SADRŽAJ

IZVRŠAVANJE I KNJIGOVODSTVENO PRIKAZIVANJE SREDSTAVA ERF-a. 4

DIO I. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ERF-a: SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA  9

1........... FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA. 10

1.1........ OSMI, DEVETI I DESETI ERF: AGREGIRANA BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA, TABLICA NOVČANOG TOKA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE. 10

1.2........ OSMI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE. 14

1.3........ DEVETI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE. 17

1.4........ DESETI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE. 20

1.5........ BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE OSMOG, DEVETOG i DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA  23

2........... IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOJ PROVEDBI 43

2.1........ DODIJELJENA SREDSTVA. 47

2.2........ AGREGIRANI RAČUNI 50

2.3........ OSTALI PODATCI O UPRAVLJANJU. 55

DIO II. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ERF-A: FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ULAGAČKOG INSTRUMENTA  57

3.1. ...... IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM STANJU NA DAN 31. PROSINCA 2012. 60

3.2........ IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOM PRIHODU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012. 61

3.3........ IZVJEŠTAJ O PROMJENI SREDSTAVA DAVATELJA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012. 62

3.4........ IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012. 63

3.5........ BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. 65

PRILOG DIJELU 1. – POGLAVLJE 2. (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOJ PROVEDBI): STANJE PO DRŽAVI I PO INSTRUMENTU  97

POTVRĐIVANJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijski izvještaji osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za 2012. izrađeni su u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe desetog Europskog razvojnog fonda i računovodstvenim načelima, pravilima i metodama utvrđenima u prilogu financijskim izvještajima.

Potvrđujem svoju dogovornost u vezi s izradom godišnjih financijskih izvještaja osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda u skladu s člankom 125. Financijske uredbe Desetog europskog razvojnog fonda.

Dužnosnik za ovjeravanje i Europska investicijska banka dostavili su mi sve podatke potrebne za izradu financijskog izvještaja u kojima su prikazani imovina i obveze Europskog razvojnog fonda te izvršenje proračuna te jamče za njihovu pouzdanost.

Ovime potvrđujem da na temelju tih podataka i provjera koje sam smatrao potrebnim za potpisivanje izvještaja mogu u razumnoj mjeri jamčiti da je financijsko stanje Europskog razvojnog fonda u svim bitnim vidovima u izvještaju iskazano na istinit i točan način.

                                                                                                               

(potpis)

Manfred Kraff

Računovodstveni službenik

                                                                                               

IZVRŠAVANJE I KNJIGOVODSTVENO PRIKAZIVANJE SREDSTAVA ERF-a

1.         POZADINA

Europska unija u području razvoja surađuje s brojnim zemljama u razvoju. Glavna je namjena suradnje promicanje gospodarskog i društvenog razvoja s posebnim naglaskom na dugoročno smanjenje i uklanjanje siromaštva pružanjem razvojne i tehničke pomoći zemljama korisnicama. Kako bi taj cilj ostvarila, Unija zajedno s partnerskim zemljama izrađuje strategije za suradnju i mobilizira financijska sredstva za njihovu provedbu. Sredstva Unije namijenjena razvoju dolaze iz tri izvora:

– proračuna Europske unije

– Europskog razvojnog fonda

– Europske investicijske banke.

Europski razvojni fond (ERF) glavni je instrument kojim Unija podupire razvojnu suradnju s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (AKP) i prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Rimskim ugovorom iz 1957. predviđeno je njegovo osnivanje radi pružanja tehničke i financijske pomoći koja je u početku bila ograničena na afričke zemlje, koje su tada još uvijek bile kolonije, a s kojima su neke države članice imale povijesne veze.

ERF se ne financira iz proračuna Europske unije. Financiraju ga države članice u skladu s posebnom financijskom uredbom, a njime upravlja poseban odbor. Europska komisija nadležna je za financijsku provedbu aktivnosti koje se financiraju ERF-ovim sredstvima, a Europska investicijska banka (EIB) upravlja ulagačkim instrumentom.

Tijekom razdoblja 2008. – 2013. pomoć koja se državama AKP-a i PZP-ovima dodjeljuje na temelju geografskog kriterija i dalje će se financirati uglavnom iz ERF-a. Svaki se ERF obično sklapa na rok od oko pet godina. Od zaključivanja prve partnerske konvencije 1964., ciklusi programiranja ERF-a općenito slijede nakon ciklusa sporazuma/konvencija o partnerstvu. Svaki ERF djeluje u skladu s vlastitom financijskom uredbom kojom se propisuje izrada financijskih izvještaja za svaki pojedinačni ERF. U skladu s tim, financijski izvještaji za dijelove kojima upravlja Europska komisija izrađuju se odvojeno za svaki ERF. Ti financijski izvještaji prikazuju se i u sažetom obliku kako bi se dobila globalna slika financijskog stanja sredstava za koje je nadležna Europska komisija.

U okviru Sporazuma iz Cotonoua osnovan je ulagački instrument. Njime upravlja Europska investicijska banka, a koristi se za potporu razvoju privatnog sektora u državama AKP-a financiranjem uglavnom, ali ne isključivo, privatnih ulaganja. Instrument je zamišljen kao obnovljivi fond u kojem se otplate kredita mogu ponovno uložiti u druge aktivnosti, što omogućuje samostalno obnavljanje i financijsku neovisnost instrumenta. Budući da ulagačkim instrumentom ne upravlja Europska komisija, on se ne konsolidira u prvom dijelu godišnjih financijskih izvještaja – financijskim izvještajima osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda i izvještajem o financijskoj provedbi koji se na njih odnosi. Financijski izvještaji ulagačkog instrumenta dodaju se kao zasebni dio godišnjih financijskih izvještaja (dio 2.) kako bi se dobila cjelovita slika o razvojnoj pomoći u okviru ERF-a. Desetim ERF-om obuhvaćeno je razdoblje 2008. – 2013., a njegov ukupni proračun iznosi 22 682 milijuna EUR. Od tog je iznosa državama AKP-a namijenjeno 21 966 milijuna EUR, PZP-ovima je namijenjeno 286 milijuna EUR, a 430 milijuna namijenjeno je Komisiji kao rashodi za potporu programiranja i provedbe ERF-a[1].

2.         KAKO SE FINANCIRA ERF?

Europske vijeće na sastanku održanom 15. i 16. prosinca 2005. donijelo je financijske perspektive za 2007. – 2013. U tom je kontekstu odlučeno da se geografska suradnja s državama AKP-a neće integrirati (uključiti) u proračun Europske unije, ali će se i dalje financirati postojećim međuvladinim ERF-om za razdoblje 2008. – 2013.

Europski proračun donosi se za razdoblje od jedne godine te se rashodi i prihodi, u skladu s proračunskim načelom jedne godine, planiraju i odobravaju za jednu godinu. Za razliku od Europske unije, ERF je fond koji djeluje u višegodišnjem razdoblju. Svaki ERF sklapa se na temelju unutarnjeg sporazuma država članica kojim se utvrđuje ukupni fond sredstava za provedbu razvojne suradnje, obično tijekom petogodišnjeg razdoblja. Budući da se sredstva dodjeljuju za više godina, dodijeljena sredstva mogu se iskoristiti tijekom razdoblja djelovanja ERF-a. Nepostojanje načela jedne godine u proračunu ističe se u proračunskom izvješćivanju u kojem se izvršenje proračuna ERF-ova uspoređuje s ukupnim sredstvima.

Sredstva ERF-a su ad hoc doprinosi država članica EU-a. Otprilike svakih pet godina predstavnici država članica sastaju se na međuvladinoj razini kako bi odlučili o ukupnom iznosu sredstava koja će se dodijeliti fondu i nadzirali njegovo izvršenje. Nakon toga Komisija, u skladu s razvojnom politikom EU-a koju predlaže, a Vijeće donosi, upravlja fondom. Budući da države članice imaju svoje vlastite razvojne politike i politike pomoći, koje se provode paralelno s politikom Unije, one svoje politike moraju usklađivati s EU-om kako bi se osigurala njihova komplementarnost. Do 2010. pozivi na uplatu doprinosa upućivani su u 15 država članica sudionica. U 2011. upućeni su pozivi za prve doprinose u okviru Desetog ERF-a u kojem sudjeluje 27 država članica sudionica.

Iako je dio sredstava Desetog ERF-a izdvojen za nepredviđene potrebe, većina sredstava planira se u okviru višegodišnjih indikativnih okvira, uglavnom geografskih, a djelomično i tematskih, koji su trenutačno utvrđeni za razdoblje 2008. – 2013. Komisija je u skladu s tim donijela dokumente o strategiji za države, o strategiji za regije i o strategiji unutar AKP-a. Njihova se provedba prati na godišnjoj razini, a strategije se analiziraju na polovini razdoblja (dovršene) odnosno na kraju razdoblja (tekuće). Na temelju tih analiza na polovini, odnosno na kraju razdoblja, Komisija može, u ime Europske unije, revidirati strategije i dodjelu sredstava s obzirom na tekuće potrebe i uspješnost u izvršavanju programa dotičnih država AKP-a ili regija.

Uz navedene doprinose, države članice mogu sklopiti sporazume o sufinanciranju ili uplatiti dobrovoljne financijske doprinose u ERF.

3.         KAKO SE UPRAVLJA SREDSTVIMA ERF-a I KAKO SE ONA TROŠE?

3.1.      Rashodi poslovanja

Rashodi poslovanja ERF-a ostvaruju se u mnogim oblicima, ovisno o načinu upravljanja novcem ili njegove isplate. U skladu s financijskom uredbom, Komisija izvršava sredstva ERF-a na sljedeće načine:

Decentralizirano upravljanje: slučajevi kada Komisija određene poslove povezane s izvršavanjem proračuna delegira trećim zemljama, u većoj ili manjoj mjeri, ovisno o situaciji na lokalnoj razini dotične države korisnice.

Centralizirano upravljanje: proračun izvršavaju izravno službe Komisije ili neizravno tijela nadležna prema zakonodavstvu Europske unije ili nacionalnom zakonodavstvu, primjerice agencije Europske unije, kojima Komisija dodjeljuju poslove izvršavanja proračuna.

Zajedničko upravljanje s međunarodnim organizacijama: u okviru tog postupka Komisija određene poslove provedbe povjerava međunarodnim organizacijama.

3.2.      Različiti financijski sudionici

Nadležnost dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja obuhvaća cjelokupni postupak upravljanja, od utvrđivanja aktivnosti potrebnih za ostvarivanje postavljenih ciljeva politike do upravljanja aktivnostima s operativnog i proračunskog aspekta, uključujući preuzimanje pravnih obveza i/ili praćenje uspješnosti provedbe, plaćanje i po potrebi povrat sredstava.

Šef delegacije Europske unije veza je između Komisije i nacionalnih ili regionalnih tijela u AKP-u/PZP-u. Pri utvrđivanju provedbene strategije i sektorskih politika, pripremi, proučavanju i pregledu programa i projekata ERF-a blisko surađuje s nacionalnim ili regionalnim dužnosnikom za ovjeravanje.

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje u državi primateljici visoki je dužnosnik kojeg imenuje vlada svake države AKP-a/PZP-a. Predstavlja tijela svoje zemlje u svim aktivnostima koje financira fond, a kojima upravljaju Komisija i EIB. U većini slučajeva te funkcije obavlja član vlade, uglavnom ministar nadležan za planiranje ili financije. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje obavlja administrativne, tehničke i financijske poslove upravljanja programima i projektima ERF-a.

Računovodstveni službenik Komisije izvršava naloge za plaćanje i povrat sredstava koje sastavljaju računovodstveni službenici Komisije, a odgovoran je za upravljanje riznicom, utvrđivanje računovodstvenih pravila i metoda, potvrđivanje računovodstvenih sustava, vođenje poslovnih knjiga i pripremu odgovarajućih godišnjih financijskih izvještaja. Osim toga, dužnost je računovodstvenog službenika potpisati financijski izvještaj i potvrditi da je financijsko stanje u izvještaju iskazano na istinit i točan način.

3.3.      Izvršavanje sredstava ERF-a

Većina financijskih sredstava koja se dodjeljuje državama AKP-a i PZP-ovima u okviru ERF-a dodjeljuje se kao bespovratna sredstva. Na početku svakog ERF-a, Europska unija obavješćuje države AKP-a i PZP-ove o okvirnim dodijeljenim sredstvima koja bi im trebala biti stavljena na raspolaganje tijekom djelovanja fonda. Sredstva se dodjeljuju na temelju potreba određene zemlje i kriterija uspješnosti.

Dokument o strategiji države (CSP) dokument je na nacionalnoj razini koji izrađuju dotična država AKP-a i Komisija. Sastavlja se na temelju prethodnog savjetovanja s brojnim sudionicima, uključujući nevladine sudionike, tijela lokalne vlasti i po potrebi parlamente država AKP-a. CSP je instrument kojim se utvrđuju prioriteti djelovanja i razvija odgovornost lokalnih sudionika u programima suradnje.

Zatim se na temelju razvojnih ciljeva i prioriteta iznesenih u CSP-u izrađuje nacionalni okvirni program (NOP).

NOP je usmjeren na sektore i područja koja će primiti potporu, objašnjava kako će se potporom ostvariti ciljevi programa i određuje raspored provedbe. CSP i NOP analiziraju se jednom godišnje te na polovini, odnosno na kraju djelovanja ERF-a, a poboljšanja i izmjene uvode se po potrebi tijekom njegova operativnog razdoblja.

3.4.      Preuzimanje obveza za potrošnju sredstava ERF-a

Nikakva sredstva ERF-a ne mogu se potrošiti prije nego što Komisija i predviđeni primatelj sredstava ERF-a u pismenom obliku preuzmu pravnu obvezu. Pravna obveza u pismenom obliku može biti ugovor (o bespovratnim sredstvima, uslugama ili drugi) sklopljen između subjekata na koje se primjenjuje privatno pravo, poput NVO-ova ili gospodarskih subjekata, ili može obuhvaćati administrativne i/ili financijske sporazume sklopljene između Komisije i subjekata na koje se primjenjuje međunarodno javno pravo, poput država i njihovih javnih tijela ili međunarodnih organizacija, koji imaju pravnu osobnost i poslovnu sposobnost.

Prije preuzimanja pravne obveze s trećom stranom mora postojati proračunska linija s dovoljnim sredstvima kojom se odobrava dotična aktivnost. Ako je taj uvjet ispunjen, potrebna sredstva moraju se u proračunu rezervirati i to preuzimanjem proračunske obveze u računovodstvenom sustavu. To, međutim, nema nikakvog utjecaja na opće računovodstvo (ili glavnu knjigu) zato što još nije došlo do terećenja. Razlog tomu je računovodstveni sustav ERF-a koji se sastoji od dva odvojena, ali međusobno povezana dijela:

(a) proračunskog računovodstva, koje pruža detaljan prikaz izvršenja proračuna i

(b) općeg računovodstva, koje se rabi za izradu bilance stanja i poslovnog rezultata.

Proračunskim računovodstvom prikazuju se preuzete obveze i izvršena plaćanja. Temelji se na načelu gotovinskog obračuna u kojem se stavka u računima bilježi samo kada se za sredstva preuzmu obveze odnosno kada se sredstva isplate ili prime. Ta vrsta računovodstva tipična je za javni sektor koji je tradicionalno usmjeren na proračun i njegovo izvršavanje.

Općim računovodstvom (koje se temelji na načelu nastanka poslovnih događaja) prikazuju se svi izdatci i prihodi tijekom financijske godine (prema tome i poslovni rezultat) i utvrđuje financijsko stanje ERF-a u obliku bilance stanja imovine i obveza na dan 31. prosinca određene godine.

3.5.      Plaćanje

Ni jedno plaćanje ne može se izvršiti osim ako je dužnosnik za ovjeravanje već odobrio proračunsku obvezu.

Pretfinanciranje je vrsta plaćanja kojemu je svrha da korisniku osigura gotovinski predujam, tj. likvidna sredstva. Može se razdijeliti na više obroka tijekom razdoblja utvrđenog posebnim sporazumom o pretfinanciranju. Likvidna sredstva ili predujam rabe se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu ili se vraćaju – ako korisnik nema opravdanih izdataka, dužan je predujam dobiven pretfinanciranjem vratiti ERF-u. Prema tome, pretfinanciranje nije konačni trošak sve dok se poštuju mjerodavne odredbe sporazuma, pa se u bilanci stanja bilježi imovina kada se izvrši početno plaćanje. Prihvaćanjem opravdanih troškova (koji se u računu poslovnog rezultata bilježe kao troškovi) smanjuje se iznos imovine pretfinanciranja (u cijelosti ili djelomično) te se iznosi vraćaju.

Na kraju godine procjenjuju se opravdani izdatci koje su imali korisnici ERF-ovih sredstava, ali koji još nisu prijavljeni. Nakon izračuna vrijednosti za zaključne datume iznosi procijenjenih opravdanih izdataka bilježe se kao obračunana obveza, a procijenjeni iznosi neopravdanih izdataka ostaju otvoreni u računima za „provjeru opravdanosti”. Ti se iznosi prikazuju kao tekuće obveze kako se imovina i obveze ne bi precijenile.

3.6.      Povrat neopravdanih plaćanja

Opravdanost rashoda kojima se tereti ERF provjerava se na temelju pripadajuće dokumentacije propisanih primjenjivim pravilima ili uvjetima za svako bespovratno sredstvo. Radi poboljšanja odnosa troškova i koristi kontrolnih sustava, provjere pripadajuće dokumentacije za konačne zahtjeve obično su podrobnije od onih za privremene zahtjeve, stoga se tim provjerama mogu otkriti pogreške u privremenim plaćanjima koje se ispravljaju usklađivanjem u završnom plaćanju. Komisija nadalje ima pravo provjeriti vjerodostojnost pripadajuće dokumentacije pregledima u prostorima podnositelja zahtjeva tijekom provedbe financiranih aktivnosti i/ili nakon toga (ex-post). Pogreške utvrđene tijekom provedbe mogu se ispraviti usklađivanjem naknadnih zahtjeva. Pogreške koje se utvrde ex-post podliježu nalogu za povrat sredstava.

4.         IZVJEŠĆIVANJE NA KRAJU GODINE

4.1.      Godišnji financijski izvještaj

Računovodstveni službenik nadležan je za pripremu godišnjeg financijskog izvještaja te osigurava da je financijsko stanje ERF-a u izvještaju iskazano na istinit i točan način.

Godišnji financijski izvještaj prikazuje se na sljedeći način:

            Dio I.: Sredstva kojima upravlja Europska komisija

– financijski izvještaji Osmog, Devetog i Desetog europskog razvojnog fonda

– Izvještaj o financijskoj provedbi Osmog, Devetog i Desetog europskog razvojnog fonda

            Dio II.: Sredstva kojima upravlja Europska investicijska banka

– Financijski izvještaj ulagačkog instrumenta

Financijski izvještaj ulagačkog instrumenta dodaje se kao zasebni dio godišnje financijskog izvještaja kako bi se dobila cjelovita slika o razvojnoj pomoći u okviru ERF-a.

Nakon revizije Revizorskog suda, Komisija do 31. srpnja sljedeće godine donosi godišnji financijski izvještaj i podnosi ga Vijeću i Parlamentu za davanje razrješnice.

4.2.      Godišnje izvješće o radu

Obveza je dužnosnika za ovjeravanje pripremiti godišnje izvješće o radu (AAR) o aktivnostima pod njegovom nadležnošću. U tom godišnjem izvješću dužnosnik za ovjeravanje izvještava o ostvarenim rezultatima politika i u razumnoj mjeri jamči da su sredstva dodijeljena aktivnostima opisanima u njegovom izvješću upotrijebljena u skladu sa svojom namjenom i s načelima dobrog financijskog upravljanja te da se postojećim kontrolnim postupcima osiguravaju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti predmetnih transakcija.

5.         VANJSKA REVIZIJA I RAZRJEŠNICA

5.1.      Vanjska revizija

Godišnji financijski izvještaj i upravljanje sredstvima ERF-a nadgleda njegov vanjski revizor, Europski revizorski sud, koji izrađuje godišnje izvještaje namijenjene Vijeću i Europskom parlamentu. Glavna je zadaća Revizorskog suda provesti vanjsku, neovisnu reviziju godišnjeg financijskog izvještaja ERF-a. Revizorski sud u sklopu svojih aktivnosti izrađuje:

(1) godišnji izvještaj u kojem iznosi svoje primjedbe u vezi s godišnjim financijskim izvještajem i predmetnim transakcijama

(2) mišljenje, koje se temelji na vlastitoj reviziji i iznosi u godišnjem izvještaju u obliku izjave o jamstvu, o i. pouzdanosti financijskih izvještaja i ii. zakonitosti i pravilnosti predmetnih transakcija

(3) posebne izvještaje u kojima se iznose rezultati revizija posebnih područja upravljanja.

Revizorski sud ima pravo pristupa svim dokumentima koji su mu potrebni za vrijeme obavljanja revizije. Revidira sva područja djelovanja ERF-a, sve do provjere zakonitosti i pravilnosti pojedinačnih transakcija i plaćanja. Revidira i same godišnje financijske izvještaje, pregledava pojedinačne bilance stanja i stavke u računu poslovnog rezultata te ukupni prikaz financijskih izvještaja. Na taj način Revizorski sud može iznijeti mišljenje ne samo o iskazanim brojkama, nego i o postojećem sustavu i kontrolama.

5.2.      Razrješnica

Završna je kontrola razrješnica financijske provedbe sredstava ERF-a za dotičnu financijsku godinu. Europski parlament tijelo je nadležno za davanje razrješnice ERF-u. To znači da nakon revizije i finalizacije godišnjeg financijskog izvještaja Vijeće daje preporuku, a Parlament odlučuje hoće li Komisiji dati razrješnicu za financijsku provedbu sredstava ERF-a za prethodnu financijsku godinu. Ta se odluka temelji na reviziji financijskog izvještaja i godišnjeg izvješća Revizorskog suda (koje sadržava službenu izjavu o jamstvu) i odgovorima Komisije, a nakon što su Komisiji upućena pitanja i zahtjevi za dodatne informacije.

Razrješnica je politički vid vanjske kontrole financijske provedbe i odluka kojom Europski parlament, na prijedlog Vijeća, „oslobađa” Komisiju od odgovornosti za upravljanje financijskom provedbom u dotičnoj financijskoj godini. Postupak davanja razrješnice može imati jedan od sljedeća dva ishoda: davanje razrješnice ili njezino odlaganje. Parlament pri davanju razrješnice može istaknuti primjedbe koje smatra važnima, često navodeći mjere koje bi Komisija s tim u vezi trebala poduzeti. Komisija u naknadnom izvješću navodi mjere koje je poduzela i plan djelovanja koje dostavlja Parlamentu i Vijeću.

DIO I. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ERF-a: SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA[2]

1.           FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA 

1.1.        OSMI, DEVETI I DESETI ERF: AGREGIRANA BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA, TABLICA NOVČANOG TOKA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

AGREGIRANA BILANCA STANJA OSMOG, DEVETOG I DESETOG ERF-a     

|| || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| DUGOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.1 || 438 || 380

|| || || ||

|| KRATKOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.2 || 1 334 || 1 175

|| Potraživanja || 2.3 || 70 || 111

|| Novac i novčani ekvivalenti || 2.5 || 690 || 1 224

||   || || ||

|| UKUPNA IMOVINA || || 2 532 || 2 891

|| || || ||

|| DUGOROČNE OBVEZE || || ||

|| Poslovne obveze || 2.6 || (40) || -

|| || || ||

|| KRATKOROČNE OBVEZE || || ||

|| Poslovne obveze || 2.7 || (1 057) || (1 033)

|| || || ||

|| UKUPNE OBVEZE || || (1 097) || (1 033)

|| || || ||

|| NETO IMOVINA || || 1 435 || 1 858

|| || || ||

|| SREDSTVA I PRIČUVE || || ||

|| Pozvani kapital fonda || 2.8 || 29 579 || 26 979

|| Ostale pričuve || 2.9 || 2 252 || 2 252

|| Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || || (27 374) || (24 674)

|| Poslovni rezultat za tekuću godinu || || (3 023) || (2 700)

|| NETO IMOVINA || || 1 435 || 1 858

AGREGIRANI ISKAZ POSLOVNOG REZULTATA OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012 || 2011

|| || ||

PRIHOD OD POSLOVANJA || 3.1 || 124 || 99

|| || ||

TROŠKOVI POSLOVANJA || || ||

Troškovi poslovanja || 3.2 || (3 017) || (2 702)

Administrativni troškovi || 3.3 || (107) || (75)

|| || ||

VIŠAK (MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || (3 001) || (2 679)

|| || ||

Financijski prihod || 3.4 || (22) || (20)

VIŠAK (MANJAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI || || (22) || (21)

|| || ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || || (3 023) || (2 700)

TABLICA AGREGIRANOG NOVČANOG TOKA OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA           

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012 || 2011

|| || ||

Poslovni rezultat za tekuću godinu || || (3 023) || (2 700)

|| || ||

POSLOVNE AKTIVNOSTI || 4.2 || ||

Obični doprinosi država članica || || 2 606 || 3 238

Doprinosi namijenjeni sufinanciranju || || 19 || 7

(Poništenje) gubitaka od umanjenja vrijednosti potraživanja || || 4 || 6

|| || ||

(Povećanje)/smanjenje dugoročnog pretfinanciranja || || (58) || (28)

(Povećanje)/smanjenje kratkoročnog pretfinanciranja || || (159) || (79)

(Povećanje)/smanjenje kratkoročnih potraživanja || || 31 || 14

Povećanje/(smanjenje) dugoročnih obveza || || 40 || -

Povećanje/(smanjenje) kratkoročnih obveza[3] || || 6 || (42)

|| || ||

NETO NOVČANI TOK || || (534) || 417

|| || ||

NETO POVEĆANJE / (SMANJENJE) NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA || || (534) || 417

Novac i novčani ekvivalenti na početku tekuće godine || 2.5 || 1 224 || 808

Novac i novčani ekvivalenti na kraju tekuće godine || 2.5 || 690 || 1 224

AGREGIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA«           

|| || || || || || || u milijunima EUR

|| Kapital fonda (a) || Nepozvana sredstva (b) || Pozvani kapital fonda (c)=(a)-(b) || Kumulativne pričuve (d) || Ostale pričuve (e) || Ukupna neto imovina (c)+(d)+(e)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2010. || 45 691 || 21 812 || 23 879 || (24 674) || 2 252 || 1 458

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (3 100) || 3 100 || - || - || 3 100

 Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (2 700) || - || (2 700)

 STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2011. || 45 691 || 18 712 || 26 979 || (27 374) || 2 252 || 1 858

 Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (2 600) || 2 600 || - || - || 2 600

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (3 023) || - || (3 023)

 STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. || 45 691 || 16 112 || 29 579 || (30 396) || 2 252 || 1 435

1.2.        OSMI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

BILANCA STANJA OSMOG ERF-a     

|| || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| KRATKOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.2 || 38 || 70

|| Potraživanja || 2.3 || 1 || 4

|| Povezujući računi || 2.4 || 345 || 387

|| || || ||

|| UKUPNA IMOVINA || || 384 || 461

|| || || ||

|| KRATKOROČNE OBVEZE || || ||

|| Obveze || 2.7 || (22) || (29)

|| || || ||

|| UKUPNE OBVEZE || || (22) || (29)

|| || || ||

|| NETO IMOVINA || || 361 || 432

|| || || ||

|| SREDSTVA I PRIČUVE || || ||

|| Pozvani kapital fonda || 2.8 || 12 840 || 12 840

|| Ostale pričuve || 2.9 || (2 354) || (2 276)

|| Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || || (10 132) || (10 042)

|| Poslovni rezultat za tekuću godinu || || 7 || (90)

|| NETO IMOVINA || || 361 || 432

RAČUN POSLOVNOG REZULTATA OSMOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA     

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012. || 2011.

|| || ||

PRIHOD OD POSLOVANJA || 3.1 || 58 || 40

|| || ||

TROŠKOVI POSLOVANJA || 3.2 || (49) || (128)

|| || ||

|| || ||

VIŠAK (MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || 9 || (88)

|| || ||

Financijski prihod || 3.4 || (2) || (1)

VIŠAK (MANJAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI || || (2) || (2)

|| || ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || || 7 || (90)

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE OSMOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || || || || u milijunima EUR

|| Kapital fonda (a) || Nepozvana sredstva (b) || Pozvani kapital fonda (c)=(a)-(b) || Kumulativne pričuve (d) || Ostale pričuve (e) || Ukupna neto imovina (c)+(d)+(e)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2010. || 12 840 || - || 12 840 || (10 042) || (2 237) || 560

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || - || - || - || - || -

Prijenosi u 10. ERF i iz njega || - || - || - || - || (38) || (38)

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (90) || - || (90)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2011. || 12 840 || - || 12 840 || (10 132) || (2 276) || 432

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || - || - || - || - || -

Prijenosi u 10. ERF i iz njega || - || - || - || - || (78) || (78)

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || 7 || - || 7

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. || 12 840 || - || 12 840 || (10 125) || (2 354) || 361

1.3.        DEVETI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

BILANCA STANJA DEVETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| DUGOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.1 || 119 || 191

|| || || ||

|| KRATKOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.2 || 447 || 569

|| Potraživanja || 2.3 || 58 || 87

|| Povezujući računi || 2.4 || 1 919 || 2 557

|| Novac i novčani ekvivalenti || 2.5 || - || 6

||   || || ||

|| UKUPNA IMOVINA || || 2 543 || 3 410

|| || || ||

|| KRATKOROČNE OBVEZE || || ||

|| Obveze || 2.7 || (375) || (315)

|| || || ||

|| UKUPNE OBVEZE || || (375) || (315)

|| || || ||

|| NETO IMOVINA || || 2 168 || 3 096

|| || || ||

|| SREDSTVA I PRIČUVE || || ||

|| Pozvani kapital fonda || 2.8 || 11 699 || 11 699

|| Ostale pričuve || 2.9 || 4 126 || 4 227

|| Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || || (12 830) || (11 932)

|| Poslovni rezultat za tekuću godinu || || (827) || (898)

|| NETO IMOVINA || || 2 168 || 3 096

RAČUN POSLOVNOG REZULTATA DEVETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012. || 2011.

|| || ||

PRIHOD OD POSLOVANJA || 3.1 || 49 || 49

|| || ||

TROŠKOVI POSLOVANJA || || ||

Troškovi poslovanja || 3.2 || (856) || (924)

Administrativni troškovi || 3.3 || (1) || (3)

|| || ||

|| || ||

VIŠAK (MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || (809) || (879)

|| || ||

Financijski prihod || 3.4 || (18) || (19)

VIŠAK (MANJAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI || || (18) || (19)

|| || ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || || (827) || (898)

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE DEVETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || || || || u milijunima EUR

|| Kapital fonda (a) || Nepozvana sredstva (b) || Pozvani kapital fonda (c)=(a)-(b) || Kumulativne pričuve (d) || Ostale pričuve (e) || Ukupna neto imovina (c)+(d)+(e)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2010. || 11 699 || 660 || 11 039 || (11 932) ||  4 157 || 3 263

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (660) || 660 || - || - || 660

Prijenosi u 10. ERF i iz njega || - || - || - || - || 70 || 70

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (898) || - || (898)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2011. || 11 699 || - || 11 699 || (12 830) || 4 227 || 3 096

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || - || - || - || - || -

Prijenosi u 10. ERF i iz njega || - || - || - || - || (100) || (100)

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (827) || - || (827)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. || 11 699 || - || 11 699 || (13 657) || 4 126 || 2 168

1.4         DESETI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

»BILANCA STANJA DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| DUGOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.1 || 319 || 189

|| || || ||

|| KRATKOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.2 || 849 || 536

|| Potraživanja || 2.3 || 11 || 20

|| Novac i novčani ekvivalenti || 2.5 || 690 || 1 218

||   || || ||

|| UKUPNA IMOVINA || || 1 869 || 1 963

|| || || ||

|| DUGOROČNE OBVEZE || || ||

|| Poslovne obveze || 2.6 || (40) || -

|| || || ||

|| KRATKOROČNE OBVEZE || || ||

|| Poslovne obveze || 2.7 || (660) || (689)

|| Povezujući računi || 2.4 || (2 264) || (2 944)

|| || || ||

|| UKUPNE OBVEZE || || (2 963) || (3 633)

|| || || ||

|| NETO IMOVINA || || (1 095) || (1 670)

|| || || ||

|| SREDSTVA I PRIČUVE || || ||

|| Pozvani kapital fonda || 2.8 || 5 040 || 2 440

|| Ostale pričuve || 2.9 || 479 || 301

|| Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || || (4 411) || (2 699)

|| Poslovni rezultat za tekuću godinu || || (2 203) || (1 712)

|| NETO IMOVINA || || (1 095) || (1 670)

RAČUN POSLOVNOG REZULTATA DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012. || 2011.

|| || ||

PRIHOD OD POSLOVANJA || 3.1 || 18 || 10

|| || ||

TROŠKOVI POSLOVANJA || || ||

Troškovi poslovanja || 3.2 || (2 112) || (1 650)

Administrativni troškovi || 3.3 || (106) || (72)

|| || ||

|| || ||

VIŠAK (MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || (2 201) || (1 712)

|| || ||

Financijski prihod || 3.4 || (2) || 0

VIŠAK (MANJAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI || || (2) || (1)

|| || ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || || (2 203) || (1 712)

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || || || || u milijunima EUR

|| Kapital fonda (a) || Nepozvana sredstva (b) || Pozvani kapital fonda (c)=(a)-(b) || Kumulativne pričuve (d) || Ostale pričuve (e) || Ukupna neto imovina (c)+(d)+(e)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2010. || 21 152 || 21 152 || - || (2 699) || 333 || (2 366)

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (2 440) || 2 440 || - || - || 2 440

Prijenosi iz Osmog ERF-a i Devetog ERF-a || - || - || - || - || (32) || (32)

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (1 712) || - || (1 712)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2011. || 21 152 || 18 712 || 2 440 || (4 411) || 301 || (1 670)

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (2 600) || 2 600 || - || - || 2 600

Prijenosi iz/u 8. ERF i 9. ERF || - || - || - || - || 178 || 178

 Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (2 203) || - || (2 203)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. || 21 152 || 16 112 || 5 040 || (6 614) || 479 || (1 095)

1.5         BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE OSMOG, DEVETOG i DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA         

1.         BITNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

1.1.      ZAKONSKE ODREDBE I FINANCIJSKA UREDBA

Financijski izvještaji pripremaju u skladu s Financijskom uredbom koja se primjenjuje na Deseti ERF. U skladu s odredbama članka 121. te Uredbe, financijski izvještaji pripremaju se uz poštovanje načela nastanka poslovnih događaja.

Ti financijski izvještaji sastavljeni su u skladu s računovodstvenim pravilima i metodama ERF-a, koja su izrađena na temelju Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS), koje izdaje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (OMRSJS) ili automatski, na temelju Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja (MSFI) koje izdaje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS). Računovodstvena pravila koja donosi računovodstveni službenik ERF-a primjenjuju se na onaj dio sredstava ERF-a za čije je financijsko upravljanje nadležna Europska komisija.

Računovodstveni službenik ERF-a dužan je Revizorskom sudu dostaviti privremene financijske izvještaje radi revizije do 31. ožujka sljedeće godine. Revizorski sud do 15. lipnja iznosi svoje primjedbe o izvještajima s kojima je upoznata Komisija (članak 125.). Na temelju tih primjedbi Komisija do 31. srpnja odobrava završni financijski izvještaj i prosljeđuje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu. Izvještaj se zatim objavljuje u Službenom listu do 15. studenog, zajedno s izjavom o jamstvu koju daje Revizorski sud za onaj dio sredstava ERF-a za čije je financijsko upravljanje nadležna Europska komisija.

1.2.      RAČUNOVODSTVENA NAČELA

Svrha je financijskih izvještaja osigurati informacije o financijskom stanju, uspješnosti i novčanom toku subjekta koje je korisno širem krugu korisnika. Za tijela javnog sektora poput ERF-a, konkretnije ti su ciljevi osigurati informacije za potrebe odlučivanja i pokazati odgovornost tog tijela pri upravljanju sredstvima koja su mu povjerena.

Kako bi se financijskim izvještajima iskazao istinit i točan prikaz stanja, oni moraju važne informacije kojima se opisuje priroda i opseg djelatnosti organizacije, objašnjenja o načinu njezina financiranja i potpune informacije o njezinu poslovanju uz to prikazati na jasan i razumljiv način kojim se omogućuje usporedba između financijskih godina. Tim su se načelima vodili i sastavljači ovog dokumenta.

Računovodstvenim sustavom ERF-a obuhvaćeni su opće računovodstvo i proračunsko računovodstvo. Proračunskim računovodstvom daje se podrobna sliku izvršavanja proračuna. Temelji se na načelu gotovinskog obračuna. Općim računovodstvom omogućuje se priprava financijskih izvještaja jer oni prikazuju sve rashode i prihode tijekom financijske godine temeljene na pravilima nastanka poslovnih događaja, a namijenjeni su utvrđivanju financijskog stanja u obliku bilance stanja na dan 31. prosinca.

Člankom 120. Financijske uredbe Desetog ERF-a utvrđuju se računovodstvena načela koja treba primjenjivati pri sastavljanju financijskih izvještaja:

– osnova vremenske neograničenosti poslovanja

– opreznost

– dosljednost računovodstvenih metoda

– usporedivost podataka

– materijalnost

– načelo bruto iskazivanja

– prevaga biti nad formom

– računovodstvo na temelju nastanka poslovnih događa.

1.3.      OSNOVA ZA PRIPREMU

1.3.1.   Funkcionalna i izvještajna valuta

Financijski izvještaji iskazuju se u milijunima eura, a euro je funkcionalna i izvještajna valuta ERF-a.

1.3.2.   Valuta i osnova za konverziju

Transakcije u stranim valutama pretvaraju se u eure s pomoću deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije. Dobici i gubici zbog tečajnih razlika nastali pri namiri transakcija u stranoj valuti i pretvaranja novčane imovine i obveze izražene u stranim valutama po deviznom tečaju na kraju godine iskazuju se u računu poslovnog rezultata.

Stanja novčane imovine i obveza na kraju godine iskazana u stranim valutama pretvaraju se u eure na temelju sljedećih deviznih tečajeva koji se primjenjuju 31. prosinca: 

Valuta || 31.12.2012. || 31.12.2011. || Valuta || 31.12.2012. || 31.12.2011.

XOF || 655,957 || 655,957 || KES || 113,460 || 109,362

XAF || 655,957 || 655,957 || BIF || 2037,95 || 1780,23

NGN || 206,074 || 204,185 || SLL || 5709,56 || 5663,54

PGK || 2,76702 || 2,81057 || TZS || 2077,48 || 2058,31

HTG || 56,2987 || 53,2461 || UGX || 3508,51 || 3181,89

GNF || 9250,40 || 9155,86 || MGA || 2981,70 || 2870,88

MWK || 439917 || 213,286 || SZL || 11,1727 || 10,4830

1.3.3.   Primjena procjena

U skladu s načelima MRSJS-a i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, financijski izvještaji nužno sadržavaju iznose temeljene na procjenama i pretpostavkama uprave koje se pak temelje na najpouzdanijim dostupnim podatcima. Važne procjene između ostalog obuhvaćaju iznose za rezervacije, gubitke od umanjenja vrijednosti potraživanja i obračunanih obveza. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od tih procjena. Promjene procjena iskazuju se u razdoblju u kojem su utvrđene.

1.4.      BILANCA STANJA

1.4.1.  Iznosi pretfinanciranja

Pretfinanciranje je plaćanje kojem je svrha da korisniku osigura gotovinski predujam, tj. likvidna sredstva. Može se razdijeliti na više obroka tijekom razdoblja utvrđenog posebnim sporazumom o pretfinanciranju. Likvidna sredstva ili predujam rabe se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu. Ako korisnik nema opravdanih izdataka, dužan je predujam dobiven pretfinanciranjem vratiti ERF-u. Iznos pretfinanciranja smanjuje se (djelomično ili u cijelosti) prihvaćanjem opravdanih troškova i vraćenih iznosa.

Na kraju godine nepodmireni iznosi financiranja vrednuju se prema plaćenom izvornom iznosu (iznosima) umanjenim za: vraćene iznose, obračunane opravdane iznose, procijenjene opravdane iznose koji na kraju godine još nisu obračunani i umanjenje vrijednosti.

Kamate od pretfinanciranja priznaju se kada se ostvare u skladu s odredbama odgovarajućeg sporazuma. Procjena prihoda od obračunane kamate, temeljena na najpouzdanijim podatcima, izrađuje se na kraju godine.

1.4.2.  Potraživanja

Potraživanja se iskazuju u izvornom iznosu umanjenom za otpis zbog umanjenja vrijednosti. Otpis zbog umanjenja vrijednosti potraživanja utvrđuje se kada postoje objektivni dokazi da se cjelokupni nepodmireni iznos ne može naplatiti u skladu s izvornim uvjetima potraživanja. Iznos otpisa razlika je između knjigovodstvene vrijednosti imovine i nadoknadivog iznosa, to jest sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova diskontirana po tržišnoj kamatnoj stopi za slične zajmoprimce. Iskazuje se i opći otpis za otvorene naloge za povrat koji već ne podliježu posebnom otpisu. Opći otpis temelji se na prošlim stopama gubitka. Iznos otpisa iskazuje se u računu poslovnog rezultata.

1.4.3.  Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti financijski su instrumenti i definiraju se kao kratkotrajna imovina. Obuhvaćaju gotovinu u blagajni, pologe po viđenju u bankama i ostala visokolikvidna ulaganja s izvornim dospijećem od tri mjeseca ili kraćim.

1.4.4.  Poslovne obveze

Značajan udjel poslovnih obveza ERF-a ne odnosi se na kupnju roba ili usluga – riječ je o neisplaćenim zahtjevima za povrat upućenih korisnicima bespovratnih sredstava ili ostalih vrsta financiranja. Iskazuju se kao poslovne obveze za zahtijevani iznos nakon što se zaprimi zahtjev za povrat te ih mjerodavni financijski zastupnici nakon provjere prihvate kao opravdane troškove. U toj se fazi vrednuju u visini prihvaćenog i opravdanog iznosa.

Poslovne obveze koje proizlaze iz kupnje robe i usluga iskazuju se po primitku računa u visini izvornog iznosa te se odgovarajući rashodi knjiže u knjigama nakon isporuke i prihvaćanja roba i usluga.

1.4.5.  Rezervacije

Rezervacije se iskazuju kada ERF ima postojeću zakonsku ili izvedenu obvezu prema trećim osobama koje su posljedica prošlih događaja, pri čemu postoji veća vjerojatnost da će podmirenje te obveze zahtijevati odljev resursa, a iznos se može pouzdano utvrditi. Iznos rezervacije najbliža je procjena očekivanih rashoda potrebnih za podmirenje postojeće obveze na datum izvještavanja.

1.4.6.  Obračunani i odgođeni prihodi i obveze

Ključan je čimbenik računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja osigurati bilježenje transakcija u računovodstvenoj godini na koju se odnose. Taj se postupak naziva postupkom razdvajanja računovodstvenih razdoblja. Posebno je važno procijeniti opravdane izdatke koje su imali korisnici ERF-ovih sredstava, ali koji još nisu prijavljeni ERF-u (obračunane obveze). Za razliku od toga, neka plaćanja izvršena u tekućoj godini odnose se na buduća razdoblja (odgođene obveze) i ona se trebaju utvrditi i uvrstiti u budućem razdoblju (razdobljima).

Prema računovodstvenim pravilima ERF-a, transakcije i događaji iskazuju se u financijskim izvještajima u razdoblju na koje se odnose. Na kraju računovodstvenog razdoblja, obračunani rashodi iskazuju se na temelju procjene iznosa obveza prijenosa za to razdoblje. Izračun obračunanih rashoda obavlja se u skladu s podrobnim operativnim i praktičnim smjernicama Komisije, a svrha im je osigurati iskazivanje istinitog i točnog prikaza stanja u financijskim izvještajima.

Prihodi se obračunavaju i u razdoblju na koje se odnose. Ako na kraju godine račun još nije izdan, ali je ERF već isporučio robu ili uslugu ili o tome postoji ugovorni sporazum (tj. upućivanjem na ugovor), obračunani prihod iskazuje se u financijskim izvještajima.

Osim toga, ako se na kraju godine izda račun, ali roba ili usluga još nisu isporučeni, prihod se odgađa i iskazuje u budućem računovodstvenom razdoblju.

1.5.      RAČUN POSLOVNOG REZULTATA

1.5.1.  Prihod

U proračunu Europskog razvojnog fonda nisu predviđeni prihodi, a obični doprinosi država članica smatraju se kapitalom fonda. Prihode čine povrat troškova i prihod od kamata.

Povrat troškova

U poslovima koji su rezultirali nadoknadom troškova koje je ERF prethodno platio krajnjem korisniku ili trećoj zemlji, utvrđuju se nalozi za povrat i odbitci od kasnijih plaćanja, a iskazuju se na sljedeći način:

– povrat troškova: izdani nalog za povrat sredstava rezultira potraživanjem, a odgovarajući unos je prihod u računu poslovnog rezultata za tu godinu ili

– povrat iznosi pretfinanciranja: u tom se slučaju iznos bilježi u stavci pretfinanciranja u bilanci stanja.

