SADRŽAJ

1........... Uvod.............................................................................................................................. 4

2........... Pregled aktivnosti EGF-a u 2012.................................................................................... 4

3........... Nastavak na Godišnje izvješće o aktivnostima EGF-a za 2011........................................ 5

4........... Analiza aktivnosti EGF-a u 2012..................................................................................... 5

4,1........ Zaprimljeni zahtjevi......................................................................................................... 5

4.1.1..... Zaprimljeni zahtjevi po sektoru........................................................................................ 6

4.1.2..... Zaprimljeni zahtjevi po zatraženom iznosu........................................................................ 6

4.1.3..... Zaprimljeni zahtjevi po broju radnika kojima je namijenjena pomoć.................................. 6

4.1.4..... Zaprimljeni zahtjevi po zatraženom iznosu po radniku....................................................... 7

4.1.5..... Zaprimljeni zahtjevi po intervencijskim kriterijima............................................................. 7

4,2........ Odobreni doprinosi......................................................................................................... 7

4.2.1..... Aktivnosti financirane uz pomoć EGF-a......................................................................... 10

4.2.2..... Komplementarnost s djelovanjima koje financiraju Strukturni fondovi, u prvom redu Europski socijalni fond (ESF).................................................................................................................................... 10

4,3........ Slučajevi koji ne ispunjavaju uvjete za financijski doprinos iz EGF-a............................... 11

4,4........ Rezultati postignuti EGF-om.......................................................................................... 11

4.4.1..... Sažetak rezultata i dobre prakse prijavljene u 2012....................................................... 11

4.4.2..... Pojedinosti o provedenim mjerama priopćenim u Završnim izvješćima zaprimljenim u 2012. 12

4,5........ Programsko razdoblje 2014.-2020. – Prijedlog Komisije za novu Uredbu o EGF-u....... 17

4,6........ Financijsko izvješće...................................................................................................... 17

4.6.1..... Financijski doprinos EGF-a.......................................................................................... 17

4.6.2..... Rashodi za tehničku pomoć........................................................................................... 17

4.6.3..... Prijavljene ili zaključene nepravilnosti............................................................................. 18

4.6.4..... Zaključivanje financijskih doprinosa iz EGF-a................................................................ 18

4.6.5..... Druga plaćanja............................................................................................................. 21

4,7........ Aktivnosti tehničke pomoći koje je poduzela Komisija................................................... 21

4.7.1..... Informiranje i oglašavanje.............................................................................................. 21

4.7.2..... Sastanci s nacionalnim vlastima i zainteresiranim stranama EGF-a................................... 21

4.7.3..... Stvaranje baze znanja – baza podataka EGF-a i standardizirani postupci u odnosu na zahtjeve za doprinos iz EGF.................................................................................................................................... 21

4.7.4..... Drugi statistički portret EGF-a za 2007.-2011............................................................... 22

4.7.5..... Privremeno ocjenjivanje EGF-a.................................................................................... 22

4.7.6..... Naknadno ocjenjivanje EGF-a – Prva faza.................................................................... 22

5........... Trendovi....................................................................................................................... 23

6........... Zaključak..................................................................................................................... 28

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o aktivnostima Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji u 2012.

1.           Uvod

Europski fond za prilagodbe globalizaciji (EGF) osnovan je Uredbom (EZ) br. 1927/2006[1] kako bi se pokazala solidarnost i pružila potpora radnicima koji su otpušteni uslijed velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima. Osmišljen je kao sredstvo za usklađivanje ukupnih dugoročnih koristi otvorene trgovine u smislu rasta i zapošljavanja i kratkoročnih negativnih posljedica koje globalizacija može imati u prvom redu na zapošljavanje najranjivijih i najmanje kvalificiranih radnika. EGF-om se financiraju aktivne mjere na tržištu rada koje države članice organiziraju kako bi pomogle otpuštenim radnicima da se vrate na tržište rada i pronađu nove poslove.

Pravila su izmijenjena Uredbom (EZ) br. 546/2009 od 18. lipnja 2009.[2] u cilju učinkovitijeg odgovora na globalnu financijsku i gospodarsku krizu.

Člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1927/2006 traži se od Komisije da svake godine dostavi Europskom parlamentu i Vijeću kvantitativno i kvalitativno izvješće o aktivnostima EGF-a u prethodnoj godini. Izvješće bi se trebalo usredotočiti na rezultate postignute EGF-om i posebno sadržavati podatke u vezi s podnesenim zahtjevima, usvojenim odlukama, financiranim djelovanjima, uključujući njihovu komplementarnost s djelovanjima koje financiraju strukturni fondovi, posebno Europski strukturni fond (ESF) te zaključenju financijskog doprinosa. Trebalo bi sadržavati i zahtjeve koji su odbijeni zbog manjka proračunskih sredstava ili neprihvatljivosti.

2.           Pregled aktivnosti EGF-a u 2012.

Komisija je u 2012. zaprimila 11 zahtjeva za doprinos u kojima se od EGF-a traži ukupno 58, 5 milijuna EUR. Pojedinosti o zahtjevima navedene su u odjeljku 4.1 i u Tablici 1.

Proračunsko tijelo donijelo je 19 odluka za mobilizaciju EGF-a u 2012. u ukupnom iznosu od 73,5 milijuna EUR iz proračuna EGF-a za 2012. Pojedinosti o odobrenim doprinosima navedene su u odjeljku 4.2 i u Tablicama 2. i 3.

Komisija je zaprimila 41 završni izvještaj o provedbi doprinosa iz EGF-a u 2012. Pojedinosti o rezultatima navedene su u odjeljku 4.4 i u Tablici 4.

Jedanaest doprinosa iz EGF-a dodijeljenih prethodnih godina zaključeno je (pojedinosti u odjeljku 4.6.4 i Tablici 6.) Pojedinosti o tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije (članak 8. stavak 1. Uredbe o EGF-u) navedene su u odjeljku 4.6.2. i u Tablici 5.

Komisija je započela s prvom fazom naknadnog ocjenjivanja potpisivanjem ugovora s vanjskim pružateljem usluga (više pojedinosti navedeno je u odjeljku 4.7.6).

Europski parlament i Vijeće raspravljali su o prijedlogu Komisije za buduću Uredbu EGF-a za 2014.- 2020. koji im je dostavljen u 2011.[3](više pojedinosti navedeno je u odjeljku 4.5.).

