjeva temeljilo se na članku 2.
točki (a) Uredbe o EGF-u, a jedan se zahtjev temeljio na članku 2.
točki (ce) (iznimne okolnosti). 4.2. Odobreni
doprinosi Proračunsko
tijelo je u 2012. donijelo 19 odluka o povlačenju sredstava iz EGF-a za
aktivne mjere politike na tržištu rada na temelju zahtjeva država članica
(vidi Tablice 2. i 3. za pregled i raščlambu profila radnika). Pet od tih
predmetnih zahtjeva predano je u 2012., a 13 ih je zaprimljeno u 2011., dok je
jedan predstavljao odgovor na zahtjev zaprimljen u 2010. Uredba (EZ) br. 546/2009
donesena 18. lipnja 2009. primjenjuje se na 14 od 19 odobrenih doprinosa (tj. 65 %
stope sufinanciranja, razdoblje provedbe od 24 mjeseca od dana podnošenja
zahtjeva itd.) Stopa sufinanciranja za pet zahtjeva predanih u 2012. iznosi 50 %,
a razdoblje provedbe ostaje 24 mjeseca (stalna promjena Uredbe o izmjeni (EZ)
br. 546/2009). Ukupno 19 odobrenih doprinosa bilo je
namijenjeno za 15 700 otpuštenih radnika u jedanaest država članica u
ukupnom iznosu od 73 536 222 EUR plaćenih iz EGF-a (14,7 %
najvećeg godišnjeg iznosa dostupnog EGF-u). Sedam od 19 doprinosa iz EGF-a
odobreno je u prosincu 2012. i isplaćeno u prvom tromjesečju 2013.
(iz proračuna za 2012.). Smanjenje u uvjetima financiranja iz EGF-a u
usporedbi s 2011.(u 2011. je odobreno 128 167 758 EUR za 22
doprinosa) može se u određenoj mjeri objasniti smanjenom stopom
sufinanciranja iz EGF-a (50 % umjesto prethodnih 65%) i smanjenjem broja
novih zahtjeva nakon isteka „odstupanja zbog krize“ krajem 2011. Tablica
2. — Pojedinosti o doprinosima odobrenim u 2012. Tablica
3. — Doprinosi iz EGF-a odobreni u 2012. Profil radnika 4.2.1. Aktivnosti financirane uz pomoć EGF-a U članku 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006
propisano je da se iz EGF-a mogu sufinancirati samo aktivne mjere na tržištu
rada koje su namijenjene ponovnom uključivanju otpuštenih radnika na
tržište rada. Osim toga, navedeno je i da EGF može financirati aktivnosti
pripreme, upravljanja, informiranja i oglašavanja te nadzorne aktivnosti za
njegovo provođenje („provedbene aktivnosti“). Mjere koje su odobrene za 19 doprinosa iz
EFG-a odobrenih u 2012. imale su za cilj ponovno uključiti 15 700
otpuštenih radnika na tržište rada. One su se sastojale uglavnom od intenzivne,
prilagođene pomoći pri traženju zaposlenja i upravljanju predmetima,
raznolikog strukovnog osposobljavanja, mjera osposobljavanja i
prekvalifikacija, različitih privremenih financijskih mjera do razdoblja
ponovnog uključivanja u tržište rada, mentorstva u početnoj fazi rada
na novom ranom mjestu i drugih vrsta aktivnosti kao što su poticanje
poduzetništva/osnivanja poduzeća i jednokratnih poticaja za zapošljavanje. Prilikom pripremanja svojih paketa potpora,
države članice uzele su u obzir podrijetlo, iskustvo i stupanj obrazovanja
radnika, mogućnost mobilnosti i postojeće ili očekivane prilike
za zapošljavanje u predmetnim regijama. 4.2.2. Komplementarnost s djelovanjima koje financiraju Strukturni
fondovi, u prvom redu Europski socijalni fond (ESF) Cilj je EGF-a povećati zapošljivost i
osigurati brzo ponovno uključivanje otpuštenih radnika u rad putem
aktivnih mjera na tržištu rada i tako služiti kao nadopuna ESF-u koji je glavni
instrument EU-a za promicanje zapošljavanja. Općenito,
komplementarnost dvaju fondova proizlazi iz njihove sposobnosti da se tim
pitanjima bave iz dvaju različitih vremenskih perspektiva: dok EGF pruža
prilagođenu pomoć otpuštenim radnicima kao odgovor na specifična
velika otpuštanja, ESF podržava strateške, dugoročne ciljeve (npr.