Prihod od kamata

Prihod od kamata iskazuje se u računu poslovnog rezultata metodom efektivne kamatne stope. Prihod od kamata čine primljene kamate ili potraživanja na osnovi kamata za gotovinske iznose i uloge po viđenju u komercijalnim bankama te zatezne kamate vezane uz dodijeljena prava ERF-u. Prihod od kamata iskazuje se nakon što se obračuna.

1.5.2.  Trošak

Troškovi tečajnih razlika koji proizlaze iz kupnje robe i usluga iskazuju se nakon isporuke i prihvaćanja roba i usluga. Vrednuju se po iznosu iz izvornog računa.

Većinu rashoda ERF-a čine troškovi koji nisu povezani s tečajnim razlikama. Odnose se na prijenose korisnicima i mogu se svrstati u tri skupine: prava, prijenosi u okviru ugovora te bespovratna sredstva na diskrecijskoj osnovi ili doprinosi i donacije.

Prijenosi se iskazuju kao troškovi u razdoblju u kojem je nastao događaj koji je rezultirao prijenosom, uz uvjet da je ta vrsta prijenosa dopuštena uredbom (Financijskom ili drugom uredbom) ili je sklopljen ugovor kojim se taj prijenos odobrava, da je korisnik ispunio sve kriterije prihvatljivosti i da se iznos može razumno procijeniti.

Svi zaprimljeni zahtjevi za plaćanje ili zahtjevi za povrat troškova koji ispunjaju kriterije prihvatljivosti iskazuju se kao rashod u visini prihvatljivog iznosa. Na kraju godine nastali opravdani izdatci koji su dospjeli korisnicima, ali još nisu uknjiženi, procjenjuju se i knjiže kao obračunani rashodi.

Troškovi za kamate

Troškovi za kamate iskazuju se u računu poslovnog rezultata metodom efektivne kamatne stope. Rashode za kamate čine plaćene ili dospjele kamate, a iskazuju se nakon što se obračunaju.

1.6.      NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE

1.6.1.  Nepredviđena imovina

Nepredviđena imovina potencijalna je imovina koja proizlazi iz prošlih događaja, a čije će se postojanje potvrditi isključivo nastankom ili izostankom najmanje jednog neizvjesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod nadzorom ERF-a. Nepredviđena imovina objavljuje se kada priljev imovinske koristi ili mogućih usluga postanu vjerojatni.

Nepredviđena imovina procjenjuje se na svaki datum bilance stanja kako bi se osiguralo primjereno prikazivanje promjena u financijskim izvještajima. Ako je gotovo sigurno da će doći do priljeva imovinske koristi ili mogućih usluga, a vrijednost imovine može se pouzdano izmjeriti, imovina i s njom povezani prihodi iskazuju se u financijskom izvještaju razdoblja u kojem je do promjene došlo.

Jamstva su moguća imovina koja proizlazi iz prošlih događaja, a čije će se postojanje potvrditi nastankom ili izostankom predmeta jamstva. Jamstva se stoga mogu svrstati u nepredviđenu imovinu. Jamstvo je namireno kada više ne postoji predmet jamstva. Realizira se kada su ispunjeni uvjeti da se od jamca zatraži plaćanje.

1.6.2.  Nepredviđene obveze

Nepredviđena obveza potencijalna je obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, a čije će se postojanje potvrditi isključivo nastankom ili izostankom najmanje jednog neizvjesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod nadzorom ERF-a ili postojeća obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije iskazana zato što nije vjerojatno da će za namiru obveze trebati odljev sredstava koji uključuju imovinsku korist ili moguće usluge ili, u rijetkim okolnostima, kada se iznos obveze ne može dovoljno pouzdano izmjeriti. Nepredviđena obveza objavljuje se osim ako je mogućnost odljeva sredstava koji uključuju imovinsku korist ili moguće usluge malena.

Nepredviđene obveze procjenjuju se na svaki datum bilance stanja kako bi se utvrdilo je li odljev sredstava koji uključuju imovinsku korist ili moguće usluge postao vjerojatan. Ako postane vjerojatno da će za stavku koja se smatra nepredviđenom obvezom biti potreban odljev sredstava koji uključuju imovinsku korist ili moguće usluge, u financijskom izvještaju za razdoblje u kojem dolazi do promjene vjerojatnosti iskazuje se rezervacija.

2.         BILJEŠKE UZ BILANCU STANJA

DUGOTRAJNA IMOVINA

2.1.      Pretfinanciranje

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Pretfinanciranje || - || 119 || 319 || 438 || 380

UKUPNO || - || 119 || 319 || 438 || 380

Mnogim je ugovorima predviđena isplata predujma prije početka radova, isporuke robe ili pružanja usluga. Ponekad se rasporedom plaćanja ugovora predviđaju plaćanja na temelju izvještaja o napretku radova. Pretfinanciranje se obično plaća u valuti države ili područja na kojem se projekt izvodi.

Vrijeme predviđeno za povrat ili upotreba pretfinanciranja određuje hoće li se pretfinanciranje iskazati kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina pretfinanciranja. Upotreba se definira ugovorom na temelju kojeg se projekt izvodi. Sva plaćanja ili upotreba koji dospijevaju u roku od dvanaest mjeseci od datuma izvještavanja iskazuju se kao kratkoročno pretfinanciranje. Budući da su mnogi ERF-ovi projekti po svojoj prirodi dugoročni, potrebno je odgovarajuće predujme učiniti dostupnima na rok dulji od jedne godine. Stoga se ti iznosi pretfinanciranja iskazuju kao dugotrajna imovina.

Povećanje dugoročnog pretfinanciranja u iznosu od 58 milijuna EUR u usporedbi s 31.12.2011. uglavnom se može objasniti povećanjem dugoročnog pretfinanciranja koje se odnosi na projekte ROP[4] (97 milijuna EUR), projekte u okviru AKP-a (42 milijuna EUR) i bespovratna sredstva u okviru projekata NOP[5] (10 milijuna EUR), kompenzirano smanjenjem pretfinanciranja za projekte u okviru AKP-a (73 milijuna EUR) i administrativne troškove (29 milijuna EUR).

           

KRATKOTRAJNA IMOVINA

2.2.      PRETFINANCIRANJE

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Pretfinanciranje (bruto) || 70 || 1 207 || 2 316 || 3 593 || 3 415

Umanjeno za procijenjeni obračun pretfinanciranja || (32) || (760) || (1 468) || (2 259) || (2 240)

UKUPNO || 38 || 447 || 849 || 1 334 || 1 175

Povećanje neto kratkoročnog pretfinanciranja od 159 milijuna EUR uglavnom je posljedica povećanja pretfinanciranja povezanog s instrumentima potpora za bespovratna sredstva u okviru projekata NOP (147 milijuna EUR), projektima ROP-a (68 milijuna EUR) i projektima u okviru AKP-a – otpis dugova (39 milijuna EUR). To je povećanje djelomično kompenzirano smanjenjem neto pretfinanciranja povezanog sa sektorskom politikom (65 milijuna EUR) i projektima u okviru AKP-a – projekti u socijalnom sektoru (32 milijuna EUR).

2.2.1. Primljena jamstva u vezi s pretfinanciranjem

Jamstvima se osigurava pretfinanciranje, a vraćaju se nakon isplate završnog potraživanja u okviru projekta. Jamstvo ima dvije različite vrijednosti, tj. „nominalnu” vrijednost i „tekuću” vrijednost. Kod „nominalne” vrijednosti događaj koji aktivira jamstvo povezan je postojanjem jamstva. Kod „tekuće” vrijednosti događaj koji aktivira jamstvo plaćanje je pretfinanciranja i/ili naknadna poravnanja.

Na dan 31. prosinca 2012. „nominalna” vrijednost jamstava koja je u vezi s pretfinanciranjem primio ERF iznosila je 566 milijuna EUR. „Tekuća” vrijednost tih jamstava iznosila je 391 milijuna EUR. Na dan 31. prosinca 2011. te su vrijednosti iznosile 637 milijuna EUR, odnosno 394 milijuna EUR.

2.3.      POTRAŽIVANJA

|| || || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Potraživanja od korisnika || 2.3.1 || 1 || 6 || 2 || 10 || 13

Potraživanja od država članica || 2.3.2 || - || - || 3 || 3 || 9

Obračunani prihod i odgođeni troškovi || 2.3.3 || 0 || 51 || 6 || 57 || 89

UKUPNO || || 1 || 58 || 11 || 70 || 111

2.3.1. Potraživanja od korisnika

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Potraživanja od korisnika || 5 || 19 || 3 || 26 || 27

- Otpis || (3) || (12) || (1) || (16) || (13)

UKUPNO || 1 || 6 || 2 || 10 || 13

Riječ je o nalozima za povrat koji su knjiženi 31. prosinca 2012. kao utvrđena prava za koja treba osigurati povrat, a koji već nisu uključeni u druge stavke u imovini bilance. Završna bilanca naloga za povrat predstavlja vrijednost izdanih naloga za povrat koji na kraju godine još nisu plaćeni.

Kretanja po računu otvorenih naloga za povrat tijekom razdoblja navedena su u tablici u nastavku:

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Otvoreni nalozi za povrat na početku godine || 6 || 19 || 1 || 25 || 18

Izdani nalozi za povrat || 12 || 64 || 63 || 139 || 130

Zatvoreni nalozi za povrat || (13) || (64) || (61) || (138) || (123)

Unovčeni || (12) || (43) || (43) || (97) || (108)

Odricanje od povrata (čl. 73 FU) || - || (1) || - || (1) || (1)

Poništeni || 0 || (3) || 0 || (4) || (2)

Prijeboj || (2) || (17) || (18) || (36) || (13)

Otvoreni nalozi za povrat na početku godine || 5 || 19 || 3 || 26 || 25

Potraživanja od država članica

Potraživanjem od država članica u iznosu od 3 milijuna u Desetom ERF-u obuhvaćeni su doprinosi Belgije, Španjolske i Švedske za sufinanciranje.

2.3.3. Obračunani prihod i odgođeni troškovi

Obračunani prihod i odgođeni troškovi uključuju uglavnom obračunane kamate na iznose pretfinanciranja. U taj se naslov uključuje i prihod od obračunanih zateznih kamata na plaćanje doprinosa.

Smanjenje obračunanih prihoda i odgođenih troškova objašnjava se nižom obračunanom kamatom na pretfinanciranje (vidi bilješku 3.4.).

2.4.      POVEZUJUĆI RAČUNI

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Do/od Šestog ERF-a || (2 065) || (214) || - || (2 279) || (2 279)

Do/od Sedmog ERF-a || - || 2 279 || - || 2 279 || 2 279

Do/od Osmog ERF-a || - || (3 038) || 628 || (2 410) || (2 453)

Do/od Devetog ERF-a || 3 038 || - || (2 892) || 146 || (491)

Do/od Desetog ERF-a || (628) || 2 892 || - || 2 264 || 2 944

UKUPNO || 345 || 1 919 || (2 264) || 0 || 0

Desetom ERF-u je radi učinkovitosti dodijeljena jedinstvena riznica kojom su obuhvaćeni svi ERF-ovi, što rezultira operacijama između različitih ERF-ova koje se poravnavaju u povezujućim računima između različitih bilanca stanja ERF-ova.

Glavna kretanja na povezujućim računima u 2012. uključuju plaćanja iz Desetog ERF-a za provedbu Osmog i Devetog ERF-a.

           

2.5.      NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI[6]

|| || || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Gotovina u bankama || 2.5.1 || - || - || 687 || 687 || 1 211

Sigurnosni računi instrumenta STABEX || 2.5.2 || - || - || 2 || 2 || 5

Bankovni računi za sufinanciranje || 2.5.3 || - || - || - || - || 8

Posebni fond za Demokratsku Republiku Kongo[7] || - || - || - || 1 || 1 || 1

UKUPNO || || - || - || 690 || 690 || 1 224

2.5.1. Gotovina u bankama

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Posebni računi – financijske institucije država članica || - || - || 633 || 633 || 1 129

Tekući računi – komercijalne banke || || || 54 || 54 || 80

Lokalni platni agenti || - || - || 0 || 0 || 2

UKUPNO || - || - || 687 || 687 || 1 211

Ukupno smanjenje gotovine u bankama uglavnom se objašnjava iznosom izvršenih isplata i višom razinom izvršenja proračuna u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje.

Računi lokalnih platnih agenata predstavljaju iznose na računima banaka u državama AKP-a i PZP-ovima koji se rabe za plaćanja u lokalnoj valuti u državi korisnici. Ti se računi vode u eurima ili u valuti države članice Europske unije. Kako bi se ostvarilo centralizirano upravljanje plaćanjima, tijekom 2012. zatvorena su 3 od 4 preostala računa lokalnih platnih agenata.

2.5.2. Sigurnosni računi instrumenta STABEX

|| u milijunima EUR

|| Saldo na dan 31.12.2012. || Saldo na dan 31.12.2011.

Côte d’Ivoire || 2 || 2

Malavi || - || 1

Ostale države || 0 || 2

UKUPNO || 2 || 5

STABEX je kratica za Europski sustav za kompenzacijsko financiranje kojim se stabiliziraju izvozni prihodi država AKP-a. Uveden je prvi put Konvencijom iz Loméa (1975.) radi otklanjanja štetnih posljedica nestabilnosti izvoznih prihoda od poljoprivrednih proizvoda. Saldo na sigurnosnim računima STABEX-a čini ukupna dostupna sredstva STABEX-a koja će se u budućnosti prenijeti dotičnoj državi korisnici AKP-a. Taj se saldo dodjeljuje 10. ERF-u. Nakon likvidacije instrumenta za pomoć STABEX tijekom 2012. zatvoreno je osam sigurnosnih računa STABEX-a.

Uz ta sredstva države korisnice AKP-a raspolažu i drugim sredstvima STABEX-a. Nakon što Komisija i država korisnica (AKP-a) postignu dogovor o načinu upotrebe sredstava STABEX-a, obje strane potpisuju ugovor o prijenosu. U skladu s odredbama članka 211. Četvrte konvencije iz Loméa[8] (revidirane), sredstva se prenose na račun koji donosi kamatu s dva potpisnika (Europska komisija i država korisnica) otvoren na ime dotične države AKP-a. Sredstva ostaju na tim računima s dva potpisnika sve dok se Okvirom međusobnih obveza ne omogući prijenos za određeni projekt.

Dužnosnik za ovjeravanje Komisije zadržava pravo potpisa na računu kako bi se zajamčilo da se sredstva isplaćuju na planirani način. Sredstva na računima s dva potpisnika vlasništvo su države AKP-a pa se slijedom toga ne knjiže kao imovina na računima ERF-a. Prijenosi na te račune knjiže se kao plaćanja u okviru STABEX-a.

Tijekom 2012. s računâ s dva potpisnika u državama AKP-a vraćeno je u ERF 49 milijuna EUR u skladu s člankom 1.4. Internog sporazuma Desetog ERF-a[9]. Ta su sredstva uglavnom prenesena sa Solomonskih otoka (12 milijuna EUR), Côte d’Ivoire (11 milijuna EUR), Burundija (5 milijuna EUR), Svetog Vincenta i Grenadina (3 milijuna EUR), Senegala (3 milijuna EUR), Malavija (3 milijuna EUR), Ugande (3 milijuna EUR) i Burkine Faso (2 milijuna EUR). Ti su prihodi uključeni u stavku prihodi poslovanja (instrument za pomoć STABEX) u računu poslovnog rezultata Osmog ERF-a.

2.5.3 Bankovni računi za sufinanciranje

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Bankovni računi za sufinanciranje || - || - || - || - || 8

UKUPNO || - || - || - || - || 8

Bankovni računi za sufinanciranje zatvoreni su. Ta su sredstva, osim administrativnog dijela, vraćena državama članicama nakon uputa dužnosnika za ovjeravanje.  

DUGOROČNE OBVEZE

2.6       POSLOVNE OBVEZE

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Sufinanciranje – Poslovne obveze || - || - || 40 || 40 || -

UKUPNO || - || - || 40 || 40 || -

Poslovne obveze u vezi sa sufinanciranjem na kraju 2012. odnose se na 10. ERF.

Primljeni doprinosi za sufinanciranje iskazuju se kao obveze prema državama članicama i državama nečlanicama jer one ispunjaju kriterije za uvjetne prihode iz transakcija koje nisu povezane s tečajnim razlikama. ERF je dužan rabiti doprinose u svrhu pružanja usluga trećim stranama, a u suprotnom je tu imovinu (primljene doprinose) dužan vratiti državama članicama. Nepodmirene obveze u okviru sporazuma o sufinanciranju predstavljaju primljene doprinose za sufinanciranje umanjene za troškove nastale u vezi s projektom. One ne utječu na neto imovinu.

Kako bi se poboljšalo iskazivanje poslovnih obveza u vezi sa sufinanciranjem, njihovi su iznosi u 2012. razdijeljeni na dugoročne i kratkoročne obveze. Povećanje ukupnih poslovnih obveza u vezi sa sufinanciranjem objašnjeno je u bilješci 2.7.1.2.

KRATKOROČNE OBVEZE

2.7.      POSLOVNE OBVEZE

|| || || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Kratkoročne poslovne obveze || 2.7.1 || 4 || 67 || 138 || 209 || 399

Obračunane obveze || 2.7.2 || 19 || 308 || 228 || 555 || 339

Odloženi doprinos kapitalu fonda || 2.7.3 || - || - || 293 || 293 || 295

UKUPNO || || 22 || 375 || 660 || 1 057 || 1 033

2.7.1. Kratkoročne poslovne obveze

|| || || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Dobavljači i ostalo || 2.7.1.1 || 4 || 67 || 81 || 152 || 308

Poslovne obveze u vezi sa sufinanciranjem || 2.7.1.2 || - || - || 46 || 46 || 81

Razne obveze iz poslovanja || 2.7.1.3 || 0 || 0 || 12 || 12 || 10

UKUPNO || || 4 || 67 || 138 || 209 || 399

Poslovne obveze uključuju troškovnike koje je ERF primio u okviru aktivnosti dodjele bespovratnih sredstava. Knjiže se u zahtijevanom iznosu od trenutka kada je zahtjev zaprimljen. Isti se postupak primjenjuje za račune i financijska odobrenja primljene u okviru aktivnosti nabave. Predmetni zahtjevi za povrat troškova uzimaju se u obzir u postupku razdvajanja računovodstvenih razdoblja na kraju godine. Nakon unosa zaključnih podataka u račun poslovnog rezultata unose se procijenjeni prihvatljivi iznosi.

2.7.1.1. Dobavljači i ostalo

U ovaj naslov uključeni su iznosi obveza prema dobavljačima kao i iznosi obveza prema javnim tijelima i trećim zemljama.

Smanjenje od 157 milijuna EUR u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje uglavnom se odnosi na smanjenje poslovnih obveza prema trećim zemljama u iznosu od 75 milijuna EUR i smanjenje poslovnih obveza prema dobavljačima iz privatnog sektora u iznosu od 37 milijuna EUR.

2.7.1.2. Poslovne obveze u vezi sa sufinanciranjem

Kako bi se poboljšalo iskazivanje obveza sufinanciranja, njihovi su iznosi u 2012. razdijeljeni na dugoročne i kratkoročne obveze. Smanjenje kratkoročnih obveza sufinanciranja uglavnom je posljedica preraspodjele iznosa od 40 milijuna EUR u dugoročne poslovne obveze.

Ukupne dugoročne i kratkoročne obveze sufinanciranja povećale su se za 5 milijuna EUR. Tijekom 2012. novi doprinosi za sufinanciranje dobiveni su od Njemačke (2 milijuna EUR) i Kanade (2 milijuna EUR). Povećanje obveza sufinanciranja Švedske (8 milijuna EUR) djelomično je kompenzirano smanjenjem obveze sufinanciranja Španjolske i Ujedinjene Kraljevine (svaka po 2 milijuna EUR) te prijebojem obveza sufinanciranja Italije u okviru Devetog ERF-a.

Obveze sufinanciranja smanjene su za 8 milijuna EUR radi iskazivanja prihoda povezanih s projektima sufinanciranja (vidi 3.1.3. i 3.2.2.).

2.7.1.3. Razne obveze iz poslovanja

Raznim obvezama iz poslovanja uglavnom su obuhvaćene neraspoređene gotovinske primitke i vraćene iznose.

2.7.2. Obračunane obveze

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Obračunane obveze || 19 || 308 || 228 || 555 || 339

UKUPNO || 19 || 308 || 228 || 555 || 339

Na kraju godine procjenjuju se opravdani izdatci koje su imali korisnici ERF-ovih sredstava, ali koji još nisu prijavljeni. Nakon izračuna vrijednosti za granične datume iznosi procijenjenih opravdanih izdataka bilježe se kao obračunane obveze.

Procijenjena upotreba iznosa pretfinanciranja iskazuje se kao procijenjeni prijeboj pretfinanciranja (vidi 2.2.).

2.7.3. Odloženi doprinos kapitalu fonda

|| || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Ujedinjena Kraljevina || - || - || 274 || 274 || 289

Irska || - || - || 9 || 9 || 5

Litva || - || - || - || - || 1

Mađarska || - || - || 10 || 10 || -

UKUPNO || - || - || 293 || 293 || 295

Uključeni su i unaprijed plaćeni doprinosi država članica.

NETO IMOVINA

2.8.      POZVANI KAPITAL FONDA

|| || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO

Kapital fonda || 12 840 || 11 699 || 21 152 || 45 691

Nepozvani kapital fonda || - || - || (18 712) || (18 712)

Pozvani kapital fonda na dan 31.12.2011. || 12 840 || 11 699 || 2 440 || 26 979

|| || || ||

Kapital fonda || 12 840 || 11 699 || 21 152 || 45 691

Nepozvani kapital fonda || - || - || (16 112) || (16 112)

Pozvani kapital fonda na dan 31.12.2012. || 12 840 || 11 699 || 5 040 || 29 579

Kapital fonda predstavlja ukupne iznose doprinosa država članica odgovarajućem fondu ERF-a kako je utvrđeno u svakom od unutarnjih sporazuma.

Nepozvana sredstva predstavljaju početnu alokaciju za koju još nije upućen poziv državama članicama.

Pozvani kapital fonda predstavlja iznos početnih alokacija za koji je državama članicama upućen poziv za prijenos u račune riznice u skladu s postupkom utvrđenim u članku 16. Financijske uredbe Desetog ERF-a.

Kapital Osmog i Devetog ERF-a u cijelosti je pozvan i primljen.

Pozvani i nepozvani kapital po državama članicama

|| || || || u milijunima EUR

Doprinosi || % || Nepozvani kapital Desetog ERF-a 31.12.2011. || pozvan u 2012. || Nepozvani kapital Desetog ERF-a 31.12.2012.

Austrija || 2,41 || (451) || 63 || (388)

Belgija || 3,53 || (661) || 92 || (569)

Danska || 2,00 || (374) || 52 || (322)

Finska || 1,47 || (275) || 38 || (237)

Francuska || 19,55 || (3 658) || 508 || (3 150)

Njemačka || 20,50 || (3 836) || 533 || (3 303)

Grčka || 1,47 || (275) || 38 || (237)

Irska || 0,91 || (170) || 24 || (147)

Italija || 12,86 || (2 406) || 334 || (2 072)

Luksemburg || 0,27 || (51) || 7 || (44)

Nizozemska || 4,85 || (908) || 126 || (781)

Portugal || 1,15 || (215) || 30 || (185)

Španjolska || 7,85 || (1 469) || 204 || (1 265)

Švedska || 2,74 || (513) || 71 || (441)

Ujedinjena Kraljevina || 14,82 || (2 773) || 385 || (2 388)

Cipar || 0,09 || (17) || 2 || (15)

Češka Republika || 0,51 || (95) || 13 || (82)

Estonija || 0,05 || (9) || 1 || (8)

Mađarska || 0,55 || (103) || 14 || (89)

Litva || 0,12 || (22) || 3 || (19)

Latvija || 0,07 || (13) || 2 || (11)

Malta || 0,03 || (6) || 1 || (5)

Poljska || 1,3 || (243) || 34 || (209)

Slovenija || 0,18 || (34) || 5 || (29)

Slovačka || 0,21 || (39) || 5 || (34)

Bugarska || 0,14 || (26) || 4 || (23)

Rumunjska || 0,37 || (69) || 10 || (60)

UKUPNO || 100,00 || (18 712) || 2 600 || (16 112)

U 2012. pozvani su doprinosi u okviru Desetog ERF-a. Prva tranša doprinosa država članica za 2013. pozvana je u studenom 2012.

2.9.      OSTALE PRIČUVE

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO

Saldo na dan 31.12.2010. || (2 237) || 4 157 || 333 || 2 252

Prijenos oslobođenih iznosa iz Osmog i Devetog ERF-a u Deseti ERF || (38) || (80) || 118 || 0

Prijenos iz Desetog ERF-a u Deveti ERF radi dodjele sredstava Južnom Sudanu nakon Odluke Vijeća 2010/406/EU ||    - || 150 || (150) || 0

Saldo na dan 31.12.2011. || (2 276) || 4 227 || 301 || 2 252

Prijenos preraspoređenih iznosa iz Osmog i Devetog ERF-a u Deseti ERF || (78) || (300) || 378 || 0

Prijenos iz Desetog ERF-a u Deveti ERF radi dodjele sredstava Južnom Sudanu nakon Odluke Vijeća 2011/315/EU ||    - || 200 || (200) || 0

Saldo na dan 31.12.2012. || (2 354) || 4 126 || 479 || 2 252

Saldo na dan 31.12.2012. uključuje: || || || ||

- sredstva dodijeljena Južnom Sudanu || -  || 350 || -    || 350

Od stupanja na snagu Desetog ERF-a godine 2008., sva oslobođena sredstva prethodnih ERF-ova prenose se u pričuvu Desetog ERF-a. Ta se pričuva može rasporediti samo uz uvjete utvrđene člankom 1.4. Unutarnjeg sporazuma o Desetom ERF-u.

Tijekom 2012. u pričuvu za postignute rezultate Desetog ERF-a preneseno je 78 milijuna EUR preraspoređenih sredstava iz Osmog ERF-a te 300 milijuna EUR preraspoređenih sredstava iz Devetog ERF-a, a 200 milijuna EUR preneseno je iz pričuve za postignute rezultate Desetog ERF-a u Deveti ERF kako bi se omogućila dodjela sredstava Južnom Sudanu[10].

3.         BILJEŠKE UZ RAČUN POSLOVNOG REZULTATA

3.1.      PRIHOD OD POSLOVANJA

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Povrat izdataka || 2 || 14 || 2 || 17 || 16

Povrat sredstava STABEX-a ||   49 || - || - || 49 || 26

Dobici zbog tečajnih razlika || 7 || 35 || 8 || 51 || 54

Prihodi od poslovanja – sufinanciranje || - || - || 8 || 8 || 2

UKUPNO || 58 || 49 || 18 || 124 || 99

3.1.1. Povrat izdataka

U ovom naslovu iskazani su nalozi za povrat koje je izdao ERF i odbitci od budućih plaćanja knjiženih u računovodstvenom sustavu ERF-a radi povrata prethodno isplaćenih rashoda na temelju kontrola, revizija ili analize prihvatljivosti. Potrebno je napomenuti da se povrat iznosa pretfinanciranja ne ubraja u prihode, nego se knjiži u korist stavke pretfinanciranja u bilanci stanja.

Povrat neopravdanih plaćanja

Tijekom 2012. izdano je naloga za povrat neopravdanih plaćanja u iznosu od 27 milijuna EUR, u usporedbi s 12 milijuna EUR u 2011. Od toga se 11 milijuna EUR odnosi na povrat izdataka i stoga su uknjiženi kao prihod od poslovanja. Iskazanih 16 milijuna EUR predstavlja povrat plaćenih iznosa pretfinanciranja, a uknjiženi su u korist imovine poslovanja u bilanci stanja.

Vrste povrata neopravdanih plaćanja mogu se sažeto prikazati na sljedeći način:

u milijunima EUR ||

|| Prihod || Pretfinanciranje || UKUPNO 2012. || Prihod || Pretfinanciranje || UKUPNO 2011.

Pogreška || 1 || 1 || 2 || 2 || 1 || 3

Nepravilnost || 9 || 15 || 25 || 6 || 3 || 8

Prijava ureda OLAF || 1 || - || 1 || 1 || - || 1

UKUPNO || 11 || 16 || 27 || 8 || 4 || 12

3.1.2. Povrat sredstava instrumenta STABEX

Tijekom 2012. u EFR je vraćeno 49 milijuna EUR s računâ s dva potpisnika u državama AKP-a u skladu s člankom 1.4. Unutarnjeg sporazuma Desetog ERF-a[11]. Ta su sredstva prenesena uglavnom iz Solomonskih otoka (12 milijuna EUR), Côte d’Ivoire (11 milijuna EUR), Burundija (5 milijuna EUR), Svetog Vincenta i Grenadina (3 milijuna EUR), Senegala (3 milijuna EUR), Malavija (3 milijuna EUR), Ugande (3 milijuna EUR) i Burkine Faso (2 milijuna EUR). Ti su prihodi uknjiženi u prihode od poslovanja (instrument za pomoć STABEX) u računu poslovnog rezultata Osmog EDF.

3.1.3. Prihodi poslovanja – sufinanciranje

Prihodi poslovanja koji se odnose na sufinanciranje predstavljaju upotrijebljene doprinose (vidi 3.2.2.). Budući da ti doprinosi ispunjaju kriterije za uvjetne prihode koji nisu povezani s tečajnim razlikama, doprinosi se iskazuju u skladu s provedbom projekta sufinanciranja.

3.2       RASHODI POSLOVANJA

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Rashodi poslovanja – instrumenti za pomoć || 41 || 812 || 2 085 || 2 938 || 2 633

Rashodi poslovanja – sufinanciranje ||  - ||  - || 8 || 8 || 2

Gubici zbog tečajnih razlika || 8 || 39 || 20 || 66 || 61

Otpis potraživanja || 0 || 6 || - || 6 || 7

UKUPNO || 49 || 856 || 2 112 || 3 017 || 2 702

Komisija je u 2012. usavršila svoju metodologiju procjene obračunanih obveza. Da ta promjena nije bila izvršena, rashodi poslovanja iznosili bi 2 849 milijuna EUR umjesto 3 017 milijuna EUR. Učinak na neto imovinu rezultirao bi jednakim iznosom (smanjenje od 168 milijuna EUR) uglavnom zbog povećanja na računima obračunanih obveza (vidi 2.7.2.).

3.2.1 Rashodi poslovanja – instrumenti potpora

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Programabilna potpora || 17 || 93 || 1 366 || 1 476 || 1 251

Makroekonomska potpora || - || 8 || - || 8 || 51

Sektorska politika || 0 || 322 || 3 || 326 || 371

Subvencije za kamate || 5 || - || - || 5 || 0

Projekti u okviru AKP-a || - || 311 || 409 || 720 || 650

Pomoć u nuždi || - || 60 || 274 || 333 || 212

Pomoć za izbjeglice || 6 || - || - || 6 || 0

Rizični kapital || 1 || - || - || 1 || 19

STABEX || 4 || - || - || 4 || 12

Sysmin || 0 || - || - || 0 || (8)

Ostali programi potpore povezani s prethodnim ERF-ovima || - || 10 || - || 10 || 24

Institucionalna potpora || - || (1) || 33 || 32 || 8

Naknada za prihode od izvoza || 7 || 10 || - || 18 || 42

UKUPNO || 41 || 812 || 2 085 || 2 938 || 2 633

Rashodima poslovanja ERF-a obuhvaćeni su različiti instrumenti za potpore i različitih su oblika, ovisno o načinu isplate novčanih sredstva i načinu na koji se njima upravlja.

3.2.2. Rashodi poslovanja – sufinanciranje

Riječ je o rashodima nastalima pri sufinanciranju projekata tijekom 2012. Budući da ti primljeni doprinosi za financiranje ispunjaju kriterije za uvjetne prihode koji nisu povezani s tečajnim razlikama, odgovarajući iznos doprinosa iskazuje kao prihod od poslovanja (vidi 3.1.3.).

3.2.3. Otpis potraživanja

U ovom naslovu nalaze se uglavnom ispravke vezane uz pretfinanciranje i iznosi koji su otpisani/izgubljeni pri unovčenju dugovanja.

3.3.      ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Administrativni troškovi || - || 1 || 106 || 107 || 75

UKUPNO || - || 1 || 106 || 107 || 75

U ovom naslovu nalaze se rashodi za potporu, tj. administrativni troškovi povezani s programiranjem i provedbom ERF-ova. Njime su obuhvaćeni troškovi za pripremu, praćenje, nadzor i ocjenjivanje projekata te troškovi za računalne mreže, tehničku pomoć itd.

3.4.      FINANCIJSKI PRIHODI

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Prihod od kamata – europske banke || - || 6 || 4 || 9 || 1

Kamate od pretfinanciranja || (2) || (24) || (6) || (32) || (21)

UKUPNO || (2) || (18) || (2) || (22) || (20)

Kamate od pretfinanciranja iskazuju u skladu s odredbama članka 7. stavka 3. i članka 8. Financijske uredbe Desetog ERF-a. Poništenje obračunanih kamata od pretfinanciranja za 2011. rezultiralo je negativnim prihodom od kamata za 2012.

4.         BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

4.1.      NAMJENA I IZRADA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA

Podatci o novčanim tokovima rabe se kao osnova za procjenu sposobnosti ERF-a da stvori novac i novčane ekvivalente i njegove potrebe za korištenje tim sredstvima.

Izvještaj o novčanim tokovima izrađuje se neizravnom metodom. To znači da se neto višak ili manjak za dotičnu financijsku godinu usklađuje za učinke nenovčanih transakcija i svih odgođenih ili obračunanih prošlih ili budućih gotovinskih primitaka ili plaćanja vezanih uz poslovanje.

Novčani tokovi koji proizlaze iz transakcija u stranoj valuti knjiže se izvještajnoj valuti ERF-a (euro) tako da se na iznos u stranoj valuti primijeni devizni tečaj između eura i dotične strane valute na datum novčanog toka.

4.2.      POSLOVNE DJELATNOSTI

Izvještaj o novčanom toku ERF-a sadržava samo novčane tokove od poslovnih djelatnosti jer se ERF ne bavi ulagačkim ili financijskim djelatnostima. Namjena je poslovnih djelatnosti sudjelovanje u ostvarivanju rezultata koji su predviđeni politikama.

5.         NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE I OSTALI PODACI KOJE JE POTREBNO OBJAVITI

5.1.      NEPREDVIĐENA IMOVINA

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Jamstva za izvršenje || 13 || 171 || 120 || 304 || 325

Jamstva za zadržane iznose || 6 || 107 || 74 || 188 || 197

Nepredviđena imovina povezana sa sudskim postupcima || - || - || - || - || 1

UKUPNO || 19 || 279 || 194 || 492 || 523

5.1.1. Jamstva za izvršenje

Jamstva za izvršenje zahtijevaju se u nekim slučajevima kako bi se osiguralo da korisnici sredstava ERF-a ispune svoje obveze iz ugovora s ERF-om.

Smanjenje od 21 milijun EUR u stavki jamstava za izvršenje predstavlja razliku između vraćenih jamstava i novih primljenih jamstava. Većina vraćenih jamstava odnosi se na Deveti ERF, a i nova jamstva uglavnom su primljena u okviru Devetog ERF-a.

5.1.2. Jamstva za zadržane iznose

Jamstva za zadržane iznose odnose se samo na ugovore o radovima. Obično se zadržava 10 % privremenih plaćanja korisnicima kao jamstvo da će izvođač radova ispuniti svoje obveze. Ti se zadržani iznosi iskazuju kao dospjeli iznosi. Ovisno o odobrenju javnog naručitelja, izvođač radova može umjesto toga dostaviti jamstvo za zadržane iznose kojim se zamjenjuju iznosi zadržani od privremenih plaćanja. Primljena jamstva iskazuju se kao nepredviđena imovina.

Smanjenje od 9 milijuna EUR u stavki jamstava za zadržane iznose predstavlja razliku između vraćenih jamstava i novih primljenih jamstava. Većina vraćenih jamstava odnosi se na Deveti ERF, a i nova jamstva uglavnom su primljena u okviru Devetog ERF-a.

5.2.      OSTALI PODACI KOJE JE POTREBNO OBJAVITI

5.2.1. Proračunske obveze koje još nisu uknjižene kao rashodi

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Nepodmirene proračunske obveze koje još nisu plaćene || 103 || 938 || 4 601 || 5 642 || 5 594

Povezani iznosi iskazani u računu poslovnog rezultata || (22) || (382) || (310) || (714) || (646)

UKUPNO || 81 || 557 || 4 291 || 4 928 || 4 948

Nepodmirene proračunske obveze otvorene su obveze za koja još uvijek nisu izvršena plaćanja i/ili opozivi. To je uobičajena posljedica postojanja višegodišnjih programa. Na dan 31. prosinca 2012. nepodmirene proračunske obveze iznosile su ukupno 5 642 milijuna EUR. Iznos naveden kao buduća obveza za koju treba osigurati sredstva nepodmirena je proračunska obveza umanjena za povezane iznose koji su u računu poslovnog rezultata za 2012. iskazani kao troškovi, čime se dobiva ukupni iznos od 4 928 milijuna EUR.

6.         UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM

Sljedeće objave povezane s upravljanjem financijskim rizikom Europskog razvojnog fonda odnose se na operacije riznice koje izvršava Europska komisija u ime Europskog razvojnog fonda u izvršavanju sredstava Fonda.

6.1.      POLITIKE UPRAVLJANJA RIZIKOM I AKIVNOSTI OMEĐIVANJA RIZIKA

Pravila i načela za upravljanje operacijama riznice ERF-a utvrđeni su Uredbom Vijeća br. 215/2008 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na Deseti ERF te Unutarnjim sporazumom.

Na temelju navedene Uredbe primjenjuju se sljedeća načela:

– države članice doprinose za ERF uplaćuju na posebne račune otvorene pri emisijskoj banci svake države članice ili financijske institucije koju ta država članica odredi. Iznosi doprinosa ostaju na tim posebnim računima sve dok ne treba izvršiti isplate ERF-a

– države članice doprinose za ERF uplaćuju u eurima, a plaćanja ERF-a iskazuju se u eurima i drugim valutama, uključujući i one manje poznate

– na bankovnim računima koje Komisija otvori u ime ERF-a ne može doći do prekoračenja.

Uz posebne račune Komisija u ime ERF-a u financijskim institucijama (središnje banke i komercijalne banke) otvara i druge bankovne račune za potrebe izvršavanja plaćanja i primanja primitaka, osim za doprinose država članica proračunu u skladu s člankom 44. Uredbe Vijeća br. 215/2008 (vidi 6.4. u nastavku).

Komisija sve komercijalne banke u kojima se za potrebe ERF-a otvaraju računi uz iznimku navedenih „posebnih računa” odabire javnim natječajem.

Operacije riznice i plaćanja visoko su automatizirane i koriste se suvremenim informatičkim sustavima. Kako bi se jamčila sigurnost sustava i osiguralo razdvajanje dužnosti u skladu s Financijskom uredbom, standardima interne kontrole Komisije i revizijskim načelima, primjenjuju se posebni postupci.

Upravljanje operacijama riznice i plaćanja uređeno je pisanim smjernicama i postupcima kojima je cilj ograničiti operativni i financijski rizik i osigurati odgovarajući razinu kontrole. Njima su obuhvaćena različita područja djelovanja, a poštovanje smjernica i postupaka redovito se provjerava.

6.2.      TRŽIŠNI RIZIK

6.2.1.  Rizik od promjene tečaja

Svi doprinosi drže se u eurima, a druge se valute kupuju samo kada su potrebne za izvršavanje plaćanja. Zbog toga operacije riznice ERF-a nisu izložene riziku od promjene tečaja.

6.2.2.  Kamatni rizik

ERF ne posuđuje novac, stoga nije izložen kamatnom riziku.

ERF međutim ostvaruje kamate na sredstva koja drži na svojim bankovnim računima. Stoga je Komisija u ime ERF-a uvela mjere kojima se osigurava redovita usklađenost ostvarene kamate s tržišnim kamatnim stopama kao i za njihove eventualne fluktuacije.

Za depozite preko noći na računima u komercijalnim bankama kamata se obračunava svakodnevno. Obračun kamate za sredstva na tim računima temelji se na promjenjivim tržišnim kamatnim stopama na koje se primjenjuje (pozitivna ili negativna) ugovorna marža. Za većinu računa izračun kamata povezan je s EONIA-om (prekonoćni prosječni indeks eura), a prilagođava se svim fluktuacijama te stope. Za druge je račune izračun kamata povezan s marginalnom stopom ESB-a (stopa koju ESB koristi za aktivnosti refinanciranja). Zbog toga ERF nije izložen riziku da bi za svoja sredstva mogao dobiti kamatu nižu od tržišne.

6.3.      KREDITNI RIZIK (RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE)

Većina sredstava riznice ERF-a drži se, u skladu s Uredbom Vijeća br. 215/2008, na "posebnim računima" koje su države članice otvorile radi plaćanja svojih doprinosa. Većina tih računa drže riznice država članica ili njihove nacionalne središnje banke. Te institucije nose najmanji rizik druge ugovorne strane za ERF (izloženost je na državama članicama kojima te institucije pripadaju).

Nadopuna računa na kojima se nalaze sredstva riznice ERF-a koja se drže u komercijalnim bankama radi pokrivanja poslova plaćanja obavlja se neposredno prije roka i njime automatski upravlja sustav za upravljanje gotovinom riznice Komisije. Na svakom računu drži se najmanja količina gotovine razmjerna prosječnom obujmu dnevnih plaćanja koja se s njih izvršavaju. Zbog toga su iznosi koji se na tim računima drže preko noći stalno na niskoj razini, čime se ograničava izloženost ERF-a riziku.

Uz to se pri odabiru komercijalnih banaka primjenjuju posebne smjernice kako bi se dodatno smanjio rizik druge ugovorne strane kojem je izložen ERF.

Sve komercijalne banke odabiru se na javnom natječaju. Najniži je kratkoročni kreditni rejting potreban za sudjelovanje u postupku nadmetanja P-1 agencije Moody ili jednakovrijedna ocjena (A-1 agencije S&P ili F1 agencije Fitch). U posebnim i opravdanim okolnostima može se zahtijevati niža razina.

6.4.      RIZIK LIKVIDNOSTI

Proračunskim načelima koja se primjenjuju na ERF osigurava se da su ukupna gotovinska sredstva za proračunsko razdoblje uvijek dovoljna za izvršavanje svih povezanih plaćanja. Ukupan iznos doprinosa država članica jednak je ukupnom iznosu odobrenih sredstava za plaćanje za odgovarajuće proračunsko razdoblje.

Godišnji doprinosi država članica u ERF plaćaju se međutim u tri obroka, a plaćanja podliježu određenim sezonskim varijacijama.

Kako bi se osiguralo da sredstva riznice uvijek budu dovoljna za plaćanja za svaki pojedinačni mjesec, riznica Komisije i odgovarajuće službe koje izvršavaju plaćanja redovito izmjenjuju informacije o stanju riznice kako bi se osiguralo da izvršena plaćanja ni u jednom razdoblju ne prekorače dostupna sredstva riznice.

U okviru dnevnih operacija riznice ERF-a dnevna količina likvidnosti na svakom od bankovnih računa ERF-a svakodnevno se, uz navedene mehanizme, osigurava i automatiziranim alatima za upravljanje gotovinom.

7.         OBJAVLJIVANJE POVEZANIH STRANAKA

U okviru ovog naslova nisu utvrđene transakcije s povezanim strankama koje zahtijevaju zasebno objavljivanje.

8.         DOGAĐAJI NAKON ZAKLJUČNOG DATUMA BILANCE STANJA

Na datum slanja ovih računa računovodstveni službenik ERF-a nije otkrio nikakva bitna pitanja koja bi u okviru ovog odjeljka nalagala zasebno objavljivanje niti su mu takva pitanja prijavljena. Godišnji financijski izvještaj i s njim povezane bilješke izrađeni su na temelju najnovijih dostupnih podataka što se odražava u prethodno iskazanim podatcima.

9.         USKLAĐIVANJE POSLOVNOG REZULTATA I IZVRŠENJA PRORAČUNA

Poslovni rezultat za dotičnu godinu izračunava se na temelju načela nastanka poslovnih događaja. Realizacija proračuna temelji se međutim na pravilima gotovinskog obračuna. Budući da su poslovni rezultat i realizacija proračuna rezultat istih transakcija, u smislu provjere korisno je osigurati mogućnost njihova usklađivanja. U sljedećoj tablici prikazano je njihovo usklađivanje uz isticanje ključnih iznosa usklađivanja razdijeljenih između stavki prihoda i rashoda.         

|| || u milijunima EUR

|| 2012. || 2011.

|| ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || (3 023) || (2 700)

|| ||

PRIHODI || ||

Prava koja ne utječu na realizaciju proračuna || (47) || (52)

Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu prikupljena || (8) || (3)

Prava utvrđena u prethodnim godinama prikupljena u tekućoj godini || 14 || 10

Neto učinak pretfinanciranja || 62 || 46

Neto obračunani prihodi || (40) || (13)

|| ||

RASHODI || ||

Rashodi tekuće godine koji još nisu plaćeni || 38 || 98

Rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini || (101) || (249)

Ukinuta plaćanja || 7 || 17

Neto učinak pretfinanciranja || (316) || (346)

Neto obračunani rashodi || 204 || 317

|| ||

REALIZACIJA PRORAČUNA ZA TEKUĆU GODINU || (3 209) || (2 874)

9.1. Stavke usklađivanja – Prihodi

Proračunski prihodi za financijsku godinu odgovaraju prihodima prikupljenima na temelju prava utvrđenih tijekom godine i iznosa prikupljenih na temelju prava utvrđenih u prethodnim godinama.

