SADRŽAJ

1........... Uvod.............................................................................................................................. 4

2........... Stanje u školama............................................................................................................ 4

2.1........ Alicante.......................................................................................................................... 4

2.2........ Bergen........................................................................................................................... 4

2.3........ Bruxelles........................................................................................................................ 4

2.4........ Culham........................................................................................................................... 5

2.5........ Frankfurt........................................................................................................................ 5

2.6........ Karlsruhe....................................................................................................................... 6

2.7........ Luxembourg................................................................................................................... 6

2.8........ Mol................................................................................................................................ 6

2.9........ München........................................................................................................................ 6

2.10...... Varese........................................................................................................................... 6

3........... Proračunska kretanja i izazovi......................................................................................... 7

4........... Politička kretanja i izazovi............................................................................................... 8

4.1........ Akreditirane škole.......................................................................................................... 8

4.2........ Prenatrpanost/infrastruktura............................................................................................ 9

4.3........ Sudjelovanje država članica u troškovima........................................................................ 9

4.4........ Školarine - kategorija III............................................................................................... 10

4.5........ Pravni slučajevi............................................................................................................. 10

4.6........ Unutarnja revizija.......................................................................................................... 10

5........... Pedagoška i organizacijska kretanja i izazovi................................................................. 11

5.1........ Reforma europske mature (bakalaureat)........................................................................ 11

5.2........ Aktivnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (SEN)..................... 11

5.3........ Organizacija nastave u ciklusu srednjoškolskog obrazovanja.......................................... 12

6........... Budući izazovi............................................................................................................... 12

1.           Uvod

Godina 2012. bila je relativno stabilna godina za sustav europskih škola (ESS) s ciljem da se zadrži visoka kvaliteta poučavanja uz istovremene kontinuirane pokušaje kontrole proračuna. Učinkovito korištenje sredstava i dodijeljeni proračun pokazali su se dovoljnim da sustav funkcionira bez poteškoća tijekom 2012. Već su se osjetile neke posljedice odluka donesenih 2011., a 2012. odlučeno je o daljnjim mjerama koje bi trebale imati pozitivan utjecaj na ESS u godinama koje slijede.

Međutim, broj učenika koji je u stalnom porastu, kao i nedostatak konsenzusa među državama članicama o pitanju sudjelovanja u troškovima, i dalje predstavlja veliki izazov za sustav. Kako neke države članice ne ispunjavaju svoje obveze u pogledu upućenih nastavnika i osiguravanja infrastrukture, financijski doprinos EU-a proračunu ESS-a ponovno je povećan 2012., a situacija će se vjerojatno pogoršati ako se ne pronađe održivo rješenje. Komisija stoga poziva države članice da napreduju u raspravi o podjeli troškova.

U Bruxellesu i Luxembourgu glavni su događaji bili otvaranje škole Bruxelles IV u Laekenu i škole Luxembourg II u Bertrange/Mameru. No, broj učenika u školama u Bruxellesu neprestano raste i nekoliko škola u Bruxellesu ima ozbiljan problem s prevelikim brojem učenika. Komisija je zajedno s Glavnim tajništvom europskih škola tijekom čitave 2012. nastojala dobiti službeni prijedlog belgijskih vlasti u pogledu lokacije za buduću petu školu u Bruxellesu.

2.           Stanje u školama

2.1.        Alicante

Broj učenika škole u laganom je porastu i početkom školske godine 2012./2013. ([1]) dosegao je brojku od 1052. Prvi put nakon otvaranja škole prije deset godina učenici kategorije I ([2]) čine više od polovine (54,8 %) ukupnog broja učenika. Radi se uglavnom o djeci zaposlenika Ureda za harmonizaciju na unutarnjem tržištu (OHIM). U školi postoje četiri jezična odjela (DE, EN, ES i FR) od kojih je, kao i prijašnjih godina, najviše učenika u odjelu španjolskog jezika (37,2 %).