povećanje ljudskog kapitala, upravljanje promjenama) putem unaprijed
programiranih višegodišnjih programa, sredstava koja se ne mogu
preraspodijeliti na pomoć u kriznim situacijama uzrokovanim masovnim
otpuštanjem. Mjere EGF-a i ESF-a ponekad se međusobno nadopunjuju u cilju
davanja kratkoročnih i dugoročnih rješenja. Odlučujući
kriterij je mogućnost dostupnih instrumenata da učinkovito pomognu
radnicima, a na državama članicama je da odaberu — i da programiraju — instrumente
i djelovanja koji su najbolje prilagođeni za ostvarenje željenih ciljeva. Sadržaj „usklađenog paketa
prilagođenih usluga“ koji će se sufinancirati iz EGF-a mora biti usklađen
s drugim djelovanjima i nadopunjavati ih. Mjere koje će se
sufinancirati iz EGF-a izvan su standardnih djelovanja i praksa je pokazala da
EGF omogućuje državama članicama da ponude otpuštenim radnicima
prilagođeniju i sveobuhvatniju pomoć koja ne bi bila moguća bez
EGF-a, uključujući mjere kojima inače ne bi imali pristup (npr.
srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje). Zahvaljujući EGF-u, države
članice mogu se više usredotočiti na ranjive osobe, kao što su manje
kvalificirani radnici ili oni koji se često sele i pružiti potporu uz
bolji omjer savjetnika i radnika i/ili na duže vrijeme, što ne bi bilo
moguće bez EGF-a. Svime time povećavaju se mogućnosti radnika da
poprave svoju situaciju. Sve države članice moraju uspostaviti
nužne mehanizme kojima će osigurati da nema dvostrukog financiranja iz
financijskih instrumenata EU-a u skladu s člankom 6. stavkom 5. Uredbe
(EZ) br. 1927/2006. 4.3. Slučajevi
koji ne ispunjavaju uvjete za financijski doprinos iz EGF-a Ni Komisija ni Proračunsko tijelo nisu odbili niti jedan zahtjev
država članica za financiranje iz EGF-a. 4.4. Rezultati
postignuti EGF-om Glavni su izvori informacija o rezultatima
postignutim EGF-om završna izvješća koja države članice dostavljaju u
skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Njih nadopunjuju podaci
koje države članice izravno razmjenjuju s Komisijom i za vrijeme sastanaka
i konferencija tijekom godine. Komisija je u 2012. zaprimila završna
izvješća za 41 slučaj sufinanciran iz EGF-a koji su provedeni u
dvanaest država članica do 2012. Na svih 41 slučajeva primjenjivalo
se produženo razdoblje provedbe od 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva
(nakon produženja s 12 na 24 mjeseca uslijed izmjena Uredbe o EGF-u u 2009.) i
svi su imali koristi od stope sufinanciranja iz EGF-a od 65 % (nakon
privremenog porasta s prethodnih 50 %). Glavni rezultati i podaci o kojima su
izvijestile države članice u 2012. sažeti su u ovom odjeljku i u Tablici 4.
Tih će 41 slučajeva biti analizirano i u naknadnom ocjenjivanju EGF-a
čiji je cilj izmjeriti dodanu vrijednost EGF-a i njegov učinak na
otpuštene radnike i tržišta rada (29 slučajeva analizira se u prvoj fazi
ocjenjivanja, a preostalih 12 bit će pokriveno posljednjom fazom - vidi
odjeljak 4.7.6.). Komisija je do 31. prosinca 2012.
zaprimila završna izvješća za 60 slučajeva iz EGF-a, što čini 57 %
od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva do 31. prosinca 2012 (105)[7]. Na temelju podataka iz završnih izvješća
država članica, može se zaključiti da EGF dodaje vrijednost onome što
bi države članice inače mogle učiniti da pomognu otpuštenim
radnicima naći nove poslove i vratiti se na tržište rada. On im
omogućuje da osiguraju mjere za veći broj otpuštenih radnika, na duže
vrijeme i bolje kvalitete nego što bi bilo moguće bez financiranja iz
EGF-a. 4.4.1. Sažetak
rezultata i dobre prakse prijavljene u 2012. Iz završnih izvješća koje je dostavilo dvanaest država
članica očito je da je na kraju razdoblja provedbe EGF-a, 14 333
radnika (50 % od 28 662 radnika koji su koristili pomoć EGF-a)
pronašlo nove poslove ili su postali samozaposleni. To je dobar rezultat
posebno zato što su radnici na koje se primjenjuju sufinancirane mjere EGF-a
uglavnom oni radnici koji imaju većih problema na tržištu rada. Oko 3,7 %
tih radnika još je bilo u školi ili u postupku osposobljavanja, a 44,7 %
je bilo nezaposleno ili neaktivno iz osobnih razloga[8]. U Tablici 4 prikazane su
pojedinosti. Slično kao i u 2011. i u 2010, na rezultate u odnosu na ponovno
uključivanje u rad utjecale su smanjene mogućnosti apsorpcije na
lokalnom i regionalnom tržištu rada kao izravna posljedica globalne krize.