Prava koja ne utječu na realizaciju proračuna knjiže se u poslovnom rezultatu, ali se u proračunskoj perspektivi ne mogu smatrati prihodima jer se unovčeni iznos prenosi u pričuve i ne može se preraspodijeliti u druge svrhe bez odluke Vijeća.

Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu prikupljena trebaju se zbog usklađivanja odbiti od poslovnog rezultata jer još nisu postala dijelom proračunskih prihoda. Nasuprot toga, prava utvrđena u prethodnim godinama prikupljena u tekućoj godini moraju se zbog usklađivanja dodati poslovnom rezultatu.

Neto učinak pretfinanciranja predstavlja poravnanje iznosa pretfinanciranja za koje je izvršen povrat. Riječ je o gotovinskom primitku koji ne utječe na poslovni rezultat.

Neto obračunani prihodi uglavnom se sastoje od stavki usklađivanja namijenjenih razdvajanju računovodstvenih razdoblja na kraju godine. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunani prihodi tekuće godine umanjeni za poništene obračunane prihode prethodne godine.

9.2. Stavke usklađivanja – Rashodi

Rashode tekuće godine koji još nisu plaćeni treba dodati zbog usklađivanja jer su uključeni u poslovni rezultat, ali nisu dijelom proračunskih rashoda. Nasuprot toga, rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini moraju se zbog usklađivanja odbiti od poslovnog rezultata jer čine dio proračunskih rashoda tekuće godine, ali nemaju nikakva učinka na poslovni rezultat ili, u slučaju ispravaka, smanjuju rashode.

Gotovinski primitci od ukinutih plaćanja ne utječu na poslovni rezultat, ali utječu na realizaciju proračuna.

Neto učinak pretfinanciranja kombinacija je novih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini (koji se iskazuju kao proračunski rashodi predmetne godine) i prijeboja pretfinanciranja plaćenog u tekućoj godini ili prethodnih godina prihvaćanjem opravdanih troškova. Potonji predstavljaju izdatak u smislu računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja, ali ne i u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanje početnog pretfinanciranja u vrijeme njegova plaćanja već uzelo u obzir kao proračunski rashod.

Neto obračunani rashodi uglavnom se sastoje od stavki usklađivanja namijenjenih razdvajanju računovodstvenih razdoblja na kraju godine, tj. opravdanih izdataka koje su imali korisnici sredstava ERF-a, ali koji još nisu prijavljeni ERF-u. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunani rashodi tekuće godine umanjeni za poništene obračunane rashode prethodne godine.    

2.           IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOJ PROVEDBI

UVODNA NAPOMENA

Prethodni ERF-ovi

· Odlukom br. 1/2000 Vijeća AKP-EZ od 27. srpnja 2000. o prijelaznim mjerama predviđa se upotreba određenih nedodijeljenih sredstava iz prethodnih ERF-ova za programe usklađene s odgovarajućim odredbama Sporazuma iz Cotonoua i njihova ranija primjena na temelju prijelaznih mjera.

· Odlukom Komisije br. 410/2001 od 16. ožujka 2001. o utvrđivanju dodijeljenih sredstava za okvirne programe država AKP-a u skladu sa Sporazumom AKP-a i EZ-a o partnerstvu, predviđa se upotreba nedodijeljenih sredstava iz prethodnih ERF-ova do najvišeg iznosa od 1,2 milijarde EUR za provedbu u skladu s pravilima i postupcima odgovarajućih ERF-ova, u očekivanju stupanja na snagu Financijskog protokola Devetog ERF-a.

· Odlukom Komisije br. 1033/2001 od 15. lipnja 2001. utvrđena su dodijeljena sredstva za regionalne programe i suradnju među državama AKP-a u okviru Financijskog protokola uz Sporazum AKP-a i EZ-a o partnerstvu.

· Odlukom Komisije br. 1252/2002 od 11. srpnja 2002. omotnica namijenjena suradnji među državama AKP-a povećana je za 60 milijuna EUR iz općih pričuva Šestog i Sedmog ERF-a te predviđena upotreba tih dodatnih sredstava u očekivanju stupanja na snagu Financijskog protokola Devetog ERF-a, u skladu s pravilima i postupcima primjenjivima na izvorne ERF-ove.

· Na kraju, Odlukom Vijeća ministara država AKP-a i EZ-a br. 3/2002 od 23. prosinca 2002. iz nedodijeljenih sredstva Osmog ERF-a (opća pričuva) oduzima se iznos od 25 milijuna EUR i dodjeljuje regionalnoj suradnji u skladu sa Sporazumom AKP-a i EZ-a o partnerstvu.

· Budući da je Šesti ERF zaključen 2006., a Sedmi ERF 2008., godišnji financijski izvještaj više ne sadržava tablice o izvršavanju proračuna za te ERF-ove. Međutim, izvršavanje prenesenih salda uključeno je u Deveti ERF.

· Kako bi se osigurala transparentnost financijskog izvještavanja za 2012., u sljedećim se tablicama, kao i prošlih godina, za Osmi ERF razdvojeno navode dio upotrijebljen za programe u okviru Konvencije iz Loméa i dio upotrijebljen za programe u okviru Sporazuma iz Cotonoua. U pogledu Sporazuma iz Cotonoua, knjiženje i financijsko izvještavanje temelji se na članku 3. stavku 2. Priloga IV. Sporazumu AKP-a i EZ-a o partnerstvu u odnosu na pojedinačne države. Tim se člankom državama AKP-a namjenjuje omotnica A za pokrivanje programa makroekonomske potpore i potpore programima i projektima te omotnica B za pokrivanje nepredviđenih potreba poput pomoći u nuždi, inicijativa za otpis dugovanja i pomoći za ublaživanje negativnih učinaka nestabilnosti izvoznih prihoda[12]. Za regije su računovodstveni prikazi iskazani u skladu s regionalnim programiranjem kako je navedeno u Poglavlju 2. Sporazuma AKP-a i EZ-a o partnerstvu (tj. regionalni okvirni programi i suradnja među državama AKP-a).

· U skladu s točkom 4. Priloga I.b (Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2008. – 2013.) Sporazumu AKP-a i EZ-a o partnerstvu, preostala salda i oslobođena sredstva iz fondova u razdoblju između 31.12.2007. i stupanja na snagu Desetog ERF-a preneseni su u Deveti ERF kako bi se osiguralo da službe EU-a mogu nastaviti s radom i pokrivati troškove tekućih projekata do stupanja na snagu Desetog ERF-a.

· Odlukom Vijeća 2010/406/EU odlučeno je da se iz oslobođenih sredstava u okviru Devetog ERF-a i prijašnjih ERF-ova u korist Sudana upotrijebi iznos od 150 milijuna EUR radi rješavanja potreba najranjivijeg dijela stanovništva. Taj je iznos dodijeljen tijekom 2011.

· Odlukom Vijeća 2011/315/EU odlučeno je da se iz oslobođenih sredstava u okviru Devetog ERF-a i prijašnjih ERF-ova u korist Južnog Sudana upotrijebi iznos od 200 milijuna EUR radi potpore provedbi trogodišnjeg plana za razvoj Južnog Sudana. Taj je iznos dodijeljen tijekom 2012.

Deseti ERF

Sporazum AKP-a i EZ-a o partnerstvu koji su 23. lipnja 2000. u Cotonouu potpisale države članice Europske zajednice i afričke, karipske i pacifičke države (države AKP-a) stupio je na snagu 1. travnja 2003. Sporazum iz Cotonoua izmijenjen je sporazumom koji su te države potpisale 25. lipnja 2005. u Luxembourgu.

Odlukom Vijeća EU-a od 27. studenoga 2001. (2001/822/EZ) o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja (PZP) Europskoj uniji stupio je na snagu 2. prosinca 2001. Ta je Odluka izmijenjena 19. ožujka 2007. (Odluka 2007/249/EZ).

Unutarnji sporazum o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2008. – 2013. u skladu s revidiranim Sporazumom iz Cotonoua, koji su 17. srpnja 2006. donijeli predstavnici vlada država članica Europske zajednice, stupio je na snagu 1. srpnja 2008.

U skladu sa Sporazumom iz Cotonoua, drugo razdoblje (2008. – 2013.) pomoć Zajednice državama AKP-a i PZP-ova financira se iz Desetog ERF-a u iznosu od 22 682 milijuna EUR na sljedeći način:

· 21 966 milijuna EUR dodjeljuje se državama AKP-a u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom utvrđenim u Prilogu I.b revidiranom Sporazumu iz Cotonoua, pri čemu Europska komisija upravlja dijelom od 20 466 milijuna EUR

· 286 milijuna EUR dodjeljuje se prekomorskim zemljama i područjima (PZP) u skladu s Prilogom II.Aa revidiranoj Odluci Vijeća o pridruživanju PZP-ova Europskoj zajednici, pri čemu Europska komisija upravlja dijelom od 256 milijuna EUR

· 430 milijuna EUR namijenjeno je Komisiji za financiranje troškova nastalih u vezi s programiranjem i izvršavanjem sredstava Desetog ERF-a, u skladu s člankom 6. Unutarnjeg Sporazuma.

Od datuma stupanja na snagu Desetog ERF-a tim se iznosima dodaju oslobođena sredstva iz prethodnih ERF-ova, prihod od kamata i neupotrijebljeni gotovinski iznosi koji proizlaze iz sustava kojim se jamči stabiliziranje izvoznih prihoda od primarnih poljoprivrednih proizvoda (STABEX) u okviru fondova koji prethode 9. ERF-u. Svim sredstvima upravlja se u skladu sa posebnim pravilima kako je predviđeno revidiranim Sporazumom iz Cotonoua i Unutarnjim sporazumom.

Od navedenih odobrenih sredstava Desetog ERF-a Europska komisija upravlja početnim iznosom od 21 152 milijuna EURA na sljedeći način:

– iznosom od 15 300 milijuna EUR za nacionalne okvirne programe obuhvaćeno je:

· 13 500 milijuna EUR za omotnicu A, od čega je otvoreno 13 345 milijuna EUR. Uz to je omotnica A povećana prijenosom pričuva za 341 milijuna EUR i zatvaranjem oslobođenih sredstava instrumenta Stabex u iznosu od 91 milijuna EUR te smanjena za iznos od 33 milijuna EUR zbog prijenosa u regionalna odobrena sredstva (višeregijski PALOP). U skladu s tim, ukupna dostupna sredstva iznose 13 744 milijuna EUR u okviru otvorenih odobrenih sredstava, a iznos od 155 milijuna EUR tek treba otvoriti

· iznos od 1 800 milijuna EUR za omotnice B, u potpunosti otvoren. Budući da je omotnica B povećana i iz otvorenih pričuva za 148 milijuna EUR, iznos ukupnih otvorenih sredstava jest 1 948 milijuna EUR.

– 1 783 milijuna EUR za regionalne okvirne programe, zajedno s prijenosom 33 milijuna EUR iz omotnice A i prijenosom 19 milijuna EUR u pričuve, što rezultira iznosom od 1 797 milijuna EUR otvorenih odobrenih sredstava

– 2 700 milijuna EUR dodijeljenih sredstava unutar AKP-a u potpunosti su otvorena, a zajedno s prijenosom 195 milijuna EUR iz pričuva otvoreno je ukupno 2 895 milijuna EUR odobrenih sredstava

– 683 milijuna EUR u pričuvi, od čega je 664 milijuna EUR preneseno, a preostali saldo iznosi 19 milijuna EUR

– iznos od 430 milijuna EUR za troškove provedbe, u potpunosti otvoren

– iznos od 256 milijuna EUR odobrenih sredstava za PZP-ove, raspodijeljen uglavnom na sljedeći način:

· sredstva iz omotnice A u iznosu od 195 milijuna EUR, od čega je 140 milijuna EUR otvoreno

· sredstva iz omotnice B u iznosu od 15 milijuna EUR, od čega je 7 milijuna EUR otvoreno

· sredstva za regionalne dodjele u iznosu od 40 milijuna EUR, u potpunosti otvorena

· sredstva za studije/tehničku pomoć u iznosu od 6 milijuna EUR, u potpunosti otvorena

- Deseti ERF: pričuva za postignute rezultate koja se ne može mobilizirati

Budući da je Deseti ERF stupio na snagu 1. srpnja 2008., preostala salda i oslobođena sredstva iz projekata u okviru Devetog ERF-a i prethodnih ERF-ova prenose se u pričuvu za postignute rezultate Desetog ERF-a, uz iznimku sredstava instrumenta Stabex i omotnice za administrativna sredstva Devetog ERF-a. Ta se pričuva može upotrijebiti uz poštovanje uvjeta navedenih u članku 1. stavku 4. Unutarnjeg sporazuma Desetog ERF-a.

U sljedećoj tablici nalaze se pojedinosti navedene pričuve na dan 31.12.2012. (u milijunima EUR):

Ukupna sredstva prenesena iz pričuve Desetog ERF-a koja se ne može mobilizirati: || 815

umanjena za sredstva prenesena u Deveti ERF u korist Sudana, na temelju Odluke Vijeća 2010/406/EU od 12.7.2010. || -150

umanjena za sredstva prenesena u Deveti ERF u korist Južnog Sudana, na temelju Odluke Vijeća 2011/315/EU od 23.5.2011. || -200

Ukupno dostupno u pričuvi (AKP+PZP): || 465

- Deseti ERF: pričuva za Stabex

Nakon zatvaranja računa sustava Stabex, neupotrijebljena/oslobođena sredstva prenesena su u pričuvu Desetog ERF-a iz omotnice A Stabex-a (članak 1. stavak 4. Unutarnjeg sporazuma Desetog ERF-a), a zatim u nacionalne okvirne programe dotičnih država.

Stanje pričuve na dan 31.12.2012. iznosi (u milijunima EUR):

Država || Pričuva omotnice A STABEX

Côte d'lvoire || 11,43

Kabo Verde || 0,01

Gvineja Bisau || 0,30

Sijera Leone || 0,22

Senegal || 0,90

UKUPNO || 12,86

- Deseti ERF: sufinanciranje

U okviru Desetog ERF-a potpisani su sporazumi o prijenosu radi sufinanciranja od strane država članica u iznosu od 116 milijuna EUR i otvorena odobrena sredstva u iznosu od 99 milijuna EUR te su otvorena odobrena sredstva za plaćanje za unovčene iznose (ukupno 93 milijuna EUR).

Stanje odobrenih sredstava za sufinanciranje na dan 31.12.2012. prikazano je u sljedećoj tablici (u milijunima EUR):

|| Odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Odobrena sredstva za plaćanje

Sufinanciranje – omotnica A || 84 || 78

Sufinanciranje – u okviru AKP-a || 12 || 12

Sufinanciranje – administrativni troškovi || 3 || 3

|| 99 || 93

U sljedećim tablicama navedeni su iznosi o kojima je donesena odluka i sklopljen ugovor i koji su isplaćeni (neto iznosi).

Tablice u kojima je prikazano stanje po zemljama i po instrumentu nalaze se u prilogu.

2.1         DODIJELJENA SREDSTVA

2.2         AGREGIRANI RAČUNI

2.3.        OSTALI PODATCI O UPRAVLJANJU

Talijansko sufinanciranje (1985.)

Talijansko sufinanciranje, koje je na snazi od 1985., a bilo je otvoreno i u 2011. jer se i dalje provodio „Četvrti program za obnovu – Somalija” napokon je zatvoren 2012. Sredstva dostupna pri zatvaranju vraćena su Italiji.

DIO II. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ERF-A: FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ULAGAČKOG INSTRUMENTA

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA || CA/463/13

|| 14. ožujka 2013.

|| Dokument 13/072

||

||

UPRAVA

Ulagački instrumeNT

financijski izvještaji

NA DAN 31. prosINCA 2012.

|| ||

|| - Izvještaj o financijskom stanju - Izvještaj o sveobuhvatnom prihodu - Izvještaj o promjeni sredstava davatelja - Izvještaj o novčanim tokovima - Bilješke uz financijske izvještaje ||

ORG.: E ||

3.         FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ULAGAČKOG INSTRUMENTA

3.1.        IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM STANJU NA DAN 31. PROSINCA 2012.

(u 000 EUR)

|| Bilješke || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| || ||

IMOVINA || || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 5 || 466 568 || 452 279

Izvedeni financijski instrumenti || 6 || 115 || 434

Zajmovi i potraživanja || 7 || 1 146 280 || 1 033 160

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 8 || 333 001 || 251 660

Iznosi potraživanja od davatelja || 9/15 || 87 310 || 87 310

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 10 || 99 029 || -

Ostala imovina || 11 || 224 || 416

|| || ||

Ukupna imovina ||   || 2 132 527 || 1 825 259

|| || ||

|| || ||

OBVEZE I SREDSTVA DAVATELJA || || ||

|| || ||

OBVEZE || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || 6 || 7 035 || 12 702

Odgođeni prihodi || 12 || 37 808 || 33 003

Obveze prema trećim osobama || 13 || 312 086 || 329 660

Ostale obveze || 14 || 1 153 || 1 113

|| || ||

Ukupne obveze || || 358 082 || 376 478

|| || ||

SREDSTVA DAVATELJA || || ||

Pozvani doprinosi država članica || 15 || 1 561 309 || 1 281 309

Rezerva poštene vrijednosti || || 68 434 || 41 750

Zadržana dobit || || 144 702 || 125 722

|| || ||

Ukupna sredstva davatelja || || 1 774 445 || 1 448 781

|| || ||

Ukupne obveze i sredstva davatelja || || 2 132 527 || 1 825 259

Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

3.2.       IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOM PRIHODU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

(u 000 EUR)

|| Bilješke || Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011. ||

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011. ||

|| || || ||

Kamate i slični prihodi || 17 || 67 503 || 59 561 ||

Kamate i slični izdatci || 17 || -1 114 || -940 ||

|| || || ||

Neto kamate i slični prihodi || || 66 389 || 58 621 ||

|| || || ||

Prihod od naknada i provizija || 18 || 1 934 || 2 149 ||

Izdatci za naknade i provizije || 18 || -292 || -144 ||

|| || || ||

Neto prihod od naknada i provizija || || 1 642 || 2 005 ||

|| || || ||

Promjena poštene vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata || || 5 348 || -7 534 ||

Neto ostvarena dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju || 19 || 1 045 || 17 228 ||

Neto dobit/gubitak zbog tečajnih razlika || || -10 575 || 8 376 ||

|| || || ||

Neto rezultat financijskog poslovanja || || -4 182 || 18 070 ||

|| || || ||

Promjena umanjenja vrijednosti potraživanja, bez poništenja || 7 || 597 || 27 452 ||

Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju || 8 || -8 927 || -6 888 ||

Umanjenje vrijednosti ostale imovine || 20 || -337 || - ||

Opći administrativni troškovi || 21 || -36 202 || -38 006 ||

|| || || ||

Dobit za tekuću godinu || || 18 980 || 61 254 ||

|| || || ||

Ostala sveobuhvatna imovina: || || || ||

Financijska imovina raspoloživa za prodaju – rezerva poštene vrijednosti || || || ||

1. Neto promjena poštene vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju || 8 || 18 551 || 20 574 ||

2. Neto iznos prenesen u dobitak ili gubitak || 8 || 8 133 || -3 394 ||

Ukupna financijska imovina raspoloživa za prodaju || || 26 684 || 17 180 ||

|| || || ||

Ukupan ostali sveobuhvatni prihod: || || 26 684 || 17 180 ||

|| || || ||

Ukupni sveobuhvatni prihodi za tekuću godinu || || 45 664 || 78 434 ||

Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

3.3.       IZVJEŠTAJ O PROMJENI SREDSTAVA DAVATELJA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

(u 000 EUR)

|| Pozvani doprinosi || Rezerva poštene vrijednosti || Zadržana dobit || Ukupno

Na dan 1. siječnja 2012.                                                       Bilješke || 1 281 309 || 41 750 || 125 722 || 1 448 781

|| || || ||

Doprinosi država članica pozvani tijekom tekuće godine                15. || 280 000 || - || - || 280 000

|| || || ||

Dobit za 2012. || - || - || 18 980 || 18 980

|| || || ||

Ukupni ostali sveobuhvatni prihodi za tekuću godinu || - || 26 684 || - || 26 684

|| || || ||

Promjene sredstava davatelja || 280 000 || 26 684 || 18 980 || 325 664

|| || || ||

Na dan 31. prosinca 2012. || 1 561 309 || 68 434 || 144 702 || 1 774 445

|| || || ||

|| Pozvani doprinosi || Rezerva poštene vrijednosti || Zadržana dobit || Ukupno

Na dan 1. siječnja 2011.                                                    Bilješke || 1 131 309 || 24 570 || 64 468 || 1 220 347

|| || || ||

Doprinosi država članica pozvani tijekom tekuće godine                15. || 150 000 || - || - || 150 000

|| || || ||

Dobit za 2011. || - || - || 61 254 || 61 254

|| || || ||

Ukupni ostali sveobuhvatni prihodi za tekuću godinu || - || 17 180 || - || 17 180

|| || || ||

Promjene sredstava davatelja || 150 000 || 17 180 || 61 254 || 228 434

|| || || ||

Na dan 31. prosinca 2011. || 1 281 309 || 41 750 || 125 722 || 1 448 781

|| || || ||

|| || || ||

Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

3.4.        IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

(u 000 EUR)

|| Bilješke || Od 1.1.2012. do 31.12.2012. || Od 1.1.2011. do 31.12.2011.

POSLOVNE DJELATNOSTI || || ||

Dobit za financijsku godinu || || 18 980 || 61 254

Prilagodbe || || ||

Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju  || || 8 927 || 3 172

Neto promjena umanjenja vrijednosti danih zajmova i potraživanja || || -597 || -27 452

Kapitalizirane kamate od zajmova i potraživanja || 7 || -9 622 || -10 512

Promjene obračunane kamate i amortiziranih troškova za zajmove i potraživanja || || -1 407 || -2 801

Promjene obračunane kamate i amortiziranih troškova za financijsku imovinu koja se drži do dospijeća || || -751 || -

Povećanje odgođenih prihoda || || 4 805 || 3 424

Učinak tečajnih razlika na zajmove || || 16 044 || -15 337

Učinak tečajnih razlika na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju || || -1 204 || 34

Profit od poslovnih djelatnosti prije promjena imovine i obveza poslovanja || || 35 175 || 11 782

|| || ||

Isplate zajmova || 7 || -233 018 || -237 040

Otplate zajmova || 7 || 115 480 || 104 410

Promjena poštene vrijednosti izvedenica || || -5 348 || 7 534

Povećanje financijske imovine koja se drži do dospijeća || || -98 278 || -

Povećanje financijske imovine raspoložive za prodaju || 8 || -81 981 || -67 829

Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju  || 8 || 19 601 || 24 971

Smanjenje ostale imovine || || 192 || 2 756

Povećanje ostalih obveza || || 40 || 173

Povećanje iznosa obveza prema Europskoj investicijskoj banci || || 6 876 || 4 144

|| || ||

Neto novčani tokovi od poslovnih djelatnosti || || -241 261 || -149 099

|| || ||

FINANCIJSKE DJELATNOSTI || || ||

Doprinosi od država članica || || 236 345 || 136 345

Iznosi primljeni od država članica povezani sa subvencijama za kamate || || 43 655 || 76 345

Iznosi plaćeni u ime država članica povezani sa subvencijama za kamate || || -24 450 || -22 899

|| || ||

Neto novčani tokovi od financijskih djelatnosti || || 255 550 || 189 791

|| || ||

Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata || || 14 289 || 40 692

Novac i novčani ekvivalenti na početku financijske godine || || 452 279 || 411 587

Novac i novčani ekvivalenti na kraju financijske godine || || 466 568 || 452 279

|| || ||

Novac i novčane ekvivalente čine: || || ||

Gotovina u blagajni || || 10 588 || 3 127

Oročeni depoziti || || 455 980 || 449 152

|| || 466 568 || 452 279

|| || ||

Dodatne objave o novčanim tokovima od poslovanja || || 2012 || 2011

Primljene kamate || || 64 490 || 57 391

Plaćene kamate || || -1 137 || -1 162

Primljene dividende || || 975 || 974

Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

3.5.        BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE NA DAN 31. PROSINCA 2012.

1. Opće informacije

Ulagački instrument („Instrument” ili „UI”) uspostavljen je u okviru Sporazuma iz Cotonoua („Sporazum”) o suradnji i razvojnoj pomoći između afričkih, karipskih i pacifičkih država („države AKP-a”) i Europske unije i njezinih država članica od 23. lipnja 2000., koji je revidiran 25. lipnja 2005. i 23. lipnja 2010.

Instrument nije poseban pravni subjekt, a Europska investicijska banka („EIB”) upravlja doprinosima u ime država članica („donatori”) u skladu s odredbama Sporazuma.

Financiranje na temelju Sporazuma osigurava se iz proračuna država članica EU-a i isplaćuje se u skladu s financijskim protokolima određenima za uzastopna petogodišnja ili šestogodišnja razdoblja. U okviru Sporazuma i nakon stupanja na snagu drugog financijskog protokola 1. srpnja 2008. (kojim se obuhvaća razdoblje 2008. – 2013.) pod nazivom Deseti europski razvojni fond („ERF”), Europskoj investicijskoj banci („EIB” Ili „Banka”) povjereno je upravljanje:

- Instrumentom, obnovljivim fondom rizičnog kapitala u visini 3 185,5 milijuna EUR usmjerenog na poticanje ulaganja u privatni sektor u državama AKP-a, od čega je 48,5 milijuna EUR dodijeljeno prekomorskim zemljama i područjima („PZP”);

- bespovratnim sredstvima za financiranje subvencija za kamate u vrijednosti od 400 milijuna EUR za države AKP-a i 1,5 milijuna EUR za PZP. Najviše 10 % tih subvencija može se upotrijebiti za financiranje tehničke pomoći povezane s projektima.

Ovim financijskim izvještajem obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012.

Na prijedlog Upravnog odbora EIB-a uprava EIB-a donijela je 14. ožujka 2013. financijski izvještaj, a 14. svibnja 2013. odobrila njegovo podnošenje Odboru guvernera na odobrenje.

2.             Bitne računovodstvene politike

2.1         Osnova za izradu – Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji Instrumenta izrađeni su u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) kako ih je donijela Europska unija.

2.2      Bitne računovodstvene prosudbe i procjene

Pri izradi financijskih izvještaja potrebno je koristiti se računovodstvenim procjenama, a uprava Europske investicijske banke pri primjeni računovodstvenih politika Ulagačkog instrumenta treba donositi prosudbe. Zahtjevnija područja ili ona područja u kojima su potrebne složene prosudbe, odnosno područja u kojima su pretpostavke i procjene bitne za financijske izvještaje objavljuju se kasnije u tekstu.

Najznačajniji primjeri u kojima je potrebno donositi prosudbe i procjene su sljedeći:

§ Poštena vrijednost financijskih instrumenata

Ako se poštena vrijednost financijske imovine i financijskih obveza iskazanih u izvještaju o financijskom stanju ne može odrediti iz aktivnih tržišta, utvrđuje se nizom metoda procjene u kojima se upotrebljavaju matematički modeli. Ako je moguće, ulazni podatci za te modele preuzimaju se s dostupnih tržišta, ali kada to nije moguće, pri utvrđivanju poštene vrijednosti potrebno je u određenoj mjeri donositi prosudbe. Prosudbe uključuju pitanja poput likvidnosti i ulaznih podataka za modele, poput korelacije i volatilnosti za izvedenice s dospijećem duljim od tri mjeseca.

§ Gubitci od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja

Problematični zajmovi i potraživanja u okviru Instrumenta analiziraju se za svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdilo treba li u izvještaj o sveobuhvatnom prihodu uključiti rezervacije za umanjenje vrijednosti. To se posebno odnosi na Europsku investicijsku banku koja pri određivanju iznosa potrebne rezervacije treba donijeti prosudbu o iznosu i dinamici budućih novčanih tokova. Takve se procjene temelje na pretpostavkama o brojnim čimbenicima pa se konkretni rezultati mogu razlikovati, što rezultira promjenama rezervacija. Uz posebne rezervacije za pojedinačne važne zajmove i potraživanja, u okviru Instrumenta moguće je uknjižiti i zajedničku rezervaciju za umanjenje vrijednosti zbog izloženosti koje nose veći rizik neplaćanja od izvorno utvrđenog, premda za njih nije utvrđena potreba za posebnu rezervaciju.

U načelu se smatra da je zajmu umanjena vrijednost kada isplata kamata i glavnice kasne najmanje 90 ili više dana od dospijeća, a uprava Europske investicijske banke istovremeno smatra da postoji objektivni pokazatelj umanjenja vrijednosti.

§ Vrednovanje vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju koja ne kotiraju na burzi

Vrednovanje vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju koja ne kotiraju na burzi obično se temelji na jednom od sljedećih kriterija:

- nedavne transakcije izvršene pod tržišnim uvjetima

- sadašnja poštena vrijednost drugog, u osnovi jednakog, instrumenta

- očekivani novčani tokovi diskontirani po trenutačno primjenjivim stopama za instrumente sa sličnim uvjetima i karakteristikama rizika ili

- drugi modeli vrednovanja.

Kako bi se utvrdili novčani tokovi i diskontne stope za vlasnička ulaganja raspoloživa za prodaju koja ne kotiraju na burzi potrebna je opsežna procjena. U okviru Instrumenta metode vrednovanja periodično se umjeravaju i ispituje im se valjanost upotrebom cijena iz dostupnih tekućih tržišnih transakcija za isti instrument ili na temelju drugih dostupnih tržišnih podataka.

§ Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

U okviru Instrumenta smatra se da je vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju umanjena ako postoji znatan ili dugotrajan pad poštene vrijednosti ispod njezina troška nabave ili ako postoji drugi objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Definiranje termina „znatan” ili „produljen” zahtijeva prosudbu. U okviru Instrumenta „znatnim” se općenito smatra vrijednost od 30 % ili veća, a „produljenim” razdoblje dulje od 12 mjeseci. U okviru Instrumenta vrednuju se i ostali čimbenici, primjerice uobičajena volatilnost cijena dionica za dionice koje kotiraju na burzi, budući novčani tokovi i diskontni čimbenici za dionice koje ne kotiraju na burzi.

2.3      Promjena računovodstvene politike

Donesene računovodstvene politike u skladu su s onom prethodne financijske godine. Tijekom tekuće godine u okviru Instrumenta nisu doneseni novi ili izmijenjeni međunarodni standardi financijskog izvješćivanja.

Izdani standardi koji još nisu na snazi

Mnogobrojni novi standardi, izmjene i tumačenja standarda stupili su na snagu za godišnja razdoblja koja započinju nakon 1. siječnja 2012., ali nisu upotrijebljeni pri izradi ovih financijskih izvještaja.

IAS 1 Iskazivanje stavki u točki Ostali sveobuhvatni prihodi

Izmjenom standarda IAS 1 mijenja se grupiranje stavki iskazanih u točki Ostali sveobuhvatni prihodi. Stavke koje će se u budućnosti ponovno razvrstati u dobit ili gubitak iskazuju se odvojeno od stavki koje se nikad neće ponovno razvrstati. Standard se primjenjuje za razdoblja koja počinju 1. srpnja 2012. ili kasnije, a dopuštena je ranija primjena.

IFRS 9 Financijski instrumenti

Riječ je o prvom dijelu trodijelnog projekta IASB-a za zamjenu standarda IAS 39 Financijski instrumenti, a tim se standardom redefiniraju kategorije financijske imovine i obveza i njihova računovodstvena obrada. Rad na tom standardu nastavlja se, a u konačnici će zamijeniti IAS 39. Trenutačni je datum stupanja standarda na snagu 1. siječnja 2015. Europska unija još nije odobrila IFRS 9. Ne planira se ranija primjena tog standarda u okviru Instrumenta, a opseg učinka još nije utvrđen.

Sljedeći standard izdan je 2011. s datumom stupanja na snagu 1. siječnja 2013., a dopuštena je njegova ranija primjena. Učinak prihvaćanja ovog standarda na financijske izvještaje Instrumenta još nije utvrđen.

IFRS 13 Mjerenje poštene vrijednosti

Tim standardom određuje se poštena vrijednost, uspostavlja okvir za mjerenje poštene vrijednosti i nalaže objava podataka o postupku mjerenja poštene vrijednosti.

2.4                           Sažetak bitnih računovodstvenih politika

U izvještaju o financijskom stanju imovina i obveze navode se redoslijedom od najlikvidnijih do najnelikvidnijih i ne postoji razlikovanje kratkotrajne i dugotrajne imovine.

2.4.1        Pretvaranje stranih valuta

Za prikazivanje financijskih izvještaja u okviru Instrumenta upotrebljava se euro (EUR), koji je i funkcionalna valuta. Osim ako je drugačije navedeno, financijski podatci iskazani u eurima zaokruženi su na najbližu tisućicu.

Transakcije u stranim valutama pretvaraju se s pomoću deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije.

Novčana imovina i obveze iskazane u drugim valutama pretvaraju se u eure po deviznom tečaju koji se primjenjuju na datum bilance stanja. Dobitak ili gubitak nastao takvim pretvaranjem unosi se u izvještaj o sveobuhvatnim prihodima.

Nenovčane stavke koje se izražavaju kao povijesni trošak u stranoj valuti pretvaraju se s pomoću deviznih tečajeva koji su se primjenjivali na dan početnih transakcija. Nenovčane stavke koje se izražavaju s pomoću poštene vrijednosti u stranoj valuti pretvaraju se s pomoću deviznih tečajeva koji su se primjenjivali na dan kada je poštena vrijednost utvrđena.

Tečajne razlike nastale pri namiri transakcija prema tečajevima različitima od onih koji su se primjenjivali na dan transakcije te neostvarene tečajne razlike na temelju nepodmirene novčane imovine i obveza u stranoj valuti iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima.

Dijelovi izvještaja o sveobuhvatnim prihodima pretvaraju se u eure na temelju deviznih tečajeva koji su se primjenjivali na kraju svakog mjeseca.

2.4.2.       Novac i novčani ekvivalenti

U okviru Instrumenta novac i novčani ekvivalenti definiraju se kao tekući računi, kratkoročni depoziti ili komercijalni papiri s izvornim dospijećem od tri mjeseca ili kraćim.

2.4.3.       Financijska imovina osim izvedenica

Financijska imovina iskazuje se na temelju datuma namire.

§ Financijska imovina koja se drži do dospijeća

Financijska imovina koja se drži do dospijeća obuhvaća obveznice koje kotiraju na burzi koje se namjerava držati do dospijeća.

Te se obveznice početno knjiže po poštenoj vrijednosti uvećanoj za sve transakcijske troškove koji im se mogu izravno pripisati. Razlika između početne cijene i otkupne vrijednosti amortizira se u skladu s metodom efektivne stope tijekom preostalog razdoblja do dospijeća obveznice.

U okviru Instrumenta na svaki se datum bilance stanja procjenjuje postoje li objektivni dokazi umanjenja vrijednosti financijske imovine ili skupine financijske imovine. Smatra se da je vrijednost financijske imovine ili skupine financijske imovine umanjena ako i isključivo ako postoje objektivni dokazi o umanjenju, što je posljedica najmanje jednoga koji su nastali nakon početnog priznavanja („događaj povezan s gubitkom”), a taj događaj ili događaji povezani s gubitkom utječu na procijenjene buduće novčane tokove od financijske imovine ili skupine financijske imovine koje je moguće pouzdano procijeniti. Gubitak od umanjenja vrijednosti iskazuje se u računu dobiti ili gubitaka, a iznos gubitka utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi Instrumenta.

§ Zajmovi

Zajmovi koji se daju iz Instrumenta iskazuju se u imovini Instrumenta kada se zajmoprimcima isplati gotovina. Početno se knjiže po trošku ulaganja (neto isplaćeni iznosi), što predstavlja poštenu vrijednost novca za dani zajam, uključujući sve transakcijske troškove, a zatim se mjere prema amortiziranom trošku postupkom stvarnog prinosa umanjenog za rezervacije zbog umanjenja vrijednosti ili nemogućnosti naplate.

§ Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju imovina je uvrštena u tu skupinu ili imovina koja ne ispunja uvjete za uvrštavanje u sljedeće skupine: označena po poštenoj vrijednosti prije dobitka ili gubitka, imovina koja se drži do dospijeća ili zajmovi i potraživanja. Uključuje vlasničke instrumente i ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala.

Nakon početnog mjerenja financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po poštenoj vrijednosti. Sljedeće podatke za mjerenje poštene vrijednosti vlasničkih ulaganja nije moguće dobiti iz aktivnih tržišta:

a. Fondovi poduzetničkog kapitala

Poštena vrijednost svakog fonda poduzetničkog kapitala temelji se na najnovijim dostupnim podatcima o neto vrijednosti imovine koje je predmetni fond objavio, pod uvjetom da je izračunana na temelju međunarodnih smjernica za vrednovanje za koje je potvrđena usklađenost s MSFI-jem (primjerice, Međunarodne smjernice za vrednovanje vlasničkog kapitala i poduzetničkog kapitala, Smjernice IPEV, koje je objavila Europska udruga za poduzetnički kapital). Ako postoje pitanja koja utječu na vrednovanje, u okviru Instrumenta mogu se prilagoditi podatci o neto vrijednosti imovine koje je predmetni fond objavio.

b. Izravna vlasnička ulaganja

Poštena vrijednost ulaganja temelji se na najnovijim dostupnim financijskim izvještajima, a ako je to moguće, koristi se istim modelom koji je korišten pri stjecanju udjela.

Neostvarena dobit ili gubitak u vezi s fondovima poduzetničkog kapitala i izravnim vlasničkim ulaganjima iskazuju se u sredstvima davatelja sve do prodaje, naplate ili prodaje takvih ulaganja ili dok se ne utvrdi da je tim ulaganjima umanjena vrijednost. Ako se utvrdi da je ulaganju raspoloživom za prodaju umanjena vrijednost, kumulativna neostvarena dobit ili gubitak prethodno iskazana u vlasničkom kapitalu uključuje se u izvještaj o sveobuhvatnom prihodu.

Poštena vrijednost ulaganja koja ne kotiraju na burzi utvrđuje se primjenom prihvaćenih metoda vrednovanja (npr. diskontirani novčani tok ili višekratnik). Ta se ulaganja iskazuju po trošku nabave kada im se ne može odrediti poštena vrijednost. Potrebno je napomenuti da se u prve dvije godine ulaganja iskazuju po trošku nabave.

Udjeli koje je stekao Instrument obično predstavljaju ulaganja u vlasnički kapital ili fondove poduzetničkog kapitala. U skladu s praksom u tom sektoru, kapital za takva ulaganja općenito upisuje veći broj ulagača, a ni jedan od njih ne može samostalno utjecati na svakodnevno poslovanje i ulagačku djelatnost tog fonda. U skladu s tim, bez obzira na moguće sudjelovanje u upravljačkom tijelu određenog fonda, ulagači u načelu ne stječu prava na temelju kojih bi mogli utjecati na svakodnevno poslovanje dotičnog fonda. Osim toga, pojedinačni ulagači u vlasnički kapital ili fondove poduzetničkog kapitala ne određuju poslovnu politiku fonda, primjerice politiku raspodjele dividendi ili drugih vrsta raspodjela. Te odluke u pravilu donosi uprava fonda na temelju sporazuma dioničara u kojem su utvrđena prava i obveze uprave i dioničara dotičnog fonda. Sporazumom dioničara općenito se sprječavaju i dvostrane znatne transakcije između fonda i pojedinačnih ulagača, njihov utjecaj na zamjenu rukovodećeg osoblja ili povlašten pristup bitnim tehničkim informacijama. Ulaganja u okviru Instrumenta provode se u skladu s navedenom praksom sektora, čime se osigurava da Instrument ta ulaganja ne nadzire i nad njima nema nikakav znatan utjecaj u smislu IAS 27 i IAS 28, uključujući ona ulaganja u kojima Instrument drži iznad 20 % glasačkih prava.

§ Jamstva

Pri početnom priznavanju financijska jamstva priznaju se po poštenoj vrijednosti koja odgovara neto sadašnjoj vrijednosti očekivanih priljeva premija. Taj se izračun provodi na dan početka svake transakcije i iskazuje u bilanci stanja kao „financijska jamstva”, „ostala imovina” i „ostale obveze”.

Nakon početnog priznavanja, obveze Instrumenta u okviru tih jamstava mjere se većom vrijednosti između sljedećeg:

- najbolja procjena rashoda potrebnih za namiru svih financijskih obveza koje proizlaze iz jamstva, koja se dobiva na temelju svih mjerodavnih čimbenika i postojećih informacija na datum izvještaja o financijskom stanju.

- početno priznati iznos umanjen za kumulativnu amortizaciju. Amortizacija početno priznatog iznosa provodi se aktuarskom metodom.

Sva povećanja ili smanjenja obveza povezana s financijskim jamstvima knjiže se u stavki „Prihod od naknada i provizija” izvještaja o sveobuhvatnom prihodu.

Imovina Instrumenta na koju se primjenjuju jamstva kasnije se amortizira aktuarskom metodom i provjerava je li došlo do umanjenja njezine vrijednosti.

Osim toga, kada se potpiše sporazum o jamstvu, on se iskazuje kao nepredviđena obveza Instrumenta, a kada se jamstvo iskoristi, ono postaje preuzetom obvezom Instrumenta.

2.4.4.       Umanjenje vrijednosti financijske imovine

U okviru Instrumenta na svaki datum bilance stanja procjenjuje se postoje li objektivni dokazi umanjenja vrijednosti financijske imovine. Smatra se da je vrijednost financijske imovine ili skupine financijske imovine umanjena ako i isključivo ako postoje objektivni dokazi o umanjenju, što je posljedica jednoga ili više događaja koji su nastali nakon početnog priznavanja („događaj povezan s gubitkom”), a taj događaj povezan s gubitkom utječe na procijenjene buduće novčane tokove od financijske imovine ili skupine financijske imovine koje je moguće pouzdano procijeniti. Dokazi umanjenja vrijednosti mogu biti pokazatelji da se zajmoprimac ili skupina zajmoprimaca nalaze u znatnim financijskim poteškoćama, ne ispunjaju obveze ili krše odredbe o plaćanju kamata ili glavnice, vjerojatnost da će se nad njima pokrenuti stečajni postupak ili druga vrsta financijske restrukturacije te bitni podatci o postojanju mjerljivog smanjenja procijenjenih budućih novčanih tokova, poput promjena u zaostalim plaćanjima ili gospodarski uvjeti koji su u korelaciji s neispunjavanjem obveza.

Umanjenje vrijednosti nepodmirenih zajmova na kraju financijske godine i iskazanih po amortiziranom trošku mjeri se uz predočenje objektivnih dokaza rizika nenaplativosti svih iznosa ili dijela iznosa u skladu s izvornim ugovornim odredbama ili jednakom vrijednosti. Ako postoje objektivni dokazi da je zbog umanjenja vrijednosti nastao gubitak, iznos gubitka utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova. Knjigovodstvena vrijednost imovine smanjuje se kroz račun rezervacija, a iznos gubitka iskazuje se u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima. Prihodi od kamata i dalje se obračunavaju na smanjenu knjigovodstvenu vrijednost temeljenu na efektivnoj kamatnoj stopi imovine. Zajmovi i pripadajuće rezervacije otpisuju se kada nema nikakvih realističnih izgleda za buduću naplatu. Ako se u sljedećoj godini iznos procijenjenih gubitaka zbog umanjenja vrijednosti smanji ili poveća zbog događaja koji je uslijedio nakon što je utvrđeno umanjenje vrijednosti, prethodno utvrđeni gubitak zbog umanjenja vrijednosti smanjuje se ili povećava korekcijom računa za rezervacije.

U okviru Instrumenta za svaku pojedinačnu operaciju provode se  procjene kreditnog rizika i pri tom se ne uzima u obzir skupno umanjenje vrijednosti.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju u okviru Instrumenta procjenjuje se na svaki datum bilance stanja kako bi se utvrdilo postoje li objektivni dokazi umanjenja vrijednosti ulaganja. Objektivni dokazi uključuju i znatno ili dugotrajno padanje poštene vrijednosti ulaganja ispod troška nabave. Kada postoje dokazi o umanjenju vrijednosti, kumulativni gubitak (utvrđen kao razlika između troška nabave i sadašnje poštene vrijednosti umanjene za sve gubitke zbog umanjenja vrijednosti tog ulaganja koji su iskazani u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima) premješta se iz sredstava davatelja i iskazuje u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima. Gubitci od umanjenja vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju ne poništavaju se kroz izvještaj o sveobuhvatnim prihodima; povećanje njihove poštene vrijednosti nakon umanjenja vrijednosti iskazuje se izravno u sredstvima davatelja.

U okviru postupka upravljanja rizikom u Europskoj investicijskoj banci provjera radi utvrđivanja umanjenja vrijednosti financijske imovine provodi se najmanje jednom godišnje. Usklađivanja dobivena provjerom uključuju izravnanje diskonta u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima tijekom vijeka trajanja imovine i sva potrebna usklađivanja u vezi s ponovnom procjenom početnog umanjenja vrijednosti.

2.4.6.       Izvedeni financijski instrumenti

Izvedenice uključuju međuvalutnu razmjenu, međuvalutnu razmjenu kamatnih stopa i valutne terminske ugovore.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklopiti ugovore o razmjeni kako bi omeđio rizik određenih poslova davanja zajmova ili valutne terminske ugovore kako bi omeđio rizik svojih deviznih pozicija izraženih u drugim valutama kojima se aktivno trguje kako bi nadoknadio gubitke ili dobitke nastale zbog fluktuacija deviznih tečajeva.