2.2.        Bergen

Broj učenika i dalje pada i spustio se na 556 s 578 učenika koliko ih je bilo školske godine 2011./2012. i 595 učenika koliko ih je bilo 2010./2011. Većina učenika (80,4 %) spadaju u kategoriju III (447). Broj učenika kategorije I (108) lagano je porastao i iznosi 19,4 % ukupnog broja učenika škole. Škola je 2013. Proslavila 50. godišnjicu., a vrhunac svečanosti bio je posjet Njezinog Veličanstva kraljice Beatrix u ožujku.

2.3.        Bruxelles

Broj učenika u europskim školama u Bruxellesu neprestano raste i na početku školske godine 2012./2013. iznosio je 10 606 učenika u usporedbi s prijašnjom godinom u kojoj ih je bilo 10285 (+ 3,1 %). Neke od škola i dalje su drastično prenatrpane, no otvaranje novog objekta škole Bruxelles IV u Laekenu u rujnu 2012. doprinijelo je u manjoj mjeri smanjenju broja učenika u školi Bruxelles I te stabiliziranju broja učenika u školama Bruxelles II i III.

U školi Bruxelles I u Uccleu došlo je do najvećeg smanjena broja učenika s 3131 učenika u 2011./2012. na 3040 učenika u 2012./2013. Zbog radova na obnovi koje „Régie des Bâtiments” ([3]) planira na takozvanoj zgradi Fabiola, odlučeno je da se privremeno sve predškolske skupine i 1. razredi osnovne škole presele na lokaciju u Berkendaelu od rujna 2012. do kraja školske godine 2014./2015. kada se planira završetak radova.

Škola u Woluweu, Bruxelles II, ima najveći broj učenika od svih europskih škola, s 3144 učenika na početku školske godine 2012./2013. Otvaranje novog parkirališta za autobuse poboljšalo je sigurnost na unutarnjem igralištu škole jer više od 50 školskih autobusa više ne mora ulaziti u školsko dvorište.

S 2892 učenika upisana u rujnu 2012. broj učenika u školi u Ixellesu, Bruxelles III, stabilan je u odnosu na prethodnu školsku godinu zahvaljujući politici upisa koja je na snazi u europskim školama u Bruxellesu ([4]). Škola, međutim, i dalje ima previše učenika, što svakodnevno stvara praktične poteškoće, posebno u zajedničkim prostorima (knjižnica, sportska dvorana, igralište itd.).

Ukupno 1530 učenika započelo je školsku godinu 2012./2013. u novim prostorijama škole Bruxelles IV u Laekenu. Novu je lokaciju 24. listopada 2012. službeno otvorio predsjednik Barroso, potpredsjednik Šefčovič, državni tajnik Verherstraeten i ministar Smets, u prisutnosti Njihovih Veličanstava kralja Alberta II. i kraljice Paole. U školi postoji šest jezičnih odjela, uključujući i novoosnovani odjel bugarskog jezika. Osim toga, u rujnu 2013. otvara se i rumunjski odjel kako su potvrdili rumunjski predstavnici na sastanku Odbora guvernera u prosincu 2012.

Škola u Laekenu popunit će svoj kapacitet prije no što se to očekivalo. S obzirom na neprekidan trend rasta broja učenika upisanih u škole u Bruxellesu i prenapučenost nekih škola, očita je potreba za otvaranjem pete škole u Bruxellesu do 2015. što je Odbor guvernera europskih škola zatražio još 2010.

2.4.        Culham

Slijedeći odluku Odbora guvernera iz 2007. o postupnom ukidanju Europske škole tipa I do 2017. ([5]), nisu upisivani polaznici u predškolsku razinu niti u prvi razred osnovne škole, tako da je broj učenika pao za 8,5 % sa 745 2011. na 682 na početku školske godine 2012./2013.