Treba napomenuti i da stopa ponovnog uključivanja u rad zabilježena na
kraju razdoblja provedbe daje sliku situacije zaposlenosti radnika u trenutku
kada su prikupljeni podaci. Iz nje se ne vide podaci o vrsti zaposlenja ili
kvaliteti pronađenog posla i ona se može značajno promijeniti u
kratkom vremenskom razdoblju. Prema podacima zaprimljenim od nekoliko država
članica, stope ponovnog uključivanja u rad obično se
povećaju već par mjeseci nakon podnošenja završnih izvješća i
dalje nastavljaju rasti u srednjem roku, posebno u slučajevima kada
radnici i dalje primaju prilagođenu pomoć nakon razdoblja provedbe
EGF-a na trošak država članica ili uz pomoć ESF-a. Iz toga se vidi da
potpora sufinancirana iz EGF-a može dugoročno imati dodatni pozitivan
utjecaj. 4.4.2. Pojedinosti
o provedenim mjerama priopćenim u Završnim izvješćima zaprimljenim u 2012. Paketi potpore je
koje dvanaest država članica ponudilo otpuštenim radnicima
uključivali su širok opseg prilagođenih mjera za traženje posla,
profesionalnu orijentaciju i prekvalifikacije. Najveći iznosi potrošeni su
na dvije kategorije mjera: osposobljavanje i prekvalifikacija (oko 56,5
milijuna EUR, ili 32% ukupnog broja prilagođenih usluga za svih 41
slučajeva) i plaćanje novčanih naknada radnicima dok
sudjeluju u aktivnim mjerama na tržištu rada (oko 68,5 milijuna EUR ili 38.8%
ukupnog broja prilagođenih usluga u svih 41 slučajeva). Programi
prekvalifikacija i osposobljavanja bili su prilagođeni potrebama i željama
radnika pritom uzimajući u obzir zahtjeve lokalnih ili regionalnih tržišta
rada i potencijalne obećavajućih sektora u budućnosti. U nekim
državama članicama i u nekim slučajevima (npr. u Austriji i Irskoj),
bio je važan naglasak na (tercijarne) kvalifikacije, dok se u drugim državama članicama
radilo o unaprjeđenju tehničkih profila radnika. Ponekad (npr. u
Danskoj) EGF je služio kao podloga za ispitivanje inovativnih mjera koje još
nisu dostupne svim otpuštenim radnicima, a koje bi se, nakon iskustva s EGF-om,
u budućnosti mogle više koristiti. Radnici su u većini slučajeva
mogli dobiti potvrde o već stečenim vještinama ili iskustvima
čime se povećavala njihova vrijednost za buduće poslodavce. Mjere su
uključivale i djelovanja za promicanje poduzetništva i pokretanja
poduzeća (uključene u većinu paketa pomoći) te financijsku
pomoć za putne troškove, troškove osposobljavanja te dnevnice za radnike
dok sudjeluju u aktivnim mjerama na tržištu rada koje su za njih organizirane. Dvanaest država
članica prijavilo je niz zanimljivih činjenica i korisnih podataka
koji su jasno pokazivali da su se osobna situacija, samopouzdanje i
zapošljivost predmetnih radnika značajno popravili zbog pomoći EGF-a
i usluga, iako nisu svi brzo našli novi posao. EGF je državama
članicama omogućio intenzivnije djelovanje u sektorima u kojima je
došlo do otpuštanja, u smislu broja ljudi kojima je pružen pomoć i opsega,
trajanja i kvaliteta potpore, nego što bi bilo moguće bez financijskog
doprinosa iz EGF-a. Fondovi EU-a omogućili su im da fleksibilnije
reagiraju i da u svoje pakete uključe prilagođena, ponekad i
inovativna, djelovanja visoke kvalitete i tako više pozornosti posvete
određenim skupinama stanovništva, kao što su manje kvalificirani
posloprimci kojima je teže pomoći (osobe starije od 50 godina, osobe iz
obitelji migranata, osobe s invaliditetom, osobe s osnovnim obrazovanjem i
vještinama itd.). Posebno su učinkoviti bili sajmovi zapošljavanja koji su
uključivali otpuštene radnike te djelovanja u okviru kojih provedbene
agencije kontaktiraju lokalna poduzeća kako bi s njima pronašle slobodna
radna mjesta za koja još nisu raspisani natječaj kako bi se
osposobljavanje radnika primatelja potpore usmjerilo na vještine potrebne za ta
radna mjesta. Organizacija stažiranja još jedna je aktivnost koja je mogla
dovesti do ponude novih radnih mjesta za radnike EGF-a. U
nekim je državama članicama pomoć iz EGP-a utjecala na cijele
industrijske sektore pa je tako, na primjer, tiskarski/grafički sektor u
Nizozemskoj postao svjesniji potreba starijih radnika nakon njihovog
otpuštanja. U Španjolskoj su kontakti s lokalnim poduzećima doveli do
boljeg razumijevanja tržišta rada u odnosu na tražene profile radnika i vrste i
uvjete postojećih ugovora o radu. Dvanaest država članica provelo je
i aktivnosti informiranja i podizanja svijesti usmjerene na predmetne radnike i
moguće poslodavce, druge zainteresirane strane i informiranu opću
javnost. Te su aktivnosti uključivale članke u lokalnim i društvenim
medijima, promotivne letke i video snimke, web-mjesta i završne konferencije za
označavanje kraja projekata sufinanciranih iz EGF-a. Države članice
smatrale su da je EGF koristan instrument koji im može pomoći da
prevladaju postojeće izazove na tržištu rada u vrijeme proračunske
štednje. Pomoć koja se sufinancira iz EGF-a stoga osigurava veća
ulaganja u vještine koja bi mogle imati pozitivan utjecaj u srednjem i dužem
roku dok se tržišta postupno oporavljaju od krize. Dvanaest država članica naučilo je niz lekcija koje bi se
mogle pokazati korisnima za pripremu i provedbu budućih slučajeva
potpore iz EGF-a. EGF omogućuje državama članicama da što prije
pomognu otpuštenim radnicima: mjere mogu početi odmah nakon objave
budućih otpuštanja. Nizozemska, Austrija, Njemačka i Češka
Republika izvijestile su o svojim pozitivnim iskustvima s ranim početkom.