3.           Nastavak na Godišnje izvješće o aktivnostima EGF-a za 2011.

Uredba (EZ) br. 546/2009 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1927/2006 o osnivanju EGF-a

Uredba (EZ) br. 546/2009 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1927/2006 primjenjivala se na zahtjeve za doprinosima iz EGF-a podnesene od 1. svibnja 2009. na dalje. U njoj su propisane privremene i trajne izmjene izvorne Uredbe o EGF-u[4].

Uredba o izmjenama donijela je značajna poboljšanja EGF-a osiguravajući državama članicama bolje uvjete za podnošenje zahtjeva za sufinanciranje iz EGF-a, posebno kao potporu njihovim odgovorima na negativne posljedice globalne financijske i gospodarske krize na zapošljavanje.

Budući da u Vijeću u 2011. nije postignut nikakav politički dogovor o produženju privremenog „odstupanja zbog krize“, ono se prestalo primjenjivati od 31. prosinca 2011. U preostalom razdoblju primjene Uredbe o EGF-u, odnosno, do 31. prosinca 2013., zahtjevi za pomoći iz EGF-a ne mogu se više opravdavati financijskom i gospodarskom krizom već samo strukturnim promjenama u svjetskim trgovinskim tokovima, a stopa sufinanciranja smanjena je na izvornu stopu od 50 % ukupnih prihvatljivih troškova. Trajne izmjene, odnosno, smanjenje praga sa 1 000 na 500 otpuštanja i produženje razdoblja provedbe sa 12 na 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, nastavljaju se primjenjivati do 31. prosinca 2013.

Olakšavanje donošenja odluka o zahtjevima za doprinos iz EGF-a: postupak podnošenja prijedloga Vijeću i Europskom parlamentu

U 2012. nastavilo se s naporima započetim u 2010. u cilju ubrzanja postupka odlučivanja u okviru pravila postojeće Uredbe. U ožujku 2012. održan je poseban seminar za predstavnike država članica u cilju rješavanja različitih pitanja povezanih s učinkovitom provedbom Fonda.

4.           Analiza aktivnosti EGF-a u 2012.

4.1.        Zaprimljeni zahtjevi

Devet država članica (Irska, Njemačka, Danska, Španjolska, Švedska, Finska, Italija, Belgija i Rumunjska) predalo je 11 zahtjeva[5] koje je Komisija primila u 2012. (vidi Tablicu 1) i koji su se odnosili na 10 403 radnika koji su otpušteni kao rezultat strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima  zbog globalizacije te je u njima od EGF-a traženo ukupno 58 499 659 EUR. Iznosi još nisu odobreni i indikativni su jer bi se još uvijek mogli promijeniti u fazi ocjenjivanja. Svih devet država članica već je prije zatražilo financiranje iz EGF-a.

Uredba (EZ) br. 546/2009 donesena 18. lipnja 2009. primjenjuje se na sve te zahtjeve (tj. 50 % stope sufinanciranja, razdoblje provedbe od 24 mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva itd.)

Tablica 1. — Zahtjevi zaprimljeni u 2012.

4.1.1.     Zaprimljeni zahtjevi po sektoru

Tih 11 zahtjeva odnosilo se na šest sektora[6]. Za dva sektora (aktivnosti pozivnih centara i potrošačka elektronika)  zahtjev za doprinos iz EGF-a po prvi puta je predan u 2012.

4.1.2.     Zaprimljeni zahtjevi po zatraženom iznosu

Svaka država članica koja se prijavljuje za potporu iz EGF-a mora pripremiti usklađeni paket mjera koje najbolje odgovaraju profilima radnika te odlučiti o iznosu potpore koji će zatražiti. Uredbom o EGF-u ne preporuča se niti se ograničava ukupan zatraženi iznos, ali tijekom ocjenjivanja zahtjeva od strane Komisije mogu nastati pitanja zbog kojih će država članica morati revidirati predloženi paket prilagođenih usluga, to će utjecati na zatraženi iznos.

Doprinosi iz EGF-a zatraženi u 2012. iznosili su od 2 620 982 EUR do 12 536 454 EUR (u prosjeku 5 318 151 EUR).

4.1.3.     Zaprimljeni zahtjevi po broju radnika kojima je namijenjena pomoć

Ukupan broj radnika kojima su namijenjene mjere predložene za sufinanciranje iz EGF-a iznosio je 10 403, što je oko 74 % ukupnog broja otpuštenih radnika (devet država članica prijavilo je  u jedanaest podnesenih zahtjeva oko 14 000 otpuštanja).

Broj radnika bio je u omjeru od 295 do 2 103, s tim da se pet zahtjeva odnosilo na više od 1 000, a dva zahtjeva na manje od 500 radnika. Broj radnika pogođenih otpuštanjem može se razlikovati od broja radnika kojima je namijenjena potpora iz EGF-a jer država članica koja podnosi zahtjev može odlučiti usmjeriti potporu iz EGF-a samo na određene skupine radnika, kao što su oni kojima je iznimno teško ostati na tržištu rada i/ili oni kojima je pomoć najviše potrebna. Neki od  pogođenih radnika mogu primati pomoć izvan EGF-a dok drugi mogu naći sami posao ili odlučiti otići u prijevremenu mirovinu, što znači da oni neće biti primatelji mjera EGF-a.

4.1.4.     Zaprimljeni zahtjevi po zatraženom iznosu po radniku

Države članice mogu po vlastitom nahođenju, u okviru Uredbe, predložiti paket prilagođenih usluga  za otpuštene radnike. Zatraženi iznos pogođenom radniku može se stoga razlikovati ovisno o težini otpuštanja, situaciji na pogođenom tržištu rada, specifičnim okolnostima radnika kojima su namijenjeni, mjerama koje je država članica već predvidjela i trošku pružanja usluga u predmetnoj državi članici ili regiji. To objašnjava zašto su se predloženi iznosi po radniku razlikovali od oko 2 500 EUR do nešto više od 42 000 EUR uz prosjek od oko 8 688 EUR po radniku.

4.1.5.     Zaprimljeni zahtjevi po intervencijskim kriterijima

Svih jedanaest predanih zahtjeva odnosilo se na potporu radnicima koji su otpušteni kao rezultat velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima kao rezultat globalizacije.

Deset zahtjeva temeljilo se na članku 2. točki (a) Uredbe o EGF-u, a jedan se zahtjev temeljio na članku 2. točki (ce) (iznimne okolnosti).