Nova škola Free School kojom upravljaju nacionalna tijela otvorena je u Culhamu u rujnu 2012. i u njoj su smještena dva uzrasta djece predškolske dobi i prvi i drugi razred osnove škole. Škola će dijeliti infrastrukturu Europske škole Culham do 2017., a preuzet će je nakon definitivnog zatvaranja Europske škole.

2.5.        Frankfurt

Škola u Frankfurtu proslavila je 10. godišnjicu 2012. ponovo s većim brojem učenika. Broj učenika škole porastao je za 4,8 % s 1136 na početku školske godine 2011./2012. na 1191 u rujnu 2012. Većina učenika u školi (823) pripada kategoriji I, jer se uglavnom radi o djeci osoblja Europske središnje banke. Problem prenapučenosti koji škola godinama trpi sve je veći i vjerojatno će postati još ozbiljniji uz očekivano povećanje broja zaposlenika Europske središnje banke u vezi s Nadzorom banaka. Na zahtjev Komisije i Ureda glavnog tajnika europskih škola (OSGES) o ovom će se pitanju raspravljati na Odboru guvernera 2013.

2.6.        Karlsruhe

Broj učenika u školi Karlsruhe i dalje se smanjuje i na početku školske godine 2012./2013. dosegao je brojku od 911 učenika, od kojih je samo 173 učenika u kategoriji I (19 %). Učenici kategorije III još uvijek su najbrojniji, ali njihov je broj s godinama pao s 524 2009. godine na 484 2012. godine (53 %). Karlsruhe ima najveći broj ugovora potpisanih s tvrtkama od svih škola i najveći udio učenika kategorije II (28 % 2012./2013.). Europska škola Karlsruhe otvorena je 1963. godine i svečanosti proslave 50. godišnjice traju tijekom čitave školske godine 2012./2013.

2.7.        Luxembourg

Novo poglavlje za Europske škole u Luxembourgu započelo je otvaranjem novih prostora Bertrange/Mamer za školu Luxembourg II u rujnu 2012.

2715 učenika započelo je novu školsku godinu u školi Luxembourg I. Kako je sustanarstvo sa školom Luxembourg II u istim prostorima završilo otvaranjem lokacije Betrange/Mamer u listopadu 2012., problem prenapučenosti škole Luxembourg I je riješen. Škola Luxembourg I najstarija je od svih europskih škola: 2013. proslavila je 60. godišnjicu.

Nova lokacija škole Luxembourg II svečano je otvorena u prisutnosti potpredsjednika Šefčoviča i ministara Wiselera i Delvaux-Stehresa, 1. listopada 2012. Školu pohađa 1965 učenika u osam jezičnih odjela (češki, njemački, danski, grčki, engleski, francuski, mađarski i talijanski). Luksemburške vlasti pomogle su uspostaviti prijevoz za učenike škole Bertrange/Mamer i osigurale besplatne autobuse između dvije lokacije škole.

2.8.        Mol

Europska škola Mol na početku školske godine 2012./2013. primila je 744 učenika (23 manje nego godinu ranije), od kojih je 593 bilo učenika kategorije III i 140 učenika kategorije I. Veličina njemačkog odjela smanjila se sa 72 učenika 2011. godine na 64 učenika 2012. Nizozemski odjel broji 263 učenika, engleski 262 učenika, dok ih je u francuskom odjelu 155.

2.9.        München

I ove je godine u školi u Münchenu došlo do rasta broja učenika zbog porasta broja zaposlenika u Europskom patentnom uredu. 78 % od 2063 učenika su u kategoriji I, a škola je obvezan primijeniti restriktivnu politiku upisa do 2017. kada bi trebala biti dovršeno proširenje škole.

2.10.      Varese

Školska populacija u školi u Vareseu ostala je nepromijenjena, s 1384 učenika upisanih na početku školske godine 2012./2013. Više od pola učenika pripada kategoriji I, a broj učenika kategorije II i dalje pada zbog nastavka krize.

Unatoč obećanjima talijanskih vlasti i podsjetnika koje je slala Komisija, jednokratni iznos od 400.000 € namijenjen poboljšanju infrastrukture još uvijek nije uplaćen školi.