Instrument ne upotrebljava ni jednu od mogućnosti omeđivanja rizika predviđenih standardom IAS 39. Sve izvedenice mjere se po poštenoj vrijednosti u računu dobiti i gubitaka i iskazuju kao izvedeni financijski instrumenti. Poštena vrijednost utvrđuje se prvenstveno iz modela diskontiranih novčanih tokova, modela za određivanje cijena opcija i ponuđenih cijena trećih osoba.

Izvedenice se knjiže po poštenoj vrijednosti i iskazuju kao imovina kada je njihova poštena vrijednost pozitivna ili kao obveza kada je njihova poštena vrijednost negativna. Promjene poštene vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata iskazuju se u stavki „Neto rezultat financijskog poslovanja”.

Izvedenice se početno priznaju prema datumu trgovanja.

2.4.1 Doprinosi

Doprinosi država članica iskazuju se kao potraživanja u izvještaju o financijskom stanju na datum odluke Vijeća kojom se utvrđuju financijski doprinosi koje države članice trebaju uplatiti u Instrument.

Doprinosi država članica ispunjaju sljedeće uvjete i stoga se razvrstavaju u imovinu:

- prema definiciji iz sporazuma o doprinosima, oni državama članicama daju pravo odlučivanja o načinu korištenja neto imovinom Instrumenta u slučaju likvidacije Instrumenta

- riječ je o vrsti instrumenta koji je podređen svim ostalim vrstama instrumenata

- svi financijski instrumenti unutar jedne vrste instrumenata koja je podređena svim ostalim vrstama instrumenata imaju jednaka obilježja

- taj instrument nema nikakva obilježja zbog kojih bi se trebao razvrstati u obveze i

- ukupni očekivani novčani tokovi koji se mogu pripisati instrumentu tijekom njegova vijeka trajanja uglavnom se temelje na dobitku ili gubitku, promjeni priznate neto imovine ili promjene poštene vrijednosti priznate i nepriznate neto imovine Instrumenta tijekom vijeka trajanja instrumenta.

2.4.7.       Prihod od kamata na zajmove

Kamate na zajmove koji se daju u okviru Instrumenta knjiže se i izvještaju o sveobuhvatnim prihodima („Kamate i slični PRIhodi”) i u izvještaju o financijskom stanju („Zajmovi i potraživanja”) na temelju nastanka poslovnih događaja upotrebom efektivne kamatne stope, tj. stope kojom se procijenjena buduća novčana plaćanja ili primitci tijekom očekivanog vijeka trajanja zajma točno diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost zajma. Nakon što se zbog umanjenja vrijednosti smanji uknjižena vrijednost zajma, prihod od kamata i dalje se iskazuje s pomoću izvorne efektivne kamatne stope koja se primjenjuje na novu knjigovodstvenu vrijednost.

2.4.8.       Subvencije za kamate i tehnička pomoć

U okviru svojeg poslovanja Instrument u ime država članica upravlja subvencijama za kamate i tehničkom pomoći.

Dio doprinosa država članica namijenjen plaćanju subvencija za kamate ne iskazuje se u sredstvima davatelja Instrumenta nego se razvrstava u obveze prema trećim osobama. Instrument obavlja isplate krajnjim korisnicima, a zatim smanjuje iznose obveza prema trećim osobama.

Kada se doprinosi namijenjeni subvencijama za kamate i tehničku pomoć ne dodijele u potpunosti, razvrstavaju se kao doprinos u korist Instrumenta.

2.4.9.       Prihod od kamata na novac i novčane ekvivalente

Prihod od kamata na novac i novčane ekvivalente iskazuje se u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima Instrumenta na temelju nastanka poslovnih događaja.

2.4.10.     Naknade, provizije i dividende

Naknade za pružene usluge tijekom određenog razdoblja iskazuju se kao prihod nakon pružanja tih usluga. Naknade za neiskorištene iznose odgađaju se i iskazuju kao prihod metodom efektivne stope u razdoblju od isplate do vraćanja dotičnog zajma.

Dividende za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju iskazuju se nakon primitka.

2.4.11.     Oporezivanje

Protokolom o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica priloženOM Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije predviđeno je da su imovina, prihodi i ostala imovina institucija Unije oslobođene plaćanja svih izravnih poreza.

3.             Upravljanje rizikom

U ovoj bilješci sadržane su informacije o izloženosti Instrumenta kreditnom i financijskom riziku te o upravljanju kreditnim i financijskim rizikom te njihovoj kontroli, osobito primarnih rizika povezanih s upotrebom financijskih instrumenata. To su sljedeći rizici:

- kreditni rizik – rizik je od gubitka nastao zbog neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane, a nastaje pri svim vrstama kreditne izloženosti, uključujući rizik namire;

- rizik likvidnosti – rizik da će određeni poslovni subjekt imati teškoće u ispunjavanju obveza povezanih s financijskim obvezama koje se podmiruju isplatom u gotovini ili drugom financijskom imovinom;

- tržišni rizik – izloženost bitnim tržišnim varijablama poput kamatnih stopa, deviznih tečajeva i tržišnih cijena dionica.

3.1.               Ustroj upravljanja rizikom

Europska investicijska banka neprestano prilagođava svoje postupke upravljanja rizikom.

Postupkom upravljanja rizikom u EIB-u neovisno se utvrđuju, procjenjuju, prate i bilježe kreditni rizici i rizici povezani s promjenom cijene dionica kojima je Instrument izložen. Prema ustroju kojim se održava razdvajanje dužnosti, upravljanje rizikom neovisno je od operativne jedinice. Glavni direktor za upravljanje rizikom o pitanjima rizika izvještava nadležnog potpredsjednika Europske investicijske banke. Nadležni potpredsjednik redovito se susreće s Revizijskim odborom kako bi razmotrili pitanja povezana s rizikom. On je nadležan i za nadzor izvješćivanja o riziku Upravnom odboru i upravi EIB-a.

3.2.               Kreditni rizik

Kreditni rizik potencijalni je gubitak koji bi mogao nastati zbog neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane, a nastaje pri svim vrstama kreditne izloženosti, uključujući rizik namire.

3.2.1. Politika kreditnog rizika

Pri kreditnoj analizi drugih ugovornih strana – zajmoprimaca, EIB ocjenjuje kreditni rizik kako bi ga kvantificirao i odredio mu cijenu. U okviru Instrumenta razvijena je metodologija unutarnjeg rangiranja (IRM) za poduzeća ili financijske institucije radi određivanja unutarnjeg rangiranja glavnih drugih ugovornih strana – korisnika Instrumenta, tj. zajmoprimaca/jamaca. Metodologija se temelji na sustavu ocjenskih listova prilagođenih svim glavnim vrstama kreditnih drugih ugovornih strana (npr. poduzeća, banke, javna državna tijela itd.). Uzimajući u obzir i najbolje bankarske prakse i načela dogovorena u okviru Međunarodnog sporazuma o kapitalu iz Bazela (Bazel II.), sve druge ugovorne strane koje su bitne za kreditni profil određene transakcije razvrstavaju se u unutarnje kategorije rejtinga metodologijom IRM za određenu vrstu drugih ugovornih strana. Svaka druga ugovorna strana početno se razvrstava u unutarnju kategoriju rejtinga koja odražava dugoročni bonitet druge ugovorne strane u stranoj valuti (ili ekvivalent u lokalnoj valuti, ako je to potrebno) nakon temeljite analize profila kreditnog rizika druge ugovorne strane i konteksta rizika njezine države.

Za kreditnu procjenu financiranja određenog projekta i ostalih strukturiranih poslova ograničenog opsega ne primjenjuje se IRM nego alati za procjenu kreditnog rizika mjerodavni za određeni sektor, koji su uglavnom usredotočeni na dostupnost novčanih tokova i sposobnost servisiranja duga. U te se alate ubrajaju analiza ugovornog okvira projekta, analiza druge ugovorne strane i simulacije novčanih tokova. Slično postupku za poduzeća i financijske institucije, svakom se projektu dodjeljuje unutarnja ocjena rizika i očekivani gubitak.

Svi nedržavni poslovi (ili poslovi za koje država ne jamči ili nisu asimilirani) podliježu posebnim ograničenjima za razinu transakcije i veličine druge ugovorne strane. Najviši nominalni iznos svake transakcije podliježe ograničenju ovisno o očekivanom gubitku transakcije. Ograničenja za druge ugovorne strane primjenjuju se na konsolidiranu izloženost. Ta ograničenja u pravilu odražavaju veličinu vlastitih sredstava druge ugovorne strane kao i njihovo ukupno dugoročno vanjsko financiranje.

Radi smanjivanja kreditnog rizika u okviru Instrumenta upotrebljavaju se sljedeća kreditna poboljšanja:

- vrijednosni papiri povezani s projektom (npr. založno pravo na dionicama, založno pravo na imovini, prijenos prava, založno pravo na računima i/ili

- jamstva koja općenito osigurava sponzor financiranog projekta (npr. jamstva za okončanje projekta, jamstva na prvi poziv).

Osim toga, Instrument se rijetko koristi kreditnim poboljšanjima koja nisu u izravnoj korelaciji s rizikom projekta, poput kolaterala ili bankovnih jamstava.

Instrument se ne koristi nikakvim kreditnim izvedenicama radi smanjivanja kreditnog rizika.

3.2.2. Maksimalna izloženost kreditnom riziku ne uzimajući u obzir kolateral ili druge oblike kreditnog poboljšanja

U sljedećoj tablici prikazana je maksimalna izloženost kreditnom riziku za dijelove izvještaja o financijskom stanju, uključujući izvedenice. Maksimalna izloženost prikazana je u bruto iznosima, prije učinka poboljšanja kredita ostvarenog upotrebom kolaterala.

Maksimalna izloženost (u 000 EUR) || 31.12.2012. || 31.12.2011.

IMOVINA || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 466 568 || 452 279

Izvedeni financijski instrumenti || 115 || 434

Zajmovi i potraživanja || 1 146 280 || 1 033 160

Iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || 87 310

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 99 029 || -

Ostala imovina || 224 || 416

Ukupna imovina || 1 799 526 || 1 573 599

|| ||

IZVANBILANČNE OBVEZE || ||

Nepredviđene obveze || ||

- Neiskorištena jamstva || 20 000 || 20 000

Obveze || ||

- Neisplaćeni zajmovi || 749 044 || 701 092

- Iskorištena jamstva || 6 224 || 7 909

Ukupne izvanbilančne obveze || 775 268 || 729 001

|| ||

Ukupna kreditna izloženost || 2 574 794 || 2 302 600

3.2.3. Kreditni rizik zajmova i potraživanja

3.2.3.1.    Mjerenje kreditnog rizika zajmova i potraživanja

Na sve transakcije davanja zajmova koji se poduzimaju u okviru Instrumenta primjenjuje se sveobuhvatna ocjena rizika i kvantitativna procjena očekivanog gubitka koji se odražavaju u kreditnoj ocjeni („LG”). Ocjene LG utvrđuju se u skladu s općeprihvaćenim kriterijima, a temelje se na kvaliteti zajmoprimca, dospijeću zajma, jamstvu i, gdje je to primjereno, davatelja jamstva.

Sustav kreditnog ocjenjivanja (LG) obuhvaća metodologije, postupke, baze podataka i informacijske sustave kojima se pruža potpora ocjenjivanju kreditnog rizika u poslovima davanja zajmova i kvantitativnoj procjeni očekivanog gubitka. Tim se sustavom sažeto prikazuje velika količina informacija u cilju izrade relativnog rangiranja kreditnih rizika određenog zajma. Ocjene LG odražavaju sadašnju vrijednost procijenjene razine „očekivanog gubitka”, koji je proizvod vjerojatnosti neispunjavanja obveze glavnih dužnika, izloženosti riziku i težine gubitka u slučaju neispunjavanja obveza. Ocjene LG upotrebljavaju se za sljedeće namjene:

- pomoć pri izradi preciznije i kvantitativno utemeljenije ocjene rizika povezanih sa zajmovima

- pomoć pri raspodjeli djelatnosti praćenja

- opis kvalitete portfelja zajma u bilo koje vrijeme

- jedan od ulaznih podataka za odluke o troškovima rizika na temelju očekivanog gubitka.

Na određivanje ocjena LG utječu sljedeći čimbenici:

i. kreditna sposobnost zajmoprimca: Služba za upravljanje rizikom neovisno analizira zajmoprimce i ocjenjuje njihovu kreditnu sposobnost na temelju unutarnjih metodologija i vanjskih podataka. U skladu s odabranim naprednim pristupom u okviru sporazuma Bazel II., Banka je razvila metodologiju unutarnjeg rangiranja (IRM) kojom se određuje unutarnje rangiranje zajmoprimaca i jamaca. Temelji se na sustavu ocjenskih listova namijenjenih određenim vrstama drugih ugovornih strana.

ii. Korelacija neispunjavanja obveza: služi za kvantificiranje vjerojatnosti istovremenog zapadanja u financijske poteškoće zajmoprimca i davatelja jamstva. Što je viša korelacija između vjerojatnosti neispunjavanja obveza zajmoprimca i davatelja jamstva, to je manja vrijednost jamstva i stoga je ocjena LG niža.

iii. Vrijednost jamstvenih instrumenata i jamstava: ocjenjuje se na temelju kombinacije kreditne sposobnosti izdavača i vrste korištenog instrumenta.

iv. Ugovorni okvir: kvalitetan ugovorni okvir povećat će kvalitetu zajma i poboljšati njegovo unutarnje rangiranje.

v. Trajanje zajma: ako su svi drugi uvjeti jednaki, što je trajanje zajma dulje, to je veći rizik da će tijekom trajanja zajma doći do poteškoća u njegovu servisiranju.

Očekivani gubitak zajma izračunava se kombiniranjem pet navedenih elemenata. Ovisno o razini tog gubitka, zajam se razvrstava u jedan od sljedećih razreda LG:

A     Prvorazredni zajmovi: postoje tri potkategorije. Kategorija A se odnosi na državne rizike unutar EU-a, tj. na zajmove odobrene državama članicama ili zajmove za koje države članice u potpunosti, izričito i bezuvjetno jamče, kod kojih se ne očekuju problemi pri otplati te im se dodjeljuje stopa neočekivanog gubitka od 0 %. Kategorija A+ označuje zajmove odobrene subjektima koji nisu države članice (ili koji za te zajmove jamče), za koje se ne očekuje slabljenje kvalitete tijekom njihova trajanja. Kategorija A- uključuje one poslove davanja zajmova za koje postoji određena sumnja u vezi s održavanjem sadašnjeg statusa (npr. zbog dugog roka dospijeća ili visoke volatilnosti buduće cijene inače izvrsnog kolaterala), premda se očekuje da će sve negativne posljedice biti vrlo ograničena opsega.

B      Visokokvalitetni zajmovi: riječ je o klasi imovine u koju banka ima povjerenja, premda u budućnosti nije isključeno manje slabljenje kvalitete. Kategorije B+ i B- upotrebljavaju se za označivanje relativne vjerojatnosti nastanka tog slabljenja.

C      Kvalitetni zajmovi: to su primjerice neosigurani zajmovi solidnim bankama i poduzećima koji se isplaćuju jednokratno po isteku sedmogodišnjeg dospijeća ili u obrocima od datuma isplate zajma uz jednaki rok dospijeća.

D      Ovaj razred rejtinga razdjelnica je između zajmova „prihvatljive kvalitete” i zajmova kod kojih postoje poteškoće. Razdjelnica za rangiranje zajmova preciznije se utvrđuje  poddiobom na D+ i D-. Zajmovi koji su rangirani D- zahtijevaju pojačano praćenje.

E      U ovom razredu ocjenâ LG nalaze se zajmovi profila rizika višeg od opće prihvaćenog profila rizika. Uključuje i zajmove kod kojih su tijekom roka otplate nastale ozbiljne poteškoće i za koje nije moguće isključiti mogućnost gubitka. Zbog toga zajmovi iz ove kategorije podliježu pomnom i strogom praćenju. Podrazredi E+ i E- razlikuje se po intenzitetu posebnog postupka praćenja, pri čemu za poslove rangirane kao E- postoji velika mogućnost da se dug neće moći redovito i pravovremeno servisirati, zbog čega će dug na neki način trebati restrukturirati, što će vjerojatno dovesti do gubitka zbog umanjenja vrijednosti.

F      Kategorija F (eng. Fail, neispunjavanje obveza) označava zajmove s neprihvatljivim rizicima. Zajmovi rangirani F- mogu proizići isključivo iz nezaključenih transakcija kod kojih su nakon potpisivanja nastale nepredviđene, iznimne i dramatične nepovoljne okolnosti. Svi poslovi u kojima Instrument bilježi gubitak glavnice dobivaju ocjenu F i za njih se primjenjuje posebna rezervacija.

Općenito se zajmovi s internom ocjenom D- ili nižom uvrštavaju na popis praćenja. Međutim, ako je izvorno odobren s profilom rizika D- ili slabijim, zajam će biti uvršten na popis praćenja samo ako je zbog važnog kreditnog događaja došlo do daljnjeg slabljenja kreditne ocjene zajma.

U tablici u odjeljku 3.2.3.3. prikana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na temelju prethodno opisanih razreda ocjena.

3.2.3.2.      Raščlamba izloženosti kreditnom riziku pri davanju zajmova

U sljedećoj tablici prikazana je maksimalna izloženost kreditnom riziku za zajmove koji su potpisani i isplaćeni prema vrsti zajmoprimaca uzimajući u obzir jamstva koja su osigurali davatelji jamstava:

Na dan 31.12.2012. (u 000 EUR) || Zajmovi s jamstvom || Ostale vrste kreditnog poboljšanja || Zajmovi bez jamstva || Ukupno

Banke || 12 630 || 136 695 || 207 582 || 356 907

Poduzeća || 20 077 || 78 171 || 478 358 || 576 606

Javne institucije || 30 462 || - || 18 || 30 480

Države || - || 5 819 || 176 468 || 182 287

Ukupno isplaćeni zajmovi || 63 169 || 220 686 || 862 425 || 1 146 280

Potpisani zajmovi koji nisu isplaćeni || 14 091 || 142 963 || 591 990 || 749 044

Na dan 31.12.2011. (u 000 EUR) || Zajmovi s jamstvom || Ostale vrste kreditnog poboljšanja || Zajmovi bez jamstva || Ukupno

Banke || 13 026 || 97 994 || 197 245 || 308 265

Poduzeća || 15 699 || 55 601 || 475 012 || 546 312

Javne institucije || 37 670 || - || - || 37 670

Države || - || 6 214 || 134 699 || 140 913

Ukupno isplaćeni zajmovi || 66 395 || 159 809 || 806 956 || 1 033 160

Potpisani zajmovi koji nisu isplaćeni || 10 434 || 173 484 || 517 174 || 701 092

Događaje povezane sa zajmovima koje daje Instrument i koji utječu na njegove zajmoprimce i davatelje jamstava stalno prati služba OPS B, operativna uprava EIB-a za poslove izvan EU-a. Osobito se u slučaju pada rejtinga i/ili neispunjivanja ugovornih obveza ugovorna prava pojedinačno procjenjuju. Kad god je to potrebno, primjenjuju se mjere za poboljšanje u skladu sa smjernicama za kreditni rizik. Pri obnavljaju bankovnih jamstava dobivenih za zajmove osigurava se pravovremena zamjena jamstava ili poduzimanje potrebnih mjera.

Instrument je u neposrednom odgovoru na kretanja na financijskim tržištima od rujna 2008. pojačao svoje mehanizme praćenja rizika i upravljanja njima. U tom je cilju služba OPS B u travnju 2011. osnovala samostalni odjel za praćenje koji je izravno odgovoran glavnom direktoru, a zadaća mu je praćenje financijskih i ugovornih obveza povezanih sa zajmom. Svrha mu je promicati razmjenu informacija među službama i predlagati postupke za izvješćivanje i operativno upravljanje koji bi se radi brze reakcije po potrebi provodili u vrijeme financijske krize.

3.2.3.3.      Raščlamba kreditne kvalitete po vrsti zajmoprimaca

U sljedećim tablicama prikazana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na dan 31. prosinca 2012. i na dan 31. prosinca 2011. po kreditnim ocjenama zajmova na temelju izloženosti potpisanih zajmova (isplaćenih i neisplaćenih).

Na dan 31.12.2012. (u 000 EUR) || ||  Visoka ocjena ||  Standardna ocjena ||  Najniži prihvatljiv rizik ||  Visoki rizik ||  Bez ocjene ||  Ukupno

|| || A do B- || C || D || D- i niže || ||

Zajmoprimac || Banke || 50 000 || 24 342 || 21 864 || 529 325 || 337 014 || 962 545

Poduzeća || 7 466 || 8 006 || - || 605 672 || - || 621 144

Javne institucije || - || - || - || 70 480 || - || 70 480

Države || - || - || - || 241 155 || - || 241 155

Ukupno || || 57 466 || 32 348 || 21 864 || 1 446 632 || 337 014 || 1 895 324

Na dan 31.12.2011. (u 000 EUR) || ||  Visoka ocjena ||  Standardna ocjena ||  Najniži prihvatljiv rizik ||  Visoki rizik ||  Bez ocjene ||  Ukupno

|| || A do B- || C || D ||  D- i niže || ||

Zajmoprimac || Banke || 50 002 || 9 674 || 39 966 || 356 629 || 351 476 || 807 747

Poduzeća || 3 917 || 5 279 || - || 635 825 || - || 645 021

Javne institucije || - || - || - || 38 761 || - || 38 761

Države || - || - || - || 242 723 || - || 242 723

Ukupno || || 53 919 || 14 953 || 39 966 || 1 273 938 || 351 476 || 1 734 252

3.2.3.4.      Koncentracije rizika zajmova i potraživanja

3.2.3.4.1. Geografska raščlamba

Prema državi zajmoprimca portfelj zajmova Instrumenta može se raščlaniti na sljedeće geografske regije (u 000 EUR):

Država zajmoprimca || 31.12.2012. || 31.12.2011.

Regija AKP || 84 051 || 99 543

Uganda || 140 833 || 117 035

Zapadnoafrička regija || 33 856 || 14 161

Mozambik || 137 745 || 126 666

Mauritanija || 65 670 || 43 427

Etiopija || 81 666 || 84 266

Dominikanska Republika || 67 991 || 66 118

Kenija || 131 566 || 65 611

Kamerun || 72 525 || 60 706

Zambija || 18 772 || 43 294

Kongo (Demokratska Republika) || 28 415 || 8 980

Nigerija || 14 383 || 28 691

Pacifička regija || 17 767 || 20 603

Srednjoafrička regija || 10 431 || 12 109

Jamajka || 71 027 || 59 317

Madagaskar || - || 1 253

Mauricijus || 11 302 || 12 732

Gana || 5 642 || 7 812

Angola || 10 009 || 13 598

Trinidad i Tobago || 1 483 || 1 002

Burkina Faso || 10 727 || 12 588

Malavi || 4 950 || 5 833

Nova Kaledonija || 4 198 || 4 673

Ruanda || 9 641 || 11 197

Niger || 4 146 || 3 950

Francuska Polinezija || 2 631 || 3 131

Bocvana || - || -

Senegal || 5 837 || 10 329

Lesoto || 3 827 || 3 902

Vanuatu || 3 639 || 3 917

Belize || 13 || 103

Grenada || 2 477 || 2 698

Gabon || 1 011 || 1 509

Togo || 52 644 || 53 224

Kabo Verde || 27 073 || 28 405

Džibuti || 762 || 777

Haiti || 4 654 || -

Sveta Lucija || 2 916 || -

Ukupno || 1 146 280 || 1 033 160

3.2.3.4.2 Raščlamba prema industrijskim sektorima

U sljedećoj tablici portfelj zajmova Instrumenta raščlanjen je prema industrijskom sektoru zajmoprimca. Zajmovi koji su prije isplate konačnom korisniku prvo isplaćeni financijskom posredniku prikazani su u okviru globalnih zajmova (u 000 EUR):

Industrijski sektor zajmoprimca || 31.12.2012. || 31.12.2011.

Globalni zajmovi i ugovori o zastupanju || 252 662 || 218 912

Zračni prijevoznici i proizvodnja zrakoplova || 13 || 103

Zračne luke i sustavi upravljanja zračnim prometom || 30 480 || 31 052

Osnovne sirovine i rudarstvo || 168 911 || 135 573

Kemikalije, plastika i lijekovi || - || 20 400

Pitka voda, obrada otpadnih voda || 38 697 || 33 247

Električna energija, ugljen i ostalo || 409 090 || 358 745

Prehrambeni lanac || - || 1 244

Investicijska roba/trajni proizvodi za široku potrošnju || 3 827 || 3 902

Pomorski prijevoz i ostalo || 5 819 || 6 214

Obrada materijala, građevinarstvo || 24 154 || 29 025

Papirna industrija || 4 747 || 4 840

Ceste i autoceste || 73 921 || 62 856

Telekomunikacije || 18 427 || 24 963

Tercijarni sektor i ostalo || 115 532 || 102 084

Ukupno || 1 146 280 || 1 033 160

3.2.3.1 Zaostatci pri otplati zajmova

Iznosi zaostataka utvrđuju se, prate i bilježe u skladu s postupcima pod nazivom „Smjernice za praćenje zakašnjelih plaćanja”.

Iznose zaostataka prati i o njima izvještava uglavnom odjel za zakašnjela plaćanja („LPU”) EIB-ove Uprave za upravljanje transakcijama i njihovo restrukturiranje. LPU izrađuje mjesečno izvješće o neplaćenim tranšama zajmova Instrumenta, koje sadržava i tablicu u kojoj se od mjeseca do mjeseca uspoređuju zaostatci dulji od osam dana. U mjesečnom izvješću podrobno se navode već poduzete mjere ili mjere koje će se poduzeti, po državama, zajmovima i tranšama.

Mjesečno se izrađuje i izvješće o zajmovima kojima je dospijeće isteklo za najmanje 90 dana te se šalje Europskoj komisiji. Dvaput godišnje Upravnom odboru EIB-a dostavlja se tablica s rekapitulacijom zaostataka u otplati zajmova kojima je dospijeće isteklo za najmanje 30 dana i za više od 90 dana te izvješće s usporednim podatcima o godišnjem i polugodišnjem kretanju zaostataka.

Zaostatci pri otplati dotičnih zajmova mogu se raščlaniti na sljedeći način (in 000 EUR):

|| Bilješke || Zajmovi i potraživanja 31.12.2012. || Zajmovi i potraživanja 31.12.2011.

Knjigovodstvena vrijednost || || 1 146 280 || 1 033 160

|| || ||

Umanjenje vrijednosti pojedinačne imovine || || ||

Bruto iznos || || 110 767 || 112 662

Rezervacije za umanjenje vrijednosti || 7 || -45 144 || -48 816

Knjigovodstvena vrijednost pojedinačno umanjena || || 65 623 || 63 846

|| || ||

Ukupno umanjeni || || ||

Bruto iznos || || - || -

Rezervacije za umanjenje vrijednosti || || - || -

Knjigovodstvena vrijednost pojedinačno umanjena || || - || -

|| || ||

Dospjeli zajmovi kojima vrijednost nije umanjena || || ||

|| || ||

Dospjeli zajmovi obuhvaćaju || || ||

30 – 60 dana || || 12 ||  8

60 – 90 dana || || - ||  472

90 – 180 dana || || - ||  13

Više od 180 dana || || - ||  33

Knjigovodstvena vrijednost dospjelih zajmova kojima vrijednost nije umanjena || || 12 ||  526

|| || ||

Knjigovodstvena vrijednost zajmova koju su nedospjeli i vrijednost im nije umanjena || || 1 080 645 || 968 788

|| || ||

Ukupna knjigovodstvena vrijednost zajmova i potraživanja || || 1 146 280 || 1 033 160

|| || || ||

3.2.4. Kreditni rizik za novac i novčane ekvivalente

Dostupna sredstva ulažu se u skladu s planom Instrumenta za isplatu ugovorenih obveza. Na dan 31.12.2012. ulaganja su obuhvaćala samo bankovne depozite i ostale kratkoročne financijske instrumente. Ulaganja u srednjoročne i dugoročne obveznice također mogu biti prihvatljiva, u skladu s ulagačkim smjernicama i ovisno o zahtjevima za likvidnost.

Najniži je traženi kratkoročni rejting za ovlaštene banke ili izdavače P-1/A-1/F1 (Moody’s, S&P, Fitch). Ako se ocjene najmanje dviju agencija za procjenu kreditnog rejtinga razlikuju, u obzir se uzima niža ocjena. Najviši odobreni limit za pojedinačnu odobrenu banku ili izdavača trenutačno iznosi 50 000 000 EUR (pedeset milijuna EUR).

Depoziti se izvršavaju kod ovlaštenih subjekata s najduljim dospijećem od tri mjeseca od datuma trgovanja sve do limita kreditne izloženosti.

Na dan 31. prosinca 2012. i na dan 31. prosinca 2011. svi bankovni depoziti i kratkoročni komercijalni papiri u posjedu Instrumenta imali su najniži rejting P-1 na dan namire u skladu s ocjenom agencije Moody’s. Rejting P-2 na dan 31. prosinca 2011. posljedica je snižavanja rejtinga jedne druge ugovorne strane na dan 21. prosinca 2011.

U sljedećoj tablici prikazano je stanje bankovnih depozita uključujući obračunane kamate (u 000 EUR):

        Najniži kratkoročni rejting (ocjena agencije Moody's) ||      Najniži dugoročni      rejting      (Ocjena agencije Moody's) || 31.12.2012. || 31.12.2011.

P-1 ||      Aa1 || 43 400 || 10 % || - || -

P-1 ||      Aa2 || - || - || 28 622 || 6 %

P-1 ||      Aa3 || 130 901 || 29 % || 105 547 || 24 %

P-1 ||      A1 || 83 500 || 18 % || 117 603 || 26 %

P-1 ||      A2 || 198 179 || 43 % || 179 938 || 40 %

P- 2 ||      A3 || - || - || 17 441 || 4 %

Ukupno ||      || 455 980 || 100 % || 449 151 || 100 %

3.2.5. Kreditni rizik izvedenica

3.2.5.1.      Politika kreditnog rizika za izvedenice

Kreditni rizik povezan s izvedenicama iskazuje se kao gubitak koji bi nastao za određenu ugovornu stranku kada njezina druge ugovorne strana ne bi mogla ispuniti svoje ugovorne obveze. Kreditni rizik povezan s izvedenicama ovisni o mnogim čimbenicima (poput kamatne stope i deviznog tečaja) i općenito odgovara tek malom dijelu njihove nominalne vrijednosti.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklopiti ugovore o razmjeni kako bi omeđio rizik određenih poslova davanja zajmova ili valutne terminske ugovore kako bi omeđio rizik svojih deviznih pozicija izraženih u drugim valutama kojima se aktivno trguje. Sve ugovore o razmjeni izvršava Europska investicijska banka s vanjskom druge ugovorne stranom. Uvjeti ugovora o razmjeni utvrđeni su istim standardiziranim ugovorima o razmjeni (Master Swap Agreements) i sporazumima o osiguranju od rizika (Credit Support Annexes) koje potpisuju Europska investicijska banka i njezine vanjske druge ugovorne strane.

3.2.5.2.      Mjerenje kreditnog rizika izvedenica

Na sve ugovore o razmjeni koje izvršava Europska investicijska banka, a odnose se na Instrument, primjenjuje se isti ugovorni okvir i metodologije kao i za izvedenice koje Europska investicijska banka ugovara za vlastite potrebe. Europska investicijska banka utvrđuje prihvatljivost drugih ugovornih strana u ugovorima o razmjeni na temelju jednakih uvjeta prihvatljivosti koje primjenjuje na svoje opće poslovanje u vezi s ugovorima o razmjeni.

Europska investicijska banka mjeri izloženosti kreditnom riziku u vezi s transakcijama koje uključuju razmjenu i izvedenice primjenom pristupa neto tržišne izloženosti (Net Market Exposure – NME) i potencijalne buduće izloženosti (Potential Future Exposure – PFE) pri izvješćivanju i praćenju ograničenja. NME i PFE uključuju u cijelosti izvedenice koje se odnose na Ulagački instrument.

U sljedećoj tablici prikazana su dospijeća ugovora o razmjeni (uključujući međuvalutnu razmjenu, međuvalutnu razmjenu kamatnih stopa, ali ne i kratkoročne valutne razmjene) s dodatnom raščlambom prema nominalnoj i poštenoj vrijednosti:

Ugovori o razmjeni na dan 31.12.2012. || kraći od || 1 godina || 5 godina || dulji od || Ukupno 2012.

(u 000 EUR) || 1 godine || do 5 godina || do 10 godina || 10 godina ||

Nominalna vrijednost || 1 480 || 9 833 || 15 253 || - || 26 566

Poštena vrijednost (tj. neto diskontirana vrijednost) || 71 || -528 || -3 529 || - || -3 986

Ugovori o razmjeni na dan 31.12.2011. || kraći od || 1 godina || 5 godina || dulji od || Ukupno 2011.

(u 000 EUR) || 1 godine || do 5 godina || do 10 godina || 10 godina ||

Nominalna vrijednost || 7 042 || 43 593 || 16 899 || - || 67 534

Poštena vrijednost (tj. neto diskontirana vrijednost) || -674 || -1 331 || -3 869 || - || -5 874

Instrument sklapa kratkoročne ugovore o valutnoj razmjeni kako bi omeđio rizik od promjene tečaja pri isplati zajmova u valutama različitima od eura. Dospijeće kratkoročnih ugovora o valutnoj razmjeni iznosi najviše tri mjeseca i ti se ugovori redovito obnavljaju. Nominalna vrijednost kratkoročnih ugovora o valutnoj razmjeni iznosila je 652 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2012. u odnosu na 585 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2011. Poštena vrijednost kratkoročnih ugovora o valutnoj razmjeni iznosila je -2,9 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2012. u odnosu na -6,4 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2011.

Instrument sklapa ugovore o razmjeni kamatnih stopa kako bi omeđio kamatni rizik za isplaćene zajmove. Na dan 31. prosinca 2012. postoji jedan nepodmiren ugovor o zamjeni kamatnih stopa nominalne vrijednosti 19,6 milijuna EUR (2011.: ništa) i poštene vrijednosti 0,03 milijuna EUR (2011.: ništa).

3.2.6. Kreditni rizik financijske imovine koja se drži do dospijeća

U sljedećoj tablici prikazano je stanje portfelja financijske imovine koja se drži do dospijeća koji se u cijelosti sastoji od pozicija u obveznicama s preostalim dospijećem kraćim od tri mjeseca.

Najniži kratkoročni rejting (ocjena agencije Moody's) ||      Najniži dugoročni      rejting      (ocjena agencije Moody's) || 31.12.2012. || 31.12.2011.

P-2 ||      Baa2 || 50 143 || 51 % || - || -

P-3 ||      Baa3 || 48 886 || 49 % || - || -

Ukupno ||      || 99 029 || 100 % || - || -

3.3.               Rizik likvidnosti

3.3.1.           Upravljanje rizikom likvidnosti

Rizik likvidnosti predstavlja rizik da će neki poslovni subjekt imati teškoće u ispunjavanju obveza povezanih s financijskim obvezama koje se podmiruju isplatom u gotovini ili drugom financijskom imovinom.

UI se prvenstveno financira godišnjim doprinosima država članica (sredstva Devetog i Desetog ERF-a), a zatim priljevima koji proizlaze iz njegova poslovanja. Uzimajući u obzir predviđanja EIB-a o upravljanju Instrumentom i njegovom poslovanju, Europska komisija svake godine izrađuje i do 15. listopada Vijeću dostavlja izvješće o obvezama, plaćanjima i godišnjem iznosu poziva za doprinose (uključujući subvencije za kamate) koje treba izvršiti u tekućoj proračunskoj godini i sljedećim proračunskim godinama.

Pri izračunu godišnjih doprinosa država članica analizira se struktura isplate postojećeg kao i planiranog portfelja te se cijele godine prati. Pri korekciji godišnjih zahtjeva za likvidnost u obzir se uzimaju posebni događaji poput ranije otplate, prodaje dionica ili nepodmirivanja obveza. Kako bi dodatno umanjio rizik, Instrument drži pričuvu likvidnosti dovoljnu da u bilo kojem trenutku može pokriti predviđene isplate, o čemu redovito izvješćuje OPS B.

Imovinom u riznici računa otvorenih u ime Instrumenta upravlja Odjel riznice EIB-a u skladu s načelom razdvajanje dužnosti između operativne jedinice i jedinice za potporu. Za operacije namire povezane s ulaganjem te imovine nadležna je služba planiranja i namire operativnog odjela.

Nadalje, u skladu s načelom razdvajanje dužnosti, za odobravanje drugih ugovornih strana i ograničenja za ulaganja riznice te za praćenje tih ograničenja nadležna je Uprava za upravljanje rizikom EIB-a.

3.3.2.           Mjerenje rizika likvidnosti

U tablicama u ovom odjeljku raščlanjene su financijske obveze Instrumenta prema dospijeću na temelju kriterija preostalog vremena između datuma bilance stanja i datuma ugovorenog dospijeća (na temelju kriterija nediskontiranih novčanih tokova).

Instrument ima obveze u obliku neisplaćenih tranši kredita u okviru potpisanih sporazuma o zajmu, neisplaćenih tranši potpisanih upisa kapitala/sporazuma o ulaganju, odobrenih jamstava za zajmove ili namijenjenih subvencija za kamate i tehničke pomoći. Obrazac vremena isplate podložan je velikom stupnju nesigurnosti. Zajmovi koje daje UI imaju rokove za isplatu. Isplate se međutim obavljaju u rokovima i iznosima koji odražavaju napredak investicijskih projekata i financijskih transakcija u razmjerno nepostojanom poslovnom okruženju. Kapitalna ulaganja dospijevaju u trenutku kada upravitelji fondovima privatnog kapitala izdaju valjane pozive za upis kapitala u skladu s razvojem svojih ulagačkih poslova. Razdoblje povlačenja obično traje 3 godine, uz česta produljenja za jednu ili dvije godine. Neke obveze povezane s isplatom obično se nastavljaju i nakon završetka razdoblja povlačenja sve do potpunog likvidiranja osnovnih ulaganja jer povremeno likvidnost fonda možda neće biti dovoljna za pokrivanje obveza plaćanja u vezi s naknadama ili drugim izdatcima. Jamstva za zajmove ne podliježu posebnim obvezama povezanim s isplatom osim ako korisnik jamstva aktivira jamstvo. Iznos nepodmirenog jamstva smanjuje se prema planu otplate svakog zajma s jamstvom.

Na temelju toga izrađena je sljedeća okvirna raščlamba dospijeća, pri čemu se u svakom pojedinačnom slučaju u obzir uzima razdoblje isplate prema ugovorenim obvezama prema predviđanjima izrađenima u skladu sa standardnim postupcima za planiranje likvidnosti u okviru Instrumenta. Isplate ugovorenih obveza u okviru ugovora o tehničkoj pomoći obično su kratkoročne (kraće od jedne godine). Odrednica „nedefinirano dospijeće” odabrana je za sljedeće slučajeve: obveze na temelju iskorištenih i neiskorištenih jamstava; dodijeljeni, ali neisplaćeni zajmovi kojima je razdoblje isplate prema ugovorenim obvezama isteklo, a očekuje se njegovo produljenje; subvencije za kamate za koje su sredstva od država članica pozvana radi pokrivanja budućih potreba jednokratnom isplatom.

Profil likvidnosti izvedenih financijskih obveza predstavlja ugovorne nediskontirane novčane tokove ugovora o razmjeni uključujući međuvalutnu razmjenu (CCS), međuvalutnu razmjenu kamatnih stopa (CCIRS), kratkoročne ugovora o valutnoj razmjeni i ugovore o zamjeni kamatnih stopa.

Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza ||  3 mjeseca ili kraće || Od 3 mjeseca do 1 godine || Od 1 godine do 5 godina || Dulje od 5 godina || Nedefinirano dospijeće || Bruto nominalni odljev

u 000 EUR na dan 31.12.2012.

Ostalo (izdana jamstva, iskorištena jamstva) || - || - || - || - || 26 224 || 26 224

Odljevi za dodijeljene, ali neisplaćene zajmove || 16 500 || 287 657 || 243 020 || - || 201 867 || 749 044

Odljevi za dodijeljena investicijska sredstva i upis dionica || - || 26 806 || 54 958 || 7 319 || 127 987 || 217 070

Odljevi za dodijeljene subvencije za kamate || 255 || 101 495 || 79 206 || - || 23 599 || 204 555

Odljevi za dodijeljenu tehničku pomoć (TA) || 2 000 || 8 511 || 13 109 || - || - || 23 620

Ukupno || 18 755 || 424 469 || 390 293 || 7 319 || 379 677 || 1 220 513

Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza ||  3 mjeseca ili kraće || Od 3 mjeseca do 1 godine || Od 1 godine do 5 godina || Dulje od 5 godina || Nedefinirano dospijeće || Bruto nominalni odljev

u 000 EUR na dan 31.12.2011.

Ostalo (izdana jamstva, iskorištena jamstva) || - || - || - || - || 27 909 || 27 909

Odljevi za dodijeljene, ali neisplaćene zajmove || 2 295 || 257 127 || 274 573 || 54 000 || 113 097 || 701 092

Odljevi za dodijeljena investicijska sredstva i upis dionica || 2 035 || 38 424 || 38 010 || 7 666 || 178 432 || 264 567

Odljevi za dodijeljene subvencije za kamate || 1 445 || 31 100 || 139 211 || - || 16 211 || 187 967

Odljevi za dodijeljenu tehničku pomoć (TA) || 4 564 || 16 693 || - || - || - || 21 257

Ukupno || 10 339 || 343 344 || 451 794 || 61 666 || 335 649 || 1 202 792

Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza u 000 EUR na dan 31.12.2012. ||  3 mjeseca ili kraće || Od 3 mjeseca do 1 godine || Od 1 godine do 5 godina || Dulje od 5 godina || Bruto nominalni priljev/odljev

CCS i CCIRS – Priljevi || 1 238 || 7 364 || 14 498 || 5 350 || 28 450

CCS i CCIRS – Odljevi || -1 286 || -8 428 || -17 218 || -5 894 || -32 826

Kratkoročni ugovori o valutnoj razmjeni – Priljevi || 649 000 || - || - || - || 649 000

Kratkoročni ugovori o valutnoj razmjeni – Odljevi || -652 451 || - || - || - || -652 451

Ugovori o zamjeni kamatnih stopa – Priljevi || 65 || 511 || 3 274 || 2 117 || 5 967

Ugovori o zamjeni kamatnih stopa – Odljevi || - || -753 || -3 537 || -1 577 || -5 867

Ukupno || -3 434 || -1 306 || -2 983 || -4 || -7 727

|| || || || ||

Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza u 000 EUR na dan 31.12.2011. ||  3 mjeseca ili kraće || Od 3 mjeseca do 1 godine || Od 1 godine do 5 godina || Dulje od 5 godina || Bruto nominalni priljev/odljev

CCS i CCIRS – Priljevi || 9 873 || 14 365 || 19 533 || 7 430 || 51 201

CCS i CCIRS – Odljevi || -10 091 || -17 527 || -24 420 || -9 015 || -61 053

Kratkoročni ugovori o valutnoj razmjeni – Priljevi || 585 000 || - || - || - || 585 000

Kratkoročni ugovori o valutnoj razmjeni – Odljevi || -591 909 || - || - || - || -591 909

Ukupno || -7 127 || -3 162 || -4 887 || -1 585 || -16 761

3.4. Tržišni rizik

Pod tržišnim rizikom smatra se rizik da će promjene tržišnih cijena poput kamatnih stopa, cijena kapitala, deviznih tečajeva i kreditnih marži (koje nisu povezane s promjenama statusa kreditnog rejtinga izdavača) utjecati na prihode subjekta ili vrijednost njegovih udjela financijskih instrumenata.

3.4.1. Kamatni rizik

Kamatni je rizik volatilnost gospodarske vrijednosti ili prihoda koji proizlaze iz pozicija Instrumenta zbog nepovoljnih kretanja tržišnih prinosa ili ročne strukture kamata. Do izloženosti kamatnom riziku dolazi kada postoje razlike pri ponovnom određivanju cijena i razlike u karakteristikama dospijeća razne imovine i obveza.

UI mjeri osjetljivost svojeg portfelja zajmova i s njim povezanih ugovora za omeđivanje rizika na mikro razini u odnosu na kamatni rizik izračunom vrijednosti baznog boda (eng. Basis Point Value, BPV).

Postupkom izračuna BPV-a mjeri se povećanje ili smanjenje neto sadašnje vrijednosti određenog portfelja na temelju povećanja kamatnih stopa za 1 bazni bod (0,01 %) pri određenim razredima ročnosti: „tržište novca – do jedne godine”, „vrlo kratko – 2 do godine”, „kratko – 4 do 6 godina”, „dugo – 12 do 20 godina” ili „vrlo dugo – dulje od 21 godine”.

Instrument za izračun neto sadašnje vrijednosti zajmova koristi krivulju financiranja u eurima (krivulja razmjene kamata u EUR + marža koju za financiranje plaća EIB) za novčane tokove izražene u eurima i stranim valutama osim USD i krivulju financiranja u USD za novčane tokove izražene u USD. Za izračun neto sadašnje vrijednosti ugovora za omeđivanje rizika na mikro razini Instrument se koristi krivuljom razmjene kamata u eurima za novčane tokove izražene u eurima i krivulju financiranja u USD za novčane tokove izražene u USD.