4.2.        Odobreni doprinosi

Proračunsko tijelo je u 2012. donijelo 19 odluka o povlačenju sredstava iz EGF-a za aktivne mjere politike na tržištu rada na temelju zahtjeva država članica (vidi Tablice 2. i 3. za pregled i raščlambu profila radnika). Pet od tih predmetnih zahtjeva predano je u 2012., a 13 ih je zaprimljeno u 2011., dok je jedan predstavljao odgovor na zahtjev zaprimljen u 2010. Uredba (EZ) br. 546/2009 donesena 18. lipnja 2009. primjenjuje se na 14 od 19 odobrenih doprinosa (tj. 65 % stope sufinanciranja, razdoblje provedbe od 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva itd.) Stopa sufinanciranja za pet zahtjeva predanih u 2012. iznosi 50 %, a razdoblje provedbe ostaje 24 mjeseca (stalna promjena Uredbe o izmjeni (EZ) br. 546/2009).

Ukupno 19 odobrenih doprinosa bilo je namijenjeno za 15 700 otpuštenih radnika u jedanaest država članica u ukupnom iznosu od 73 536 222 EUR plaćenih iz EGF-a (14,7 % najvećeg godišnjeg iznosa dostupnog EGF-u). Sedam od 19 doprinosa iz EGF-a odobreno je u prosincu 2012. i isplaćeno u prvom tromjesečju 2013. (iz proračuna za 2012.).

Smanjenje u uvjetima financiranja iz EGF-a u usporedbi s 2011.(u 2011. je odobreno 128 167 758 EUR za 22 doprinosa) može se u određenoj mjeri objasniti smanjenom stopom sufinanciranja iz EGF-a (50 % umjesto prethodnih 65%) i smanjenjem broja novih zahtjeva nakon isteka „odstupanja zbog krize“ krajem 2011.

Tablica 2. — Pojedinosti o doprinosima odobrenim u 2012.

Tablica 3. — Doprinosi iz EGF-a odobreni u 2012. Profil radnika

4.2.1.     Aktivnosti financirane uz pomoć EGF-a

U članku 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006 propisano je da se iz EGF-a mogu sufinancirati samo aktivne mjere na tržištu rada koje su namijenjene ponovnom uključivanju otpuštenih radnika na tržište rada. Osim toga, navedeno je i da EGF može financirati aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i oglašavanja te nadzorne aktivnosti za njegovo provođenje („provedbene aktivnosti“).

Mjere koje su odobrene za 19 doprinosa iz EFG-a odobrenih u 2012. imale su za cilj ponovno uključiti 15 700 otpuštenih radnika na tržište rada. One su se sastojale uglavnom od intenzivne, prilagođene pomoći pri traženju zaposlenja i upravljanju predmetima, raznolikog strukovnog osposobljavanja, mjera osposobljavanja i prekvalifikacija, različitih privremenih financijskih mjera do razdoblja ponovnog uključivanja u tržište rada, mentorstva u početnoj fazi rada na novom ranom mjestu i drugih vrsta aktivnosti kao što su poticanje poduzetništva/osnivanja poduzeća i jednokratnih poticaja za zapošljavanje.

Prilikom pripremanja svojih paketa potpora, države članice uzele su u obzir podrijetlo, iskustvo i stupanj obrazovanja radnika, mogućnost mobilnosti i postojeće ili očekivane prilike za zapošljavanje u predmetnim regijama.

4.2.2.     Komplementarnost s djelovanjima koje financiraju Strukturni fondovi, u prvom redu Europski socijalni fond (ESF)

Cilj je EGF-a povećati zapošljivost i osigurati brzo ponovno uključivanje otpuštenih radnika u rad putem aktivnih mjera na tržištu rada i tako služiti kao nadopuna ESF-u koji je glavni instrument EU-a za promicanje zapošljavanja. Općenito, komplementarnost dvaju fondova proizlazi iz njihove sposobnosti da se tim pitanjima bave iz dvaju različitih vremenskih perspektiva: dok EGF pruža prilagođenu pomoć otpuštenim radnicima kao odgovor na specifična velika otpuštanja, ESF podržava strateške, dugoročne ciljeve (npr. povećanje ljudskog kapitala, upravljanje promjenama) putem unaprijed programiranih višegodišnjih programa, sredstava koja se ne mogu preraspodijeliti na pomoć u kriznim situacijama uzrokovanim masovnim otpuštanjem. Mjere EGF-a i ESF-a ponekad se međusobno nadopunjuju u cilju davanja kratkoročnih i dugoročnih rješenja. Odlučujući kriterij je mogućnost dostupnih instrumenata da učinkovito pomognu radnicima, a na državama članicama je da odaberu — i da programiraju — instrumente i djelovanja koji su najbolje prilagođeni za ostvarenje željenih ciljeva.

Sadržaj „usklađenog paketa prilagođenih usluga“ koji će se sufinancirati iz EGF-a mora biti usklađen s drugim djelovanjima i nadopunjavati ih. Mjere koje će se sufinancirati iz EGF-a izvan su standardnih djelovanja i praksa je pokazala da EGF omogućuje državama članicama da ponude otpuštenim radnicima prilagođeniju i sveobuhvatniju pomoć koja ne bi bila moguća bez EGF-a, uključujući mjere kojima inače ne bi imali pristup (npr. srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje). Zahvaljujući EGF-u, države članice mogu se više usredotočiti na ranjive osobe, kao što su manje kvalificirani radnici ili oni koji se često sele i pružiti potporu uz bolji omjer savjetnika i radnika i/ili na duže vrijeme, što ne bi bilo moguće bez EGF-a. Svime time povećavaju se mogućnosti radnika da poprave svoju situaciju.

Sve države članice moraju uspostaviti nužne mehanizme kojima će osigurati da nema dvostrukog financiranja iz financijskih instrumenata EU-a u skladu s člankom 6. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1927/2006.

4.3.        Slučajevi koji ne ispunjavaju uvjete za financijski doprinos iz EGF-a

Ni Komisija ni Proračunsko tijelo nisu odbili niti jedan zahtjev država članica za financiranje iz EGF-a.

4.4.        Rezultati postignuti EGF-om

Glavni su izvori informacija o rezultatima postignutim EGF-om završna izvješća koja države članice dostavljaju u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Njih nadopunjuju podaci koje države članice izravno razmjenjuju s Komisijom i za vrijeme sastanaka i konferencija tijekom godine.

Komisija je u 2012. zaprimila završna izvješća za 41 slučaj sufinanciran iz EGF-a koji su provedeni u dvanaest država članica do 2012. Na svih 41 slučajeva primjenjivalo se produženo razdoblje provedbe od 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva (nakon produženja s 12 na 24 mjeseca uslijed izmjena Uredbe o EGF-u u 2009.) i svi su imali koristi od stope sufinanciranja iz EGF-a od 65 % (nakon privremenog porasta s prethodnih 50 %).