3.           proračunska kretanja i izazovi

Sveukupni proračun donesen za sustav europskih škola za 2012. ostao je relativno stabilan uz blago povećanje. Zahvaljujući strukturnim mjerama donesenim 2011. provedba proračuna za 2012. čak je rezultirala viškom. Ove su mjere uključivale usklađivanje platnih razreda za upućeno osoblje i lokalno zaposlene nastavnike s onima službenika EU nakon reforme Pravilnika o osoblju 2004. i učinkovitiju organizaciju nastave. Također, plaće upućenog osoblja te administrativnog i pomoćnog osoblja (AAS) zaposlenog nakon 2007. nisu povećane 2012. Za njih vrijede pravila metode usporedne onoj za plaće osoblja EU koje nisu povećane od srpnja 2011. jer je Vijeće ministara odbilo donijeti odluku o njihovom usklađivanju. Daljnje odluke donesene tijekom 2012., kao povećanje školarina za učenike kategorije III, trebale bi utjecati na proračun u sljedećim godinama.

Došlo je do povećanja ukupnog broja učenika upisanih u Europske škole od 2,1 % (3,1 % u Bruxellesu) u usporedbi s 2011. godinom, sa 23 367 na 23 869 ([6]) učenika. S 18 017 učenika, učenici kategorije I sačinjavaju malo više od 75 % populacije svih europskih škola. Ekonomska kriza ponovo se odrazila na daljnje smanjenje broja učenika kategorije II, koji čine nešto malo ispod 5 % ukupnog broja. Broj učenika kategorije III također je ponovo pao, na 4 695 i u prosjeku iznosi malo ispod 20 %. Taj je pad također rezultat trenutačne ekonomske situacije, ali i veoma restriktivne politike upisa koja je na snazi u prenapučenim školama u Bruxellesu.

Tijekom 2012. prosječni godišnji trošak po učeniku u svim europskim školama iznosio je otprilike 11.506 € ([7]). Kao rezultat toga što neke države članice nisu ispunile kvote upućivanja osoblja, prihodi su bili 4,04 milijuna eura manji nego što je predviđeno proračunom, povećavajući tako postotak financijskih doprinosa EU proračunu sustavu europskih škola na 60 %. U 2012. nije bilo popunjeno 105 mjesta upućenih nastavnika, a broj će vjerojatno rasti u idućim godinama ako se ne pronađe konkretno rješenje pitanja podjele troškova.

Proračunski doprinosi (isključujući preneseni višak i uporabu pričuvnih sredstava):

2012. (ukupno: 274.420.820 €)

2011. (ukupno: 275.214.326 €)

Plaće nastavnika u sustavu europskih škola ovise o istim mehanizmima kao i plaće osoblja u institucijama EU. Kako odluka o povećanju plaća nije donesena, Vijeće je u prosincu 2012. odlučilo smanjiti prethodno planiran doprinos EU proračunu sustava europskih škola za 2013. zadržavajući svotu od približno 2,3 milijuna eura, koja je odgovarala potencijalnom povećanju plaća nastavnika u 2012. Ukupni proračun za sustav europskih škola za 2013. iznosi 288.324.192 €, a financijski doprinos EU iznosi 171.554.083 € (tj. 59,5 %).

4.           Politička kretanja i izazovi

4.1.        Akreditirane škole

Nakon reforme sustava europskih škola, od 2009. države članice mogu zatražiti akreditiranje nacionalnih škola i tako im omogućiti da nude europski nastavni program i europsku maturu (bakalaureat). Školama tipa II upravlja i financira ih nacionalni obrazovni sustav u pojedinačnim državama članicama EU ili su to privatne škole. Osnovane su u blizini nekih europskih agencija. Obično imaju i velik broj učenika iz drugih okruženja čiji roditelji žele europski tip obrazovanja za svoju djecu. Škole tipa III mogu biti javne, ali i privatne škole koje je akreditirao Odbor guvernera (BoG) i koje svojim učenicima nude europski tip obrazovanja, ali u njih nisu upisana djeca osoblja EU i nije nužno da se u njihovoj blizini nalazi neka europska agencija.