Preispitivanje i preraspodjela sredstava u okviru mjera za vrijeme provedbe
omogućuju sastavljanje mjera za radnike i bolju potrošnju proračuna.
Danska preporuča da se za postupke nabave zatraži savjet odvjetnika jer je
su rokovi kratki i pravna sigurnost je vrlo važna. Nizozemska je
preporučila da se s pogođenim radnicima rano razgovara o predloženim
mjerama jer je to ključni element koji će ih motivirati i zadržati
njihov interese za poslove i mogućnosti zapošljavanja. Tablica
4. — Završna izvješća zaprimljena u 2012. — pregled rezultata 4.5. Programsko
razdoblje 2014.-2020. – Prijedlog Komisije za novu Uredbu o EGF-u U skladu s člankom 20. Uredbe o EGF-u, Uredba se mora preispitati
do 31. prosinca 2013., što se podudara s krajem višegodišnjeg
financijskog okvira za 2007. do 2013. Na temelju prijedloga Komisije, Europsko
vijeće podržalo je 7./8. veljače 2013. nastavak EGF-a tijekom
sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020.
kao načina za pružanje specifične, jednokratne potpore radnicima koji
su otpušteni kao rezultat velikih strukturnih promjena uslijed globalizacije.
Pojedinosti buduće Uredbe bit će poznate kad ju odobre Vijeće i
Europski parlament. 4.6. Financijsko
izvješće 4.6.1. Financijski
doprinos EGF-a Proračunsko je tijelo u 2012. odobrilo 19
doprinosa iz EGF-a u ukupnom iznosu od 73 536 222 EUR, što
predstavlja 14,7 % maksimalnog dostupnog godišnjeg iznosa (vidi
Tablicu 2). Svih 19 plaćanja isplaćeno je iz proračuna za 2012.,
a posljednjih sedam isplaćeno je na početku 2013. U skladu s člankom 28.
Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006.[9] u kojem je propisan
proračunski okvir EGF-a, EGF ne smije prelaziti najveći godišnji
iznos od 500 milijuna EUR-a, koji se može izvući iz bilo koje
marže koja postoji u okviru globalne granice potrošnje za prethodnu godinu
i/ili iz otkazanih dodijeljenih sredstava za prethodne dvije godine, osim onih
pod poglavljem 1B financijskog okvira. Osim toga, u članku 12. Uredbe o
EGF-u navedeno je da barem 25 % najvećeg iznosa mora ostati dostupno 1.
rujna svake godine za pokrivanje potreba koje bi mogle nastati do kraja godine.
Odobrena sredstva za 2012. prenesena su iz
rezervi za EGF u proračunsku liniju za EGF-u. Na proračunsku liniju
za EGF na početku godine kreditiran je iznos od 50 000 000 EUR.
Izmjenama proračuna dodan je dodatni iznos od 17 657 535 EUR.
Tijekom globalnog prijenosa, utvrđeno je 5 878 687 EUR i
preneseno na EGF. 4.6.2. Rashodi
za tehničku pomoć U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, do 0,35 %
financijskih sredstava raspoloživih za određenu godinu (1,75 milijuna EUR)
može se upotrijebiti na inicijativu Komisije u obliku tehničke pomoći
za pripremu, praćenje, informiranje i stvaranje baze znanja, za
administrativnu i tehničku potporu i reviziju te za aktivnosti kontrole i
ocjenjivanja nužne za provedbu Uredbe EGF-a. Proračunsko tijelo odobrilo
je 4. srpnja 2012. iznos od 730 000 EUR-a za tehničku
pomoć[10]
u vezi s aktivnostima iz Tablice 5. Nije iskorišteno preostalih 1 020 000
EUR potencijalno dostupnih za tehničku pomoć. Početni prijedlog Komisije[11]
od 1 120 000 EUR Proračunsko tijelo je smanjilo na 730 000 EUR,
s tim da smanjenje utjecalo na gotovo sve stavke. Prilikom provedbe
tehničke pomoći Komisija je odlučila dati prednost sastancima s
predstavnicima država članica kako bi se osigurala učinkovita
provedba Fonda i započelo naknadno ocjenjivanje Fonda, u skladu s
planiranim. Tablica 5. — Rashodi za tehničku pomoć u 2012. Opis || Predviđeni iznos EUR*) || Stvarni iznos EUR Informacije (npr. ažuriranje web-mjesta EGF-a na svim jezicima EU-a, objave, audiovizualne aktivnosti) || 130 000 || Nema rashoda (web-mjesto ažurirani službe Komisije) Administrativna i tehnička potpora: - Sastanci sa stručnom skupinom kontaktnih osoba EGF-a Seminar o provedbi EGF-a || 35 000 125 000 || 70 000 181 900 Prikupljanje podataka o praćenju i statistički portret EGF-a) || 20 000 || Nema rashoda (poslove izvršavaju službe Komisije) Stvaranje baze znanja (standardizirani postupci za zahtjeve za EGF) i njihova obrada; stvaranje i racionalizacija baze podataka EGF-a koja sadrži podatke i brojeve slučajeva iz EGF-a ) || 70 000 || Nema rashoda (poslove izvršavaju službe Komisije) (standardizirani postupci odgođeni do proračuna za 2013.) Ocjenjivanje || 350 000 || 476 203 **) Ukupno || 730 000 || 728 103 *) Iznosi nakon Odluke Proračunskog tijela od
4.7.2012. **) 344 810 EUR za 1.