Glavni rezultati i podaci o kojima su izvijestile države članice u 2012. sažeti su u ovom odjeljku i u Tablici 4. Tih će 41 slučajeva biti analizirano i u naknadnom ocjenjivanju EGF-a čiji je cilj izmjeriti dodanu vrijednost EGF-a i njegov učinak na otpuštene radnike i tržišta rada (29 slučajeva analizira se u prvoj fazi ocjenjivanja, a preostalih 12 bit će pokriveno posljednjom fazom - vidi odjeljak 4.7.6.).

Komisija je do 31. prosinca 2012. zaprimila završna izvješća za 60 slučajeva iz EGF-a, što čini 57 % od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva do 31. prosinca 2012 (105)[7].

Na temelju podataka iz završnih izvješća država članica, može se zaključiti da EGF dodaje vrijednost onome što bi države članice inače mogle učiniti da pomognu otpuštenim radnicima naći nove poslove i vratiti se na tržište rada. On im omogućuje da osiguraju mjere za veći broj otpuštenih radnika, na duže vrijeme i bolje kvalitete nego što bi bilo moguće bez financiranja iz EGF-a.

4.4.1.     Sažetak rezultata i dobre prakse prijavljene u 2012.

Iz završnih izvješća koje je dostavilo dvanaest država članica očito je da je na kraju razdoblja provedbe EGF-a, 14 333 radnika (50 % od 28 662 radnika koji su koristili pomoć EGF-a) pronašlo nove poslove ili su postali samozaposleni. To je dobar rezultat posebno zato što su radnici na koje se primjenjuju sufinancirane mjere EGF-a uglavnom oni radnici koji imaju većih problema na tržištu rada. Oko 3,7 % tih radnika još je bilo u školi ili u postupku osposobljavanja, a 44,7 % je bilo nezaposleno ili neaktivno iz osobnih razloga[8]. U Tablici 4 prikazane su pojedinosti.

Slično kao i u 2011. i u 2010, na rezultate u odnosu na ponovno uključivanje u rad utjecale su smanjene mogućnosti apsorpcije na lokalnom i regionalnom tržištu rada kao izravna posljedica globalne krize. Treba napomenuti i da stopa ponovnog uključivanja u rad zabilježena na kraju razdoblja provedbe daje sliku situacije zaposlenosti radnika u trenutku kada su prikupljeni podaci. Iz nje se ne vide podaci o vrsti zaposlenja ili kvaliteti pronađenog posla i ona se može značajno promijeniti u kratkom vremenskom razdoblju. Prema podacima zaprimljenim od nekoliko država članica, stope ponovnog uključivanja u rad obično se povećaju već par mjeseci nakon podnošenja završnih izvješća i dalje nastavljaju rasti u srednjem roku, posebno u slučajevima kada radnici i dalje primaju prilagođenu pomoć nakon razdoblja provedbe EGF-a na trošak država članica ili uz pomoć ESF-a. Iz toga se vidi da potpora sufinancirana iz EGF-a može dugoročno imati dodatni pozitivan utjecaj.

4.4.2.     Pojedinosti o provedenim mjerama priopćenim u Završnim izvješćima zaprimljenim u 2012.

Paketi potpore je koje dvanaest država članica ponudilo otpuštenim radnicima uključivali su širok opseg prilagođenih mjera za traženje posla, profesionalnu orijentaciju i prekvalifikacije. Najveći iznosi potrošeni su na dvije kategorije mjera: osposobljavanje i prekvalifikacija (oko 56,5 milijuna EUR, ili 32% ukupnog broja prilagođenih usluga za svih 41 slučajeva) i plaćanje novčanih naknada radnicima dok sudjeluju u aktivnim mjerama na tržištu rada (oko 68,5 milijuna EUR ili 38.8% ukupnog broja prilagođenih usluga u svih 41 slučajeva).

Programi prekvalifikacija i osposobljavanja bili su prilagođeni potrebama i željama radnika pritom uzimajući u obzir zahtjeve lokalnih ili regionalnih tržišta rada i potencijalne obećavajućih sektora u budućnosti. U nekim državama članicama i u nekim slučajevima (npr. u Austriji i Irskoj), bio je važan naglasak na (tercijarne) kvalifikacije, dok se u drugim državama članicama radilo o unaprjeđenju tehničkih profila radnika. Ponekad (npr. u Danskoj) EGF je služio kao podloga za ispitivanje inovativnih mjera koje još nisu dostupne svim otpuštenim radnicima, a koje bi se, nakon iskustva s EGF-om, u budućnosti mogle više koristiti. Radnici su u većini slučajeva mogli dobiti potvrde o već stečenim vještinama ili iskustvima čime se povećavala njihova vrijednost za buduće poslodavce.

Mjere su uključivale i djelovanja za promicanje poduzetništva i pokretanja poduzeća (uključene u većinu paketa pomoći) te financijsku pomoć za putne troškove, troškove osposobljavanja te dnevnice za radnike dok sudjeluju u aktivnim mjerama na tržištu rada koje su za njih organizirane.

Dvanaest država članica prijavilo je niz zanimljivih činjenica i korisnih podataka koji su jasno pokazivali da su se osobna situacija, samopouzdanje i zapošljivost predmetnih radnika značajno popravili zbog pomoći EGF-a i usluga, iako nisu svi brzo našli novi posao.

EGF je državama članicama omogućio intenzivnije djelovanje u sektorima u kojima je došlo do otpuštanja, u smislu broja ljudi kojima je pružen pomoć i opsega, trajanja i kvaliteta potpore, nego što bi bilo moguće bez financijskog doprinosa iz EGF-a. Fondovi EU-a omogućili su im da fleksibilnije reagiraju i da u svoje pakete uključe prilagođena, ponekad i inovativna, djelovanja visoke kvalitete i tako više pozornosti posvete određenim skupinama stanovništva, kao što su manje kvalificirani posloprimci kojima je teže pomoći (osobe starije od 50 godina, osobe iz obitelji migranata, osobe s invaliditetom, osobe s osnovnim obrazovanjem i vještinama itd.). Posebno su učinkoviti bili sajmovi zapošljavanja koji su uključivali otpuštene radnike te djelovanja u okviru kojih provedbene agencije kontaktiraju lokalna poduzeća kako bi s njima pronašle slobodna radna mjesta za koja još nisu raspisani natječaj kako bi se osposobljavanje radnika primatelja potpore usmjerilo na vještine potrebne za ta radna mjesta. Organizacija stažiranja još jedna je aktivnost koja je mogla dovesti do ponude novih radnih mjesta za radnike EGF-a.