Dvije nove akreditirane škole otvorile su svoja vrata u rujnu 2012.: škola tipa II, The International School of the Hague (Nizozemska) i škola tipa III u Bad Vilbelu (Njemačka). Nakon potpisivanja ugovora o pedagoškim pitanjima između glavnog tajnika europskih škola i nizozemskih vlasti škola u Haagu moći će pristupiti Europskoj komisiji i zatražiti financijski doprinos EU.

BoG je u prosincu 2012. odobrio dokumentaciju o usklađenosti za još dvije škole koje su u postupku akreditiranja, Tallinn European Schooling (Estonija) i the European School of Copenhagen (Danska), koje bi trebale biti otvorene u rujnu 2013.

Proteklih godina akreditirano je šest nacionalnih škola u: Parmi (Italija), Dunshaughlinu (Irska), Heraklionu (Grčka), Helsinkiju (Finska), Strasbourgu (Francuska) i Manosqueu (Francuska). Uz iznimku Manosquea, sve su škole potpisale ugovore s EU o doprinosu i primaju financijski doprinos od Komisije. Između školske godine 2009./2010. i siječnja 2013. primile su ukupan iznos od 11.345.706 €.

4.2.        Prenatrpanost/infrastruktura

Ukupan broj upisa učenika kategorije I i u 2012. je i dalje u porastu i nekoliko škola se suočava s ozbiljnim problemom prevelikog broja učenika. Stanje je posebno kritično u europskim školama Bruxelles II i III i u Frankfurtu.

U Bruxellesu je ukupan broj učenika dosegao 10 606 na početku školske godine 2012./2013., što je 321 više nego prethodne godine. Pritisak je posebno velik na škole u Woluweu i Ixellesu, gdje problem prevelikog broja učenika dovodi do svakodnevnih poteškoća u zajedničkim prostorima. Osim toga, već se može vidjeti da će nedavno otvorena škola u Laekenu brzo doseći granicu popunjenosti (porast broja učenika od 44,5 % 2012.). Posljedica toga je veoma restriktivna politika upisa u Europske škole u Bruxellesu. Potreba za petom školom potvrđena je za 2015. i Europska Komisija i dalje inzistira da belgijske vlasti predlože lokaciju za novu školu Bruxellesu. Samo izgradnjom pete škole, zajedno s odgovarajućom strukturnom revizijom rasporeda jezičnih odjela u europskim školama u Bruxellesu, doći će do ublažavanja problema s infrastrukturom i osigurat će se učinkovitija i ekonomičnija raspodjela sredstava. U prosincu 2012. Odbor guvernera dao je glavnom tajniku europskih škola zadatak da predstavi konkretan prijedlog za sastavljanje jezičnih odjela za petu školu do idućeg sastanka.

Tijekom 2012. Komisija je nekoliko puta raspravljala o problemu pete škole s belgijskim vlastima. Potpredsjednik je također pisao premijeru Di Rupou i o tome je raspravljala operativna skupina EU-Belgija. U prosincu 2012. belgijska Vlada odlučila je oformiti ograničenu radnu skupinu (koju čine predstavnici belgijskih vlasti, glavni tajnik europskih škola i Komisija) koja će procijeniti stvarne potrebe za petom školom u Bruxellesu i omogućiti donošenje konačne odluke o njenoj potencijalnoj lokaciji. U prvoj polovici 2013. skupina je izradila završno izviješće koje je dostavljeno predsjedniku Vlade. U izvješću se potvrđuje potreba za otvaranjem pete škole te spominju njezine moguće lokacije.