fazu naknadnog ocjenjivanja (članak 17. stavak 1. točka (b) Uredbe o
EGF-u) &
131 393 EUR EUR za završno plaćanje privremenog ocjenjivanja
(članak 17. stavak 1. točka (a) Uredbe o EGF-u). 4.6.3. Prijavljene ili zaključene nepravilnosti U 2012. Komisiji nisu prijavljene nepravilnosti u skladu s Uredbom o
EGF-u. U okviru Uredbe o EGF-u nije bilo zaključenih nepravilnosti u 2012. 4.6.4. Zaključivanje
financijskih doprinosa iz EGF-a U članku 15. stavku 2. Uredbe o EGF-u
propisani su postupci za zaključivanje financijskih doprinosa iz EGF-a. U 2012.
je zaključeno jedanaest slučajeva (prikazanih u tablici 6.). Oni su
provedeni u godinama prije 2012. (razdoblje provedbe od 24 mjeseca od dana
podnošenja zahtjeva; 65 % sufinanciranja iz EGF-a). Stopa provedbe proračuna varirala je
između 1,9 % i preko 100 %. Ukupan iznos nepotrošenih
sredstava vraćenih Komisiji za tih jedanaest slučajeva iznosio je oko
18,1 milijuna EUR (37,8 % doprinosa iz EGF-a u tim slučajevima). Države članice nisu iskoristile cijele
odobrene iznose iz više razloga. Iako se države članice potiče na
realistične procjene proračuna za usklađeni paket
prilagođenih usluga, planiranje još uvijek može biti netočno ili neinformirano.
U početnim izračunima je možda bila uključena previsoka
sigurnosna granica koja se na kraju pokazala nepotrebnom. Broj radnika koji su
željeli sudjelovati u predloženim mjerama u fazi planiranja je precijenjen,
neki su se radnici odlučili za jeftinije mjere umjesto skupljih ili za
kratkoročne mjere umjesto dugoročnih ili su možda našli nove poslove
prije nego što je planirano. Drugi razlozi za nisku potrošnju mogu biti
kašnjenja s provedbom mjera ili neiskorištavanje mogućnosti preraspodjele
iznosa sredstava između različitih stavaka proračuna prilikom
provedbe paketa prilagođenih usluga. Komisija je pomagala državama članicama
redovnim informiranjem i posebnim seminarima za poticanje optimalnog
upravljanja sredstvima. To je značilo da je izvorno visoka stopa povrata
od više od 60% za prve slučajeve značajno smanjena (37,8 %), ali
svejedno ju je potrebno prilagoditi. Očekuje se da će se predviđanje
proračuna za mjere i sudjelovanja radnika u produženom razdoblju od 24
mjeseca poboljšati s iskustvom. Popravlja se i brzina dolaska sredstava EGF-a
na lokaciju, sposobnosti različitih struktura za koordinaciju i provedbu
te kvaliteta komunikacije između nacionalne i regionalne/lokalne razine.
Države članice više koriste mogućnost za preispitivanje svojih
proračuna i preraspodjelu rashoda između različitih mjera i/ili
provedbenih rashoda. I konačno, institucije EU-a ulažu velike napore u
ubrzanje postupaka odlučivanja i isplatu sredstava EGF-a kako bi se
vrijeme i sredstva mogli iskoristiti na optimalan način. Komisija je
održala poseban seminar za predstavnike država članica u ožujku 2012. u
cilju rješavanja pitanja povezanih s rokovima i učinkovitošću
provedbe fonda. Tablica
6. — Slučajevi zaključeni u 2012. 4.6.5. Druga
plaćanja U 2012. nije bilo
drugih plaćanja. 4.7. Aktivnosti
tehničke pomoći koje je poduzela Komisija 4.7.1. Informiranje i obavješćivanje
javnosti Web-mjesto U članku 9. Uredbe (EZ) br. 1927/2006
propisano je da Komisija „uspostavlja internetsku stranicu, dostupnu na svim
jezicima Zajednice, kako bi pružila informacije o EGF-u, upute za podnošenje
zahtjeva kao i ažurirane podatke o prihvaćenim i odbijenim zahtjevima,
ističući ulogu proračunskog tijela.“ U skladu sa zahtjevima iz članka 9., web-mjesto
Komisije o EGF-u[12]
ažurirano je s mjerodavnim podacima u 2012. Na web-mjestu zabilježeno je
253 462 posjeta i pregledalo ga je 32 030 jedinstvenih posjetitelja
(ukupan broj posjeta: 44 630) u 2012. 4.7.2. Sastanci
s nacionalnim vlastima i zainteresiranim stranama EGF-a Devet i deseti sastanak Stručne skupine
kontaktnih osoba Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji kao predstavnika
EGF-a u državama članicama održani su 21. ožujka 2012. i 16. listopada 2012.