U nekim je državama članicama pomoć iz EGP-a utjecala na cijele industrijske sektore pa je tako, na primjer, tiskarski/grafički sektor u Nizozemskoj postao svjesniji potreba starijih radnika nakon njihovog otpuštanja. U Španjolskoj su kontakti s lokalnim poduzećima doveli do boljeg razumijevanja tržišta rada u odnosu na tražene profile radnika i vrste i uvjete postojećih ugovora o radu. Dvanaest država članica provelo je i aktivnosti informiranja i podizanja svijesti usmjerene na predmetne radnike i moguće poslodavce, druge zainteresirane strane i informiranu opću javnost. Te su aktivnosti uključivale članke u lokalnim i društvenim medijima, promotivne letke i video snimke, web-mjesta i završne konferencije za označavanje kraja projekata sufinanciranih iz EGF-a.

Države članice smatrale su da je EGF koristan instrument koji im može pomoći da prevladaju postojeće izazove na tržištu rada u vrijeme proračunske štednje. Pomoć koja se sufinancira iz EGF-a stoga osigurava veća ulaganja u vještine koja bi mogle imati pozitivan utjecaj u srednjem i dužem roku dok se tržišta postupno oporavljaju od krize.

Dvanaest država članica naučilo je niz lekcija koje bi se mogle pokazati korisnima za pripremu i provedbu budućih slučajeva potpore iz EGF-a. EGF omogućuje državama članicama da što prije pomognu otpuštenim radnicima: mjere mogu početi odmah nakon objave budućih otpuštanja. Nizozemska, Austrija, Njemačka i Češka Republika izvijestile su o svojim pozitivnim iskustvima s ranim početkom. Preispitivanje i preraspodjela sredstava u okviru mjera za vrijeme provedbe omogućuju sastavljanje mjera za radnike i bolju potrošnju proračuna. Danska preporuča da se za postupke nabave zatraži savjet odvjetnika jer je su rokovi kratki i pravna sigurnost je vrlo važna. Nizozemska je preporučila da se s pogođenim radnicima rano razgovara o predloženim mjerama jer je to ključni element koji će ih motivirati i zadržati njihov interese za poslove i mogućnosti zapošljavanja.

Tablica 4. — Završna izvješća zaprimljena u 2012. — pregled rezultata

4.5.        Programsko razdoblje 2014.-2020. – Prijedlog Komisije za novu Uredbu o EGF-u        

U skladu s člankom 20. Uredbe o EGF-u, Uredba se mora preispitati do 31. prosinca 2013., što se podudara s krajem višegodišnjeg financijskog okvira za 2007. do 2013. Na temelju prijedloga Komisije, Europsko vijeće podržalo je 7./8. veljače 2013. nastavak EGF-a tijekom sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. kao načina za pružanje specifične, jednokratne potpore radnicima koji su otpušteni kao rezultat velikih strukturnih promjena uslijed globalizacije. Pojedinosti buduće Uredbe bit će poznate kad  ju odobre Vijeće i Europski parlament.

4.6.        Financijsko izvješće

4.6.1.     Financijski doprinos EGF-a

Proračunsko je tijelo u 2012. odobrilo 19 doprinosa iz EGF-a u ukupnom iznosu od 73 536 222 EUR, što predstavlja 14,7 % maksimalnog dostupnog godišnjeg iznosa (vidi Tablicu 2). Svih 19 plaćanja isplaćeno je iz proračuna za 2012., a posljednjih sedam isplaćeno je na početku 2013.

U skladu s člankom 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006.[9] u kojem je propisan proračunski okvir EGF-a, EGF ne smije prelaziti najveći godišnji iznos od 500 milijuna EUR-a, koji se može izvući iz bilo koje marže koja postoji u okviru globalne granice potrošnje za prethodnu godinu i/ili iz otkazanih dodijeljenih sredstava za prethodne dvije godine, osim onih pod poglavljem 1B financijskog okvira. Osim toga, u članku 12. Uredbe o EGF-u navedeno je da barem 25 % najvećeg iznosa mora ostati dostupno 1. rujna svake godine za pokrivanje potreba koje bi mogle nastati do kraja godine.

Odobrena sredstva za 2012. prenesena su iz rezervi za EGF u proračunsku liniju za EGF-u. Na proračunsku liniju za EGF na početku godine kreditiran je iznos od 50 000 000 EUR. Izmjenama proračuna dodan je dodatni iznos od 17 657 535 EUR. Tijekom globalnog prijenosa, utvrđeno je  5 878 687 EUR i preneseno na EGF.

4.6.2.     Rashodi za tehničku pomoć

U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, do 0,35 % financijskih sredstava raspoloživih za određenu godinu (1,75 milijuna EUR) može se upotrijebiti na inicijativu Komisije u obliku tehničke pomoći za pripremu, praćenje, informiranje i stvaranje baze znanja, za administrativnu i tehničku potporu i reviziju te za aktivnosti kontrole i ocjenjivanja nužne za provedbu Uredbe EGF-a. Proračunsko tijelo odobrilo je 4. srpnja 2012. iznos od 730 000 EUR-a za tehničku pomoć[10] u vezi s aktivnostima iz Tablice 5. Nije iskorišteno preostalih 1 020 000 EUR potencijalno dostupnih za tehničku pomoć.

Početni prijedlog Komisije[11] od 1 120 000 EUR Proračunsko tijelo je smanjilo na 730 000 EUR, s tim da smanjenje utjecalo na gotovo sve stavke. Prilikom provedbe tehničke pomoći Komisija je odlučila dati prednost sastancima s predstavnicima država članica kako bi se osigurala učinkovita provedba Fonda i započelo naknadno ocjenjivanje Fonda, u skladu s planiranim.

Tablica 5. — Rashodi za tehničku pomoć u 2012.