Europska škola Frankfurt također se susreće sa sve većim problemom prevelikog broja učenika, uz veliki porast učenika kategorije I. Kao rezultat odluke o Nadzoru banaka, već početkom 2013. očekuje se porast broja zaposlenika u Europskoj središnjoj banci i već prenapučena škola će morati primiti prilično velik broj novih učenika. Kako je obveza zemlje domaćina da osigura infrastrukturu za Europsku školu(e) na svom teritoriju, Komisija je s problemom upoznala njemačke vlasti i sada čeka prijedlog konkretnih mjera u vezi proširenjem na trenutnoj lokaciji i postavljanju dodatnih montažnih kontejnera na prostorima oko škole kao privremeno rješenje.

4.3.        Sudjelovanje država članica u troškovima

Iznos financijskog doprinosa Europske unije sustavu europskih škola (ESS) ovisi o iznosu doprinosa države članice. 2012. to je iznosilo 165,4 milijuna eura. Međutim, strukturni problem nedostatka upućenih nastavnika postao je još ozbiljniji 2012. sa 105 nepopunjenih mjesta (od čega je 47 mjesta za govornike engleskog jezika, 18 francuskog i 17 njemačkog) što je dovelo do pada prihoda od oko 4,04 milijuna eura.

Rasprava koju je pokrenulo Ujedinjena Kraljevina za vrijeme svog predsjedanja sustavom europskih škola 2011./2012. o podjeli troškova među državama članicama i razgovor radne skupine osnovane da se bavi tim pitanjem, nisu doveli do opipljivih rezultata tijekom godine. Pitanje podjele troškova je od najveće važnosti posebno za UK i Irsku jer se od njih traži da upute mnogo nastavnika zbog velike potražnje za nastavnom na engleskom jeziku. Zemlje francuskog i njemačkog govornog područja susreću se sa sličnim izazovima. Usprkos naporima Komisije i Ujedinjene Kraljevine da ubrzaju druge države članice u pronalaženju rješenja problema, nema konsenzusa oko pitanja kako otkloniti nedostatke u sustavu. Troškovi lokalno zaposlenih nastavnika kao rezultat nedostatka upućenih nastavnika prema trenutnom sustavu u cijelosti se plaćaju iz financijskog doprinosa EU.

Osim toga, odluka UK da ne upućuje nove nastavnike niti da zamjenjuje one koji napuštaju svoja radna mjesta stavlja sustav europskih škola u iznimno težak položaj, i što se tiče financija i što se tiče zapošljavanja. Komisija će nastaviti napore za postizanje konkretnih rezultata u posjeli troškova među državama članicama.

4.4.        Školarine - kategorija III

Odbor guvernera (BoG) odlučio je u travnju 2009. o važnom aspektu reforme sustava europskih škola, a to je davanje više autonomije europskim školama tipa I u pogledu pedagoškog, administrativnog i financijskog aspekta rada škola. Tako je školskim administrativnom odborima dodijeljena ovlast da određuju iznose školarina za učenike kategorije III unutar ograničenja zajedničkog raspona. Slijedeći tu odluku, Europski patentni ured tražio je da BoG u travnju 2011. definira zajednički raspon. Nakon toga je osnovana radna skupina koja će predložiti reviziju.

Unutar svojih ovlasti radna skupina „Školarine” raspravljala je o povećanju školarina za učenike kategorije III i smanjenje školarina za braću i sestre, te je predstavila prijedlog Odboru guvernera. Na sastanku u prosincu 2012. BoG se, nakon žustre rasprave, odlučio na kompromisnu opciju povećanja školarine za učenike kategorije III za 25 % (+/- 5% ovisno o odluci svake pojedine škole) za sve novoupisane učenike te kategorije od rujna 2013. Nadalje, popust na školarine za braću i sestre smanjen je na 20 % za drugo dijete i 40 % za svu ostalu djecu, od školske godine 2013./2014. za svu djecu kategorije III. Komisija je pozdravila ovu odluku jer će ona doprinijeti smanjenju razlike između troškova koje stvaraju učenici kategorije III i prihoda od njihovih školarina.