Kao što je prikazano u sljedećoj tablici, neto sadašnja vrijednost portfelja zajmova uključujući ugovore za omeđivanje rizika na mikro razini na dan 31. prosinca 2012. smanjila bi se za 341 000 EUR (na dan 31. prosinca 2011.: smanjenje za 239 000 EUR) ako se kamatne stope istovremeno povećaju za 1 bazni bod.

Vrijednost baznog boda (u 000 EUR) || Tržište novca || Vrlo kratko || Kratko || Srednje || Dugo || Vrlo dugo || Ukupno

Na dan 31.12.2012. || 1 godina || 2 do 3 godine || 4 do 6 godina || 7 do 11 godina || 12 do 20 godina || 21 godina ||

Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za omeđivanje rizika na mikro razini || -25 || -47 || -90 || -117 || -62 || - || -341

Vrijednost baznog boda (u 000 EUR) || Tržište novca || Vrlo kratko || Kratko || Srednje || Dugo || Vrlo dugo || Ukupno

Na dan 31.12.2011. || 1 godina || 2 do 3 godine || 4 do 6 godina || 7 do 11 godina || 12 do 20 godina || 21 godina ||

Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za omeđivanje rizika na mikro razini || -20 || -28 || -60 || -78 || -53 || - || -239

3.4.2. Valutni rizik

Valutni rizik („FX”) rizik je volatilnosti gospodarske vrijednosti ili prihoda koji proizlaze iz pozicija Instrumenta zbog nepovoljnih kretanja deviznih tečajeva.

Instrument je izložen valutnom riziku kad god postoji valutna neusklađenost između njegove imovine i obveza. Valutni rizik uključuje i posljedice neočekivanih i nepovoljnih promjena vrijednosti budućih novčanih tokova prouzročenih valutnim kretanjima.

3.4.2.1 Valutni rizik i imovina u riznici

Imovina u riznici Instrumenta izražena je u eurima ili u USD.

Rizik FX omeđuje se promptnim ili terminskim transakcijama FX, valutnim razmjenama ili međuvalutnim razmjenama. Kada to smatra potrebnim i primjerenim, Odjel riznice EIB-a može, u skladu s politikom Banke, upotrijebiti sve druge instrumente kojima se osigurava zaštita od tržišnih rizika nastalih u okviru financijskih djelatnosti IF-a.

3.4.2.2 Valutni rizik i poslovi koje financira ili za koje jamči UI

Doprinosi država članica Instrumentu isplaćuju se u eurima. Poslovi koje financira ili za koje jamči UI kao i subvencije za kamate mogu biti izraženi u eurima, USD ili nekoj drugoj dopuštenoj valuti.

Izloženost valutnom riziku (u odnosu na referentnu valutu – euro) nastaje uvijek kada se ne omeđi rizik transakcija izraženih u drugim valutama. U nastavku su navedene smjernice Instrumenta za omeđivanje valutnog rizika.

3.4.2.2.1. Omeđivanje rizika poslova izraženih u valutama različitima od eura ili USD

- Rizik zajmova Instrumenta isplaćenih u valutama različitima od EUR i USD omeđuje se međuvalutnim kamatnim ugovorima o razmjeni s jednakim financijskim profilom kao i dotični zajam, uz uvjet da postoji operativno tržište ugovora o razmjeni.

- Za isplate u okviru poslovanja Instrumenta izvršene u valutama različitima od EUR i USD i za koje nije ugovoreno dugoročno omeđivanje rizika Odjel riznice izvršava valutnu transakciju dva radna dana prije isplate. Stopa konverzije koja se primjenjuje na poslove Instrumenta odgovara tržišnom deviznom tečaju koju dobiva Odjel riznice. Slično tome, za povrate primljene u valutama različitima od eura i USD, Odjel riznice po potrebi obavlja valutne poslove radi konverzije primljenih valuta.

- Neiskorištena jamstva ne podliježu omeđivanu valutnog rizika. Za jamstva koja se unovčuju u valutama različitima od eura i USD potrebno je omeđiti rizike.

- Poslovi u valutama različitima od EUR i USD za koje odjel riznice ne može izvršiti poslove osiguranja od valutnog rizika ostaju neosigurani. U tu skupinu pripadaju i (sintetički) poslovi izraženi u lokalnoj valuti koji se namiruju u eurima ili u USD. Instrument ostaje izložen valutnom riziku koji pri tom nastane.

3.4.2.2.2. Omeđivanje rizika poslova izraženih u USD

- Ukupan nepodmireni iznos svih poslova Instrumenta (osim neiskorištenih jamstava) izraženih u USD mora se zaštiti od rizika valutnim ugovorima o razmjeni između USD/EUR koji se redovito obnavljaju. Na početku svakog razdoblja na temelju planiranih ili očekivanih priljeva/isplata procjenjuju se novčani tokovi koji se u sljedećem razdoblju trebaju primiti ili isplatiti u USD. Zatim se dospjeli poslovi valutne razmjene obnavljaju, a njihov se iznos korigira kako bi pokrio bar predviđene potrebe za likvidnosti u USD u sljedećem razdoblju.

- Na temelju računovodstvenih dokumenata povremeno se izračunava iznos ukupne izloženosti u USD kako bi se po potrebi prilagodilo omeđivanje sljedeće obnove poslova valutne razmjene.

- Ako to Odjel riznice smatra primjerenim za potrebe poslovanja, određeni zajmovi u USD mogu se omeđiti i ugovorima o međuvalutnoj razmjeni.

- Neočekivani manjkovi likvidnosti u USD nastali tijekom razdoblja predviđenog za obnavljanje pokrivaju se ad hoc valutnim ugovorima o razmjeni, a viškovi likvidnosti se ulažu u imovinu u riznici ili razmjenjuju u eure.

- Ukupan iznos nepodmirenih i neomeđenih transakcija u USD (u nominalnoj vrijednosti) nikada ne smije prijeći 5 000 000 USD (pet milijuna USD). Ta se gornja granica usklađuje jednom godišnje. Ako se ta granica prijeđe, Odjel riznice će valutnim poslom sniziti izloženost ispod gornje granice.

3.4.2.3 Pozicija u stranim valutama

U sljedećim tablicama prikazane su pozicije Instrumenta u stranim valutama (u 000 EUR):

Na dan 31.12.2012. || EUR || USD || KES || Valute država AKP-a / PZP-ova || Ukupno

|| || || || ||

IMOVINA || || || || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 424 647 || 41 921 || - || - || 466 568

Izvedeni financijski instrumenti || 1 064 || -949 || - || - || 115

Zajmovi i potraživanja || 513 231 || 508 412 || 60 348 || 64 289 || 1 146 280

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 66 509 || 259 694 || - || 6 798 || 333 001

Iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || - || - || - || 87 310

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 99 029 || - || - || - || 99 029

Ostala imovina || - || - || - || 224 || 224

Ukupna imovina || 1 191 790 || 809 078 || 60 348 || 71 311 || 2 132 527

|| || || || ||

OBVEZE I SREDSTVA DAVATELJA || || || || ||

Obveze || || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || -675 814 || 682 849 || - || - || 7 035

Odgođeni prihodi || 37 560 || 248 || - || - || 37 808

Obveze prema trećim osobama || 312 040 || 46 || - || - || 312 086

Ostale obveze || 905 || 19 || 14 || 215 || 1 153

Ukupne obveze || -325 309 || 683 162 || 14 || 215 || 358 082

Sredstva davatelja || || || || ||

Pozvani doprinosi država članica || 1 561 309 || - || - || - || 1 561 309

Rezerva poštene vrijednosti || 5 366 || 59 144 || - || 3 924 || 68 434

Zadržana dobit || 144 702 || - || - || - || 144 702

Ukupna sredstva davatelja || 1 711 377 || 59 144 || - || 3 924 || 1 774 445

Ukupne obveze i sredstva davatelja || 1 386 068 || 742 306 || 14 || 4 139 || 2 132 527

Valutna pozicija na dan 31.12.2012. || -194 278 || 66 772 || 60 334 || 67 172 || -

|| || || || ||

Na dan 31.12.2012.: || || || || ||

OBVEZE || || || || ||

Neisplaćeni zajmovi i financijska imovina raspoloživa za prodaju || 794 475 || 171 639 || - || - || 966 114

Iskorištena jamstva || - || - || - || 6 224 || 6 224

Subvencije za kamate i tehnička pomoć || 204 555 || - || - || - || 204 555

|| || || || ||

NEPREDVIĐENE OBVEZE || || || || ||

Neiskorištena jamstva || 20 000 || - || - || - || 20 000

Na dan 31.12.2011. || EUR || USD || CAD || Valute država AKP-a / PZP-a || Ukupno

|| || || || ||

IMOVINA || || || || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 416 384 || 35 895 || - || - || 452 279

Izvedeni financijski instrumenti || 13 419 || -12 985 || - || - || 434

Zajmovi i potraživanja || 477 340 || 501 923 || - || 53 897 || 1 033 160

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 54 287 || 186 525 || 4 303 || 6 545 || 251 660

Iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || - || - || - || 87 310

Ostala imovina || 50 || - || - || 366 || 416

Ukupna imovina || 1 048 790 || 711 358 || 4 303 || 60 808 || 1 825 259

|| || || || ||

OBVEZE I SREDSTVA DAVATELJA || || || || ||

Obveze || || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || -641 758 || 654 460 || - || - || 12 702

Odgođeni prihodi || 32 689 || 314 || - || - || 33 003

Obveze prema trećim osobama || 329 598 || 62 || - || - || 329 660

Ostale obveze || 691 || 19 || - || 403 || 1 113

Ukupne obveze || -278 780 || 654 855 || - || 403 || 376 478

Sredstva davatelja || || || || ||

Pozvani doprinosi država članica || 1 281 309 || - || - || - || 1 281 309

Rezerva fer vrijednosti || 41 750 || - || - || - || 41 750

Zadržana dobit || 125 722 || - || - || - || 125 722

Ukupna sredstva davatelja || 1 448 781 || - || - || - || 1 448 781

Ukupne obveze i sredstva davatelja || 1 170 001 || 654 855 || - || 403 || 1 825 259

Valutna pozicija na dan 31.12.2011. || -121 211 || 56 503 || 4 303 || 60 405 || -

|| || || || ||

Na dan 31.12.2011. || || || || ||

OBVEZE || || || || ||

Neisplaćeni zajmovi i financijska imovina raspoloživa za prodaju || 761 319 || 204 340 || - || - || 965 659

Iskorištena jamstva || - || - || - || 7 909 || 7 909

Subvencije za kamate i tehnička pomoć || 209 223 || || - || - || 209 223

NEPREDVIĐENE OBVEZE || || || || ||

Neiskorištena jamstva || 20 000 || - || - || - || 20 000

3.4.2.4 Analiza osjetljivosti na promjenu deviznih tečajeva (u 000 EUR)

Na datum izvještavanja najveća neto valutna izloženost jest neto izloženost u USD. Na dan 31. prosinca 2012. promjena stope konverzije u USD od +/- 10 % rezultirala bi promjenom sredstava davatelja od 6 682 EUR, odnosno -6 682 EUR (na dan 31. prosinca 2011.: 5 650 EUR, odnosno -5 650 EUR).

3.4.2.5 Stope konverzije

Za izradu bilance stanja na dan 31. prosinca 2012., odnosno na dan 31. prosinca 2011. primijenjene su sljedeće stope konverzije:

|| 31. prosinca 2012. || 31. prosinca 2011.

Valute izvan EU-a || ||

Dominikanski peso (DOP) || 53.1220 || 49.8498

Fidžijski dolar (FJD) || 2.3417 || 2.3630

Haićanski gourde (HTG) || 55.7265 || 52.1645

Kenijski šiling (KES) || 113.68 || 109.53

Mauritanska ouguiya (MRO) || 393.99 || 372.52

Mauricijska rupija (MUR) || 40.19 || 37.43

Ruandski franak (RWF) || 811.83 || 771.76

Ugandski šiling (UGX) || 3 549 || 3 205

Američki dolar (USD) || 1.3194 || 1.2939

CFA franak (XAF/XOF) || 655.957 || 655.957

Južnoafrički rand (ZAR) || 11.1727 || 10.4830

3.4.3. Rizik povezan s promjenom cijene dionica (u 000 EUR)

Rizik povezan s promjenom cijene dionica rizik je smanjenja poštene vrijednosti dionica kao posljedica promjena burzovnih indeksa i vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja.

Izloženost Instrumenta riziku povezanim s promjenom cijene dionica posljedica je ulaganja u poduzetnički kapital, tj. izravnih vlasničkih ulaganja i ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala.

Vlasnička ulaganja podliježu postupku bodovanja. Svako se ulaganje procjenjuje na temelju nekoliko kriterija razvrstanih u tri glavne kategorije: upravljanje, poslovni plan i struktura. Pojedinačna bodovanja zatim se konsolidiraju u jednu sveobuhvatnu ocjenu dotičnog ulaganja u kojoj je sažeta globalna vrijednost tog ulaganja.

Izloženosti riziku povezanom s promjenom cijene dionica podložne su ograničenjima, koja su određena na razini pojedinačnih kriterija i na razini kumuliranih rizika. Vrijednosti gornje granice ovise o kvaliteti vlasničkih ulaganja.

Vrijednost pozicija u vlasničkim instrumentima koji ne kotiraju na burzi nije smjesta dostupna za potrebe stalnog praćenja i kontrole. Za te pozicije najbolji dostupni pokazatelji uključuju cijene izračunane bilo kojom odgovarajućom metodom vrednovanja.

Posljedice za sredstva davatelja u okviru Instrumenta (kao posljedica promjene poštene vrijednosti portfelja vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju) zbog smanjenja burzovnih indeksa dionica i vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja od 10 %, uz sve ostale varijable nepromijenjene, iznosi -33 300 EUR na dan 31. prosinca 2012., odnosno -25 166 EUR na dan 31. prosinca 2011.

4.                   Poštena vrijednost imovine i obveza

U sljedećoj tablici prikazan je usporedba po kategorijama knjigovodstvenih vrijednosti i poštene vrijednosti imovine i obveza Instrumenta koje su iskazane u financijskim izvještajima (u 000 EUR):

|| Knjigovodstvena vrijednost 31.12.2012. || Poštena vrijednost 31.12.2012. || Knjigovodstvena vrijednost 31.12.2011. || Poštena vrijednost 31.12.2011.

Imovina iskazana po poštenoj vrijednosti || || || ||

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 333 001 || 333 001 || 251 660 || 251 660

Izvedeni financijski instrumenti || 115 || 115 || 434 || 434

Ukupno || 333 116 || 333 116 || 252 094 || 252 094

|| || || ||

Imovina iskazana po amortiziranom trošku || || || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 466 568 || 466 568 || 452 279 || 452 279

Zajmovi i potraživanja || 1 146 280 || 1 226 409 || 1 033 160 || 1 022 679

Iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || 87 310 || 87 310 || 87 310

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 99 029 || 98 805 || - || -

Ostala imovina || 224 || 224 || 416 || 416

Ukupno || 1 799 411 || 1 879 316 || 1 573 165 || 1 562 684

Ukupna imovina || 2 132 527 || 2 212 432 || 1 825 259 || 1 814 778

|| || || ||

Imovina iskazana po poštenoj vrijednosti || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || 7 035 || 7 035 || 12 702 || 12 702

Ukupno || 7 053 || 7 053 || 12 702 || 12 702

|| || || ||

Imovina iskazana po amortiziranom trošku || || || ||

Odgođeni prihodi || 37 808 || 37 808 || 33 003 || 33 003

Obveze prema trećim osobama || 312 086 || 312 086 || 329 660 || 329 660

Ostale obveze || 1 153 || 1 153 || 1 113 || 1 113

Ukupno || 351 047 || 351 047 || 363 776 || 363 776

Ukupne obveze || 358 082 || 358 082 || 376 478 || 376 478

U nastavku su opisane metodologije i pretpostavke upotrijebljene za određivanje poštene vrijednosti imovine i obveza:

§ Imovina kojoj je poštena vrijednost približno jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti

Smatra se da je knjigovodstvena vrijednost imovine i obveza koji su likvidni ili imaju kratkoročno dospijeće kraće od tri mjeseca približno jednaka njihovoj poštenoj vrijednosti.

§ Imovina i obveze knjiženi po poštenoj vrijednosti

Objavljene kotacije na aktivnom tržištu prvi su izvor za određivanje poštene vrijednosti financijskog instrumenta. Te su vrijednosti rijetko dostupne zbog opsega ulaganja portfelja Instrumenta. Poštena vrijednost instrumenata kojima nije poznata tržišna cijena procjenjuje se metodom vrednovanja ili modelima koji se kad god je to moguće temelje na dostupnim tržišnim podatcima koji vrijede na datum bilance stanja.

U sljedećoj tablici raščlanjena je financijska imovina označena po poštenoj vrijednosti postupkom vrednovanja. Utvrđene su sljedeće razine:

- Razina 1:    objavljene kotacije cijena (neprilagođene) an aktivnim tržištima

- Razina 2:    ostali ulazni podatci osim kotiranih cijena uključenih u razinu 1 koji su dostupni za dotičnu imovinu, izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena)

- Razina 3:    ulazni podatci za imovinu koji se ne temelje na dostupnim tržišnim podatcima (podatci koje nije moguće           utvrditi).

Na dan 31.12.2012. (u 000 EUR) || Razina 1 || Razina 2 || Razina 3 || Ukupno

Financijska imovina || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || - || 115 || - || 115

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 11 001 || - || 322 000 || 333 001

Ukupno || 11 001 || 115 || 322 000 || 333 116

|| || || ||

Financijske obveze || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || - || 7 035 || - || 7 035

Ukupno || - || 7 035 || - || 7 035

Na dan 31.12.2011. (u 000 EUR) || Razina 1 || Razina 2 || Razina 3 || Ukupno

Financijska imovina || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || - || 434 || - || 434

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 15 214 || - || 236 446 || 251 660

Ukupno || 15 214 || 434 || 236 446 || 252 094

|| || || ||

Financijske obveze || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || - || 12 702 || - || 12 702

Ukupno || - || 12 702 || - || 12 702

Tijekom 2012. Instrument nije izvršio prijenose iz razine 1 u razinu 2 ili iz razine 2 u razinu 1 hijerarhije poštene vrijednosti.

U sljedećim tablicama prikazane su promjene u instrumentima razine 3 za godinu koja je završila 31. prosinca 2012., odnosno 31. prosinca 2011.:

(u 000 EUR) || Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Saldo na dan 1. siječnja 2012. || 236 446

Ukupni dobitak ili gubitak ||

- u računu dobiti i gubitaka || 8 133

- u ostalim sveobuhvatnim prihodima || 15 041

Isplate || 81 981

Povrati || -19 601

Saldo na dan 31. prosinca 2012. || 322 000

(u 000 EUR) || Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Saldo na dan 1. siječnja 2011. || 171 638

Ukupni dobitak ili gubitak ||

- u računu dobiti i gubitaka || -3 206

- u ostalim sveobuhvatnim prihodima || 21 759

Isplate || 67 829

Povrati || -21 574

Saldo na dan 31. prosinca 2011. || 236 446

5.                   Novac i novčani ekvivalenti (u 000 EUR)

Novac i novčani ekvivalenti mogu se razvrstati na sredstva od primljenih i neisplaćenih doprinosa država članica i sredstva iz poslovnih i financijskih djelatnosti Instrumenta.

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Primljeni i neisplaćeni doprinosi država članica || 117 622 || 195 205

Sredstva iz poslovnih i financijskih djelatnosti Instrumenta || 348 946 || 257 074

Ukupno novac i novčani ekvivalenti || 466 568 || 452 279

6.                   Izvedeni financijski instrumenti (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice izvedenih financijskih instrumenata koji su razvrstani kao sredstva namijenjena trgovanju sljedeće:

Na dan 31.12.2012. || Poštena vrijednost || Nominalna vrijednost

Imovina || Obveze

Međuvalutna razmjena || 87 || -102 || 7 062

Međuvalutna razmjena kamatnih stopa || - || -3 971 || 19 504

Razmjena kamatnih stopa || 28 || - || 19 568

Valutni terminski poslovi || - || -2 962 || 652 451

Ukupno izvedeni financijski instrumenti || 115 || -7 035 || 698 585

|| || ||

Na dan 31.12.2011. || Poštena vrijednost || Nominalna vrijednost

Imovina || Obveze

Međuvalutna razmjena ||  434 || -953 || 29 376

Međuvalutna razmjena kamatnih stopa || - || -5 355 || 38 158

Valutni terminski poslovi || - || -6 394 || 585 000

Ukupno izvedeni financijski instrumenti || 434 || -12 702 || 652 534

7.         Zajmovi i potraživanja (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice zajmova i potraživanja sljedeće:

|| Globalni zajmovi (*) || Nadređeni zajmovi || Podređeni zajmovi || Ukupno

Nominalna vrijednost na dan 1.1.2012. || 225 365 || 716 350 || 128 679 || 1 070 394

Isplate || 79 015 || 154 003 || - || 233 018

Otpisi || -947 || -1 206 || - || -2 153

Povrati || -39 967 || -71 368 || -4 145 || -115 480

Kapitalizirane kamate || - || -117 || 9 739 || 9 622

Tečajne razlike || -8 780 || -7 692 || -493 || -16 965

Nominalna vrijednost na dan 31.12.2012. || 254 686 || 789 970 || 133 780 || 1 178 436

|| || || ||

Umanjenje vrijednosti na dan 1.1.2012. || -7 609 || -16 372 || -24 835 || -48 816

Umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima || -835 || -292 || - || -1 127

Umanjenje vrijednosti otpisa || 947 || 1 206 || - || 2 153

Poništenje umanjenja vrijednosti || 910 || 814 || - || 1 724

Tečajne razlike || 93 || 348 || 480 || 921

Umanjenje vrijednosti na dan 31.12.2012. || -6 494 || -14 296 || -24 355 || -45 145

|| || || ||

Amortizirani trošak || -1 641 || -3 984 || -82 || -5 707

Obračunane kamate || 5 246 || 9 244 || 4 206 || 18 696

Zajmovi i potraživanja na dan 31.12.2012. || 251 797 || 780 934 || 113 549 || 1 146 280

|| || || || ||

(*) uključujući ugovore o zastupanju

|| Globalni zajmovi (*) || Nadređeni zajmovi || Podređeni zajmovi || Ukupno

Nominalna vrijednost na dan 1.1.2011. || 246 500 || 542 322 || 123 910 || 912 732

Isplate || 25 689 || 211 351 || 0 || 237 040

Otpisi ||  0 ||  0 || -2 000 || -2 000

Povrati || -48 554 || -51 712 || -4 144 || -104 410

Kapitalizirane kamate || 0 || 459 || 10 053 || 10 512

Tečajne razlike || 1 730 || 13 930 ||  860 || 16 520

Nominalna vrijednost na dan 31.12.2011. || 225 365 || 716 350 || 128 679 || 1 070 394

|| || || ||

Umanjenje vrijednosti na dan 1.1.2011. || -15 006 || -18 056 || -44 023 || -77 085

Umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima || -1 746 || -1 514 || -773 || -4 033

Umanjenje vrijednosti otpisa ||  0 ||  0 || 2 000 || 2 000

Poništenje umanjenja vrijednosti || 9499 || 3263 || 18 723 || 31 485

Tečajne razlike || - 356 || - 65 || - 762 || -1 183

Umanjenje vrijednosti na dan 31.12.2011. || -7 609 || -16 372 || -24 835 || -48 816

|| || || ||

Amortizirani trošak || -1 700 || -3 428 || - 99 || -5 227

Obračunane kamate || 3 498 || 9 499 || 3 812 || 16 809

Zajmovi i potraživanja na dan 31.12.2011. || 219 554 || 706 049 || 107 557 || 1 033 160

|| || || || ||

(*) uključujući ugovore o zastupanju

8.         Financijska imovina raspoloživa za prodaju (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice financijske imovine raspoložive za prodaju sljedeće:

|| Fondovi poduzetničkog kapitala || Izravna vlasnička ulaganja || Ukupno

Troškovi na dan 1.1.2012. || 182 692 || 36 565 || 219 257

Isplate || 56 007 || 25 974 || 81 981

Povrati / prodaja || -19 570 || -31 || -19 601

Tečajne razlike na povrate / prodaju || 1 581 || -678 || 903

Troškovi na dan 31.12.2012. || 220 710 || 61 830 || 282 540

|| || ||

Neostvarena dobit ili gubitak na dan 1.1.2012. || 29 781 || 11 969 || 41 750

Neto promjena neostvarene dobiti ili gubitka || 29 540 || -2 856 || 26 684

Neostvarena dobit ili gubitak na dan 31.12.2012. || 59 321 || 9 113 || 68 434

|| || ||

Umanjenje vrijednosti na dan 1.1.2012. || -6 887 || -2 460 || -9 347

Umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima tijekom godine || -7 976 || -951 || -8 927

Tečajne razlike na umanjenje vrijednosti || 133 || 168 || 301

Umanjenje vrijednosti na dan 31.12.2012. || -14 730 || -3 243 || -17 973

|| || ||

Financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31.12.2012. || 265 301 || 67 700 || 333 001

|| Fondovi poduzetničkog kapitala || Izravna vlasnička ulaganja || Ukupno

Troškovi na dan 1.1.2011. || 142 932 || 33 350 || 176 282

Isplate || 59 579 || 8 250 || 67 829

Povrati / prodaja || -20 236 || -4 735 || -24 971

Tečajne razlike na povrate / prodaju || 417 || -300 || 117

Troškovi na dan 31.12.2011. || 182 692 || 36 565 || 219 257

|| || ||

Neostvarena dobit ili gubitak na dan 1.1.2011. || 11 335 || 13 235 || 24 570

Neto promjena neostvarene dobiti ili gubitka || 18 446 || -1 266 || 17 180

Neostvarena dobit ili gubitak na dan 31.12.2011. || 29 781 || 11 969 || 41 750

|| || ||

Umanjenje vrijednosti na dan 1.1.2011. || -2 || -6 022 || -6 024

Umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima tijekom godine || - 6 888 || - || -6 888

Upotreba umanjenja vrijednosti iskazanog u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima tijekom godine || 2 || 3 714 || 3 716

Tečajne razlike na umanjenje vrijednosti || 1 || -152 || -151

Umanjenje vrijednosti na dan 31.12.2011. || -6 887 || -2 460 || -9 347

|| || ||

Financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31.12.2011. || 205 586 || 46 074 || 251 660

9.                   Iznosi potraživanja od davatelja (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice iznosa potraživanja od davatelja sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Pozvani doprinosi država članica koji još nisu plaćeni || 87 310 || 87 310

Ukupno iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || 87 310

10.                 Financijska imovina koja se drži do dospijeća (u 000 EUR)

Portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća sastoji se od kotiranih obveznica s preostalim dospijećem kraćim od tri mjeseca na dan izvještavanja. U sljedećoj tablici prikazana su gibanja portfelja financijske imovine koja se drži do dospijeća:

Saldo na dan 1.1.2012. || -

Stjecanje || 98 278

Amortizacija premije / diskonta || -210

Promjena u obračunanim kamatama || 961

Saldo na dan 31.12.2012. || 99 029

11.               Ostala imovina (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice ostale imovine sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Potraživanja od EIB-a || 7 || 59

Financijska jamstva || 217 || 357

Potraživanja u vezi s isplatama za tehničku pomoć || 337 || -

Umanjenja vrijednosti potraživanja u vezi s isplatama za tehničku pomoć (Bilješka 20) || -337 || -

Ukupno ostala imovina || 224 || 416

12.               Odgođeni prihodi (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice odgođenih prihoda sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Odgođene subvencije za kamate || 37 387 || 32 744

Odgođene provizije za zajmove i potraživanja || 421 || 259

Ukupno odgođeni prihodi || 37 808 || 33 003

13.               Obveze prema trećim osobama (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice obveza prema trećim osobama sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Neto obveze EIB-u za opće administrativne troškove || 36 202 || 38 011

Ostale obveze prema EIB-u || 8 904 || 219

Neisplaćene subvencije za kamate koje su obveze prema državama članicama || 266 980 || 291 430

Ukupne obveze prema trećim osobama || 312 086 || 329 660

14.               Ostale obveze (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice ostalih obveza sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Financijska jamstva || 215 || 294

Ostalo || 938 || 819

Ukupne ostale obveze || 1 153 || 1 113

|| ||

15.               Pozvani doprinosi država članica (u 000 EUR)

Države članice || Doprinosi Instrumentu || Doprinosi za subvencije za kamate || Ukupno doprinosi || Pozvani koji još nisu uplaćeni (*)

Austrija || 41 375 || 10 168 || 51 543 || 2 650

Belgija || 61 203 || 15 041 || 76 244 || 3 920

Danska || 33 412 || 8 211 || 41 623 || 2 140

Finska || 23 107 || 5 679 || 28 786 || 1 480

Francuska || 379 399 || 93 237 || 472 636 || 24 300

Njemačka || 364 722 || 89 630 || 454 352 || 23 360

Grčka || 19 516 || 4 796 || 24 312 || 1 250

Irska || 9 680 || 2 379 || 12 059 || 620

Italija || 195 788 || 48 115 || 243 903 || 12 540

Luksemburg || 4 528 || 1 113 || 5 641 || 290

Nizozemska || 81 500 || 20 028 || 101 529 || 5 220

Portugal || 15 145 || 3 722 || 18 867 || 970

Španjolska || 91 180 || 22 407 || 113 588 || 5 840

Švedska || 42 624 || 10 4757 || 53 099 || 2 730

Ujedinjena Kraljevina || 198 130 || 48 690 || 246 820 || -

Ukupno na dan 31.12.2012. || 1 561 309 || 383 691 || 1 945 000 || 87 310

Ukupno na dan 31.12.2011. || 1 281 309 || 383 691 || 1 665 000 || 87 310

(*) Vijeće je 20. studenoga 2012. odredilo iznos financijskih doprinosa koje svaka država članica treba platiti do 21. siječnja 2013.

16.               Nepredviđene obveze i preuzete obveze (u 000 EUR)

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| ||

Preuzete obveze || ||

Neisplaćeni zajmovi || 749 044 || 701 092

Neisplaćene preuzete obveze u vezi s financijskom imovinom raspoloživom za prodaju || 217 070 || 264 567

Iskorištena jamstva || 6 224 || 7 909

Subvencije i tehnička pomoć || 228 175 || 209 223

|| ||

Nepredviđene obveze || ||

Neiskorištena jamstva || 20 000 || 20 000

|| ||

Ukupno || 1 220 513 || 1 202 792

17.               Neto kamate i slični prihodi (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice neto kamata i sličnih prihoda sljedeće:

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Novac i novčani ekvivalenti || 1 678 || 5 518

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 36 || -

Zajmovi i potraživanja || 64 060 || 50 800

Subvencije za kamate || 1 729 || 3 243

Ukupno kamate i slični prihodi || 67 503 || 59 561

Glavne su sastavnice kamata i sličnih rashoda sljedeće:

|| Od 01.01.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Izvedeni financijski instrumenti || -1 114 || -940

Ukupno kamate i slični rashodi || - 1 114 || -940

18    Neto prihod od naknada i provizija (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice neto prihoda od naknada i provizija sljedeće:

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Naknade i provizije za zajmove i potraživanja || 1 710 || 1 894

Naknade i provizije za financijska jamstva || 191 || 255

Ostalo || 33 || -

Ukupno prihodi od naknada i provizija || 1 934 || 2 149

Glavne su sastavnice neto rashoda za naknade i provizije sljedeće:

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Provizije plaćene trećim osobama u vezi s financijskom imovinom raspoloživom za prodaju || -292 || -144

Ukupno rashodi od naknada i provizija || -292 || -144

19                    Neto ostvarena dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice neto ostvarene dobiti od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju sljedeće:

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Neto prihod od financijske imovine raspoložive za prodaju || 70 || 16 254

Prihodi od dividendi || 975 || 974

Neto ostvarena dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju || 1 045 || 17 228

20.               Umanjenje vrijednosti ostale imovine (u 000 EUR)

Tijekom izvještajnog razdoblja Instrument je izvršio plaćanje za tehničku pomoć u iznosu od 638 EUR koje zbog prijevare druge ugovorne strane nije isplaćeno krajnjem korisniku. Nakon pravnog posredovanja, Instrument je uspio osigurati povrat 301 EUR, a preostali nepodmireni iznos uknjižen je kao potraživanje. Budući da je na datum izvještavanja vjerojatnost da će Instrument ikada osigurati povrat nepodmirenog iznosa niska, nepodmireni iznos od 337 EUR uknjižen je kao umanjenje vrijednosti u sveobuhvatnim prihodima Instrumenta.

21.               Opći administrativni troškovi (u 000 EUR)

Opći administrativni troškovi stvarni su troškovi koje je EIB imao pri upravljanju Instrumentom umanjeni za prihode standardnih naknada za procjene koje EIB obračunava izravno komitentima Instrumenta.

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Stvarni trošak koji je imao EIB || -38 390 || -39 937

Prihod od naknada za procjene koji se obračunavaju izravno komitentima Instrumenta || 2 188 || 1 931

Neto opći administrativni troškovi || -36 202 || -38 006

Nakon stupanja na snagu revidiranog Sporazuma iz Cotonoua 1. srpnja 2008., države članice više ne pokrivaju opće administrativne troškove.

22.               Naknadni događaji

Nakon datuma bilance stanja nije bilo značajnih događaja koje bi trebalo objaviti ili bi zbog njih trebalo prilagoditi financijske izvještaje na dan 31. prosinca 2012.

PRILOG DIJELU 1. – POGLAVLJE 2. (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOJ PROVEDBI): STANJE PO DRŽAVI I PO INSTRUMENTU

Bilješke uz tablice:

· Iznos „0.00” označuje da je odgovarajući iznos između –4 999 EUR i 4 999 EUR. Ako se ne navode iznosi, tada je iznos nula.            Države koje u svim stupcima imaju saldo nula nisu navedene u tablicama.

· Naslov„Sve države AKP-a/Svi PZP-ovi” odnosi se na projekte koji obuhvaćaju brojne države, ali nisu financirani sredstvima za regionalnu suradnju.

· Naslov „Financijski i administrativni troškovi” predstavlja projekte koji se financiraju iz kamata ERF-a ili iz sredstava za administrativne rashode.

[1]              SL L 247 od 9.9.2006.

[2]            Svi iznosi zaokruženi su na milijun eura. Treba napomenuti da se zbog zaokruživanja iznosa zbrojevi nekih financijskih podataka u tablicama nisu jednaki. Iznosi prikazani s 0 predstavljaju iznose manje od 500 000 EUR. Iznosi jednaki nuli prikazani su crticom (–).

[3] Kratkoročne obveze bez obveza povezanih s običnim doprinosima i sufinanciranjem.

[4] ROP (regionalni okvirni program)

[5] NOP (nacionali okvirni program)

[6]            U skladu s člankom 153. Financijske uredbe 10. ERF-a, riznica se iskazuje u bilanci stanja 10. ERF-a. Namjena različitih bankovnih računa opisana je u poglavlju 6., Upravljanje financijskim rizikom.

[7]            Ta bilanca predstavlja iznose dostupne Demokratskoj Republici Kongo u skladu s odredbama Odluke Vijeća 2003/583/EZ. Ta sredstva određena su za posebne namjene i za državu korisnicu.

[8]            SL L 156 od 29.5.1998., str. 3. – 106.

[9]            SL L 247 od 9.9.2006.

[10]         Odluka Vijeća 2011/315/EU od 23. svibnja 2011. o dodjeli sredstava preraspoređenih iz projekata u okviru devetog i prethodnih Europskih razvojnih fondova za razvojnu suradnju u Južnom Sudanu.

[11]          SL L 247 od 9.9.2006.

[12]             Nedodijeljena sredstva iz prethodnih ERF-ova uključuju saldo sredstava sustava Sysmin, a Odlukom Vijeća ministara država AKP-a i EZ-a br. 3/2000 utvrđena su u iznosu od 410,926 milijuna EUR. Odlukom Komisije PE/410/2001 ta se sredstva uključuju u programiranje nacionalnih okvirnih sredstava (dio B) u okviru financijskog protokola uz Sporazum o partnerstvu AKP-a i EZ-a.

SADRŽAJ

IZVRŠAVANJE I KNJIGOVODSTVENO PRIKAZIVANJE SREDSTAVA ERF-a. 3

DIO I. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ERF-a: SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA  8

1........... FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA. 9

1.1........ OSMI, DEVETI I DESETI ERF: AGREGIRANA BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA, TABLICA NOVČANOG TOKA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE. 9

1.2........ OSMI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE. 13

1.3........ DEVETI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE. 16

1.4........ DESETI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE. 19

1.5........ BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE OSMOG, DEVETOG i DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA  22

2........... IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOJ PROVEDBI 42

2.1........ DODIJELJENA SREDSTVA. 46

2.2........ AGREGIRANI RAČUNI 49

2.3........ OSTALI PODATCI O UPRAVLJANJU. 54

DIO II. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ERF-A: FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ULAGAČKOG INSTRUMENTA  56

3.1. ...... IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM STANJU NA DAN 31. PROSINCA 2012. 59

3.2........ IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOM PRIHODU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012. 60

3.3........ IZVJEŠTAJ O PROMJENI SREDSTAVA DAVATELJA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012. 61

3.4........ IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012. 62

3.5........ BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. 64

PRILOG DIJELU 1. – POGLAVLJE 2. (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOJ PROVEDBI): STANJE PO DRŽAVI I PO INSTRUMENTU  96

POTVRĐIVANJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijski izvještaji osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za 2012. izrađeni su u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe desetog Europskog razvojnog fonda i računovodstvenim načelima, pravilima i metodama utvrđenima u prilogu financijskim izvještajima.

Potvrđujem svoju dogovornost u vezi s izradom godišnjih financijskih izvještaja osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda u skladu s člankom 125. Financijske uredbe Desetog europskog razvojnog fonda.

Dužnosnik za ovjeravanje i Europska investicijska banka dostavili su mi sve podatke potrebne za izradu financijskog izvještaja u kojima su prikazani imovina i obveze Europskog razvojnog fonda te izvršenje proračuna te jamče za njihovu pouzdanost.

Ovime potvrđujem da na temelju tih podataka i provjera koje sam smatrao potrebnim za potpisivanje izvještaja mogu u razumnoj mjeri jamčiti da je financijsko stanje Europskog razvojnog fonda u svim bitnim vidovima u izvještaju iskazano na istinit i točan način.

                                                                                                               

(potpis)

Manfred Kraff

Računovodstveni službenik

                                                                                               

IZVRŠAVANJE I KNJIGOVODSTVENO PRIKAZIVANJE SREDSTAVA ERF-a

1.         POZADINA

Europska unija u području razvoja surađuje s brojnim zemljama u razvoju. Glavna je namjena suradnje promicanje gospodarskog i društvenog razvoja s posebnim naglaskom na dugoročno smanjenje i uklanjanje siromaštva pružanjem razvojne i tehničke pomoći zemljama korisnicama. Kako bi taj cilj ostvarila, Unija zajedno s partnerskim zemljama izrađuje strategije za suradnju i mobilizira financijska sredstva za njihovu provedbu. Sredstva Unije namijenjena razvoju dolaze iz tri izvora:

– proračuna Europske unije

– Europskog razvojnog fonda

– Europske investicijske banke.

Europski razvojni fond (ERF) glavni je instrument kojim Unija podupire razvojnu suradnju s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (AKP) i prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Rimskim ugovorom iz 1957. predviđeno je njegovo osnivanje radi pružanja tehničke i financijske pomoći koja je u početku bila ograničena na afričke zemlje, koje su tada još uvijek bile kolonije, a s kojima su neke države članice imale povijesne veze.

ERF se ne financira iz proračuna Europske unije. Financiraju ga države članice u skladu s posebnom financijskom uredbom, a njime upravlja poseban odbor. Europska komisija nadležna je za financijsku provedbu aktivnosti koje se financiraju ERF-ovim sredstvima, a Europska investicijska banka (EIB) upravlja ulagačkim instrumentom.

Tijekom razdoblja 2008. – 2013. pomoć koja se državama AKP-a i PZP-ovima dodjeljuje na temelju geografskog kriterija i dalje će se financirati uglavnom iz ERF-a. Svaki se ERF obično sklapa na rok od oko pet godina. Od zaključivanja prve partnerske konvencije 1964., ciklusi programiranja ERF-a općenito slijede nakon ciklusa sporazuma/konvencija o partnerstvu. Svaki ERF djeluje u skladu s vlastitom financijskom uredbom kojom se propisuje izrada financijskih izvještaja za svaki pojedinačni ERF. U skladu s tim, financijski izvještaji za dijelove kojima upravlja Europska komisija izrađuju se odvojeno za svaki ERF. Ti financijski izvještaji prikazuju se i u sažetom obliku kako bi se dobila globalna slika financijskog stanja sredstava za koje je nadležna Europska komisija.

U okviru Sporazuma iz Cotonoua osnovan je ulagački instrument. Njime upravlja Europska investicijska banka, a koristi se za potporu razvoju privatnog sektora u državama AKP-a financiranjem uglavnom, ali ne isključivo, privatnih ulaganja. Instrument je zamišljen kao obnovljivi fond u kojem se otplate kredita mogu ponovno uložiti u druge aktivnosti, što omogućuje samostalno obnavljanje i financijsku neovisnost instrumenta. Budući da ulagačkim instrumentom ne upravlja Europska komisija, on se ne konsolidira u prvom dijelu godišnjih financijskih izvještaja – financijskim izvještajima osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda i izvještajem o financijskoj provedbi koji se na njih odnosi. Financijski izvještaji ulagačkog instrumenta dodaju se kao zasebni dio godišnjih financijskih izvještaja (dio 2.) kako bi se dobila cjelovita slika o razvojnoj pomoći u okviru ERF-a. Desetim ERF-om obuhvaćeno je razdoblje 2008. – 2013., a njegov ukupni proračun iznosi 22 682 milijuna EUR. Od tog je iznosa državama AKP-a namijenjeno 21 966 milijuna EUR, PZP-ovima je namijenjeno 286 milijuna EUR, a 430 milijuna namijenjeno je Komisiji kao rashodi za potporu programiranja i provedbe ERF-a[1].

2.         KAKO SE FINANCIRA ERF?

Europske vijeće na sastanku održanom 15. i 16. prosinca 2005. donijelo je financijske perspektive za 2007. – 2013. U tom je kontekstu odlučeno da se geografska suradnja s državama AKP-a neće integrirati (uključiti) u proračun Europske unije, ali će se i dalje financirati postojećim međuvladinim ERF-om za razdoblje 2008. – 2013.

Europski proračun donosi se za razdoblje od jedne godine te se rashodi i prihodi, u skladu s proračunskim načelom jedne godine, planiraju i odobravaju za jednu godinu. Za razliku od Europske unije, ERF je fond koji djeluje u višegodišnjem razdoblju. Svaki ERF sklapa se na temelju unutarnjeg sporazuma država članica kojim se utvrđuje ukupni fond sredstava za provedbu razvojne suradnje, obično tijekom petogodišnjeg razdoblja. Budući da se sredstva dodjeljuju za više godina, dodijeljena sredstva mogu se iskoristiti tijekom razdoblja djelovanja ERF-a. Nepostojanje načela jedne godine u proračunu ističe se u proračunskom izvješćivanju u kojem se izvršenje proračuna ERF-ova uspoređuje s ukupnim sredstvima.

Sredstva ERF-a su ad hoc doprinosi država članica EU-a. Otprilike svakih pet godina predstavnici država članica sastaju se na međuvladinoj razini kako bi odlučili o ukupnom iznosu sredstava koja će se dodijeliti fondu i nadzirali njegovo izvršenje. Nakon toga Komisija, u skladu s razvojnom politikom EU-a koju predlaže, a Vijeće donosi, upravlja fondom. Budući da države članice imaju svoje vlastite razvojne politike i politike pomoći, koje se provode paralelno s politikom Unije, one svoje politike moraju usklađivati s EU-om kako bi se osigurala njihova komplementarnost. Do 2010. pozivi na uplatu doprinosa upućivani su u 15 država članica sudionica. U 2011. upućeni su pozivi za prve doprinose u okviru Desetog ERF-a u kojem sudjeluje 27 država članica sudionica.

Iako je dio sredstava Desetog ERF-a izdvojen za nepredviđene potrebe, većina sredstava planira se u okviru višegodišnjih indikativnih okvira, uglavnom geografskih, a djelomično i tematskih, koji su trenutačno utvrđeni za razdoblje 2008. – 2013. Komisija je u skladu s tim donijela dokumente o strategiji za države, o strategiji za regije i o strategiji unutar AKP-a. Njihova se provedba prati na godišnjoj razini, a strategije se analiziraju na polovini razdoblja (dovršene) odnosno na kraju razdoblja (tekuće). Na temelju tih analiza na polovini, odnosno na kraju razdoblja, Komisija može, u ime Europske unije, revidirati strategije i dodjelu sredstava s obzirom na tekuće potrebe i uspješnost u izvršavanju programa dotičnih država AKP-a ili regija.

Uz navedene doprinose, države članice mogu sklopiti sporazume o sufinanciranju ili uplatiti dobrovoljne financijske doprinose u ERF.