Opis || Predviđeni iznos EUR*) || Stvarni iznos EUR

Informacije (npr. ažuriranje web-mjesta EGF-a na svim jezicima EU-a, objave, audiovizualne aktivnosti) || 130 000 || Nema rashoda (web-mjesto ažurirani službe Komisije)

Administrativna i tehnička potpora: - Sastanci sa stručnom skupinom kontaktnih osoba EGF-a Seminar o provedbi EGF-a || 35 000 125 000 || 70 000 181 900

Prikupljanje podataka o praćenju i statistički portret EGF-a) || 20 000 || Nema rashoda (poslove izvršavaju službe Komisije)

Stvaranje baze znanja  (standardizirani postupci za zahtjeve za EGF) i njihova obrada; stvaranje i racionalizacija baze podataka EGF-a koja sadrži podatke i brojeve slučajeva iz EGF-a ) || 70 000 || Nema rashoda (poslove izvršavaju službe Komisije) (standardizirani postupci odgođeni do proračuna za 2013.)

Ocjenjivanje || 350 000 || 476 203 **)

Ukupno || 730 000 || 728 103

*)            Iznosi nakon Odluke Proračunskog tijela od 4.7.2012.

**) 344 810 EUR za 1. fazu naknadnog ocjenjivanja (članak 17. stavak 1. točka (b) Uredbe o EGF-u) & 131 393 EUR EUR za završno plaćanje privremenog ocjenjivanja  (članak 17. stavak 1. točka (a) Uredbe o EGF-u).

4.6.3.     Prijavljene ili zaključene nepravilnosti

U 2012. Komisiji nisu prijavljene nepravilnosti u skladu s Uredbom o EGF-u. U okviru Uredbe o EGF-u nije bilo zaključenih nepravilnosti u 2012.

4.6.4.     Zaključivanje financijskih doprinosa iz EGF-a

U članku 15. stavku 2. Uredbe o EGF-u propisani su postupci za zaključivanje financijskih doprinosa iz EGF-a. U 2012. je zaključeno jedanaest slučajeva (prikazanih u tablici 6.). Oni su provedeni u godinama prije 2012. (razdoblje provedbe od 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva; 65 % sufinanciranja iz EGF-a).

Stopa provedbe proračuna varirala je između 1,9 % i preko 100 %. Ukupan iznos nepotrošenih sredstava vraćenih Komisiji za tih jedanaest slučajeva iznosio je oko 18,1 milijuna EUR (37,8 % doprinosa iz EGF-a u tim slučajevima).

Države članice nisu iskoristile cijele odobrene iznose iz više razloga. Iako se države članice potiče na realistične procjene proračuna za usklađeni paket prilagođenih usluga, planiranje još uvijek može biti netočno ili neinformirano. U početnim izračunima je možda bila uključena previsoka sigurnosna granica koja se na kraju pokazala nepotrebnom. Broj radnika koji su željeli sudjelovati u predloženim mjerama u fazi planiranja je precijenjen, neki su se radnici odlučili za jeftinije mjere umjesto skupljih ili za kratkoročne mjere umjesto dugoročnih ili su možda našli nove poslove prije nego što je planirano. Drugi razlozi za nisku potrošnju mogu biti kašnjenja s provedbom mjera ili neiskorištavanje mogućnosti preraspodjele iznosa sredstava između različitih stavaka proračuna prilikom provedbe paketa prilagođenih usluga.

Komisija je pomagala državama članicama redovnim informiranjem i posebnim seminarima za poticanje optimalnog upravljanja sredstvima. To je značilo da je izvorno visoka stopa povrata od više od 60% za prve slučajeve značajno smanjena (37,8 %), ali svejedno ju je potrebno prilagoditi.

Očekuje se da će se predviđanje proračuna za mjere i sudjelovanja radnika u produženom razdoblju od 24 mjeseca poboljšati s iskustvom. Popravlja se i brzina dolaska sredstava EGF-a na lokaciju, sposobnosti različitih struktura za koordinaciju i provedbu te kvaliteta komunikacije između nacionalne i regionalne/lokalne razine. Države članice više koriste mogućnost za preispitivanje svojih proračuna i preraspodjelu rashoda između različitih mjera i/ili provedbenih rashoda. I konačno, institucije EU-a ulažu velike napore u ubrzanje postupaka odlučivanja i isplatu sredstava EGF-a kako bi se vrijeme i sredstva mogli iskoristiti na optimalan način. Komisija je održala poseban seminar za predstavnike država članica u ožujku 2012. u cilju rješavanja pitanja povezanih s rokovima i učinkovitošću provedbe fonda.

Tablica 6. — Slučajevi zaključeni u 2012.

4.6.5.     Druga plaćanja

U 2012. nije bilo drugih plaćanja.

4.7.        Aktivnosti tehničke pomoći koje je poduzela Komisija

4.7.1.     Informiranje i obavješćivanje javnosti

Web-mjesto

U članku 9. Uredbe (EZ) br. 1927/2006 propisano je da Komisija „uspostavlja internetsku stranicu, dostupnu na svim jezicima Zajednice, kako bi pružila informacije o EGF-u, upute za podnošenje zahtjeva kao i ažurirane podatke o prihvaćenim i odbijenim zahtjevima, ističući ulogu proračunskog tijela.“

U skladu sa zahtjevima iz članka 9., web-mjesto Komisije o EGF-u[12] ažurirano je s mjerodavnim podacima u 2012. Na web-mjestu zabilježeno je 253 462 posjeta i pregledalo ga je 32 030 jedinstvenih posjetitelja (ukupan broj posjeta: 44 630) u 2012.

4.7.2.     Sastanci s nacionalnim vlastima i zainteresiranim stranama EGF-a

Devet i deseti sastanak Stručne skupine kontaktnih osoba Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji kao predstavnika EGF-a u državama članicama održani su 21. ožujka 2012. i 16. listopada 2012. u Bruxellesu. Dio svakog sastanka posvećen je raspravama o preispitivanju postojeće Uredbe o EGF-u, u prijedlogu Komisije za nastavak provedbe u razdoblju od 2014. do 2020. i pitanjima u vezi s budućom provedbom te su članovi obaviješteni o pripremama za naknadno ocjenjivanje EGF-a 2007.-2013. i niz drugih stavaka dnevnog reda.

U Bruxellesu je 22. ožujka 2012. održan seminar na temu rokova za provedbu EGF-a i radi razmjene najbolje prakse za ubrzanje provedbe mjera za maksimalnu učinkovitost i optimalne rashode.

Dana 17. listopada 2012. održan je u Bruxellesu seminar na kojem se raspravljalo o pitanjima u vezi s provedbom EGF-a, uključujući učinke krize po sektoru i uspjehe mjera osnivanja poduzeća u okviru provedbe EGF-a.