u Bruxellesu. Dio svakog sastanka posvećen je raspravama o preispitivanju
postojeće Uredbe o EGF-u, u prijedlogu Komisije za nastavak provedbe u
razdoblju od 2014. do 2020. i pitanjima u vezi s budućom provedbom te su
članovi obaviješteni o pripremama za naknadno ocjenjivanje EGF-a 2007.-2013.
i niz drugih stavaka dnevnog reda. U Bruxellesu je 22. ožujka 2012. održan seminar na
temu rokova za provedbu EGF-a i radi razmjene najbolje prakse za ubrzanje
provedbe mjera za maksimalnu učinkovitost i optimalne rashode. Dana 17. listopada 2012. održan je u Bruxellesu
seminar na kojem se raspravljalo o pitanjima u vezi s provedbom EGF-a,
uključujući učinke krize po sektoru i uspjehe mjera osnivanja
poduzeća u okviru provedbe EGF-a. 4.7.3. Stvaranje
baze znanja – baza podataka EGF-a i standardizirani postupci u odnosu na
zahtjeve za doprinos iz EGF U cilju bilježenja kvantitativnih podataka o
slučajevima EGF-a u statističke svrhe, službe Komisije su 2012.
odobrile bazu podataka EGF-a i pripremile nekoliko obrazaca za lakši unos
podataka o slučajevima u bazu podataka. Za 2013./2014. planiran je razvoj
novog elektroničkog obrasca zahtjeva, uzimajući u obzir pripremne
aktivnosti vanjskih stručnjaka u 2011. (koje se financiraju iz
proračuna za tehničku pomoć za 2011.; završno izvješće
dostavljeno u travnju 2012.) Pomoću novog obrasca zahtjeva standardizirat
će se postupci predavanja zahtjeva i ocjenjivanja i tako će se
skratiti vrijeme od trenutka kada država članica pripremi zahtjev do
donošenja Prijedloga koji je Komisija predala Europskom parlamentu i
Vijeću. U kombinaciji s bazom podataka olakšat će rad Komisije na
analizi, grupiranju i usporedbi činjenica i podataka o slučajevima
EGF-a. Druge aktivnosti informiranja planirane za 2012. U svom prijedlogu za tehničku pomoć
za 2012., Komisija je planirala pripremiti video i neke mape s informacijama o
aktivnostima EGF-a. Zbog proračunskih rezova koje je Proračunsko
tijelo primijenilo u srpnju 2012., te se aktivnosti neće provoditi. 4.7.4. Drugi
statistički portret EGF-a za 2007.-2011. U prvoj polovici 2012. Komisija je objavila drugi statistički portret
EGF-a (2007.-2011.), koji su pripremili vanjski stručnjaci u okviru
proračuna za tehničku pomoć za 2011. 4.7.5. Privremeno
ocjenjivanje EGF-a Rezultati privremenog ocjenjivanja EGF-a, koje
je provedeno u 2011. u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a) Uredbe
o EGF-u, predstavljeni su zainteresiranim stranama EGF-a u Bruxellesu 2. veljače
2012.[13].
Tom se prilikom raspravljalo o glavnim ishodima početne faze EGF-a (2007.-
2009.) i preporukama ocjenjivača koje su u međuvremenu provedene ili
su bile uključene u prijedlog nove Uredbe o EGF-u (2014.-2020.). 4.7.6. Naknadno
ocjenjivanje EGF-a – Prva faza U prvoj fazi naknadnog ocjenjivanja (članak 17. stavak
1. točka (b) Uredbe o EGF-u) ocjenjivat će se dolje navedena 33
slučaja. Ti su slučajevi odabrani na osnovu toga da je Komisija
zaprimila završna izvješća o provedbi do 20. rujna 2012. Sljedeća
skupina slučajeva analizirat će se tijekom završne faze naknadnog
ocjenjivanja (slučajevi čije ćemo završno izvješće imati do
kraja prosinca 2013.[14]).