4.5.        Pravni slučajevi

2012. nije bilo novih slučajeva koji se tiču europskih škola pred Sudom pravde. U veljači je Sud presudio u korist Komisije u žalbi protiv Ujedinjene Kraljevine (C-545/09) o isključivanju nastavnika upućenih u Europske škole iz UK iz usklađivanja plaća nastavnika u nacionalnim školama za vrijeme trajanja njihovog ugovora. Komisija je inzistirala da UK poštuje presudu i traže se načini za njenu ispravnu provedbu.

4.6.        Unutarnja revizija

Unutar okvira Ugovora o razini usluge (SLA) koji je Odbor guvernera potpisao sa Službom unutarnje revizije (IAS) Komisije 2007. IAS redovito priprema planove revizijskih postupaka za Europske škole. 2012. IAS je proveo vježbu procjene rizika čiji su rezultati poslužili kao osnova za nacrt strateškog plana revizije za Europske škole 2013.-2015. Utvrđen je niz važnih pitanja koja sustav europskih škola mora detaljno pratiti. Komisija će ih pozorno pratiti kako bi se uvjerila da uključene strane ozbiljno razmatraju preporuke revizije.

5.           Pedagoška i organizacijska kretanja i izazovi

5.1.        Reforma europske mature (bakalaureat)

Besprijekorna organizacija ispita europske mature (bakalaureat) ključan je element vjerodostojnosti svjedodžbe. Jedan od ciljeva reforme sustava europskih škola provedene 2009. bio je poboljšanje učinkovitosti europske mature (bakalaureat) te smanjivanje njenih troškova. Uz prethodne odluke o pojednostavljenim pripremama za organizaciju ispita, u travnju 2012, Odbor guvernera (BoG) odlučio je o novoj strukturi testova koji će stupiti na snagu s polaganjem mature (bakalaureat) 2015.

Tijekom polaganja europske mature (bakalaureat) 2012. došlo je do organizacijskih problema tijekom ispita iz matematike što je dovelo do mnogobrojnih negativnih reakcija učenika i roditelja. Nakon toga, predsjednik Ispitne komisije europske mature (bakalaureat) zatražio je 2012. stručnjaka s Instituta za obrazovanje Sveučilišta u Londonu (Institute of Education at London University) da sastavi izvješće koje je dovelo do odluke da će se konačni bodovi testa iz matematike uskladiti i da oni koji žele mogu ponoviti ispit u rujnu.

Komisija žali što je došlo do takvog organizacijskog problema jer oni potkopavaju ugled i vjerodostojnost svjedodžbe. Na zahtjev Komisije na dnevni red sastanaka Zajedničkog odbora za obrazovanje održanog u listopadu 2012. dodana je posebna točka u kojoj je Gglavni tajnik europskih škola objasnio da su poduzeti posebni koraci koje je stručnjak preporučio u izvješću. Komisija je također zatražila od glavnog tajnika europskih škola da detaljno analizira stanje i predloži konkretne mjere koje će doprinijeti izbjegavanju takvih problema u budućnosti. Osim toga, Komisija smatra potrebnim pojasniti pravni okvir koji će izričito definirati postupke u slučaju ovakvih problema. O ovom je pitanju raspravljano i na sastanku Odbora guvernera u prosincu 2012., a praćenje preporuka glede mature (bakalaureat) 2012. predstavit će se Odboru 2013.

5.2.        Aktivnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (SEN)

Integracija učenika s posebnim potrebama u Europske škole je pitanje od velike važnosti za Komisiju. Kao i ranijih godina, 2012. je primijećen porast učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u europskim školama (702 učenika u školskoj godini 2012./2013. u usporedbi s 640 u 2011./2012. i 619 u 2010./2011.) ([8]). Ovaj porast pokazuje značajan razvoj politike posebnih odgojno-obrazovnih potreba.

Uložen je trud u grupiranje učenika s istim posebnim potrebama i u bolje upravljanje proračunom za posebne odgojno-obrazovne potrebe. Ukupan izdatak podrške posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u financijskoj godini 2012. iznosio je 4.121.172 €.