4.7.3.     Stvaranje baze znanja – baza podataka EGF-a i standardizirani postupci u odnosu na zahtjeve za doprinos iz EGF         

U cilju bilježenja kvantitativnih podataka o slučajevima EGF-a u statističke svrhe, službe Komisije su 2012. odobrile bazu podataka EGF-a i pripremile nekoliko obrazaca za lakši unos podataka o slučajevima u bazu podataka. Za 2013./2014. planiran je razvoj novog elektroničkog obrasca zahtjeva, uzimajući u obzir pripremne aktivnosti vanjskih stručnjaka u 2011. (koje se financiraju iz proračuna za tehničku pomoć za 2011.; završno izvješće dostavljeno u travnju 2012.)

Pomoću novog obrasca zahtjeva standardizirat će se postupci predavanja zahtjeva i ocjenjivanja i tako će se skratiti vrijeme od trenutka kada država članica pripremi zahtjev do donošenja Prijedloga koji je Komisija predala Europskom parlamentu i Vijeću. U kombinaciji s bazom podataka olakšat će rad Komisije na analizi, grupiranju i usporedbi činjenica i podataka o slučajevima EGF-a.

Druge aktivnosti informiranja planirane za 2012.

U svom prijedlogu za tehničku pomoć za 2012., Komisija je planirala pripremiti video i neke mape s informacijama o aktivnostima EGF-a. Zbog proračunskih rezova koje je Proračunsko tijelo primijenilo u srpnju 2012., te se aktivnosti neće provoditi.

4.7.4.     Drugi statistički portret EGF-a za 2007.-2011.

U prvoj polovici 2012. Komisija je objavila drugi statistički portret EGF-a (2007.-2011.), koji su pripremili vanjski stručnjaci u okviru proračuna za tehničku pomoć za 2011.

4.7.5.     Privremeno ocjenjivanje EGF-a

Rezultati privremenog ocjenjivanja EGF-a, koje je provedeno u 2011. u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o EGF-u, predstavljeni su zainteresiranim stranama EGF-a u Bruxellesu 2. veljače 2012.[13]. Tom se prilikom raspravljalo o glavnim ishodima početne faze EGF-a (2007.- 2009.) i preporukama ocjenjivača koje su u međuvremenu provedene ili su bile uključene u prijedlog nove Uredbe o EGF-u (2014.-2020.).

4.7.6.     Naknadno ocjenjivanje EGF-a – Prva faza           

U prvoj fazi naknadnog ocjenjivanja (članak 17. stavak 1. točka (b) Uredbe o EGF-u) ocjenjivat će se dolje navedena 33 slučaja. Ti su slučajevi odabrani na osnovu toga da je Komisija zaprimila završna izvješća o provedbi do 20. rujna 2012. Sljedeća skupina slučajeva analizirat će se tijekom završne faze naknadnog ocjenjivanja (slučajevi čije ćemo završno izvješće imati do kraja prosinca 2013.[14]).

5.           Trendovi

Zahvaljujući sve većem broju slučajeva EGF-a sve je više dostupnih podataka na temelju kojih se mogu odrediti trendovi u zahtjevima i dobiti pregled smjera aktivnosti fonda. Podaci iz dolje prikazanih dijagrama i u Prilozima odnose se na 110 zahtjeva koje su države članice predale od siječnja 2007. do 12. kolovoza 2013.[15] Zatraženo je 471,2 milijuna EUR (a 416,3 milijuna EUR je već isplaćeno) za pomoć 100 022 radnika (procijenjeni broj radnika u državama članicama).

Dijagram 1.: Broj zaprimljenih prijava, 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.)

Izmjene Uredbe o EGF-u iz 2009., koje su uključivale privremena i stalne promjene, imale su velik utjecaj na broj zahtjeva koje je zaprimila Europska komisija jer se broj zahtjeva značajno povećao od svibnja 2009. (kada je stupila na snagu izmijenjena Uredba o EGF-u) do kraja 2011. U cijelom razdoblju od siječnja 2007. do kolovoza 2013. zaprimljeno je 65 zahtjeva povezanih s krizom i 45 zahtjeva povezanih s trgovinom (bez slučajeva koje su države članice povukle). Ukupno 82 % zahtjeva zaprimljenih između svibnja 2009. i kraja 2011. bilo je povezano s globalnom financijskom i gospodarskom krizom.

Kao što je navedeno u Prilogu 2., Španjolska je država članica koja je predala najveći broj zahtjeva za financiranje iz EGF-a (18 zahtjeva), a nakon nje slijedi Nizozemska (16 zahtjeva), Italija (12 zahtjeva) i Danska (10 zahtjeva). Osam država članica do 12. kolovoza 2013. još nije bilo zatražilo potporu iz EGF-a. Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Slovačka, Ujedinjena Kraljevina i Hrvatska (koja je pristupila EU-u 1. srpnja 2013.)

Dijagram 2.: Iznosi EGF-a zatraženi po državi članici, 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.)

u milijunima EUR

U cijelom razdoblju između od siječnja 2007. do kolovoza 2013., 20 država članica zatražilo je ukupno 471,2 EUR iz EGF-a (vidi isto tablicu u Prilogu 2.). Najveći iznos sufinanciranja iz EGF-a zatražila je Danska (63,7 milijuna EUR/ 10 zahtjeva), a nakon nje Irska (63,3 milijuna EUR/7 zahtjeva), Italija (60,6 milijuna EUR/12 zahtjeva) i Španjolska  (57,1 EUR/18 zahtjeva). Iznosi koji još nisu odobreni indikativni su jer bi se još uvijek mogli promijeniti u fazi ocjenjivanja.

Dijagram 3.: Broj ciljanih radnika po državi članici, 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.)

Španjolska je država članica koja je zatražila pomoć EGF-a za najveći broj otpuštenih radnika (13 396 za 18 zahtjeva), zatim Italija (12 759 za 12 zahtjeva), Njemačka (11 349 za 7 zahtjeva) i Irska (10 267 za 7 zahtjeva). U drugih 12 zemalja raspon brojeva je od samo 8 000 u Nizozemskoj do malo ispod 1 800 u Poljskoj. U svakoj od preostalih četiri države članice koje su predale zahtjeve, broj uključenih radnika bio je manji od 1 000.

Dijagram 4.: Broj zahtjeva po sektoru (NACE Rev. 2), 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.)

U cijelom razdoblju između siječnja 2007. i kolovoza 2013., EGF je zaprimio zahtjeve otpuštenih radnika u ukupno 35 sektora djelatnosti (vidi isto pregled u Prilogu 1.). Većina tih sektora odnosila se na proizvodne industrije, ali su uključivali i građevinarstvo i usluge. Najveći broj zahtjeva odnosio se na četiri proizvodna sektora: automobilsku industriju (19 zahtjeva ili 17 % ukupno), sektor strojeva i opreme (12 zahtjeva ili 11 % ukupnog broja), tekstilni sektor (10 zahtjeva ili 9 % ukupnog broja) i tiskarska industrija (9 zahtjeva od 8 % ukupnog broja).