3.         KAKO SE UPRAVLJA SREDSTVIMA ERF-a I KAKO SE ONA TROŠE?

3.1.      Rashodi poslovanja

Rashodi poslovanja ERF-a ostvaruju se u mnogim oblicima, ovisno o načinu upravljanja novcem ili njegove isplate. U skladu s financijskom uredbom, Komisija izvršava sredstva ERF-a na sljedeće načine:

Decentralizirano upravljanje: slučajevi kada Komisija određene poslove povezane s izvršavanjem proračuna delegira trećim zemljama, u većoj ili manjoj mjeri, ovisno o situaciji na lokalnoj razini dotične države korisnice.

Centralizirano upravljanje: proračun izvršavaju izravno službe Komisije ili neizravno tijela nadležna prema zakonodavstvu Europske unije ili nacionalnom zakonodavstvu, primjerice agencije Europske unije, kojima Komisija dodjeljuju poslove izvršavanja proračuna.

Zajedničko upravljanje s međunarodnim organizacijama: u okviru tog postupka Komisija određene poslove provedbe povjerava međunarodnim organizacijama.

3.2.      Različiti financijski sudionici

Nadležnost dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja obuhvaća cjelokupni postupak upravljanja, od utvrđivanja aktivnosti potrebnih za ostvarivanje postavljenih ciljeva politike do upravljanja aktivnostima s operativnog i proračunskog aspekta, uključujući preuzimanje pravnih obveza i/ili praćenje uspješnosti provedbe, plaćanje i po potrebi povrat sredstava.

Šef delegacije Europske unije veza je između Komisije i nacionalnih ili regionalnih tijela u AKP-u/PZP-u. Pri utvrđivanju provedbene strategije i sektorskih politika, pripremi, proučavanju i pregledu programa i projekata ERF-a blisko surađuje s nacionalnim ili regionalnim dužnosnikom za ovjeravanje.

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje u državi primateljici visoki je dužnosnik kojeg imenuje vlada svake države AKP-a/PZP-a. Predstavlja tijela svoje zemlje u svim aktivnostima koje financira fond, a kojima upravljaju Komisija i EIB. U većini slučajeva te funkcije obavlja član vlade, uglavnom ministar nadležan za planiranje ili financije. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje obavlja administrativne, tehničke i financijske poslove upravljanja programima i projektima ERF-a.

Računovodstveni službenik Komisije izvršava naloge za plaćanje i povrat sredstava koje sastavljaju računovodstveni službenici Komisije, a odgovoran je za upravljanje riznicom, utvrđivanje računovodstvenih pravila i metoda, potvrđivanje računovodstvenih sustava, vođenje poslovnih knjiga i pripremu odgovarajućih godišnjih financijskih izvještaja. Osim toga, dužnost je računovodstvenog službenika potpisati financijski izvještaj i potvrditi da je financijsko stanje u izvještaju iskazano na istinit i točan način.

3.3.      Izvršavanje sredstava ERF-a

Većina financijskih sredstava koja se dodjeljuje državama AKP-a i PZP-ovima u okviru ERF-a dodjeljuje se kao bespovratna sredstva. Na početku svakog ERF-a, Europska unija obavješćuje države AKP-a i PZP-ove o okvirnim dodijeljenim sredstvima koja bi im trebala biti stavljena na raspolaganje tijekom djelovanja fonda. Sredstva se dodjeljuju na temelju potreba određene zemlje i kriterija uspješnosti.

Dokument o strategiji države (CSP) dokument je na nacionalnoj razini koji izrađuju dotična država AKP-a i Komisija. Sastavlja se na temelju prethodnog savjetovanja s brojnim sudionicima, uključujući nevladine sudionike, tijela lokalne vlasti i po potrebi parlamente država AKP-a. CSP je instrument kojim se utvrđuju prioriteti djelovanja i razvija odgovornost lokalnih sudionika u programima suradnje.

Zatim se na temelju razvojnih ciljeva i prioriteta iznesenih u CSP-u izrađuje nacionalni okvirni program (NOP).

NOP je usmjeren na sektore i područja koja će primiti potporu, objašnjava kako će se potporom ostvariti ciljevi programa i određuje raspored provedbe. CSP i NOP analiziraju se jednom godišnje te na polovini, odnosno na kraju djelovanja ERF-a, a poboljšanja i izmjene uvode se po potrebi tijekom njegova operativnog razdoblja.

3.4.      Preuzimanje obveza za potrošnju sredstava ERF-a

Nikakva sredstva ERF-a ne mogu se potrošiti prije nego što Komisija i predviđeni primatelj sredstava ERF-a u pismenom obliku preuzmu pravnu obvezu. Pravna obveza u pismenom obliku može biti ugovor (o bespovratnim sredstvima, uslugama ili drugi) sklopljen između subjekata na koje se primjenjuje privatno pravo, poput NVO-ova ili gospodarskih subjekata, ili može obuhvaćati administrativne i/ili financijske sporazume sklopljene između Komisije i subjekata na koje se primjenjuje međunarodno javno pravo, poput država i njihovih javnih tijela ili međunarodnih organizacija, koji imaju pravnu osobnost i poslovnu sposobnost.

Prije preuzimanja pravne obveze s trećom stranom mora postojati proračunska linija s dovoljnim sredstvima kojom se odobrava dotična aktivnost. Ako je taj uvjet ispunjen, potrebna sredstva moraju se u proračunu rezervirati i to preuzimanjem proračunske obveze u računovodstvenom sustavu. To, međutim, nema nikakvog utjecaja na opće računovodstvo (ili glavnu knjigu) zato što još nije došlo do terećenja. Razlog tomu je računovodstveni sustav ERF-a koji se sastoji od dva odvojena, ali međusobno povezana dijela:

(a) proračunskog računovodstva, koje pruža detaljan prikaz izvršenja proračuna i

(b) općeg računovodstva, koje se rabi za izradu bilance stanja i poslovnog rezultata.

Proračunskim računovodstvom prikazuju se preuzete obveze i izvršena plaćanja. Temelji se na načelu gotovinskog obračuna u kojem se stavka u računima bilježi samo kada se za sredstva preuzmu obveze odnosno kada se sredstva isplate ili prime. Ta vrsta računovodstva tipična je za javni sektor koji je tradicionalno usmjeren na proračun i njegovo izvršavanje.

Općim računovodstvom (koje se temelji na načelu nastanka poslovnih događaja) prikazuju se svi izdatci i prihodi tijekom financijske godine (prema tome i poslovni rezultat) i utvrđuje financijsko stanje ERF-a u obliku bilance stanja imovine i obveza na dan 31. prosinca određene godine.

3.5.      Plaćanje

Ni jedno plaćanje ne može se izvršiti osim ako je dužnosnik za ovjeravanje već odobrio proračunsku obvezu.

Pretfinanciranje je vrsta plaćanja kojemu je svrha da korisniku osigura gotovinski predujam, tj. likvidna sredstva. Može se razdijeliti na više obroka tijekom razdoblja utvrđenog posebnim sporazumom o pretfinanciranju. Likvidna sredstva ili predujam rabe se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu ili se vraćaju – ako korisnik nema opravdanih izdataka, dužan je predujam dobiven pretfinanciranjem vratiti ERF-u. Prema tome, pretfinanciranje nije konačni trošak sve dok se poštuju mjerodavne odredbe sporazuma, pa se u bilanci stanja bilježi imovina kada se izvrši početno plaćanje. Prihvaćanjem opravdanih troškova (koji se u računu poslovnog rezultata bilježe kao troškovi) smanjuje se iznos imovine pretfinanciranja (u cijelosti ili djelomično) te se iznosi vraćaju.

Na kraju godine procjenjuju se opravdani izdatci koje su imali korisnici ERF-ovih sredstava, ali koji još nisu prijavljeni. Nakon izračuna vrijednosti za zaključne datume iznosi procijenjenih opravdanih izdataka bilježe se kao obračunana obveza, a procijenjeni iznosi neopravdanih izdataka ostaju otvoreni u računima za „provjeru opravdanosti”. Ti se iznosi prikazuju kao tekuće obveze kako se imovina i obveze ne bi precijenile.

3.6.      Povrat neopravdanih plaćanja

Opravdanost rashoda kojima se tereti ERF provjerava se na temelju pripadajuće dokumentacije propisanih primjenjivim pravilima ili uvjetima za svako bespovratno sredstvo. Radi poboljšanja odnosa troškova i koristi kontrolnih sustava, provjere pripadajuće dokumentacije za konačne zahtjeve obično su podrobnije od onih za privremene zahtjeve, stoga se tim provjerama mogu otkriti pogreške u privremenim plaćanjima koje se ispravljaju usklađivanjem u završnom plaćanju. Komisija nadalje ima pravo provjeriti vjerodostojnost pripadajuće dokumentacije pregledima u prostorima podnositelja zahtjeva tijekom provedbe financiranih aktivnosti i/ili nakon toga (ex-post). Pogreške utvrđene tijekom provedbe mogu se ispraviti usklađivanjem naknadnih zahtjeva. Pogreške koje se utvrde ex-post podliježu nalogu za povrat sredstava.

4.         IZVJEŠĆIVANJE NA KRAJU GODINE

4.1.      Godišnji financijski izvještaj

Računovodstveni službenik nadležan je za pripremu godišnjeg financijskog izvještaja te osigurava da je financijsko stanje ERF-a u izvještaju iskazano na istinit i točan način.

Godišnji financijski izvještaj prikazuje se na sljedeći način:

            Dio I.: Sredstva kojima upravlja Europska komisija

– financijski izvještaji Osmog, Devetog i Desetog europskog razvojnog fonda

– Izvještaj o financijskoj provedbi Osmog, Devetog i Desetog europskog razvojnog fonda

            Dio II.: Sredstva kojima upravlja Europska investicijska banka

– Financijski izvještaj ulagačkog instrumenta

Financijski izvještaj ulagačkog instrumenta dodaje se kao zasebni dio godišnje financijskog izvještaja kako bi se dobila cjelovita slika o razvojnoj pomoći u okviru ERF-a.

Nakon revizije Revizorskog suda, Komisija do 31. srpnja sljedeće godine donosi godišnji financijski izvještaj i podnosi ga Vijeću i Parlamentu za davanje razrješnice.

4.2.      Godišnje izvješće o radu

Obveza je dužnosnika za ovjeravanje pripremiti godišnje izvješće o radu (AAR) o aktivnostima pod njegovom nadležnošću. U tom godišnjem izvješću dužnosnik za ovjeravanje izvještava o ostvarenim rezultatima politika i u razumnoj mjeri jamči da su sredstva dodijeljena aktivnostima opisanima u njegovom izvješću upotrijebljena u skladu sa svojom namjenom i s načelima dobrog financijskog upravljanja te da se postojećim kontrolnim postupcima osiguravaju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti predmetnih transakcija.

5.         VANJSKA REVIZIJA I RAZRJEŠNICA

5.1.      Vanjska revizija

Godišnji financijski izvještaj i upravljanje sredstvima ERF-a nadgleda njegov vanjski revizor, Europski revizorski sud, koji izrađuje godišnje izvještaje namijenjene Vijeću i Europskom parlamentu. Glavna je zadaća Revizorskog suda provesti vanjsku, neovisnu reviziju godišnjeg financijskog izvještaja ERF-a. Revizorski sud u sklopu svojih aktivnosti izrađuje:

(1) godišnji izvještaj u kojem iznosi svoje primjedbe u vezi s godišnjim financijskim izvještajem i predmetnim transakcijama

(2) mišljenje, koje se temelji na vlastitoj reviziji i iznosi u godišnjem izvještaju u obliku izjave o jamstvu, o i. pouzdanosti financijskih izvještaja i ii. zakonitosti i pravilnosti predmetnih transakcija

(3) posebne izvještaje u kojima se iznose rezultati revizija posebnih područja upravljanja.

Revizorski sud ima pravo pristupa svim dokumentima koji su mu potrebni za vrijeme obavljanja revizije. Revidira sva područja djelovanja ERF-a, sve do provjere zakonitosti i pravilnosti pojedinačnih transakcija i plaćanja. Revidira i same godišnje financijske izvještaje, pregledava pojedinačne bilance stanja i stavke u računu poslovnog rezultata te ukupni prikaz financijskih izvještaja. Na taj način Revizorski sud može iznijeti mišljenje ne samo o iskazanim brojkama, nego i o postojećem sustavu i kontrolama.

5.2.      Razrješnica

Završna je kontrola razrješnica financijske provedbe sredstava ERF-a za dotičnu financijsku godinu. Europski parlament tijelo je nadležno za davanje razrješnice ERF-u. To znači da nakon revizije i finalizacije godišnjeg financijskog izvještaja Vijeće daje preporuku, a Parlament odlučuje hoće li Komisiji dati razrješnicu za financijsku provedbu sredstava ERF-a za prethodnu financijsku godinu. Ta se odluka temelji na reviziji financijskog izvještaja i godišnjeg izvješća Revizorskog suda (koje sadržava službenu izjavu o jamstvu) i odgovorima Komisije, a nakon što su Komisiji upućena pitanja i zahtjevi za dodatne informacije.

Razrješnica je politički vid vanjske kontrole financijske provedbe i odluka kojom Europski parlament, na prijedlog Vijeća, „oslobađa” Komisiju od odgovornosti za upravljanje financijskom provedbom u dotičnoj financijskoj godini. Postupak davanja razrješnice može imati jedan od sljedeća dva ishoda: davanje razrješnice ili njezino odlaganje. Parlament pri davanju razrješnice može istaknuti primjedbe koje smatra važnima, često navodeći mjere koje bi Komisija s tim u vezi trebala poduzeti. Komisija u naknadnom izvješću navodi mjere koje je poduzela i plan djelovanja koje dostavlja Parlamentu i Vijeću.

DIO I. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ERF-a: SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA[2]

1.           FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA 

1.1.        OSMI, DEVETI I DESETI ERF: AGREGIRANA BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA, TABLICA NOVČANOG TOKA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

AGREGIRANA BILANCA STANJA OSMOG, DEVETOG I DESETOG ERF-a     

|| || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| DUGOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.1 || 438 || 380

|| || || ||

|| KRATKOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.2 || 1 334 || 1 175

|| Potraživanja || 2.3 || 70 || 111

|| Novac i novčani ekvivalenti || 2.5 || 690 || 1 224

||   || || ||

|| UKUPNA IMOVINA || || 2 532 || 2 891

|| || || ||

|| DUGOROČNE OBVEZE || || ||

|| Poslovne obveze || 2.6 || (40) || -

|| || || ||

|| KRATKOROČNE OBVEZE || || ||

|| Poslovne obveze || 2.7 || (1 057) || (1 033)

|| || || ||

|| UKUPNE OBVEZE || || (1 097) || (1 033)

|| || || ||

|| NETO IMOVINA || || 1 435 || 1 858

|| || || ||

|| SREDSTVA I PRIČUVE || || ||

|| Pozvani kapital fonda || 2.8 || 29 579 || 26 979

|| Ostale pričuve || 2.9 || 2 252 || 2 252

|| Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || || (27 374) || (24 674)

|| Poslovni rezultat za tekuću godinu || || (3 023) || (2 700)

|| NETO IMOVINA || || 1 435 || 1 858

AGREGIRANI ISKAZ POSLOVNOG REZULTATA OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012 || 2011

|| || ||

PRIHOD OD POSLOVANJA || 3.1 || 124 || 99

|| || ||

TROŠKOVI POSLOVANJA || || ||

Troškovi poslovanja || 3.2 || (3 017) || (2 702)

Administrativni troškovi || 3.3 || (107) || (75)

|| || ||

VIŠAK (MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || (3 001) || (2 679)

|| || ||

Financijski prihod || 3.4 || (22) || (20)

VIŠAK (MANJAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI || || (22) || (21)

|| || ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || || (3 023) || (2 700)

TABLICA AGREGIRANOG NOVČANOG TOKA OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA           

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012 || 2011

|| || ||

Poslovni rezultat za tekuću godinu || || (3 023) || (2 700)

|| || ||

POSLOVNE AKTIVNOSTI || 4.2 || ||

Obični doprinosi država članica || || 2 606 || 3 238

Doprinosi namijenjeni sufinanciranju || || 19 || 7

(Poništenje) gubitaka od umanjenja vrijednosti potraživanja || || 4 || 6

|| || ||

(Povećanje)/smanjenje dugoročnog pretfinanciranja || || (58) || (28)

(Povećanje)/smanjenje kratkoročnog pretfinanciranja || || (159) || (79)

(Povećanje)/smanjenje kratkoročnih potraživanja || || 31 || 14

Povećanje/(smanjenje) dugoročnih obveza || || 40 || -

Povećanje/(smanjenje) kratkoročnih obveza[3] || || 6 || (42)

|| || ||

NETO NOVČANI TOK || || (534) || 417

|| || ||

NETO POVEĆANJE / (SMANJENJE) NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA || || (534) || 417

Novac i novčani ekvivalenti na početku tekuće godine || 2.5 || 1 224 || 808

Novac i novčani ekvivalenti na kraju tekuće godine || 2.5 || 690 || 1 224

{0>AGGREGATED STATEMENT OF CHANGES IN NET ASSETS OF THE 8TH, 9TH AND 10TH EDFs<}0{>AGREGIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE OSMOG, DEVETOG I DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA<0}«<0}           

|| || || || || || || u milijunima EUR

|| Kapital fonda (a) || Nepozvana sredstva (b) || Pozvani kapital fonda (c)=(a)-(b) || Kumulativne pričuve (d) || Ostale pričuve (e) || Ukupna neto imovina (c)+(d)+(e)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2010. || 45 691 || 21 812 || 23 879 || (24 674) || 2 252 || 1 458

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (3 100) || 3 100 || - || - || 3 100

 Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (2 700) || - || (2 700)

 STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2011. || 45 691 || 18 712 || 26 979 || (27 374) || 2 252 || 1 858

 Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (2 600) || 2 600 || - || - || 2 600

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (3 023) || - || (3 023)

 STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. || 45 691 || 16 112 || 29 579 || (30 396) || 2 252 || 1 435

1.2.        OSMI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

BILANCA STANJA OSMOG ERF-a     

|| || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| KRATKOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.2 || 38 || 70

|| Potraživanja || 2.3 || 1 || 4

|| Povezujući računi || 2.4 || 345 || 387

|| || || ||

|| UKUPNA IMOVINA || || 384 || 461

|| || || ||

|| KRATKOROČNE OBVEZE || || ||

|| Obveze || 2.7 || (22) || (29)

|| || || ||

|| UKUPNE OBVEZE || || (22) || (29)

|| || || ||

|| NETO IMOVINA || || 361 || 432

|| || || ||

|| SREDSTVA I PRIČUVE || || ||

|| Pozvani kapital fonda || 2.8 || 12 840 || 12 840

|| Ostale pričuve || 2.9 || (2 354) || (2 276)

|| Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || || (10 132) || (10 042)

|| Poslovni rezultat za tekuću godinu || || 7 || (90)

|| NETO IMOVINA || || 361 || 432

RAČUN POSLOVNOG REZULTATA OSMOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA     

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012. || 2011.

|| || ||

PRIHOD OD POSLOVANJA || 3.1 || 58 || 40

|| || ||

TROŠKOVI POSLOVANJA || 3.2 || (49) || (128)

|| || ||

|| || ||

VIŠAK (MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || 9 || (88)

|| || ||

Financijski prihod || 3.4 || (2) || (1)

VIŠAK (MANJAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI || || (2) || (2)

|| || ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || || 7 || (90)

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE OSMOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || || || || u milijunima EUR

|| Kapital fonda (a) || Nepozvana sredstva (b) || Pozvani kapital fonda (c)=(a)-(b) || Kumulativne pričuve (d) || Ostale pričuve (e) || Ukupna neto imovina (c)+(d)+(e)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2010. || 12 840 || - || 12 840 || (10 042) || (2 237) || 560

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || - || - || - || - || -

Prijenosi u 10. ERF i iz njega || - || - || - || - || (38) || (38)

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (90) || - || (90)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2011. || 12 840 || - || 12 840 || (10 132) || (2 276) || 432

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || - || - || - || - || -

Prijenosi u 10. ERF i iz njega || - || - || - || - || (78) || (78)

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || 7 || - || 7

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. || 12 840 || - || 12 840 || (10 125) || (2 354) || 361

1.3.        DEVETI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

BILANCA STANJA DEVETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| DUGOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.1 || 119 || 191

|| || || ||

|| KRATKOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.2 || 447 || 569

|| Potraživanja || 2.3 || 58 || 87

|| Povezujući računi || 2.4 || 1 919 || 2 557

|| Novac i novčani ekvivalenti || 2.5 || - || 6

||   || || ||

|| UKUPNA IMOVINA || || 2 543 || 3 410

|| || || ||

|| KRATKOROČNE OBVEZE || || ||

|| Obveze || 2.7 || (375) || (315)

|| || || ||

|| UKUPNE OBVEZE || || (375) || (315)

|| || || ||

|| NETO IMOVINA || || 2 168 || 3 096

|| || || ||

|| SREDSTVA I PRIČUVE || || ||

|| Pozvani kapital fonda || 2.8 || 11 699 || 11 699

|| Ostale pričuve || 2.9 || 4 126 || 4 227

|| Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || || (12 830) || (11 932)

|| Poslovni rezultat za tekuću godinu || || (827) || (898)

|| NETO IMOVINA || || 2 168 || 3 096

RAČUN POSLOVNOG REZULTATA DEVETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012. || 2011.

|| || ||

PRIHOD OD POSLOVANJA || 3.1 || 49 || 49

|| || ||

TROŠKOVI POSLOVANJA || || ||

Troškovi poslovanja || 3.2 || (856) || (924)

Administrativni troškovi || 3.3 || (1) || (3)

|| || ||

|| || ||

VIŠAK (MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || (809) || (879)

|| || ||

Financijski prihod || 3.4 || (18) || (19)

VIŠAK (MANJAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI || || (18) || (19)

|| || ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || || (827) || (898)

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE DEVETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || || || || u milijunima EUR

|| Kapital fonda (a) || Nepozvana sredstva (b) || Pozvani kapital fonda (c)=(a)-(b) || Kumulativne pričuve (d) || Ostale pričuve (e) || Ukupna neto imovina (c)+(d)+(e)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2010. || 11 699 || 660 || 11 039 || (11 932) ||  4 157 || 3 263

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (660) || 660 || - || - || 660

Prijenosi u 10. ERF i iz njega || - || - || - || - || 70 || 70

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (898) || - || (898)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2011. || 11 699 || - || 11 699 || (12 830) || 4 227 || 3 096

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || - || - || - || - || -

Prijenosi u 10. ERF i iz njega || - || - || - || - || (100) || (100)

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (827) || - || (827)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. || 11 699 || - || 11 699 || (13 657) || 4 126 || 2 168

1.4         DESETI EUROPSKI RAZVOJNI FOND: BILANCA STANJA, RAČUN POSLOVNOG REZULTATA I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

{0>BALANCE SHEET OF THE 10TH EDF<}84{>»BILANCA STANJA DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| DUGOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.1 || 319 || 189

|| || || ||

|| KRATKOTRAJNA IMOVINA || || ||

|| Pretfinanciranje || 2.2 || 849 || 536

|| Potraživanja || 2.3 || 11 || 20

|| Novac i novčani ekvivalenti || 2.5 || 690 || 1 218

||   || || ||

|| UKUPNA IMOVINA || || 1 869 || 1 963

|| || || ||

|| DUGOROČNE OBVEZE || || ||

|| Poslovne obveze || 2.6 || (40) || -

|| || || ||

|| KRATKOROČNE OBVEZE || || ||

|| Poslovne obveze || 2.7 || (660) || (689)

|| Povezujući računi || 2.4 || (2 264) || (2 944)

|| || || ||

|| UKUPNE OBVEZE || || (2 963) || (3 633)

|| || || ||

|| NETO IMOVINA || || (1 095) || (1 670)

|| || || ||

|| SREDSTVA I PRIČUVE || || ||

|| Pozvani kapital fonda || 2.8 || 5 040 || 2 440

|| Ostale pričuve || 2.9 || 479 || 301

|| Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || || (4 411) || (2 699)

|| Poslovni rezultat za tekuću godinu || || (2 203) || (1 712)

|| NETO IMOVINA || || (1 095) || (1 670)

RAČUN POSLOVNOG REZULTATA DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 2012. || 2011.

|| || ||

PRIHOD OD POSLOVANJA || 3.1 || 18 || 10

|| || ||

TROŠKOVI POSLOVANJA || || ||

Troškovi poslovanja || 3.2 || (2 112) || (1 650)

Administrativni troškovi || 3.3 || (106) || (72)

|| || ||

|| || ||

VIŠAK (MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || (2 201) || (1 712)

|| || ||

Financijski prihod || 3.4 || (2) || 0

VIŠAK (MANJAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI || || (2) || (1)

|| || ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || || (2 203) || (1 712)

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA

|| || || || || || || u milijunima EUR

|| Kapital fonda (a) || Nepozvana sredstva (b) || Pozvani kapital fonda (c)=(a)-(b) || Kumulativne pričuve (d) || Ostale pričuve (e) || Ukupna neto imovina (c)+(d)+(e)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2010. || 21 152 || 21 152 || - || (2 699) || 333 || (2 366)

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (2 440) || 2 440 || - || - || 2 440

Prijenosi iz Osmog ERF-a i Devetog ERF-a || - || - || - || - || (32) || (32)

Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (1 712) || - || (1 712)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2011. || 21 152 || 18 712 || 2 440 || (4 411) || 301 || (1 670)

Povećanje kapitala – obični doprinosi || - || (2 600) || 2 600 || - || - || 2 600

Prijenosi iz/u 8. ERF i 9. ERF || - || - || - || - || 178 || 178

 Poslovni rezultat za tekuću godinu || - || - || - || (2 203) || - || (2 203)

STANJE NA DAN 31. PROSINCA 2012. || 21 152 || 16 112 || 5 040 || (6 614) || 479 || (1 095)

1.5         BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE OSMOG, DEVETOG i DESETOG EUROPSKOG RAZVOJNOG FONDA         

1.         BITNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

1.1.      ZAKONSKE ODREDBE I FINANCIJSKA UREDBA

Financijski izvještaji pripremaju u skladu s Financijskom uredbom koja se primjenjuje na Deseti ERF. U skladu s odredbama članka 121. te Uredbe, financijski izvještaji pripremaju se uz poštovanje načela nastanka poslovnih događaja.

Ti financijski izvještaji sastavljeni su u skladu s računovodstvenim pravilima i metodama ERF-a, koja su izrađena na temelju Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS), koje izdaje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (OMRSJS) ili automatski, na temelju Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja (MSFI) koje izdaje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS). Računovodstvena pravila koja donosi računovodstveni službenik ERF-a primjenjuju se na onaj dio sredstava ERF-a za čije je financijsko upravljanje nadležna Europska komisija.

Računovodstveni službenik ERF-a dužan je Revizorskom sudu dostaviti privremene financijske izvještaje radi revizije do 31. ožujka sljedeće godine. Revizorski sud do 15. lipnja iznosi svoje primjedbe o izvještajima s kojima je upoznata Komisija (članak 125.). Na temelju tih primjedbi Komisija do 31. srpnja odobrava završni financijski izvještaj i prosljeđuje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu. Izvještaj se zatim objavljuje u Službenom listu do 15. studenog, zajedno s izjavom o jamstvu koju daje Revizorski sud za onaj dio sredstava ERF-a za čije je financijsko upravljanje nadležna Europska komisija.

1.2.      RAČUNOVODSTVENA NAČELA

Svrha je financijskih izvještaja osigurati informacije o financijskom stanju, uspješnosti i novčanom toku subjekta koje je korisno širem krugu korisnika. Za tijela javnog sektora poput ERF-a, konkretnije ti su ciljevi osigurati informacije za potrebe odlučivanja i pokazati odgovornost tog tijela pri upravljanju sredstvima koja su mu povjerena.

Kako bi se financijskim izvještajima iskazao istinit i točan prikaz stanja, oni moraju važne informacije kojima se opisuje priroda i opseg djelatnosti organizacije, objašnjenja o načinu njezina financiranja i potpune informacije o njezinu poslovanju uz to prikazati na jasan i razumljiv način kojim se omogućuje usporedba između financijskih godina. Tim su se načelima vodili i sastavljači ovog dokumenta.

Računovodstvenim sustavom ERF-a obuhvaćeni su opće računovodstvo i proračunsko računovodstvo. Proračunskim računovodstvom daje se podrobna sliku izvršavanja proračuna. Temelji se na načelu gotovinskog obračuna. Općim računovodstvom omogućuje se priprava financijskih izvještaja jer oni prikazuju sve rashode i prihode tijekom financijske godine temeljene na pravilima nastanka poslovnih događaja, a namijenjeni su utvrđivanju financijskog stanja u obliku bilance stanja na dan 31. prosinca.

Člankom 120. Financijske uredbe Desetog ERF-a utvrđuju se računovodstvena načela koja treba primjenjivati pri sastavljanju financijskih izvještaja:

– osnova vremenske neograničenosti poslovanja

– opreznost

– dosljednost računovodstvenih metoda

– usporedivost podataka

– materijalnost

– načelo bruto iskazivanja

– prevaga biti nad formom

– računovodstvo na temelju nastanka poslovnih događa.

1.3.      OSNOVA ZA PRIPREMU

1.3.1.   Funkcionalna i izvještajna valuta

Financijski izvještaji iskazuju se u milijunima eura, a euro je funkcionalna i izvještajna valuta ERF-a.

1.3.2.   Valuta i osnova za konverziju

Transakcije u stranim valutama pretvaraju se u eure s pomoću deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije. Dobici i gubici zbog tečajnih razlika nastali pri namiri transakcija u stranoj valuti i pretvaranja novčane imovine i obveze izražene u stranim valutama po deviznom tečaju na kraju godine iskazuju se u računu poslovnog rezultata.

Stanja novčane imovine i obveza na kraju godine iskazana u stranim valutama pretvaraju se u eure na temelju sljedećih deviznih tečajeva koji se primjenjuju 31. prosinca: 

Valuta || 31.12.2012. || 31.12.2011. || Valuta || 31.12.2012. || 31.12.2011.

XOF || 655,957 || 655,957 || KES || 113,460 || 109,362

XAF || 655,957 || 655,957 || BIF || 2037,95 || 1780,23

NGN || 206,074 || 204,185 || SLL || 5709,56 || 5663,54

PGK || 2,76702 || 2,81057 || TZS || 2077,48 || 2058,31

HTG || 56,2987 || 53,2461 || UGX || 3508,51 || 3181,89

GNF || 9250,40 || 9155,86 || MGA || 2981,70 || 2870,88

MWK || 439917 || 213,286 || SZL || 11,1727 || 10,4830

1.3.3.   Primjena procjena

U skladu s načelima MRSJS-a i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, financijski izvještaji nužno sadržavaju iznose temeljene na procjenama i pretpostavkama uprave koje se pak temelje na najpouzdanijim dostupnim podatcima. Važne procjene između ostalog obuhvaćaju iznose za rezervacije, gubitke od umanjenja vrijednosti potraživanja i obračunanih obveza. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od tih procjena. Promjene procjena iskazuju se u razdoblju u kojem su utvrđene.

1.4.      BILANCA STANJA

1.4.1.  Iznosi pretfinanciranja

Pretfinanciranje je plaćanje kojem je svrha da korisniku osigura gotovinski predujam, tj. likvidna sredstva. Može se razdijeliti na više obroka tijekom razdoblja utvrđenog posebnim sporazumom o pretfinanciranju. Likvidna sredstva ili predujam rabe se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu. Ako korisnik nema opravdanih izdataka, dužan je predujam dobiven pretfinanciranjem vratiti ERF-u. Iznos pretfinanciranja smanjuje se (djelomično ili u cijelosti) prihvaćanjem opravdanih troškova i vraćenih iznosa.

Na kraju godine nepodmireni iznosi financiranja vrednuju se prema plaćenom izvornom iznosu (iznosima) umanjenim za: vraćene iznose, obračunane opravdane iznose, procijenjene opravdane iznose koji na kraju godine još nisu obračunani i umanjenje vrijednosti.

Kamate od pretfinanciranja priznaju se kada se ostvare u skladu s odredbama odgovarajućeg sporazuma. Procjena prihoda od obračunane kamate, temeljena na najpouzdanijim podatcima, izrađuje se na kraju godine.

1.4.2.  Potraživanja

Potraživanja se iskazuju u izvornom iznosu umanjenom za otpis zbog umanjenja vrijednosti. Otpis zbog umanjenja vrijednosti potraživanja utvrđuje se kada postoje objektivni dokazi da se cjelokupni nepodmireni iznos ne može naplatiti u skladu s izvornim uvjetima potraživanja. Iznos otpisa razlika je između knjigovodstvene vrijednosti imovine i nadoknadivog iznosa, to jest sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova diskontirana po tržišnoj kamatnoj stopi za slične zajmoprimce. Iskazuje se i opći otpis za otvorene naloge za povrat koji već ne podliježu posebnom otpisu. Opći otpis temelji se na prošlim stopama gubitka. Iznos otpisa iskazuje se u računu poslovnog rezultata.

1.4.3.  Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti financijski su instrumenti i definiraju se kao kratkotrajna imovina. Obuhvaćaju gotovinu u blagajni, pologe po viđenju u bankama i ostala visokolikvidna ulaganja s izvornim dospijećem od tri mjeseca ili kraćim.

1.4.4.  Poslovne obveze

Značajan udjel poslovnih obveza ERF-a ne odnosi se na kupnju roba ili usluga – riječ je o neisplaćenim zahtjevima za povrat upućenih korisnicima bespovratnih sredstava ili ostalih vrsta financiranja. Iskazuju se kao poslovne obveze za zahtijevani iznos nakon što se zaprimi zahtjev za povrat te ih mjerodavni financijski zastupnici nakon provjere prihvate kao opravdane troškove. U toj se fazi vrednuju u visini prihvaćenog i opravdanog iznosa.

Poslovne obveze koje proizlaze iz kupnje robe i usluga iskazuju se po primitku računa u visini izvornog iznosa te se odgovarajući rashodi knjiže u knjigama nakon isporuke i prihvaćanja roba i usluga.

1.4.5.  Rezervacije

Rezervacije se iskazuju kada ERF ima postojeću zakonsku ili izvedenu obvezu prema trećim osobama koje su posljedica prošlih događaja, pri čemu postoji veća vjerojatnost da će podmirenje te obveze zahtijevati odljev resursa, a iznos se može pouzdano utvrditi. Iznos rezervacije najbliža je procjena očekivanih rashoda potrebnih za podmirenje postojeće obveze na datum izvještavanja.

1.4.6.  Obračunani i odgođeni prihodi i obveze

Ključan je čimbenik računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja osigurati bilježenje transakcija u računovodstvenoj godini na koju se odnose. Taj se postupak naziva postupkom razdvajanja računovodstvenih razdoblja. Posebno je važno procijeniti opravdane izdatke koje su imali korisnici ERF-ovih sredstava, ali koji još nisu prijavljeni ERF-u (obračunane obveze). Za razliku od toga, neka plaćanja izvršena u tekućoj godini odnose se na buduća razdoblja (odgođene obveze) i ona se trebaju utvrditi i uvrstiti u budućem razdoblju (razdobljima).

Prema računovodstvenim pravilima ERF-a, transakcije i događaji iskazuju se u financijskim izvještajima u razdoblju na koje se odnose. Na kraju računovodstvenog razdoblja, obračunani rashodi iskazuju se na temelju procjene iznosa obveza prijenosa za to razdoblje. Izračun obračunanih rashoda obavlja se u skladu s podrobnim operativnim i praktičnim smjernicama Komisije, a svrha im je osigurati iskazivanje istinitog i točnog prikaza stanja u financijskim izvještajima.

Prihodi se obračunavaju i u razdoblju na koje se odnose. Ako na kraju godine račun još nije izdan, ali je ERF već isporučio robu ili uslugu ili o tome postoji ugovorni sporazum (tj. upućivanjem na ugovor), obračunani prihod iskazuje se u financijskim izvještajima.

Osim toga, ako se na kraju godine izda račun, ali roba ili usluga još nisu isporučeni, prihod se odgađa i iskazuje u budućem računovodstvenom razdoblju.

1.5.      RAČUN POSLOVNOG REZULTATA

1.5.1.  Prihod

U proračunu Europskog razvojnog fonda nisu predviđeni prihodi, a obični doprinosi država članica smatraju se kapitalom fonda. Prihode čine povrat troškova i prihod od kamata.

Povrat troškova

U poslovima koji su rezultirali nadoknadom troškova koje je ERF prethodno platio krajnjem korisniku ili trećoj zemlji, utvrđuju se nalozi za povrat i odbitci od kasnijih plaćanja, a iskazuju se na sljedeći način:

– povrat troškova: izdani nalog za povrat sredstava rezultira potraživanjem, a odgovarajući unos je prihod u računu poslovnog rezultata za tu godinu ili

– povrat iznosi pretfinanciranja: u tom se slučaju iznos bilježi u stavci pretfinanciranja u bilanci stanja.

Prihod od kamata

Prihod od kamata iskazuje se u računu poslovnog rezultata metodom efektivne kamatne stope. Prihod od kamata čine primljene kamate ili potraživanja na osnovi kamata za gotovinske iznose i uloge po viđenju u komercijalnim bankama te zatezne kamate vezane uz dodijeljena prava ERF-u. Prihod od kamata iskazuje se nakon što se obračuna.

1.5.2.  Trošak

Troškovi tečajnih razlika koji proizlaze iz kupnje robe i usluga iskazuju se nakon isporuke i prihvaćanja roba i usluga. Vrednuju se po iznosu iz izvornog računa.

Većinu rashoda ERF-a čine troškovi koji nisu povezani s tečajnim razlikama. Odnose se na prijenose korisnicima i mogu se svrstati u tri skupine: prava, prijenosi u okviru ugovora te bespovratna sredstva na diskrecijskoj osnovi ili doprinosi i donacije.

Prijenosi se iskazuju kao troškovi u razdoblju u kojem je nastao događaj koji je rezultirao prijenosom, uz uvjet da je ta vrsta prijenosa dopuštena uredbom (Financijskom ili drugom uredbom) ili je sklopljen ugovor kojim se taj prijenos odobrava, da je korisnik ispunio sve kriterije prihvatljivosti i da se iznos može razumno procijeniti.

Svi zaprimljeni zahtjevi za plaćanje ili zahtjevi za povrat troškova koji ispunjaju kriterije prihvatljivosti iskazuju se kao rashod u visini prihvatljivog iznosa. Na kraju godine nastali opravdani izdatci koji su dospjeli korisnicima, ali još nisu uknjiženi, procjenjuju se i knjiže kao obračunani rashodi.

Troškovi za kamate

Troškovi za kamate iskazuju se u računu poslovnog rezultata metodom efektivne kamatne stope. Rashode za kamate čine plaćene ili dospjele kamate, a iskazuju se nakon što se obračunaju.

1.6.      NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE

1.6.1.  Nepredviđena imovina

Nepredviđena imovina potencijalna je imovina koja proizlazi iz prošlih događaja, a čije će se postojanje potvrditi isključivo nastankom ili izostankom najmanje jednog neizvjesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod nadzorom ERF-a. Nepredviđena imovina objavljuje se kada priljev imovinske koristi ili mogućih usluga postanu vjerojatni.

Nepredviđena imovina procjenjuje se na svaki datum bilance stanja kako bi se osiguralo primjereno prikazivanje promjena u financijskim izvještajima. Ako je gotovo sigurno da će doći do priljeva imovinske koristi ili mogućih usluga, a vrijednost imovine može se pouzdano izmjeriti, imovina i s njom povezani prihodi iskazuju se u financijskom izvještaju razdoblja u kojem je do promjene došlo.

Jamstva su moguća imovina koja proizlazi iz prošlih događaja, a čije će se postojanje potvrditi nastankom ili izostankom predmeta jamstva. Jamstva se stoga mogu svrstati u nepredviđenu imovinu. Jamstvo je namireno kada više ne postoji predmet jamstva. Realizira se kada su ispunjeni uvjeti da se od jamca zatraži plaćanje.

1.6.2.  Nepredviđene obveze

Nepredviđena obveza potencijalna je obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, a čije će se postojanje potvrditi isključivo nastankom ili izostankom najmanje jednog neizvjesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod nadzorom ERF-a ili postojeća obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije iskazana zato što nije vjerojatno da će za namiru obveze trebati odljev sredstava koji uključuju imovinsku korist ili moguće usluge ili, u rijetkim okolnostima, kada se iznos obveze ne može dovoljno pouzdano izmjeriti. Nepredviđena obveza objavljuje se osim ako je mogućnost odljeva sredstava koji uključuju imovinsku korist ili moguće usluge malena.

Nepredviđene obveze procjenjuju se na svaki datum bilance stanja kako bi se utvrdilo je li odljev sredstava koji uključuju imovinsku korist ili moguće usluge postao vjerojatan. Ako postane vjerojatno da će za stavku koja se smatra nepredviđenom obvezom biti potreban odljev sredstava koji uključuju imovinsku korist ili moguće usluge, u financijskom izvještaju za razdoblje u kojem dolazi do promjene vjerojatnosti iskazuje se rezervacija.

2.         BILJEŠKE UZ BILANCU STANJA

DUGOTRAJNA IMOVINA

2.1.      Pretfinanciranje

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Pretfinanciranje || - || 119 || 319 || 438 || 380

UKUPNO || - || 119 || 319 || 438 || 380

Mnogim je ugovorima predviđena isplata predujma prije početka radova, isporuke robe ili pružanja usluga. Ponekad se rasporedom plaćanja ugovora predviđaju plaćanja na temelju izvještaja o napretku radova. Pretfinanciranje se obično plaća u valuti države ili područja na kojem se projekt izvodi.

Vrijeme predviđeno za povrat ili upotreba pretfinanciranja određuje hoće li se pretfinanciranje iskazati kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina pretfinanciranja. Upotreba se definira ugovorom na temelju kojeg se projekt izvodi. Sva plaćanja ili upotreba koji dospijevaju u roku od dvanaest mjeseci od datuma izvještavanja iskazuju se kao kratkoročno pretfinanciranje. Budući da su mnogi ERF-ovi projekti po svojoj prirodi dugoročni, potrebno je odgovarajuće predujme učiniti dostupnima na rok dulji od jedne godine. Stoga se ti iznosi pretfinanciranja iskazuju kao dugotrajna imovina.

Povećanje dugoročnog pretfinanciranja u iznosu od 58 milijuna EUR u usporedbi s 31.12.2011. uglavnom se može objasniti povećanjem dugoročnog pretfinanciranja koje se odnosi na projekte ROP[4] (97 milijuna EUR), projekte u okviru AKP-a (42 milijuna EUR) i bespovratna sredstva u okviru projekata NOP[5] (10 milijuna EUR), kompenzirano smanjenjem pretfinanciranja za projekte u okviru AKP-a (73 milijuna EUR) i administrativne troškove (29 milijuna EUR).

           

KRATKOTRAJNA IMOVINA

2.2.      PRETFINANCIRANJE

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Pretfinanciranje (bruto) || 70 || 1 207 || 2 316 || 3 593 || 3 415

Umanjeno za procijenjeni obračun pretfinanciranja || (32) || (760) || (1 468) || (2 259) || (2 240)

UKUPNO || 38 || 447 || 849 || 1 334 || 1 175

Povećanje neto kratkoročnog pretfinanciranja od 159 milijuna EUR uglavnom je posljedica povećanja pretfinanciranja povezanog s instrumentima potpora za bespovratna sredstva u okviru projekata NOP (147 milijuna EUR), projektima ROP-a (68 milijuna EUR) i projektima u okviru AKP-a – otpis dugova (39 milijuna EUR). To je povećanje djelomično kompenzirano smanjenjem neto pretfinanciranja povezanog sa sektorskom politikom (65 milijuna EUR) i projektima u okviru AKP-a – projekti u socijalnom sektoru (32 milijuna EUR).

2.2.1. Primljena jamstva u vezi s pretfinanciranjem

Jamstvima se osigurava pretfinanciranje, a vraćaju se nakon isplate završnog potraživanja u okviru projekta. Jamstvo ima dvije različite vrijednosti, tj. „nominalnu” vrijednost i „tekuću” vrijednost. Kod „nominalne” vrijednosti događaj koji aktivira jamstvo povezan je postojanjem jamstva. Kod „tekuće” vrijednosti događaj koji aktivira jamstvo plaćanje je pretfinanciranja i/ili naknadna poravnanja.

Na dan 31. prosinca 2012. „nominalna” vrijednost jamstava koja je u vezi s pretfinanciranjem primio ERF iznosila je 566 milijuna EUR. „Tekuća” vrijednost tih jamstava iznosila je 391 milijuna EUR. Na dan 31. prosinca 2011. te su vrijednosti iznosile 637 milijuna EUR, odnosno 394 milijuna EUR.

2.3.      POTRAŽIVANJA

|| || || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Potraživanja od korisnika || 2.3.1 || 1 || 6 || 2 || 10 || 13

Potraživanja od država članica || 2.3.2 || - || - || 3 || 3 || 9

Obračunani prihod i odgođeni troškovi || 2.3.3 || 0 || 51 || 6 || 57 || 89

UKUPNO || || 1 || 58 || 11 || 70 || 111

2.3.1. Potraživanja od korisnika

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Potraživanja od korisnika || 5 || 19 || 3 || 26 || 27

- Otpis || (3) || (12) || (1) || (16) || (13)

UKUPNO || 1 || 6 || 2 || 10 || 13

Riječ je o nalozima za povrat koji su knjiženi 31. prosinca 2012. kao utvrđena prava za koja treba osigurati povrat, a koji već nisu uključeni u druge stavke u imovini bilance. Završna bilanca naloga za povrat predstavlja vrijednost izdanih naloga za povrat koji na kraju godine još nisu plaćeni.