5. Trendovi Zahvaljujući
sve većem broju slučajeva EGF-a sve je više dostupnih podataka na
temelju kojih se mogu odrediti trendovi u zahtjevima i dobiti pregled smjera
aktivnosti fonda. Podaci iz dolje prikazanih dijagrama i u Prilozima odnose se
na 110 zahtjeva koje su države članice predale od siječnja 2007. do 12. kolovoza 2013.[15] Zatraženo je 471,2 milijuna EUR
(a 416,3 milijuna EUR je već isplaćeno) za pomoć 100 022
radnika (procijenjeni broj radnika u državama članicama). Dijagram 1.:
Broj zaprimljenih prijava, 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.) Izmjene Uredbe o
EGF-u iz 2009., koje su uključivale privremena i stalne promjene, imale su
velik utjecaj na broj zahtjeva koje je zaprimila Europska komisija jer se broj
zahtjeva značajno povećao od svibnja 2009. (kada je stupila na snagu
izmijenjena Uredba o EGF-u) do kraja 2011. U cijelom razdoblju od siječnja
2007. do kolovoza 2013. zaprimljeno je 65 zahtjeva povezanih s krizom i 45
zahtjeva povezanih s trgovinom (bez slučajeva koje su države članice
povukle). Ukupno 82 % zahtjeva zaprimljenih između svibnja 2009. i
kraja 2011. bilo je povezano s globalnom financijskom i gospodarskom krizom. Kao što je navedeno u Prilogu 2., Španjolska je država
članica koja je predala najveći broj zahtjeva za financiranje iz
EGF-a (18 zahtjeva), a nakon nje slijedi Nizozemska (16 zahtjeva), Italija (12
zahtjeva) i Danska (10 zahtjeva). Osam država članica do 12. kolovoza 2013.
još nije bilo zatražilo potporu iz EGF-a. Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg,
Mađarska, Slovačka, Ujedinjena Kraljevina i Hrvatska (koja je
pristupila EU-u 1. srpnja 2013.) Dijagram
2.:
Iznosi EGF-a zatraženi po državi članici, 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.) u milijunima EUR U
cijelom razdoblju između od siječnja 2007. do kolovoza 2013., 20
država članica zatražilo je ukupno 471,2 EUR iz EGF-a (vidi isto tablicu u
Prilogu 2.). Najveći iznos sufinanciranja iz EGF-a zatražila je Danska (63,7
milijuna EUR/ 10 zahtjeva), a nakon nje Irska (63,3 milijuna EUR/7 zahtjeva),
Italija (60,6 milijuna EUR/12 zahtjeva) i Španjolska (57,1 EUR/18
zahtjeva). Iznosi koji još nisu odobreni indikativni su jer bi se još uvijek
mogli promijeniti u fazi ocjenjivanja. Dijagram
3.:
Broj ciljanih radnika po državi članici, 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.) Španjolska
je država članica koja je zatražila pomoć EGF-a za najveći broj
otpuštenih radnika (13 396 za 18 zahtjeva), zatim Italija (12 759
za 12 zahtjeva), Njemačka (11 349 za 7 zahtjeva) i Irska (10 267
za 7 zahtjeva). U drugih 12 zemalja raspon brojeva je od samo 8 000 u
Nizozemskoj do malo ispod 1 800 u Poljskoj. U svakoj od preostalih
četiri države članice koje su predale zahtjeve, broj uključenih
radnika bio je manji od 1 000. Dijagram
4.:
Broj zahtjeva po sektoru (NACE Rev. 2), 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.) U cijelom razdoblju između siječnja 2007.
i kolovoza 2013., EGF je zaprimio zahtjeve otpuštenih radnika u ukupno 35
sektora djelatnosti (vidi isto pregled u Prilogu 1.). Većina tih sektora
odnosila se na proizvodne industrije, ali su uključivali i građevinarstvo
i usluge. Najveći broj zahtjeva odnosio se na četiri proizvodna
sektora: automobilsku industriju (19 zahtjeva ili 17 % ukupno), sektor
strojeva i opreme (12 zahtjeva ili 11 % ukupnog broja), tekstilni sektor (10
zahtjeva ili 9 % ukupnog broja) i tiskarska industrija (9 zahtjeva od 8 %
ukupnog broja). Oko 8 % (9 zahtjeva) odnosilo se na
radnike u široko definiranoj građevinskoj industriji koja obuhvaća
izgradnju zgrada, posebne građevinske djelatnosti i arhitektonske i
inženjerske djelatnosti (broj će se povećati na 13 zahtjeva ili oko 12 %
ako se uključe i građevinski materijali, stolarija i keramika). Za
više od polovice sektora (20 od njih 35), EGF je zaprimio po jedan zahtjev. Dijagram
5.:
Broj ciljanih radnika po sektoru (NACE Rev. 2), 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.) Tih 20 država članica je u svojih 110
zahtjeva uključilo 100 022 otpuštena radnika. Predmetni sektori
uključuju u prvom redu automobilski sektor, s više od 24 000 ciljanih
radnika (23,8 % ukupnog broja predanih zahtjeva), zatim tekstilni sektor
(s više od 11 000 ciljanih radnika ili 11,2 % ukupnog broja predanih
zahtjeva), mobilnih telefoni (nešto više od 10 000 ciljanih radnika ili 10 %
ukupnog broja predanih zahtjeva) i sektor strojeva i opreme (više od 9 000
ciljanih radnika ili 9,1 % ukupnog broja predanih zahtjeva). Dijagram
6.:
Prosječni zatraženi iznosi EGF-a po ciljanom radniku, 2007.-2013.