Na sastanku u prosincu 2012. Odbor guvernera odobrio je novu Politiku pružanja odgojno-obrazovne podrške u europskim školama ([9]), dokument koji usklađuje sve ciljeve i načela odgojno-obrazovne podrške u školama. On zamjenjuje sve prethodne dokumente o podršci posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i stupit će na snagu u rujnu 2013.

5.3.        Organizacija nastave u ciklusu srednjoškolskog obrazovanja

Kao dio modernizacije sustava europskih škola i napora za poboljšanje učinkovitosti, Odbor guvernera je na sastanku u travnju 2012. dao je zadatak glavnom tajniku da predloži reviziju organizacije nastave u ciklusu srednjoškolskog obrazovanja. U tu je svrhu oformljena radna skupina čiji je cilj predlaganje mjera koje bi ne samo dovele do učinkovitije organizacije nastave u ciklusu srednjoškolskog obrazovanja već bi i smanjile na minimum broj učenika koji napuštaju školu prije završetka školovanja. Konkretni prijedlozi predočit će se 2013. Odboru guvernera koji će o njima odlučiti.

6.           Budući izazovi

U financijskoj klimi koja je i dalje teška, glavni izazov za sustav europskih škola u godinama koje dolaze predstavljat će osiguravanje visokokvalitetnog obrazovanja svojim učenicima te poduzimanje napora za modernizaciju strukture i racionalizaciju sustava.

Reorganizacija nastave u ciklusu srednjoškolskog obrazovanja biti će jedno od glavnih pitanja tijekom 2013. Izazov s kojim se sada treba suočiti sastoji se iz poboljšanja učinkovitosti sustava uz istovremeno zadržavanje privlačnosti i visoke kvalitete nastavnih programa europskih škola.

Komisija se neprekidno bavi problemom koji neke države članice imaju pri ispunjavanju svojih obveza, bilo u upućivanju nastavnika bilo u pogledu infrastrukture. Stoga će nastojati postići konsenzus oko pitanja raspodjele troškova tako da se teret ravnomjerno rasporedi među državama članicama.

Uzimajući u obzir evidentne potrebe za otvaranjem pete Europske škole u Bruxellesu, Komisija će nastaviti zahtijevati od belgijskih vlasti da predlože konkretnu lokaciju u blizini ureda/mjesta stanovanja osoblja EU koja će ispunjavati infrastrukturne potrebe i očekivanja roditelja kojime ja Europska škola često jedina mogućnost za obrazovanje njihove djece.

[1]               Statistički podaci o broju učenika u europskim školama navedeni su u Izvješću glavnog tajnika europskih škola „Činjenice i brojke na početku školske godine 2012.-2013. u europskim školama” ( http://www.eursc.eu/fichiers/contenu_fichiers2/1842/2012-10-D-15-en-1.pdf)

[2]               Pravila upisa u Europske škole navedena su u Kratkom prikazu odluka Odbora guvernera europskih škola ( http://www.eursc.eu/fichiers/contenu_fichiers2/1794/2011-04-D-4-en-1.pdf)

[3]               Régie des Bâtiments: belgijska savezna agencija koja brine o javnim zgradama.

[4]               Politika upisa u Europske škole u Bruxellesu za školsku godinu 2012.– 2013., dokument 2011-10-D-33-en-D (http://www.eursc.eu/index.php?id=248&l=2)

[5]               Zbog preseljena Joint European Torus (JET) u Cadarache (Francuska).

[6]               Vidi bilješku 1.

[7]               Financijski podaci navedeni u Godišnjem izvješću financijskog kontrolora europskih škola, dokument 2013-02-D-6-en-1

[8]               Brojke navedene u „Statistici o integraciji učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u Europske škole 2012. godine”, dokument 2013-01-D-28-en-2

[9]               Dokument 2012-05-D-14-en-51