Kretanja po računu otvorenih naloga za povrat tijekom razdoblja navedena su u tablici u nastavku:

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Otvoreni nalozi za povrat na početku godine || 6 || 19 || 1 || 25 || 18

Izdani nalozi za povrat || 12 || 64 || 63 || 139 || 130

Zatvoreni nalozi za povrat || (13) || (64) || (61) || (138) || (123)

Unovčeni || (12) || (43) || (43) || (97) || (108)

Odricanje od povrata (čl. 73 FU) || - || (1) || - || (1) || (1)

Poništeni || 0 || (3) || 0 || (4) || (2)

Prijeboj || (2) || (17) || (18) || (36) || (13)

Otvoreni nalozi za povrat na početku godine || 5 || 19 || 3 || 26 || 25

Potraživanja od država članica

Potraživanjem od država članica u iznosu od 3 milijuna u Desetom ERF-u obuhvaćeni su doprinosi Belgije, Španjolske i Švedske za sufinanciranje.

2.3.3. Obračunani prihod i odgođeni troškovi

Obračunani prihod i odgođeni troškovi uključuju uglavnom obračunane kamate na iznose pretfinanciranja. U taj se naslov uključuje i prihod od obračunanih zateznih kamata na plaćanje doprinosa.

Smanjenje obračunanih prihoda i odgođenih troškova objašnjava se nižom obračunanom kamatom na pretfinanciranje (vidi bilješku 3.4.).

2.4.      POVEZUJUĆI RAČUNI

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Do/od Šestog ERF-a || (2 065) || (214) || - || (2 279) || (2 279)

Do/od Sedmog ERF-a || - || 2 279 || - || 2 279 || 2 279

Do/od Osmog ERF-a || - || (3 038) || 628 || (2 410) || (2 453)

Do/od Devetog ERF-a || 3 038 || - || (2 892) || 146 || (491)

Do/od Desetog ERF-a || (628) || 2 892 || - || 2 264 || 2 944

UKUPNO || 345 || 1 919 || (2 264) || 0 || 0

Desetom ERF-u je radi učinkovitosti dodijeljena jedinstvena riznica kojom su obuhvaćeni svi ERF-ovi, što rezultira operacijama između različitih ERF-ova koje se poravnavaju u povezujućim računima između različitih bilanca stanja ERF-ova.

Glavna kretanja na povezujućim računima u 2012. uključuju plaćanja iz Desetog ERF-a za provedbu Osmog i Devetog ERF-a.

           

2.5.      NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI[6]

|| || || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Gotovina u bankama || 2.5.1 || - || - || 687 || 687 || 1 211

Sigurnosni računi instrumenta STABEX || 2.5.2 || - || - || 2 || 2 || 5

Bankovni računi za sufinanciranje || 2.5.3 || - || - || - || - || 8

Posebni fond za Demokratsku Republiku Kongo[7] || - || - || - || 1 || 1 || 1

UKUPNO || || - || - || 690 || 690 || 1 224

2.5.1. Gotovina u bankama

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Posebni računi – financijske institucije država članica || - || - || 633 || 633 || 1 129

Tekući računi – komercijalne banke || || || 54 || 54 || 80

Lokalni platni agenti || - || - || 0 || 0 || 2

UKUPNO || - || - || 687 || 687 || 1 211

Ukupno smanjenje gotovine u bankama uglavnom se objašnjava iznosom izvršenih isplata i višom razinom izvršenja proračuna u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje.

Računi lokalnih platnih agenata predstavljaju iznose na računima banaka u državama AKP-a i PZP-ovima koji se rabe za plaćanja u lokalnoj valuti u državi korisnici. Ti se računi vode u eurima ili u valuti države članice Europske unije. Kako bi se ostvarilo centralizirano upravljanje plaćanjima, tijekom 2012. zatvorena su 3 od 4 preostala računa lokalnih platnih agenata.

2.5.2. Sigurnosni računi instrumenta STABEX

|| u milijunima EUR

|| Saldo na dan 31.12.2012. || Saldo na dan 31.12.2011.

Côte d’Ivoire || 2 || 2

Malavi || - || 1

Ostale države || 0 || 2

UKUPNO || 2 || 5

STABEX je kratica za Europski sustav za kompenzacijsko financiranje kojim se stabiliziraju izvozni prihodi država AKP-a. Uveden je prvi put Konvencijom iz Loméa (1975.) radi otklanjanja štetnih posljedica nestabilnosti izvoznih prihoda od poljoprivrednih proizvoda. Saldo na sigurnosnim računima STABEX-a čini ukupna dostupna sredstva STABEX-a koja će se u budućnosti prenijeti dotičnoj državi korisnici AKP-a. Taj se saldo dodjeljuje 10. ERF-u. Nakon likvidacije instrumenta za pomoć STABEX tijekom 2012. zatvoreno je osam sigurnosnih računa STABEX-a.

Uz ta sredstva države korisnice AKP-a raspolažu i drugim sredstvima STABEX-a. Nakon što Komisija i država korisnica (AKP-a) postignu dogovor o načinu upotrebe sredstava STABEX-a, obje strane potpisuju ugovor o prijenosu. U skladu s odredbama članka 211. Četvrte konvencije iz Loméa[8] (revidirane), sredstva se prenose na račun koji donosi kamatu s dva potpisnika (Europska komisija i država korisnica) otvoren na ime dotične države AKP-a. Sredstva ostaju na tim računima s dva potpisnika sve dok se Okvirom međusobnih obveza ne omogući prijenos za određeni projekt.

Dužnosnik za ovjeravanje Komisije zadržava pravo potpisa na računu kako bi se zajamčilo da se sredstva isplaćuju na planirani način. Sredstva na računima s dva potpisnika vlasništvo su države AKP-a pa se slijedom toga ne knjiže kao imovina na računima ERF-a. Prijenosi na te račune knjiže se kao plaćanja u okviru STABEX-a.

Tijekom 2012. s računâ s dva potpisnika u državama AKP-a vraćeno je u ERF 49 milijuna EUR u skladu s člankom 1.4. Internog sporazuma Desetog ERF-a[9]. Ta su sredstva uglavnom prenesena sa Solomonskih otoka (12 milijuna EUR), Côte d’Ivoire (11 milijuna EUR), Burundija (5 milijuna EUR), Svetog Vincenta i Grenadina (3 milijuna EUR), Senegala (3 milijuna EUR), Malavija (3 milijuna EUR), Ugande (3 milijuna EUR) i Burkine Faso (2 milijuna EUR). Ti su prihodi uključeni u stavku prihodi poslovanja (instrument za pomoć STABEX) u računu poslovnog rezultata Osmog ERF-a.

2.5.3 Bankovni računi za sufinanciranje

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Bankovni računi za sufinanciranje || - || - || - || - || 8

UKUPNO || - || - || - || - || 8

Bankovni računi za sufinanciranje zatvoreni su. Ta su sredstva, osim administrativnog dijela, vraćena državama članicama nakon uputa dužnosnika za ovjeravanje.  

DUGOROČNE OBVEZE

2.6       POSLOVNE OBVEZE

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Sufinanciranje – Poslovne obveze || - || - || 40 || 40 || -

UKUPNO || - || - || 40 || 40 || -

Poslovne obveze u vezi sa sufinanciranjem na kraju 2012. odnose se na 10. ERF.

Primljeni doprinosi za sufinanciranje iskazuju se kao obveze prema državama članicama i državama nečlanicama jer one ispunjaju kriterije za uvjetne prihode iz transakcija koje nisu povezane s tečajnim razlikama. ERF je dužan rabiti doprinose u svrhu pružanja usluga trećim stranama, a u suprotnom je tu imovinu (primljene doprinose) dužan vratiti državama članicama. Nepodmirene obveze u okviru sporazuma o sufinanciranju predstavljaju primljene doprinose za sufinanciranje umanjene za troškove nastale u vezi s projektom. One ne utječu na neto imovinu.

Kako bi se poboljšalo iskazivanje poslovnih obveza u vezi sa sufinanciranjem, njihovi su iznosi u 2012. razdijeljeni na dugoročne i kratkoročne obveze. Povećanje ukupnih poslovnih obveza u vezi sa sufinanciranjem objašnjeno je u bilješci 2.7.1.2.

KRATKOROČNE OBVEZE

2.7.      POSLOVNE OBVEZE

|| || || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Kratkoročne poslovne obveze || 2.7.1 || 4 || 67 || 138 || 209 || 399

Obračunane obveze || 2.7.2 || 19 || 308 || 228 || 555 || 339

Odloženi doprinos kapitalu fonda || 2.7.3 || - || - || 293 || 293 || 295

UKUPNO || || 22 || 375 || 660 || 1 057 || 1 033

2.7.1. Kratkoročne poslovne obveze

|| || || || || u milijunima EUR

|| Bilješka: || 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Dobavljači i ostalo || 2.7.1.1 || 4 || 67 || 81 || 152 || 308

Poslovne obveze u vezi sa sufinanciranjem || 2.7.1.2 || - || - || 46 || 46 || 81

Razne obveze iz poslovanja || 2.7.1.3 || 0 || 0 || 12 || 12 || 10

UKUPNO || || 4 || 67 || 138 || 209 || 399

Poslovne obveze uključuju troškovnike koje je ERF primio u okviru aktivnosti dodjele bespovratnih sredstava. Knjiže se u zahtijevanom iznosu od trenutka kada je zahtjev zaprimljen. Isti se postupak primjenjuje za račune i financijska odobrenja primljene u okviru aktivnosti nabave. Predmetni zahtjevi za povrat troškova uzimaju se u obzir u postupku razdvajanja računovodstvenih razdoblja na kraju godine. Nakon unosa zaključnih podataka u račun poslovnog rezultata unose se procijenjeni prihvatljivi iznosi.

2.7.1.1. Dobavljači i ostalo

U ovaj naslov uključeni su iznosi obveza prema dobavljačima kao i iznosi obveza prema javnim tijelima i trećim zemljama.

Smanjenje od 157 milijuna EUR u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje uglavnom se odnosi na smanjenje poslovnih obveza prema trećim zemljama u iznosu od 75 milijuna EUR i smanjenje poslovnih obveza prema dobavljačima iz privatnog sektora u iznosu od 37 milijuna EUR.

2.7.1.2. Poslovne obveze u vezi sa sufinanciranjem

Kako bi se poboljšalo iskazivanje obveza sufinanciranja, njihovi su iznosi u 2012. razdijeljeni na dugoročne i kratkoročne obveze. Smanjenje kratkoročnih obveza sufinanciranja uglavnom je posljedica preraspodjele iznosa od 40 milijuna EUR u dugoročne poslovne obveze.

Ukupne dugoročne i kratkoročne obveze sufinanciranja povećale su se za 5 milijuna EUR. Tijekom 2012. novi doprinosi za sufinanciranje dobiveni su od Njemačke (2 milijuna EUR) i Kanade (2 milijuna EUR). Povećanje obveza sufinanciranja Švedske (8 milijuna EUR) djelomično je kompenzirano smanjenjem obveze sufinanciranja Španjolske i Ujedinjene Kraljevine (svaka po 2 milijuna EUR) te prijebojem obveza sufinanciranja Italije u okviru Devetog ERF-a.

Obveze sufinanciranja smanjene su za 8 milijuna EUR radi iskazivanja prihoda povezanih s projektima sufinanciranja (vidi 3.1.3. i 3.2.2.).

2.7.1.3. Razne obveze iz poslovanja

Raznim obvezama iz poslovanja uglavnom su obuhvaćene neraspoređene gotovinske primitke i vraćene iznose.

2.7.2. Obračunane obveze

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Obračunane obveze || 19 || 308 || 228 || 555 || 339

UKUPNO || 19 || 308 || 228 || 555 || 339

Na kraju godine procjenjuju se opravdani izdatci koje su imali korisnici ERF-ovih sredstava, ali koji još nisu prijavljeni. Nakon izračuna vrijednosti za granične datume iznosi procijenjenih opravdanih izdataka bilježe se kao obračunane obveze.

Procijenjena upotreba iznosa pretfinanciranja iskazuje se kao procijenjeni prijeboj pretfinanciranja (vidi 2.2.).

2.7.3. Odloženi doprinos kapitalu fonda

|| || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Ujedinjena Kraljevina || - || - || 274 || 274 || 289

Irska || - || - || 9 || 9 || 5

Litva || - || - || - || - || 1

Mađarska || - || - || 10 || 10 || -

UKUPNO || - || - || 293 || 293 || 295

Uključeni su i unaprijed plaćeni doprinosi država članica.

NETO IMOVINA

2.8.      POZVANI KAPITAL FONDA

|| || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO

Kapital fonda || 12 840 || 11 699 || 21 152 || 45 691

Nepozvani kapital fonda || - || - || (18 712) || (18 712)

Pozvani kapital fonda na dan 31.12.2011. || 12 840 || 11 699 || 2 440 || 26 979

|| || || ||

Kapital fonda || 12 840 || 11 699 || 21 152 || 45 691

Nepozvani kapital fonda || - || - || (16 112) || (16 112)

Pozvani kapital fonda na dan 31.12.2012. || 12 840 || 11 699 || 5 040 || 29 579

Kapital fonda predstavlja ukupne iznose doprinosa država članica odgovarajućem fondu ERF-a kako je utvrđeno u svakom od unutarnjih sporazuma.

Nepozvana sredstva predstavljaju početnu alokaciju za koju još nije upućen poziv državama članicama.

Pozvani kapital fonda predstavlja iznos početnih alokacija za koji je državama članicama upućen poziv za prijenos u račune riznice u skladu s postupkom utvrđenim u članku 16. Financijske uredbe Desetog ERF-a.

Kapital Osmog i Devetog ERF-a u cijelosti je pozvan i primljen.

Pozvani i nepozvani kapital po državama članicama

|| || || || u milijunima EUR

Doprinosi || % || Nepozvani kapital Desetog ERF-a 31.12.2011. || pozvan u 2012. || Nepozvani kapital Desetog ERF-a 31.12.2012.

Austrija || 2,41 || (451) || 63 || (388)

Belgija || 3,53 || (661) || 92 || (569)

Danska || 2,00 || (374) || 52 || (322)

Finska || 1,47 || (275) || 38 || (237)

Francuska || 19,55 || (3 658) || 508 || (3 150)

Njemačka || 20,50 || (3 836) || 533 || (3 303)

Grčka || 1,47 || (275) || 38 || (237)

Irska || 0,91 || (170) || 24 || (147)

Italija || 12,86 || (2 406) || 334 || (2 072)

Luksemburg || 0,27 || (51) || 7 || (44)

Nizozemska || 4,85 || (908) || 126 || (781)

Portugal || 1,15 || (215) || 30 || (185)

Španjolska || 7,85 || (1 469) || 204 || (1 265)

Švedska || 2,74 || (513) || 71 || (441)

Ujedinjena Kraljevina || 14,82 || (2 773) || 385 || (2 388)

Cipar || 0,09 || (17) || 2 || (15)

Češka Republika || 0,51 || (95) || 13 || (82)

Estonija || 0,05 || (9) || 1 || (8)

Mađarska || 0,55 || (103) || 14 || (89)

Litva || 0,12 || (22) || 3 || (19)

Latvija || 0,07 || (13) || 2 || (11)

Malta || 0,03 || (6) || 1 || (5)

Poljska || 1,3 || (243) || 34 || (209)

Slovenija || 0,18 || (34) || 5 || (29)

Slovačka || 0,21 || (39) || 5 || (34)

Bugarska || 0,14 || (26) || 4 || (23)

Rumunjska || 0,37 || (69) || 10 || (60)

UKUPNO || 100,00 || (18 712) || 2 600 || (16 112)

U 2012. pozvani su doprinosi u okviru Desetog ERF-a. Prva tranša doprinosa država članica za 2013. pozvana je u studenom 2012.

2.9.      OSTALE PRIČUVE

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO

Saldo na dan 31.12.2010. || (2 237) || 4 157 || 333 || 2 252

Prijenos oslobođenih iznosa iz Osmog i Devetog ERF-a u Deseti ERF || (38) || (80) || 118 || 0

Prijenos iz Desetog ERF-a u Deveti ERF radi dodjele sredstava Južnom Sudanu nakon Odluke Vijeća 2010/406/EU ||    - || 150 || (150) || 0

Saldo na dan 31.12.2011. || (2 276) || 4 227 || 301 || 2 252

Prijenos preraspoređenih iznosa iz Osmog i Devetog ERF-a u Deseti ERF || (78) || (300) || 378 || 0

Prijenos iz Desetog ERF-a u Deveti ERF radi dodjele sredstava Južnom Sudanu nakon Odluke Vijeća 2011/315/EU ||    - || 200 || (200) || 0

Saldo na dan 31.12.2012. || (2 354) || 4 126 || 479 || 2 252

Saldo na dan 31.12.2012. uključuje: || || || ||

- sredstva dodijeljena Južnom Sudanu || -  || 350 || -    || 350

Od stupanja na snagu Desetog ERF-a godine 2008., sva oslobođena sredstva prethodnih ERF-ova prenose se u pričuvu Desetog ERF-a. Ta se pričuva može rasporediti samo uz uvjete utvrđene člankom 1.4. Unutarnjeg sporazuma o Desetom ERF-u.

Tijekom 2012. u pričuvu za postignute rezultate Desetog ERF-a preneseno je 78 milijuna EUR preraspoređenih sredstava iz Osmog ERF-a te 300 milijuna EUR preraspoređenih sredstava iz Devetog ERF-a, a 200 milijuna EUR preneseno je iz pričuve za postignute rezultate Desetog ERF-a u Deveti ERF kako bi se omogućila dodjela sredstava Južnom Sudanu[10].

3.         BILJEŠKE UZ RAČUN POSLOVNOG REZULTATA

3.1.      PRIHOD OD POSLOVANJA

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Povrat izdataka || 2 || 14 || 2 || 17 || 16

Povrat sredstava STABEX-a ||   49 || - || - || 49 || 26

Dobici zbog tečajnih razlika || 7 || 35 || 8 || 51 || 54

Prihodi od poslovanja – sufinanciranje || - || - || 8 || 8 || 2

UKUPNO || 58 || 49 || 18 || 124 || 99

3.1.1. Povrat izdataka

U ovom naslovu iskazani su nalozi za povrat koje je izdao ERF i odbitci od budućih plaćanja knjiženih u računovodstvenom sustavu ERF-a radi povrata prethodno isplaćenih rashoda na temelju kontrola, revizija ili analize prihvatljivosti. Potrebno je napomenuti da se povrat iznosa pretfinanciranja ne ubraja u prihode, nego se knjiži u korist stavke pretfinanciranja u bilanci stanja.

Povrat neopravdanih plaćanja

Tijekom 2012. izdano je naloga za povrat neopravdanih plaćanja u iznosu od 27 milijuna EUR, u usporedbi s 12 milijuna EUR u 2011. Od toga se 11 milijuna EUR odnosi na povrat izdataka i stoga su uknjiženi kao prihod od poslovanja. Iskazanih 16 milijuna EUR predstavlja povrat plaćenih iznosa pretfinanciranja, a uknjiženi su u korist imovine poslovanja u bilanci stanja.

Vrste povrata neopravdanih plaćanja mogu se sažeto prikazati na sljedeći način:

u milijunima EUR ||

|| Prihod || Pretfinanciranje || UKUPNO 2012. || Prihod || Pretfinanciranje || UKUPNO 2011.

Pogreška || 1 || 1 || 2 || 2 || 1 || 3

Nepravilnost || 9 || 15 || 25 || 6 || 3 || 8

Prijava ureda OLAF || 1 || - || 1 || 1 || - || 1

UKUPNO || 11 || 16 || 27 || 8 || 4 || 12

3.1.2. Povrat sredstava instrumenta STABEX

Tijekom 2012. u EFR je vraćeno 49 milijuna EUR s računâ s dva potpisnika u državama AKP-a u skladu s člankom 1.4. Unutarnjeg sporazuma Desetog ERF-a[11]. Ta su sredstva prenesena uglavnom iz Solomonskih otoka (12 milijuna EUR), Côte d’Ivoire (11 milijuna EUR), Burundija (5 milijuna EUR), Svetog Vincenta i Grenadina (3 milijuna EUR), Senegala (3 milijuna EUR), Malavija (3 milijuna EUR), Ugande (3 milijuna EUR) i Burkine Faso (2 milijuna EUR). Ti su prihodi uknjiženi u prihode od poslovanja (instrument za pomoć STABEX) u računu poslovnog rezultata Osmog EDF.

3.1.3. Prihodi poslovanja – sufinanciranje

Prihodi poslovanja koji se odnose na sufinanciranje predstavljaju upotrijebljene doprinose (vidi 3.2.2.). Budući da ti doprinosi ispunjaju kriterije za uvjetne prihode koji nisu povezani s tečajnim razlikama, doprinosi se iskazuju u skladu s provedbom projekta sufinanciranja.

3.2       RASHODI POSLOVANJA

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Rashodi poslovanja – instrumenti za pomoć || 41 || 812 || 2 085 || 2 938 || 2 633

Rashodi poslovanja – sufinanciranje ||  - ||  - || 8 || 8 || 2

Gubici zbog tečajnih razlika || 8 || 39 || 20 || 66 || 61

Otpis potraživanja || 0 || 6 || - || 6 || 7

UKUPNO || 49 || 856 || 2 112 || 3 017 || 2 702

Komisija je u 2012. usavršila svoju metodologiju procjene obračunanih obveza. Da ta promjena nije bila izvršena, rashodi poslovanja iznosili bi 2 849 milijuna EUR umjesto 3 017 milijuna EUR. Učinak na neto imovinu rezultirao bi jednakim iznosom (smanjenje od 168 milijuna EUR) uglavnom zbog povećanja na računima obračunanih obveza (vidi 2.7.2.).

3.2.1 Rashodi poslovanja – instrumenti potpora

|| || || || u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Programabilna potpora || 17 || 93 || 1 366 || 1 476 || 1 251

Makroekonomska potpora || - || 8 || - || 8 || 51

Sektorska politika || 0 || 322 || 3 || 326 || 371

Subvencije za kamate || 5 || - || - || 5 || 0

Projekti u okviru AKP-a || - || 311 || 409 || 720 || 650

Pomoć u nuždi || - || 60 || 274 || 333 || 212

Pomoć za izbjeglice || 6 || - || - || 6 || 0

Rizični kapital || 1 || - || - || 1 || 19

STABEX || 4 || - || - || 4 || 12

Sysmin || 0 || - || - || 0 || (8)

Ostali programi potpore povezani s prethodnim ERF-ovima || - || 10 || - || 10 || 24

Institucionalna potpora || - || (1) || 33 || 32 || 8

Naknada za prihode od izvoza || 7 || 10 || - || 18 || 42

UKUPNO || 41 || 812 || 2 085 || 2 938 || 2 633

Rashodima poslovanja ERF-a obuhvaćeni su različiti instrumenti za potpore i različitih su oblika, ovisno o načinu isplate novčanih sredstva i načinu na koji se njima upravlja.

3.2.2. Rashodi poslovanja – sufinanciranje

Riječ je o rashodima nastalima pri sufinanciranju projekata tijekom 2012. Budući da ti primljeni doprinosi za financiranje ispunjaju kriterije za uvjetne prihode koji nisu povezani s tečajnim razlikama, odgovarajući iznos doprinosa iskazuje kao prihod od poslovanja (vidi 3.1.3.).

3.2.3. Otpis potraživanja

U ovom naslovu nalaze se uglavnom ispravke vezane uz pretfinanciranje i iznosi koji su otpisani/izgubljeni pri unovčenju dugovanja.

3.3.      ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Administrativni troškovi || - || 1 || 106 || 107 || 75

UKUPNO || - || 1 || 106 || 107 || 75

U ovom naslovu nalaze se rashodi za potporu, tj. administrativni troškovi povezani s programiranjem i provedbom ERF-ova. Njime su obuhvaćeni troškovi za pripremu, praćenje, nadzor i ocjenjivanje projekata te troškovi za računalne mreže, tehničku pomoć itd.

3.4.      FINANCIJSKI PRIHODI

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 2012. || UKUPNO 2011.

Prihod od kamata – europske banke || - || 6 || 4 || 9 || 1

Kamate od pretfinanciranja || (2) || (24) || (6) || (32) || (21)

UKUPNO || (2) || (18) || (2) || (22) || (20)

Kamate od pretfinanciranja iskazuju u skladu s odredbama članka 7. stavka 3. i članka 8. Financijske uredbe Desetog ERF-a. Poništenje obračunanih kamata od pretfinanciranja za 2011. rezultiralo je negativnim prihodom od kamata za 2012.

4.         BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

4.1.      NAMJENA I IZRADA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA

Podatci o novčanim tokovima rabe se kao osnova za procjenu sposobnosti ERF-a da stvori novac i novčane ekvivalente i njegove potrebe za korištenje tim sredstvima.

Izvještaj o novčanim tokovima izrađuje se neizravnom metodom. To znači da se neto višak ili manjak za dotičnu financijsku godinu usklađuje za učinke nenovčanih transakcija i svih odgođenih ili obračunanih prošlih ili budućih gotovinskih primitaka ili plaćanja vezanih uz poslovanje.

Novčani tokovi koji proizlaze iz transakcija u stranoj valuti knjiže se izvještajnoj valuti ERF-a (euro) tako da se na iznos u stranoj valuti primijeni devizni tečaj između eura i dotične strane valute na datum novčanog toka.

4.2.      POSLOVNE DJELATNOSTI

Izvještaj o novčanom toku ERF-a sadržava samo novčane tokove od poslovnih djelatnosti jer se ERF ne bavi ulagačkim ili financijskim djelatnostima. Namjena je poslovnih djelatnosti sudjelovanje u ostvarivanju rezultata koji su predviđeni politikama.

5.         NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE I OSTALI PODACI KOJE JE POTREBNO OBJAVITI

5.1.      NEPREDVIĐENA IMOVINA

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Jamstva za izvršenje || 13 || 171 || 120 || 304 || 325

Jamstva za zadržane iznose || 6 || 107 || 74 || 188 || 197

Nepredviđena imovina povezana sa sudskim postupcima || - || - || - || - || 1

UKUPNO || 19 || 279 || 194 || 492 || 523

5.1.1. Jamstva za izvršenje

Jamstva za izvršenje zahtijevaju se u nekim slučajevima kako bi se osiguralo da korisnici sredstava ERF-a ispune svoje obveze iz ugovora s ERF-om.

Smanjenje od 21 milijun EUR u stavki jamstava za izvršenje predstavlja razliku između vraćenih jamstava i novih primljenih jamstava. Većina vraćenih jamstava odnosi se na Deveti ERF, a i nova jamstva uglavnom su primljena u okviru Devetog ERF-a.

5.1.2. Jamstva za zadržane iznose

Jamstva za zadržane iznose odnose se samo na ugovore o radovima. Obično se zadržava 10 % privremenih plaćanja korisnicima kao jamstvo da će izvođač radova ispuniti svoje obveze. Ti se zadržani iznosi iskazuju kao dospjeli iznosi. Ovisno o odobrenju javnog naručitelja, izvođač radova može umjesto toga dostaviti jamstvo za zadržane iznose kojim se zamjenjuju iznosi zadržani od privremenih plaćanja. Primljena jamstva iskazuju se kao nepredviđena imovina.

Smanjenje od 9 milijuna EUR u stavki jamstava za zadržane iznose predstavlja razliku između vraćenih jamstava i novih primljenih jamstava. Većina vraćenih jamstava odnosi se na Deveti ERF, a i nova jamstva uglavnom su primljena u okviru Devetog ERF-a.

5.2.      OSTALI PODACI KOJE JE POTREBNO OBJAVITI

5.2.1. Proračunske obveze koje još nisu uknjižene kao rashodi

u milijunima EUR

|| 8. ERF || 9. ERF || 10. ERF || UKUPNO 31.12.2012. || UKUPNO 31.12.2011.

Nepodmirene proračunske obveze koje još nisu plaćene<0} || 103 || 938 || 4 601 || 5 642 || 5 594

Povezani iznosi iskazani u računu poslovnog rezultata || (22) || (382) || (310) || (714) || (646)

UKUPNO || 81 || 557 || 4 291 || 4 928 || 4 948

Nepodmirene proračunske obveze otvorene su obveze za koja još uvijek nisu izvršena plaćanja i/ili opozivi. To je uobičajena posljedica postojanja višegodišnjih programa. Na dan 31. prosinca 2012. nepodmirene proračunske obveze iznosile su ukupno 5 642 milijuna EUR. Iznos naveden kao buduća obveza za koju treba osigurati sredstva nepodmirena je proračunska obveza umanjena za povezane iznose koji su u računu poslovnog rezultata za 2012. iskazani kao troškovi, čime se dobiva ukupni iznos od 4 928 milijuna EUR.

6.         UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM

Sljedeće objave povezane s upravljanjem financijskim rizikom Europskog razvojnog fonda odnose se na operacije riznice koje izvršava Europska komisija u ime Europskog razvojnog fonda u izvršavanju sredstava Fonda.

6.1.      POLITIKE UPRAVLJANJA RIZIKOM I AKIVNOSTI OMEĐIVANJA RIZIKA

Pravila i načela za upravljanje operacijama riznice ERF-a utvrđeni su Uredbom Vijeća br. 215/2008 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na Deseti ERF te Unutarnjim sporazumom.

Na temelju navedene Uredbe primjenjuju se sljedeća načela:

– države članice doprinose za ERF uplaćuju na posebne račune otvorene pri emisijskoj banci svake države članice ili financijske institucije koju ta država članica odredi. Iznosi doprinosa ostaju na tim posebnim računima sve dok ne treba izvršiti isplate ERF-a

– države članice doprinose za ERF uplaćuju u eurima, a plaćanja ERF-a iskazuju se u eurima i drugim valutama, uključujući i one manje poznate

– na bankovnim računima koje Komisija otvori u ime ERF-a ne može doći do prekoračenja.

Uz posebne račune Komisija u ime ERF-a u financijskim institucijama (središnje banke i komercijalne banke) otvara i druge bankovne račune za potrebe izvršavanja plaćanja i primanja primitaka, osim za doprinose država članica proračunu u skladu s člankom 44. Uredbe Vijeća br. 215/2008 (vidi 6.4. u nastavku).

Komisija sve komercijalne banke u kojima se za potrebe ERF-a otvaraju računi uz iznimku navedenih „posebnih računa” odabire javnim natječajem.

Operacije riznice i plaćanja visoko su automatizirane i koriste se suvremenim informatičkim sustavima. Kako bi se jamčila sigurnost sustava i osiguralo razdvajanje dužnosti u skladu s Financijskom uredbom, standardima interne kontrole Komisije i revizijskim načelima, primjenjuju se posebni postupci.

Upravljanje operacijama riznice i plaćanja uređeno je pisanim smjernicama i postupcima kojima je cilj ograničiti operativni i financijski rizik i osigurati odgovarajući razinu kontrole. Njima su obuhvaćena različita područja djelovanja, a poštovanje smjernica i postupaka redovito se provjerava.

6.2.      TRŽIŠNI RIZIK

6.2.1.  Rizik od promjene tečaja

Svi doprinosi drže se u eurima, a druge se valute kupuju samo kada su potrebne za izvršavanje plaćanja. Zbog toga operacije riznice ERF-a nisu izložene riziku od promjene tečaja.

6.2.2.  Kamatni rizik

ERF ne posuđuje novac, stoga nije izložen kamatnom riziku.

ERF međutim ostvaruje kamate na sredstva koja drži na svojim bankovnim računima. Stoga je Komisija u ime ERF-a uvela mjere kojima se osigurava redovita usklađenost ostvarene kamate s tržišnim kamatnim stopama kao i za njihove eventualne fluktuacije.

Za depozite preko noći na računima u komercijalnim bankama kamata se obračunava svakodnevno. Obračun kamate za sredstva na tim računima temelji se na promjenjivim tržišnim kamatnim stopama na koje se primjenjuje (pozitivna ili negativna) ugovorna marža. Za većinu računa izračun kamata povezan je s EONIA-om (prekonoćni prosječni indeks eura), a prilagođava se svim fluktuacijama te stope. Za druge je račune izračun kamata povezan s marginalnom stopom ESB-a (stopa koju ESB koristi za aktivnosti refinanciranja). Zbog toga ERF nije izložen riziku da bi za svoja sredstva mogao dobiti kamatu nižu od tržišne.

6.3.      KREDITNI RIZIK (RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE)

Većina sredstava riznice ERF-a drži se, u skladu s Uredbom Vijeća br. 215/2008, na "posebnim računima" koje su države članice otvorile radi plaćanja svojih doprinosa. Većina tih računa drže riznice država članica ili njihove nacionalne središnje banke. Te institucije nose najmanji rizik druge ugovorne strane za ERF (izloženost je na državama članicama kojima te institucije pripadaju).

Nadopuna računa na kojima se nalaze sredstva riznice ERF-a koja se drže u komercijalnim bankama radi pokrivanja poslova plaćanja obavlja se neposredno prije roka i njime automatski upravlja sustav za upravljanje gotovinom riznice Komisije. Na svakom računu drži se najmanja količina gotovine razmjerna prosječnom obujmu dnevnih plaćanja koja se s njih izvršavaju. Zbog toga su iznosi koji se na tim računima drže preko noći stalno na niskoj razini, čime se ograničava izloženost ERF-a riziku.

Uz to se pri odabiru komercijalnih banaka primjenjuju posebne smjernice kako bi se dodatno smanjio rizik druge ugovorne strane kojem je izložen ERF.

Sve komercijalne banke odabiru se na javnom natječaju. Najniži je kratkoročni kreditni rejting potreban za sudjelovanje u postupku nadmetanja P-1 agencije Moody ili jednakovrijedna ocjena (A-1 agencije S&P ili F1 agencije Fitch). U posebnim i opravdanim okolnostima može se zahtijevati niža razina.

6.4.      RIZIK LIKVIDNOSTI

Proračunskim načelima koja se primjenjuju na ERF osigurava se da su ukupna gotovinska sredstva za proračunsko razdoblje uvijek dovoljna za izvršavanje svih povezanih plaćanja. Ukupan iznos doprinosa država članica jednak je ukupnom iznosu odobrenih sredstava za plaćanje za odgovarajuće proračunsko razdoblje.

Godišnji doprinosi država članica u ERF plaćaju se međutim u tri obroka, a plaćanja podliježu određenim sezonskim varijacijama.

Kako bi se osiguralo da sredstva riznice uvijek budu dovoljna za plaćanja za svaki pojedinačni mjesec, riznica Komisije i odgovarajuće službe koje izvršavaju plaćanja redovito izmjenjuju informacije o stanju riznice kako bi se osiguralo da izvršena plaćanja ni u jednom razdoblju ne prekorače dostupna sredstva riznice.

U okviru dnevnih operacija riznice ERF-a dnevna količina likvidnosti na svakom od bankovnih računa ERF-a svakodnevno se, uz navedene mehanizme, osigurava i automatiziranim alatima za upravljanje gotovinom.

7.         OBJAVLJIVANJE POVEZANIH STRANAKA

U okviru ovog naslova nisu utvrđene transakcije s povezanim strankama koje zahtijevaju zasebno objavljivanje.

8.         DOGAĐAJI NAKON ZAKLJUČNOG DATUMA BILANCE STANJA

Na datum slanja ovih računa računovodstveni službenik ERF-a nije otkrio nikakva bitna pitanja koja bi u okviru ovog odjeljka nalagala zasebno objavljivanje niti su mu takva pitanja prijavljena. Godišnji financijski izvještaj i s njim povezane bilješke izrađeni su na temelju najnovijih dostupnih podataka što se odražava u prethodno iskazanim podatcima.

9.         USKLAĐIVANJE POSLOVNOG REZULTATA I IZVRŠENJA PRORAČUNA

Poslovni rezultat za dotičnu godinu izračunava se na temelju načela nastanka poslovnih događaja. Realizacija proračuna temelji se međutim na pravilima gotovinskog obračuna. Budući da su poslovni rezultat i realizacija proračuna rezultat istih transakcija, u smislu provjere korisno je osigurati mogućnost njihova usklađivanja. U sljedećoj tablici prikazano je njihovo usklađivanje uz isticanje ključnih iznosa usklađivanja razdijeljenih između stavki prihoda i rashoda.         

|| || u milijunima EUR

|| 2012. || 2011.

|| ||

POSLOVNI REZULTAT ZA TEKUĆU GODINU || (3 023) || (2 700)

|| ||

PRIHODI || ||

Prava koja ne utječu na realizaciju proračuna || (47) || (52)

Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu prikupljena || (8) || (3)

Prava utvrđena u prethodnim godinama prikupljena u tekućoj godini || 14 || 10

Neto učinak pretfinanciranja || 62 || 46

Neto obračunani prihodi || (40) || (13)

|| ||

RASHODI || ||

Rashodi tekuće godine koji još nisu plaćeni || 38 || 98

Rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini || (101) || (249)

Ukinuta plaćanja || 7 || 17

Neto učinak pretfinanciranja || (316) || (346)

Neto obračunani rashodi || 204 || 317

|| ||

REALIZACIJA PRORAČUNA ZA TEKUĆU GODINU || (3 209) || (2 874)

9.1. Stavke usklađivanja – Prihodi

Proračunski prihodi za financijsku godinu odgovaraju prihodima prikupljenima na temelju prava utvrđenih tijekom godine i iznosa prikupljenih na temelju prava utvrđenih u prethodnim godinama.

Prava koja ne utječu na realizaciju proračuna knjiže se u poslovnom rezultatu, ali se u proračunskoj perspektivi ne mogu smatrati prihodima jer se unovčeni iznos prenosi u pričuve i ne može se preraspodijeliti u druge svrhe bez odluke Vijeća.

Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu prikupljena trebaju se zbog usklađivanja odbiti od poslovnog rezultata jer još nisu postala dijelom proračunskih prihoda. Nasuprot toga, prava utvrđena u prethodnim godinama prikupljena u tekućoj godini moraju se zbog usklađivanja dodati poslovnom rezultatu.

Neto učinak pretfinanciranja predstavlja poravnanje iznosa pretfinanciranja za koje je izvršen povrat. Riječ je o gotovinskom primitku koji ne utječe na poslovni rezultat.

Neto obračunani prihodi uglavnom se sastoje od stavki usklađivanja namijenjenih razdvajanju računovodstvenih razdoblja na kraju godine. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunani prihodi tekuće godine umanjeni za poništene obračunane prihode prethodne godine.

9.2. Stavke usklađivanja – Rashodi

Rashode tekuće godine koji još nisu plaćeni treba dodati zbog usklađivanja jer su uključeni u poslovni rezultat, ali nisu dijelom proračunskih rashoda. Nasuprot toga, rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini moraju se zbog usklađivanja odbiti od poslovnog rezultata jer čine dio proračunskih rashoda tekuće godine, ali nemaju nikakva učinka na poslovni rezultat ili, u slučaju ispravaka, smanjuju rashode.

Gotovinski primitci od ukinutih plaćanja ne utječu na poslovni rezultat, ali utječu na realizaciju proračuna.

Neto učinak pretfinanciranja kombinacija je novih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini (koji se iskazuju kao proračunski rashodi predmetne godine) i prijeboja pretfinanciranja plaćenog u tekućoj godini ili prethodnih godina prihvaćanjem opravdanih troškova. Potonji predstavljaju izdatak u smislu računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja, ali ne i u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanje početnog pretfinanciranja u vrijeme njegova plaćanja već uzelo u obzir kao proračunski rashod.

Neto obračunani rashodi uglavnom se sastoje od stavki usklađivanja namijenjenih razdvajanju računovodstvenih razdoblja na kraju godine, tj. opravdanih izdataka koje su imali korisnici sredstava ERF-a, ali koji još nisu prijavljeni ERF-u. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunani rashodi tekuće godine umanjeni za poništene obračunane rashode prethodne godine.    

2.           IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOJ PROVEDBI

UVODNA NAPOMENA

Prethodni ERF-ovi

· Odlukom br. 1/2000 Vijeća AKP-EZ od 27. srpnja 2000. o prijelaznim mjerama predviđa se upotreba određenih nedodijeljenih sredstava iz prethodnih ERF-ova za programe usklađene s odgovarajućim odredbama Sporazuma iz Cotonoua i njihova ranija primjena na temelju prijelaznih mjera.

· Odlukom Komisije br. 410/2001 od 16. ožujka 2001. o utvrđivanju dodijeljenih sredstava za okvirne programe država AKP-a u skladu sa Sporazumom AKP-a i EZ-a o partnerstvu, predviđa se upotreba nedodijeljenih sredstava iz prethodnih ERF-ova do najvišeg iznosa od 1,2 milijarde EUR za provedbu u skladu s pravilima i postupcima odgovarajućih ERF-ova, u očekivanju stupanja na snagu Financijskog protokola Devetog ERF-a.

· Odlukom Komisije br. 1033/2001 od 15. lipnja 2001. utvrđena su dodijeljena sredstva za regionalne programe i suradnju među državama AKP-a u okviru Financijskog protokola uz Sporazum AKP-a i EZ-a o partnerstvu.

· Odlukom Komisije br. 1252/2002 od 11. srpnja 2002. omotnica namijenjena suradnji među državama AKP-a povećana je za 60 milijuna EUR iz općih pričuva Šestog i Sedmog ERF-a te predviđena upotreba tih dodatnih sredstava u očekivanju stupanja na snagu Financijskog protokola Devetog ERF-a, u skladu s pravilima i postupcima primjenjivima na izvorne ERF-ove.

· Na kraju, Odlukom Vijeća ministara država AKP-a i EZ-a br. 3/2002 od 23. prosinca 2002. iz nedodijeljenih sredstva Osmog ERF-a (opća pričuva) oduzima se iznos od 25 milijuna EUR i dodjeljuje regionalnoj suradnji u skladu sa Sporazumom AKP-a i EZ-a o partnerstvu.

· Budući da je Šesti ERF zaključen 2006., a Sedmi ERF 2008., godišnji financijski izvještaj više ne sadržava tablice o izvršavanju proračuna za te ERF-ove. Međutim, izvršavanje prenesenih salda uključeno je u Deveti ERF.

· Kako bi se osigurala transparentnost financijskog izvještavanja za 2012., u sljedećim se tablicama, kao i prošlih godina, za Osmi ERF razdvojeno navode dio upotrijebljen za programe u okviru Konvencije iz Loméa i dio upotrijebljen za programe u okviru Sporazuma iz Cotonoua. U pogledu Sporazuma iz Cotonoua, knjiženje i financijsko izvještavanje temelji se na članku 3. stavku 2. Priloga IV. Sporazumu AKP-a i EZ-a o partnerstvu u odnosu na pojedinačne države. Tim se člankom državama AKP-a namjenjuje omotnica A za pokrivanje programa makroekonomske potpore i potpore programima i projektima te omotnica B za pokrivanje nepredviđenih potreba poput pomoći u nuždi, inicijativa za otpis dugovanja i pomoći za ublaživanje negativnih učinaka nestabilnosti izvoznih prihoda[12]. Za regije su računovodstveni prikazi iskazani u skladu s regionalnim programiranjem kako je navedeno u Poglavlju 2. Sporazuma AKP-a i EZ-a o partnerstvu (tj. regionalni okvirni programi i suradnja među državama AKP-a).

· U skladu s točkom 4. Priloga I.b (Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2008. – 2013.) Sporazumu AKP-a i EZ-a o partnerstvu, preostala salda i oslobođena sredstva iz fondova u razdoblju između 31.12.2007. i stupanja na snagu Desetog ERF-a preneseni su u Deveti ERF kako bi se osiguralo da službe EU-a mogu nastaviti s radom i pokrivati troškove tekućih projekata do stupanja na snagu Desetog ERF-a.

· Odlukom Vijeća 2010/406/EU odlučeno je da se iz oslobođenih sredstava u okviru Devetog ERF-a i prijašnjih ERF-ova u korist Sudana upotrijebi iznos od 150 milijuna EUR radi rješavanja potreba najranjivijeg dijela stanovništva. Taj je iznos dodijeljen tijekom 2011.

· Odlukom Vijeća 2011/315/EU odlučeno je da se iz oslobođenih sredstava u okviru Devetog ERF-a i prijašnjih ERF-ova u korist Južnog Sudana upotrijebi iznos od 200 milijuna EUR radi potpore provedbi trogodišnjeg plana za razvoj Južnog Sudana. Taj je iznos dodijeljen tijekom 2012.

Deseti ERF

Sporazum AKP-a i EZ-a o partnerstvu koji su 23. lipnja 2000. u Cotonouu potpisale države članice Europske zajednice i afričke, karipske i pacifičke države (države AKP-a) stupio je na snagu 1. travnja 2003. Sporazum iz Cotonoua izmijenjen je sporazumom koji su te države potpisale 25. lipnja 2005. u Luxembourgu.

Odlukom Vijeća EU-a od 27. studenoga 2001. (2001/822/EZ) o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja (PZP) Europskoj uniji stupio je na snagu 2. prosinca 2001. Ta je Odluka izmijenjena 19. ožujka 2007. (Odluka 2007/249/EZ).

Unutarnji sporazum o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2008. – 2013. u skladu s revidiranim Sporazumom iz Cotonoua, koji su 17. srpnja 2006. donijeli predstavnici vlada država članica Europske zajednice, stupio je na snagu 1. srpnja 2008.