Oko 8 % (9 zahtjeva) odnosilo se na radnike u široko definiranoj građevinskoj industriji koja obuhvaća izgradnju zgrada, posebne građevinske djelatnosti i arhitektonske i inženjerske djelatnosti (broj će se povećati na 13 zahtjeva ili oko 12 % ako se uključe i građevinski materijali, stolarija i keramika). Za više od polovice sektora (20 od njih 35), EGF je zaprimio po jedan zahtjev.

Dijagram 5.: Broj ciljanih radnika po sektoru (NACE Rev. 2), 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.)

Tih 20 država članica je u svojih 110 zahtjeva uključilo 100 022 otpuštena radnika. Predmetni sektori uključuju u prvom redu automobilski sektor, s više od 24 000 ciljanih radnika (23,8 % ukupnog broja predanih zahtjeva), zatim tekstilni sektor (s više od 11 000 ciljanih radnika ili 11,2 % ukupnog broja predanih zahtjeva), mobilnih telefoni (nešto više od 10 000 ciljanih radnika ili 10 % ukupnog broja predanih zahtjeva) i sektor strojeva i opreme (više od 9 000 ciljanih radnika ili 9,1 % ukupnog broja predanih zahtjeva).

 Dijagram 6.: Prosječni zatraženi iznosi EGF-a po ciljanom radniku, 2007.-2013. (do 12. kolovoza 2013.)

EUR                                                                                                  Prosjek

U dijagramu 6. prikazan je prosječan iznos potpore iz EGF-a po ciljanom radniku (4 711 EUR za ukupno 100 022 radnika u 20 država članica). Potpora EGF-a po ciljanom radniku bila je najveća u  Austriji i Danskoj i iznosila je oko 14 000 EUR u Austriji i 10 000 EUR u Danskoj. Nasuprot tome, zatražena potpora u Litvi, Sloveniji i Češkoj Republici bila je manja od 1 000 EUR po radniku.

6.           Zaključak

Dosadašnji trendovi pokazuju da se zahtjevi za financiranje iz EGF-a dostavljaju za radnike u sve većem broju sektora. Države članice su stekle iskustvo u odabiru najprikladnijih mjera, programiranju pomoći otpuštenim radnicima na učinkovit način i iskorištavanju EGF-a za ispitivanje novih pristupa. One isto tako sve više koriste mogućnost preraspodjele sredstava između mjera za vrijeme provedbe projekta kako bi na najbolji mogući način iskoristile raspoloživ doprinos.

Činjenica da se privremeno „odstupanje zbog krize“ ne može produžiti nakon kraja 2011. (nije postignuta kvalificirana većina u Vijeću) ograničila je mogućnosti za pružanje pomoći EU-a radnicima, unatoč tome što su mnogih od njih još uvijek pod velikim utjecajem krize.

Od 2012. do kraja primjene postojeće Uredbe o EGF-u (kraj 2013.) nastavit će se primjenjivati trajne promjene u izmijenjenoj Uredbi (prag smanjen na 500 otpuštanja, razdoblje provedbe povećano na 24 mjeseca od datuma primjene) i države članica mogu nastaviti pružati potporu radnicima koji su otpušteni kao rezultat velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima. Ako se iskoristi potpuni potencijal EGF-a, u kombinaciji s drugim dostupnim instrumentima i u dogovoru s glavnim zainteresiranim stranama, radnici koji ispunjavaju uvjete za potporu iz EGF-a dobit će prilagođenu pomoć čime im se mogućnosti na tržištu rada povećavaju u srednjem i dužem roku kako se tržišta postupno oporavljaju od krize.

[1]               Uredba (EZ) br. 1927/2006 od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji, SL L 406, 30.12.2006, str. 1, kako je izmijenjeno SL L 48, 22.2.2008., str. 82, za sve jezike i SL L 202, 31.7.2008., str. 74, samo za engleski jezik.

[2]               Uredba (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1927/2006 o osnivaju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (SL L 167, 29.6.2009.).

[3]               COM(2011) 608 završna verzija, 6.10.2011.

[4]               Privremeno odstupanje od Uredbe o EGF-u na temelju kojeg se dopuštaju zahtjevi na osnovi globalne financijske i gospodarske krize i povećanje stope sufinanciranja EGF-a sa 50 % na 65% primjenjivalo se od 1. svibnja 2009. do 30. prosinca 2011.

[5]               Jedan je slučaj, EGF/2012/009 BE/Carsid, naknadno povučen i ponovno uveden 2. travnja 2013.

[6]               Automobilski sektor (3), strojevi i oprema (3), osnovni metali (2), mobilni telefoni (1), potrošačka elektronika (1), aktivnosti pozivnih centara (1).

[7]               Ne računajući završno izvješće za jedan slučaj koji je država članica podnositeljica naknadno povukla. EGF 2007/002 FR Renault.

[8]               NEET: nisu uključeni u obrazovanje, zapošljavanje ili osposobljavanje.

[9]               SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

[10]             SL L 192, 20.7..2012., str. 11.

[11]             COM(2012.) 160 od 4.4.2012.

[12]             http://ec.europa.eu/egf - dostupno na 23 jezika EU-a, uključujući irski

[13]             Izvješće o privremenom ocjenjivanju dostupno je na web-mjestu EGF-a (http://ec.europa.eu/egf).

                Vidi isto poglavlje 4.7.5. Godišnjeg izvješća EGF-a za 2011.

[14]             Izvješće o prvoj fazi naknadnog ocjenjivanja mora biti pripremljeno do 31. prosinca 2013., a o završnoj fazi do 31. prosinca 2014. (članak 17. stavak 1. točka (b) Uredbe o EGF-u).

[15]             Kada se uzme u obzir 10 slučajeva koje su države članice povukle, broj se povećava na 120. Povučeni slučajevi nisu uzeti u obzir u statističkim podacima.

Prilog 1. - Zahtjevi za doprinos iz EGF-a prema gospodarskim djelatnostima do 12. kolovoza 2013.

Prilog 2. — Pregled zahtjeva za doprinos iz EGF-a do 12. kolovoza 2013. prema državi članici i vrsti zahtjeva (članak 1. Kriteriji)