(do 12. kolovoza 2013.) EUR Prosjek U dijagramu 6. prikazan je prosječan
iznos potpore iz EGF-a po ciljanom radniku (4 711 EUR za ukupno 100 022
radnika u 20 država članica). Potpora EGF-a po ciljanom radniku bila je
najveća u Austriji i Danskoj i iznosila je oko 14 000 EUR u
Austriji i 10 000 EUR u Danskoj. Nasuprot tome, zatražena potpora u Litvi,
Sloveniji i Češkoj Republici bila je manja od 1 000 EUR po radniku. 6. Zaključak Dosadašnji trendovi pokazuju da se zahtjevi za
financiranje iz EGF-a dostavljaju za radnike u sve većem broju sektora.
Države članice su stekle iskustvo u odabiru najprikladnijih mjera,
programiranju pomoći otpuštenim radnicima na učinkovit način i
iskorištavanju EGF-a za ispitivanje novih pristupa. One isto tako sve više
koriste mogućnost preraspodjele sredstava između mjera za vrijeme
provedbe projekta kako bi na najbolji mogući način iskoristile
raspoloživ doprinos. Činjenica da se privremeno „odstupanje
zbog krize“ ne može produžiti nakon kraja 2011. (nije postignuta kvalificirana
većina u Vijeću) ograničila je mogućnosti za pružanje
pomoći EU-a radnicima, unatoč tome što su mnogih od njih još uvijek
pod velikim utjecajem krize. Od 2012. do kraja primjene postojeće
Uredbe o EGF-u (kraj 2013.) nastavit će se primjenjivati trajne promjene u
izmijenjenoj Uredbi (prag smanjen na 500 otpuštanja, razdoblje provedbe
povećano na 24 mjeseca od datuma primjene) i države članica mogu
nastaviti pružati potporu radnicima koji su otpušteni kao rezultat velikih
strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima. Ako se iskoristi potpuni
potencijal EGF-a, u kombinaciji s drugim dostupnim instrumentima i u dogovoru s
glavnim zainteresiranim stranama, radnici koji ispunjavaju uvjete za potporu iz
EGF-a dobit će prilagođenu pomoć čime im se mogućnosti
na tržištu rada povećavaju u srednjem i dužem roku kako se tržišta postupno
oporavljaju od krize. [1] Uredba (EZ) br. 1927/2006 od 20. prosinca 2006. o
osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji, SL L 406, 30.12.2006,
str. 1, kako je izmijenjeno SL L 48, 22.2.2008., str. 82, za sve jezike i SL L 202,
31.7.2008., str. 74, samo za engleski jezik. [2] Uredba (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i
Vijeća od 18. lipnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1927/2006 o osnivaju
Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (SL L 167, 29.6.2009.). [3] COM(2011) 608 završna verzija, 6.10.2011. [4] Privremeno odstupanje od Uredbe o EGF-u na temelju kojeg
se dopuštaju zahtjevi na osnovi globalne financijske i gospodarske krize i
povećanje stope sufinanciranja EGF-a sa 50 % na 65% primjenjivalo se
od 1. svibnja 2009. do 30. prosinca 2011. [5] Jedan
je slučaj, EGF/2012/009 BE/Carsid, naknadno povučen i ponovno uveden 2.
travnja 2013. [6] Automobilski sektor (3), strojevi i oprema (3), osnovni
metali (2), mobilni telefoni (1), potrošačka elektronika (1), aktivnosti
pozivnih centara (1). [7] Ne računajući završno izvješće za jedan
slučaj koji je država članica podnositeljica naknadno povukla. EGF 2007/002
FR Renault. [8] NEET: nisu uključeni u obrazovanje, zapošljavanje
ili osposobljavanje. [9] SL C 139, 14.6.2006., str. 1. [10] SL L 192, 20.7..2012., str. 11. [11] COM(2012.) 160 od 4.4.2012. [12] http://ec.europa.eu/egf
- dostupno na 23 jezika EU-a, uključujući irski [13] Izvješće o privremenom ocjenjivanju dostupno je na
web-mjestu EGF-a (http://ec.europa.eu/egf). Vidi isto poglavlje 4.7.5.
Godišnjeg izvješća EGF-a za 2011. [14] Izvješće o prvoj fazi naknadnog ocjenjivanja mora
biti pripremljeno do 31. prosinca 2013.,
a o završnoj fazi do 31. prosinca 2014. (članak 17. stavak 1.
točka (b) Uredbe o EGF-u). [15] Kada se uzme u obzir 10 slučajeva koje su države
članice povukle, broj se povećava na 120. Povučeni
slučajevi nisu uzeti u obzir u statističkim podacima. Prilog 1. - Zahtjevi za doprinos iz EGF-a prema
gospodarskim djelatnostima do 12. kolovoza 2013. Prilog 2. — Pregled zahtjeva za doprinos iz EGF-a do 12. kolovoza 2013. prema državi članici i vrsti zahtjeva (članak 1. Kriteriji)