U skladu sa Sporazumom iz Cotonoua, drugo razdoblje (2008. – 2013.) pomoć Zajednice državama AKP-a i PZP-ova financira se iz Desetog ERF-a u iznosu od 22 682 milijuna EUR na sljedeći način:

· 21 966 milijuna EUR dodjeljuje se državama AKP-a u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom utvrđenim u Prilogu I.b revidiranom Sporazumu iz Cotonoua, pri čemu Europska komisija upravlja dijelom od 20 466 milijuna EUR

· 286 milijuna EUR dodjeljuje se prekomorskim zemljama i područjima (PZP) u skladu s Prilogom II.Aa revidiranoj Odluci Vijeća o pridruživanju PZP-ova Europskoj zajednici, pri čemu Europska komisija upravlja dijelom od 256 milijuna EUR

· 430 milijuna EUR namijenjeno je Komisiji za financiranje troškova nastalih u vezi s programiranjem i izvršavanjem sredstava Desetog ERF-a, u skladu s člankom 6. Unutarnjeg Sporazuma.

{0>Since the date of entry into force of the 10th EDF these amounts are supplemented by decommitments from previous EDF's, interest income and unused cash balances resulting from the system to guarantee the stabilisation of export earnings from primary agricultural products (STABEX) under the Funds prior to the 9th EDF.<}0{>Od datuma stupanja na snagu Desetog ERF-a tim se iznosima dodaju oslobođena sredstva iz prethodnih ERF-ova, prihod od kamata i neupotrijebljeni gotovinski iznosi koji proizlaze iz sustava kojim se jamči stabiliziranje izvoznih prihoda od primarnih poljoprivrednih proizvoda (STABEX) u okviru fondova koji prethode 9. ERF-u.<0} {0>All funds are managed in accordance with their specific rules as foreseen in the revised Cotonou Agreement and the Internal Agreement.<}0{>Svim sredstvima upravlja se u skladu sa posebnim pravilima kako je predviđeno revidiranim Sporazumom iz Cotonoua i Unutarnjim sporazumom.

Od navedenih odobrenih sredstava Desetog ERF-a Europska komisija upravlja početnim iznosom od 21 152 milijuna EURA na sljedeći način:

– iznosom od 15 300 milijuna EUR za nacionalne okvirne programe obuhvaćeno je:

· 13 500 milijuna EUR za omotnicu A, od čega je otvoreno 13 345 milijuna EUR. Uz to je omotnica A povećana prijenosom pričuva za 341 milijuna EUR i zatvaranjem oslobođenih sredstava instrumenta Stabex u iznosu od 91 milijuna EUR te smanjena za iznos od 33 milijuna EUR zbog prijenosa u regionalna odobrena sredstva (višeregijski PALOP). U skladu s tim, ukupna dostupna sredstva iznose 13 744 milijuna EUR u okviru otvorenih odobrenih sredstava, a iznos od 155 milijuna EUR tek treba otvoriti

· iznos od 1 800 milijuna EUR za omotnice B, u potpunosti otvoren. Budući da je omotnica B povećana i iz otvorenih pričuva za 148 milijuna EUR, iznos ukupnih otvorenih sredstava jest 1 948 milijuna EUR.

– 1 783 milijuna EUR za regionalne okvirne programe, zajedno s prijenosom 33 milijuna EUR iz omotnice A i prijenosom 19 milijuna EUR u pričuve, što rezultira iznosom od 1 797 milijuna EUR otvorenih odobrenih sredstava

– 2 700 milijuna EUR dodijeljenih sredstava unutar AKP-a u potpunosti su otvorena, a zajedno s prijenosom 195 milijuna EUR iz pričuva otvoreno je ukupno 2 895 milijuna EUR odobrenih sredstava

– 683 milijuna EUR u pričuvi, od čega je 664 milijuna EUR preneseno, a preostali saldo iznosi 19 milijuna EUR

– iznos od 430 milijuna EUR za troškove provedbe, u potpunosti otvoren

– iznos od 256 milijuna EUR odobrenih sredstava za PZP-ove, raspodijeljen uglavnom na sljedeći način:

· sredstva iz omotnice A u iznosu od 195 milijuna EUR, od čega je 140 milijuna EUR otvoreno

· sredstva iz omotnice B u iznosu od 15 milijuna EUR, od čega je 7 milijuna EUR otvoreno

· sredstva za regionalne dodjele u iznosu od 40 milijuna EUR, u potpunosti otvorena

· sredstva za studije/tehničku pomoć u iznosu od 6 milijuna EUR, u potpunosti otvorena

- Deseti ERF: pričuva za postignute rezultate koja se ne može mobilizirati

Budući da je Deseti ERF stupio na snagu 1. srpnja 2008., preostala salda i oslobođena sredstva iz projekata u okviru Devetog ERF-a i prethodnih ERF-ova prenose se u pričuvu za postignute rezultate Desetog ERF-a, uz iznimku sredstava instrumenta Stabex i omotnice za administrativna sredstva Devetog ERF-a. Ta se pričuva može upotrijebiti uz poštovanje uvjeta navedenih u članku 1. stavku 4. Unutarnjeg sporazuma Desetog ERF-a.

U sljedećoj tablici nalaze se pojedinosti navedene pričuve na dan 31.12.2012. (u milijunima EUR):

Ukupna sredstva prenesena iz pričuve Desetog ERF-a koja se ne može mobilizirati: || 815

umanjena za sredstva prenesena u Deveti ERF u korist Sudana, na temelju Odluke Vijeća 2010/406/EU od 12.7.2010. || -150

umanjena za sredstva prenesena u Deveti ERF u korist Južnog Sudana, na temelju Odluke Vijeća 2011/315/EU od 23.5.2011. || -200

Ukupno dostupno u pričuvi (AKP+PZP): || 465

- Deseti ERF: pričuva za Stabex

Nakon zatvaranja računa sustava Stabex, neupotrijebljena/oslobođena sredstva prenesena su u pričuvu Desetog ERF-a iz omotnice A Stabex-a (članak 1. stavak 4. Unutarnjeg sporazuma Desetog ERF-a), a zatim u nacionalne okvirne programe dotičnih država.

Stanje pričuve na dan 31.12.2012. iznosi (u milijunima EUR):

Država || {0>Reserve A Envelope STABEX<}0{>Pričuva omotnice A STABEX<0}

Côte d'lvoire || 11,43

Kabo Verde || 0,01

Gvineja Bisau || 0,30

Sijera Leone || 0,22

Senegal || 0,90

UKUPNO || 12,86

- Deseti ERF: sufinanciranje

U okviru Desetog ERF-a potpisani su sporazumi o prijenosu radi sufinanciranja od strane država članica u iznosu od 116 milijuna EUR i otvorena odobrena sredstva u iznosu od 99 milijuna EUR te su otvorena odobrena sredstva za plaćanje za unovčene iznose (ukupno 93 milijuna EUR).

Stanje odobrenih sredstava za sufinanciranje na dan 31.12.2012. prikazano je u sljedećoj tablici (u milijunima EUR):

|| Odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Odobrena sredstva za plaćanje

Sufinanciranje – omotnica A || 84 || 78

Sufinanciranje – u okviru AKP-a || 12 || 12

Sufinanciranje – administrativni troškovi || 3 || 3

|| 99 || 93

U sljedećim tablicama navedeni su iznosi o kojima je donesena odluka i sklopljen ugovor i koji su isplaćeni (neto iznosi).

Tablice u kojima je prikazano stanje po zemljama i po instrumentu nalaze se u prilogu.

2.1         DODIJELJENA SREDSTVA

2.2         AGREGIRANI RAČUNI

2.3.        OSTALI PODATCI O UPRAVLJANJU

Talijansko sufinanciranje (1985.)

Talijansko sufinanciranje, koje je na snazi od 1985., a bilo je otvoreno i u 2011. jer se i dalje provodio „Četvrti program za obnovu – Somalija” napokon je zatvoren 2012. Sredstva dostupna pri zatvaranju vraćena su Italiji.

DIO II. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ERF-A: FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ULAGAČKOG INSTRUMENTA

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA || CA/463/13

|| 14. ožujka 2013.

|| Dokument 13/072

||

||

UPRAVA

Ulagački instrumeNT

financijski izvještaji

NA DAN 31. prosINCA 2012.

|| ||

|| - Izvještaj o financijskom stanju - Izvještaj o sveobuhvatnom prihodu - Izvještaj o promjeni sredstava davatelja - Izvještaj o novčanim tokovima - Bilješke uz financijske izvještaje ||

ORG.: E ||

3.         FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ULAGAČKOG INSTRUMENTA

3.1.        IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM STANJU NA DAN 31. PROSINCA 2012.

(u 000 EUR)

|| Bilješke || 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| || ||

IMOVINA || || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 5 || 466 568 || 452 279

Izvedeni financijski instrumenti || 6 || 115 || 434

Zajmovi i potraživanja || 7 || 1 146 280 || 1 033 160

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 8 || 333 001 || 251 660

Iznosi potraživanja od davatelja || 9/15 || 87 310 || 87 310

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 10 || 99 029 || -

Ostala imovina || 11 || 224 || 416

|| || ||

Ukupna imovina ||   || 2 132 527 || 1 825 259

|| || ||

|| || ||

OBVEZE I SREDSTVA DAVATELJA || || ||

|| || ||

OBVEZE || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || 6 || 7 035 || 12 702

Odgođeni prihodi || 12 || 37 808 || 33 003

Obveze prema trećim osobama || 13 || 312 086 || 329 660

Ostale obveze || 14 || 1 153 || 1 113

|| || ||

Ukupne obveze || || 358 082 || 376 478

|| || ||

{0>CONTRIBUTORS&apos;<}0{>SREDSTVA {0>RESOURCES<}100{>DAVATELJA<0} || || ||

Pozvani doprinosi država članica || 15 || 1 561 309 || 1 281 309

Rezerva poštene vrijednosti || || 68 434 || 41 750

Zadržana dobit || || 144 702 || 125 722

|| || ||

Ukupna sredstva davatelja || || 1 774 445 || 1 448 781

|| || ||

Ukupne obveze i sredstva davatelja || || 2 132 527 || 1 825 259

Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

3.2.       IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOM PRIHODU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

(u 000 EUR)

|| Bilješke || Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011. ||

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011. ||

|| || || ||

Kamate i slični prihodi || 17 || 67 503 || 59 561 ||

Kamate i slični izdatci || 17 || -1 114 || -940 ||

|| || || ||

Neto kamate i slični prihodi || || 66 389 || 58 621 ||

|| || || ||

Prihod od naknada i provizija || 18 || 1 934 || 2 149 ||

Izdatci za naknade i provizije || 18 || -292 || -144 ||

|| || || ||

Neto prihod od naknada i provizija || || 1 642 || 2 005 ||

|| || || ||

Promjena poštene vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata || || 5 348 || -7 534 ||

Neto ostvarena dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju || 19 || 1 045 || 17 228 ||

Neto dobit/gubitak zbog tečajnih razlika || || -10 575 || 8 376 ||

|| || || ||

Neto rezultat financijskog poslovanja || || -4 182 || 18 070 ||

|| || || ||

Promjena umanjenja vrijednosti potraživanja, bez poništenja || 7 || 597 || 27 452 ||

Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju || 8 || -8 927 || -6 888 ||

Umanjenje vrijednosti ostale imovine || 20 || -337 || - ||

Opći administrativni troškovi || 21 || -36 202 || -38 006 ||

|| || || ||

Dobit za tekuću godinu || || 18 980 || 61 254 ||

|| || || ||

Ostala sveobuhvatna imovina: || || || ||

Financijska imovina raspoloživa za prodaju – rezerva poštene vrijednosti || || || ||

1. Neto promjena poštene vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju || 8 || 18 551 || 20 574 ||

2. Neto iznos prenesen u dobitak ili gubitak || 8 || 8 133 || -3 394 ||

Ukupna financijska imovina raspoloživa za prodaju || || 26 684 || 17 180 ||

|| || || ||

Ukupan ostali sveobuhvatni prihod: || || 26 684 || 17 180 ||

|| || || ||

Ukupni sveobuhvatni prihodi za tekuću godinu || || 45 664 || 78 434 ||

Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

3.3.       IZVJEŠTAJ O PROMJENI SREDSTAVA DAVATELJA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

(u 000 EUR)

|| Pozvani doprinosi || Rezerva poštene vrijednosti || Zadržana dobit || Ukupno

Na dan 1. siječnja 2012.                                                       Bilješke || 1 281 309 || 41 750 || 125 722 || 1 448 781

|| || || ||

Doprinosi država članica pozvani tijekom tekuće godine                15. || 280 000 || - || - || 280 000

|| || || ||

Dobit za 2012. || - || - || 18 980 || 18 980

|| || || ||

Ukupni ostali sveobuhvatni prihodi za tekuću godinu || - || 26 684 || - || 26 684

|| || || ||

Promjene sredstava davatelja || 280 000 || 26 684 || 18 980 || 325 664

|| || || ||

Na dan 31. prosinca 2012. || 1 561 309 || 68 434 || 144 702 || 1 774 445

|| || || ||

|| Pozvani doprinosi || Rezerva poštene vrijednosti || Zadržana dobit || Ukupno

Na dan 1. siječnja 2011.                                                    Bilješke || 1 131 309 || 24 570 || 64 468 || 1 220 347

|| || || ||

Doprinosi država članica pozvani tijekom tekuće godine                15. || 150 000 || - || - || 150 000

|| || || ||

Dobit za 2011. || - || - || 61 254 || 61 254

|| || || ||

Ukupni ostali sveobuhvatni prihodi za tekuću godinu || - || 17 180 || - || 17 180

|| || || ||

Promjene sredstava davatelja || 150 000 || 17 180 || 61 254 || 228 434

|| || || ||

Na dan 31. prosinca 2011. || 1 281 309 || 41 750 || 125 722 || 1 448 781

|| || || ||

|| || || ||

Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

3.4.        IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

(u 000 EUR)

|| Bilješke || Od 1.1.2012. do 31.12.2012. || Od 1.1.2011. do 31.12.2011.

POSLOVNE DJELATNOSTI || || ||

Dobit za financijsku godinu || || 18 980 || 61 254

Prilagodbe || || ||

Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju  || || 8 927 || 3 172

Neto promjena umanjenja vrijednosti danih zajmova i potraživanja || || -597 || -27 452

Kapitalizirane kamate od zajmova i potraživanja || 7 || -9 622 || -10 512

Promjene obračunane kamate i amortiziranih troškova za zajmove i potraživanja || || -1 407 || -2 801

Promjene obračunane kamate i amortiziranih troškova za financijsku imovinu koja se drži do dospijeća || || -751 || -

Povećanje odgođenih prihoda || || 4 805 || 3 424

Učinak tečajnih razlika na zajmove || || 16 044 || -15 337

Učinak tečajnih razlika na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju || || -1 204 || 34

Profit od poslovnih djelatnosti prije promjena imovine i obveza poslovanja || || 35 175 || 11 782

|| || ||

Isplate zajmova || 7 || -233 018 || -237 040

Otplate zajmova || 7 || 115 480 || 104 410

Promjena poštene vrijednosti izvedenica || || -5 348 || 7 534

Povećanje financijske imovine koja se drži do dospijeća || || -98 278 || -

Povećanje financijske imovine raspoložive za prodaju || 8 || -81 981 || -67 829

Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju  || 8 || 19 601 || 24 971

Smanjenje ostale imovine || || 192 || 2 756

Povećanje ostalih obveza || || 40 || 173

Povećanje iznosa obveza prema Europskoj investicijskoj banci || || 6 876 || 4 144

|| || ||

Neto novčani tokovi od poslovnih djelatnosti || || -241 261 || -149 099

|| || ||

FINANCIJSKE DJELATNOSTI || || ||

Doprinosi od država članica || || 236 345 || 136 345

Iznosi primljeni od država članica povezani sa subvencijama za kamate || || 43 655 || 76 345

Iznosi plaćeni u ime država članica povezani sa subvencijama za kamate || || -24 450 || -22 899

|| || ||

Neto novčani tokovi od financijskih djelatnosti || || 255 550 || 189 791

|| || ||

Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata || || 14 289 || 40 692

Novac i novčani ekvivalenti na početku financijske godine || || 452 279 || 411 587

Novac i novčani ekvivalenti na kraju financijske godine || || 466 568 || 452 279

|| || ||

Novac i novčane ekvivalente čine: || || ||

Gotovina u blagajni || || 10 588 || 3 127

Oročeni depoziti || || 455 980 || 449 152

|| || 466 568 || 452 279

|| || ||

Dodatne objave o novčanim tokovima od poslovanja || || 2012 || 2011

Primljene kamate || || 64 490 || 57 391

Plaćene kamate || || -1 137 || -1 162

Primljene dividende || || 975 || 974

Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

3.5.        BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE NA DAN 31. PROSINCA 2012.

1. Opće informacije

Ulagački instrument („Instrument” ili „UI”) uspostavljen je u okviru Sporazuma iz Cotonoua („Sporazum”) o suradnji i razvojnoj pomoći između afričkih, karipskih i pacifičkih država („države AKP-a”) i Europske unije i njezinih država članica od 23. lipnja 2000., koji je revidiran 25. lipnja 2005. i 23. lipnja 2010.

Instrument nije poseban pravni subjekt, a Europska investicijska banka („EIB”) upravlja doprinosima u ime država članica („donatori”) u skladu s odredbama Sporazuma.

Financiranje na temelju Sporazuma osigurava se iz proračuna država članica EU-a i isplaćuje se u skladu s financijskim protokolima određenima za uzastopna petogodišnja ili šestogodišnja razdoblja. U okviru Sporazuma i nakon stupanja na snagu drugog financijskog protokola 1. srpnja 2008. (kojim se obuhvaća razdoblje 2008. – 2013.) pod nazivom Deseti europski razvojni fond („ERF”), Europskoj investicijskoj banci („EIB” Ili „Banka”) povjereno je upravljanje:

- Instrumentom, obnovljivim fondom rizičnog kapitala u visini 3 185,5 milijuna EUR usmjerenog na poticanje ulaganja u privatni sektor u državama AKP-a, od čega je 48,5 milijuna EUR dodijeljeno prekomorskim zemljama i područjima („PZP”);

- bespovratnim sredstvima za financiranje subvencija za kamate u vrijednosti od 400 milijuna EUR za države AKP-a i 1,5 milijuna EUR za PZP. Najviše 10 % tih subvencija može se upotrijebiti za financiranje tehničke pomoći povezane s projektima.

Ovim financijskim izvještajem obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012.

Na prijedlog Upravnog odbora EIB-a uprava EIB-a donijela je 14. ožujka 2013. financijski izvještaj, a 14. svibnja 2013. odobrila njegovo podnošenje Odboru guvernera na odobrenje.

2.             Bitne računovodstvene politike

2.1         Osnova za izradu – Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji Instrumenta izrađeni su u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) kako ih je donijela Europska unija.

2.2      Bitne računovodstvene prosudbe i procjene

Pri izradi financijskih izvještaja potrebno je koristiti se računovodstvenim procjenama, a uprava Europske investicijske banke pri primjeni računovodstvenih politika Ulagačkog instrumenta treba donositi prosudbe. Zahtjevnija područja ili ona područja u kojima su potrebne složene prosudbe, odnosno područja u kojima su pretpostavke i procjene bitne za financijske izvještaje objavljuju se kasnije u tekstu.

Najznačajniji primjeri u kojima je potrebno donositi prosudbe i procjene su sljedeći:

§ Poštena vrijednost financijskih instrumenata

Ako se poštena vrijednost financijske imovine i financijskih obveza iskazanih u izvještaju o financijskom stanju ne može odrediti iz aktivnih tržišta, utvrđuje se nizom metoda procjene u kojima se upotrebljavaju matematički modeli. Ako je moguće, ulazni podatci za te modele preuzimaju se s dostupnih tržišta, ali kada to nije moguće, pri utvrđivanju poštene vrijednosti potrebno je u određenoj mjeri donositi prosudbe. Prosudbe uključuju pitanja poput likvidnosti i ulaznih podataka za modele, poput korelacije i volatilnosti za izvedenice s dospijećem duljim od tri mjeseca.

§ Gubitci od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja

Problematični zajmovi i potraživanja u okviru Instrumenta analiziraju se za svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdilo treba li u izvještaj o sveobuhvatnom prihodu uključiti rezervacije za umanjenje vrijednosti. To se posebno odnosi na Europsku investicijsku banku koja pri određivanju iznosa potrebne rezervacije treba donijeti prosudbu o iznosu i dinamici budućih novčanih tokova. Takve se procjene temelje na pretpostavkama o brojnim čimbenicima pa se konkretni rezultati mogu razlikovati, što rezultira promjenama rezervacija. Uz posebne rezervacije za pojedinačne važne zajmove i potraživanja, u okviru Instrumenta moguće je uknjižiti i zajedničku rezervaciju za umanjenje vrijednosti zbog izloženosti koje nose veći rizik neplaćanja od izvorno utvrđenog, premda za njih nije utvrđena potreba za posebnu rezervaciju.

U načelu se smatra da je zajmu umanjena vrijednost kada isplata kamata i glavnice kasne najmanje 90 ili više dana od dospijeća, a uprava Europske investicijske banke istovremeno smatra da postoji objektivni pokazatelj umanjenja vrijednosti.

§ Vrednovanje vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju koja ne kotiraju na burzi

Vrednovanje vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju koja ne kotiraju na burzi obično se temelji na jednom od sljedećih kriterija:

- nedavne transakcije izvršene pod tržišnim uvjetima

- sadašnja poštena vrijednost drugog, u osnovi jednakog, instrumenta

- očekivani novčani tokovi diskontirani po trenutačno primjenjivim stopama za instrumente sa sličnim uvjetima i karakteristikama rizika ili

- drugi modeli vrednovanja.

Kako bi se utvrdili novčani tokovi i diskontne stope za vlasnička ulaganja raspoloživa za prodaju koja ne kotiraju na burzi potrebna je opsežna procjena. U okviru Instrumenta metode vrednovanja periodično se umjeravaju i ispituje im se valjanost upotrebom cijena iz dostupnih tekućih tržišnih transakcija za isti instrument ili na temelju drugih dostupnih tržišnih podataka.

§ Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

U okviru Instrumenta smatra se da je vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju umanjena ako postoji znatan ili dugotrajan pad poštene vrijednosti ispod njezina troška nabave ili ako postoji drugi objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Definiranje termina „znatan” ili „produljen” zahtijeva prosudbu. U okviru Instrumenta „znatnim” se općenito smatra vrijednost od 30 % ili veća, a „produljenim” razdoblje dulje od 12 mjeseci. U okviru Instrumenta vrednuju se i ostali čimbenici, primjerice uobičajena volatilnost cijena dionica za dionice koje kotiraju na burzi, budući novčani tokovi i diskontni čimbenici za dionice koje ne kotiraju na burzi.

2.3      Promjena računovodstvene politike

Donesene računovodstvene politike u skladu su s onom prethodne financijske godine. Tijekom tekuće godine u okviru Instrumenta nisu doneseni novi ili izmijenjeni međunarodni standardi financijskog izvješćivanja.

Izdani standardi koji još nisu na snazi

Mnogobrojni novi standardi, izmjene i tumačenja standarda stupili su na snagu za godišnja razdoblja koja započinju nakon 1. siječnja 2012., ali nisu upotrijebljeni pri izradi ovih financijskih izvještaja.

IAS 1 Iskazivanje stavki u točki Ostali sveobuhvatni prihodi

Izmjenom standarda IAS 1 mijenja se grupiranje stavki iskazanih u točki Ostali sveobuhvatni prihodi. Stavke koje će se u budućnosti ponovno razvrstati u dobit ili gubitak iskazuju se odvojeno od stavki koje se nikad neće ponovno razvrstati. Standard se primjenjuje za razdoblja koja počinju 1. srpnja 2012. ili kasnije, a dopuštena je ranija primjena.

IFRS 9 Financijski instrumenti

Riječ je o prvom dijelu trodijelnog projekta IASB-a za zamjenu standarda IAS 39 Financijski instrumenti, a tim se standardom redefiniraju kategorije financijske imovine i obveza i njihova računovodstvena obrada. Rad na tom standardu nastavlja se, a u konačnici će zamijeniti IAS 39. Trenutačni je datum stupanja standarda na snagu 1. siječnja 2015. Europska unija još nije odobrila IFRS 9. Ne planira se ranija primjena tog standarda u okviru Instrumenta, a opseg učinka još nije utvrđen.

Sljedeći standard izdan je 2011. s datumom stupanja na snagu 1. siječnja 2013., a dopuštena je njegova ranija primjena. Učinak prihvaćanja ovog standarda na financijske izvještaje Instrumenta još nije utvrđen.

IFRS 13 Mjerenje poštene vrijednosti

Tim standardom određuje se poštena vrijednost, uspostavlja okvir za mjerenje poštene vrijednosti i nalaže objava podataka o postupku mjerenja poštene vrijednosti.

2.4                           Sažetak bitnih računovodstvenih politika

U izvještaju o financijskom stanju imovina i obveze navode se redoslijedom od najlikvidnijih do najnelikvidnijih i ne postoji razlikovanje kratkotrajne i dugotrajne imovine.

2.4.1        Pretvaranje stranih valuta

Za prikazivanje financijskih izvještaja u okviru Instrumenta upotrebljava se euro (EUR), koji je i funkcionalna valuta. Osim ako je drugačije navedeno, financijski podatci iskazani u eurima zaokruženi su na najbližu tisućicu.

Transakcije u stranim valutama pretvaraju se s pomoću deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije.

Novčana imovina i obveze iskazane u drugim valutama pretvaraju se u eure po deviznom tečaju koji se primjenjuju na datum bilance stanja. Dobitak ili gubitak nastao takvim pretvaranjem unosi se u izvještaj o sveobuhvatnim prihodima.

Nenovčane stavke koje se izražavaju kao povijesni trošak u stranoj valuti pretvaraju se s pomoću deviznih tečajeva koji su se primjenjivali na dan početnih transakcija. Nenovčane stavke koje se izražavaju s pomoću poštene vrijednosti u stranoj valuti pretvaraju se s pomoću deviznih tečajeva koji su se primjenjivali na dan kada je poštena vrijednost utvrđena.

Tečajne razlike nastale pri namiri transakcija prema tečajevima različitima od onih koji su se primjenjivali na dan transakcije te neostvarene tečajne razlike na temelju nepodmirene novčane imovine i obveza u stranoj valuti iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima.

Dijelovi izvještaja o sveobuhvatnim prihodima pretvaraju se u eure na temelju deviznih tečajeva koji su se primjenjivali na kraju svakog mjeseca.

2.4.2.       Novac i novčani ekvivalenti

U okviru Instrumenta novac i novčani ekvivalenti definiraju se kao tekući računi, kratkoročni depoziti ili komercijalni papiri s izvornim dospijećem od tri mjeseca ili kraćim.

2.4.3.       Financijska imovina osim izvedenica

Financijska imovina iskazuje se na temelju datuma namire.

§ Financijska imovina koja se drži do dospijeća

Financijska imovina koja se drži do dospijeća obuhvaća obveznice koje kotiraju na burzi koje se namjerava držati do dospijeća.

Te se obveznice početno knjiže po poštenoj vrijednosti uvećanoj za sve transakcijske troškove koji im se mogu izravno pripisati. Razlika između početne cijene i otkupne vrijednosti amortizira se u skladu s metodom efektivne stope tijekom preostalog razdoblja do dospijeća obveznice.

U okviru Instrumenta na svaki se datum bilance stanja procjenjuje postoje li objektivni dokazi umanjenja vrijednosti financijske imovine ili skupine financijske imovine. Smatra se da je vrijednost financijske imovine ili skupine financijske imovine umanjena ako i isključivo ako postoje objektivni dokazi o umanjenju, što je posljedica najmanje jednoga koji su nastali nakon početnog priznavanja („događaj povezan s gubitkom”), a taj događaj ili događaji povezani s gubitkom utječu na procijenjene buduće novčane tokove od financijske imovine ili skupine financijske imovine koje je moguće pouzdano procijeniti. Gubitak od umanjenja vrijednosti iskazuje se u računu dobiti ili gubitaka, a iznos gubitka utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi Instrumenta.

§ Zajmovi

Zajmovi koji se daju iz Instrumenta iskazuju se u imovini Instrumenta kada se zajmoprimcima isplati gotovina. Početno se knjiže po trošku ulaganja (neto isplaćeni iznosi), što predstavlja poštenu vrijednost novca za dani zajam, uključujući sve transakcijske troškove, a zatim se mjere prema amortiziranom trošku postupkom stvarnog prinosa umanjenog za rezervacije zbog umanjenja vrijednosti ili nemogućnosti naplate.

§ Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju imovina je uvrštena u tu skupinu ili imovina koja ne ispunja uvjete za uvrštavanje u sljedeće skupine: označena po poštenoj vrijednosti prije dobitka ili gubitka, imovina koja se drži do dospijeća ili zajmovi i potraživanja. Uključuje vlasničke instrumente i ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala.

Nakon početnog mjerenja financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po poštenoj vrijednosti. Sljedeće podatke za mjerenje poštene vrijednosti vlasničkih ulaganja nije moguće dobiti iz aktivnih tržišta:

a. Fondovi poduzetničkog kapitala

Poštena vrijednost svakog fonda poduzetničkog kapitala temelji se na najnovijim dostupnim podatcima o neto vrijednosti imovine koje je predmetni fond objavio, pod uvjetom da je izračunana na temelju međunarodnih smjernica za vrednovanje za koje je potvrđena usklađenost s MSFI-jem (primjerice, Međunarodne smjernice za vrednovanje vlasničkog kapitala i poduzetničkog kapitala, Smjernice IPEV, koje je objavila Europska udruga za poduzetnički kapital). Ako postoje pitanja koja utječu na vrednovanje, u okviru Instrumenta mogu se prilagoditi podatci o neto vrijednosti imovine koje je predmetni fond objavio.

b. Izravna vlasnička ulaganja

Poštena vrijednost ulaganja temelji se na najnovijim dostupnim financijskim izvještajima, a ako je to moguće, koristi se istim modelom koji je korišten pri stjecanju udjela.

Neostvarena dobit ili gubitak u vezi s fondovima poduzetničkog kapitala i izravnim vlasničkim ulaganjima iskazuju se u sredstvima davatelja sve do prodaje, naplate ili prodaje takvih ulaganja ili dok se ne utvrdi da je tim ulaganjima umanjena vrijednost. Ako se utvrdi da je ulaganju raspoloživom za prodaju umanjena vrijednost, kumulativna neostvarena dobit ili gubitak prethodno iskazana u vlasničkom kapitalu uključuje se u izvještaj o sveobuhvatnom prihodu.

Poštena vrijednost ulaganja koja ne kotiraju na burzi utvrđuje se primjenom prihvaćenih metoda vrednovanja (npr. diskontirani novčani tok ili višekratnik). Ta se ulaganja iskazuju po trošku nabave kada im se ne može odrediti poštena vrijednost. Potrebno je napomenuti da se u prve dvije godine ulaganja iskazuju po trošku nabave.

Udjeli koje je stekao Instrument obično predstavljaju ulaganja u vlasnički kapital ili fondove poduzetničkog kapitala. U skladu s praksom u tom sektoru, kapital za takva ulaganja općenito upisuje veći broj ulagača, a ni jedan od njih ne može samostalno utjecati na svakodnevno poslovanje i ulagačku djelatnost tog fonda. U skladu s tim, bez obzira na moguće sudjelovanje u upravljačkom tijelu određenog fonda, ulagači u načelu ne stječu prava na temelju kojih bi mogli utjecati na svakodnevno poslovanje dotičnog fonda. Osim toga, pojedinačni ulagači u vlasnički kapital ili fondove poduzetničkog kapitala ne određuju poslovnu politiku fonda, primjerice politiku raspodjele dividendi ili drugih vrsta raspodjela. Te odluke u pravilu donosi uprava fonda na temelju sporazuma dioničara u kojem su utvrđena prava i obveze uprave i dioničara dotičnog fonda. Sporazumom dioničara općenito se sprječavaju i dvostrane znatne transakcije između fonda i pojedinačnih ulagača, njihov utjecaj na zamjenu rukovodećeg osoblja ili povlašten pristup bitnim tehničkim informacijama. Ulaganja u okviru Instrumenta provode se u skladu s navedenom praksom sektora, čime se osigurava da Instrument ta ulaganja ne nadzire i nad njima nema nikakav znatan utjecaj u smislu IAS 27 i IAS 28, uključujući ona ulaganja u kojima Instrument drži iznad 20 % glasačkih prava.

§ Jamstva

Pri početnom priznavanju financijska jamstva priznaju se po poštenoj vrijednosti koja odgovara neto sadašnjoj vrijednosti očekivanih priljeva premija. Taj se izračun provodi na dan početka svake transakcije i iskazuje u bilanci stanja kao „financijska jamstva”, „ostala imovina” i „ostale obveze”.

Nakon početnog priznavanja, obveze Instrumenta u okviru tih jamstava mjere se većom vrijednosti između sljedećeg:

- najbolja procjena rashoda potrebnih za namiru svih financijskih obveza koje proizlaze iz jamstva, koja se dobiva na temelju svih mjerodavnih čimbenika i postojećih informacija na datum izvještaja o financijskom stanju.

- početno priznati iznos umanjen za kumulativnu amortizaciju. Amortizacija početno priznatog iznosa provodi se aktuarskom metodom.

Sva povećanja ili smanjenja obveza povezana s financijskim jamstvima knjiže se u stavki „Prihod od naknada i provizija” izvještaja o sveobuhvatnom prihodu.

Imovina Instrumenta na koju se primjenjuju jamstva kasnije se amortizira aktuarskom metodom i provjerava je li došlo do umanjenja njezine vrijednosti.

Osim toga, kada se potpiše sporazum o jamstvu, on se iskazuje kao nepredviđena obveza Instrumenta, a kada se jamstvo iskoristi, ono postaje preuzetom obvezom Instrumenta.

2.4.4.       Umanjenje vrijednosti financijske imovine

U okviru Instrumenta na svaki datum bilance stanja procjenjuje se postoje li objektivni dokazi umanjenja vrijednosti financijske imovine. Smatra se da je vrijednost financijske imovine ili skupine financijske imovine umanjena ako i isključivo ako postoje objektivni dokazi o umanjenju, što je posljedica jednoga ili više događaja koji su nastali nakon početnog priznavanja („događaj povezan s gubitkom”), a taj događaj povezan s gubitkom utječe na procijenjene buduće novčane tokove od financijske imovine ili skupine financijske imovine koje je moguće pouzdano procijeniti. Dokazi umanjenja vrijednosti mogu biti pokazatelji da se zajmoprimac ili skupina zajmoprimaca nalaze u znatnim financijskim poteškoćama, ne ispunjaju obveze ili krše odredbe o plaćanju kamata ili glavnice, vjerojatnost da će se nad njima pokrenuti stečajni postupak ili druga vrsta financijske restrukturacije te bitni podatci o postojanju mjerljivog smanjenja procijenjenih budućih novčanih tokova, poput promjena u zaostalim plaćanjima ili gospodarski uvjeti koji su u korelaciji s neispunjavanjem obveza.

Umanjenje vrijednosti nepodmirenih zajmova na kraju financijske godine i iskazanih po amortiziranom trošku mjeri se uz predočenje objektivnih dokaza rizika nenaplativosti svih iznosa ili dijela iznosa u skladu s izvornim ugovornim odredbama ili jednakom vrijednosti. Ako postoje objektivni dokazi da je zbog umanjenja vrijednosti nastao gubitak, iznos gubitka utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova. Knjigovodstvena vrijednost imovine smanjuje se kroz račun rezervacija, a iznos gubitka iskazuje se u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima. Prihodi od kamata i dalje se obračunavaju na smanjenu knjigovodstvenu vrijednost temeljenu na efektivnoj kamatnoj stopi imovine. Zajmovi i pripadajuće rezervacije otpisuju se kada nema nikakvih realističnih izgleda za buduću naplatu. Ako se u sljedećoj godini iznos procijenjenih gubitaka zbog umanjenja vrijednosti smanji ili poveća zbog događaja koji je uslijedio nakon što je utvrđeno umanjenje vrijednosti, prethodno utvrđeni gubitak zbog umanjenja vrijednosti smanjuje se ili povećava korekcijom računa za rezervacije.

U okviru Instrumenta za svaku pojedinačnu operaciju provode se  procjene kreditnog rizika i pri tom se ne uzima u obzir skupno umanjenje vrijednosti.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju u okviru Instrumenta procjenjuje se na svaki datum bilance stanja kako bi se utvrdilo postoje li objektivni dokazi umanjenja vrijednosti ulaganja. Objektivni dokazi uključuju i znatno ili dugotrajno padanje poštene vrijednosti ulaganja ispod troška nabave. Kada postoje dokazi o umanjenju vrijednosti, kumulativni gubitak (utvrđen kao razlika između troška nabave i sadašnje poštene vrijednosti umanjene za sve gubitke zbog umanjenja vrijednosti tog ulaganja koji su iskazani u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima) premješta se iz sredstava davatelja i iskazuje u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima. Gubitci od umanjenja vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju ne poništavaju se kroz izvještaj o sveobuhvatnim prihodima; povećanje njihove poštene vrijednosti nakon umanjenja vrijednosti iskazuje se izravno u sredstvima davatelja.

U okviru postupka upravljanja rizikom u Europskoj investicijskoj banci provjera radi utvrđivanja umanjenja vrijednosti financijske imovine provodi se najmanje jednom godišnje. Usklađivanja dobivena provjerom uključuju izravnanje diskonta u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima tijekom vijeka trajanja imovine i sva potrebna usklađivanja u vezi s ponovnom procjenom početnog umanjenja vrijednosti.

2.4.6.       Izvedeni financijski instrumenti

Izvedenice uključuju međuvalutnu razmjenu, međuvalutnu razmjenu kamatnih stopa i valutne terminske ugovore.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklopiti ugovore o razmjeni kako bi omeđio rizik određenih poslova davanja zajmova ili valutne terminske ugovore kako bi omeđio rizik svojih deviznih pozicija izraženih u drugim valutama kojima se aktivno trguje kako bi nadoknadio gubitke ili dobitke nastale zbog fluktuacija deviznih tečajeva.

Instrument ne upotrebljava ni jednu od mogućnosti omeđivanja rizika predviđenih standardom IAS 39. Sve izvedenice mjere se po poštenoj vrijednosti u računu dobiti i gubitaka i iskazuju kao izvedeni financijski instrumenti. Poštena vrijednost utvrđuje se prvenstveno iz modela diskontiranih novčanih tokova, modela za određivanje cijena opcija i ponuđenih cijena trećih osoba.

Izvedenice se knjiže po poštenoj vrijednosti i iskazuju kao imovina kada je njihova poštena vrijednost pozitivna ili kao obveza kada je njihova poštena vrijednost negativna. Promjene poštene vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata iskazuju se u stavki „Neto rezultat financijskog poslovanja”.

Izvedenice se početno priznaju prema datumu trgovanja.

2.4.1 Doprinosi

Doprinosi država članica iskazuju se kao potraživanja u izvještaju o financijskom stanju na datum odluke Vijeća kojom se utvrđuju financijski doprinosi koje države članice trebaju uplatiti u Instrument.

Doprinosi država članica ispunjaju sljedeće uvjete i stoga se razvrstavaju u imovinu:

- prema definiciji iz sporazuma o doprinosima, oni državama članicama daju pravo odlučivanja o načinu korištenja neto imovinom Instrumenta u slučaju likvidacije Instrumenta

- riječ je o vrsti instrumenta koji je podređen svim ostalim vrstama instrumenata

- svi financijski instrumenti unutar jedne vrste instrumenata koja je podređena svim ostalim vrstama instrumenata imaju jednaka obilježja

- taj instrument nema nikakva obilježja zbog kojih bi se trebao razvrstati u obveze i

- ukupni očekivani novčani tokovi koji se mogu pripisati instrumentu tijekom njegova vijeka trajanja uglavnom se temelje na dobitku ili gubitku, promjeni priznate neto imovine ili promjene poštene vrijednosti priznate i nepriznate neto imovine Instrumenta tijekom vijeka trajanja instrumenta.

2.4.7.       Prihod od kamata na zajmove

Kamate na zajmove koji se daju u okviru Instrumenta knjiže se i izvještaju o sveobuhvatnim prihodima („Kamate i slični PRIhodi”) i u izvještaju o financijskom stanju („Zajmovi i potraživanja”) na temelju nastanka poslovnih događaja upotrebom efektivne kamatne stope, tj. stope kojom se procijenjena buduća novčana plaćanja ili primitci tijekom očekivanog vijeka trajanja zajma točno diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost zajma. Nakon što se zbog umanjenja vrijednosti smanji uknjižena vrijednost zajma, prihod od kamata i dalje se iskazuje s pomoću izvorne efektivne kamatne stope koja se primjenjuje na novu knjigovodstvenu vrijednost.

2.4.8.       Subvencije za kamate i tehnička pomoć

U okviru svojeg poslovanja Instrument u ime država članica upravlja subvencijama za kamate i tehničkom pomoći.

Dio doprinosa država članica namijenjen plaćanju subvencija za kamate ne iskazuje se u sredstvima davatelja Instrumenta nego se razvrstava u obveze prema trećim osobama. Instrument obavlja isplate krajnjim korisnicima, a zatim smanjuje iznose obveza prema trećim osobama.

Kada se doprinosi namijenjeni subvencijama za kamate i tehničku pomoć ne dodijele u potpunosti, razvrstavaju se kao doprinos u korist Instrumenta.

2.4.9.       Prihod od kamata na novac i novčane ekvivalente

Prihod od kamata na novac i novčane ekvivalente iskazuje se u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima Instrumenta na temelju nastanka poslovnih događaja.

2.4.10.     Naknade, provizije i dividende

Naknade za pružene usluge tijekom određenog razdoblja iskazuju se kao prihod nakon pružanja tih usluga. Naknade za neiskorištene iznose odgađaju se i iskazuju kao prihod metodom efektivne stope u razdoblju od isplate do vraćanja dotičnog zajma.

Dividende za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju iskazuju se nakon primitka.

2.4.11.     Oporezivanje

Protokolom o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica priloženOM Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije predviđeno je da su imovina, prihodi i ostala imovina institucija Unije oslobođene plaćanja svih izravnih poreza.

3.             Upravljanje rizikom

U ovoj bilješci sadržane su informacije o izloženosti Instrumenta kreditnom i financijskom riziku te o upravljanju kreditnim i financijskim rizikom te njihovoj kontroli, osobito primarnih rizika povezanih s upotrebom financijskih instrumenata. To su sljedeći rizici:

- kreditni rizik – rizik je od gubitka nastao zbog neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane, a nastaje pri svim vrstama kreditne izloženosti, uključujući rizik namire;

- rizik likvidnosti – rizik da će određeni poslovni subjekt imati teškoće u ispunjavanju obveza povezanih s financijskim obvezama koje se podmiruju isplatom u gotovini ili drugom financijskom imovinom;

- tržišni rizik – izloženost bitnim tržišnim varijablama poput kamatnih stopa, deviznih tečajeva i tržišnih cijena dionica.

3.1.               Ustroj upravljanja rizikom

Europska investicijska banka neprestano prilagođava svoje postupke upravljanja rizikom.

Postupkom upravljanja rizikom u EIB-u neovisno se utvrđuju, procjenjuju, prate i bilježe kreditni rizici i rizici povezani s promjenom cijene dionica kojima je Instrument izložen. Prema ustroju kojim se održava razdvajanje dužnosti, upravljanje rizikom neovisno je od operativne jedinice. Glavni direktor za upravljanje rizikom o pitanjima rizika izvještava nadležnog potpredsjednika Europske investicijske banke. Nadležni potpredsjednik redovito se susreće s Revizijskim odborom kako bi razmotrili pitanja povezana s rizikom. On je nadležan i za nadzor izvješćivanja o riziku Upravnom odboru i upravi EIB-a.

3.2.               Kreditni rizik

Kreditni rizik potencijalni je gubitak koji bi mogao nastati zbog neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane, a nastaje pri svim vrstama kreditne izloženosti, uključujući rizik namire.

3.2.1. Politika kreditnog rizika

Pri kreditnoj analizi drugih ugovornih strana – zajmoprimaca, EIB ocjenjuje kreditni rizik kako bi ga kvantificirao i odredio mu cijenu. U okviru Instrumenta razvijena je metodologija unutarnjeg rangiranja (IRM) za poduzeća ili financijske institucije radi određivanja unutarnjeg rangiranja glavnih drugih ugovornih strana – korisnika Instrumenta, tj. zajmoprimaca/jamaca. Metodologija se temelji na sustavu ocjenskih listova prilagođenih svim glavnim vrstama kreditnih drugih ugovornih strana (npr. poduzeća, banke, javna državna tijela itd.). Uzimajući u obzir i najbolje bankarske prakse i načela dogovorena u okviru Međunarodnog sporazuma o kapitalu iz Bazela (Bazel II.), sve druge ugovorne strane koje su bitne za kreditni profil određene transakcije razvrstavaju se u unutarnje kategorije rejtinga metodologijom IRM za određenu vrstu drugih ugovornih strana. Svaka druga ugovorna strana početno se razvrstava u unutarnju kategoriju rejtinga koja odražava dugoročni bonitet druge ugovorne strane u stranoj valuti (ili ekvivalent u lokalnoj valuti, ako je to potrebno) nakon temeljite analize profila kreditnog rizika druge ugovorne strane i konteksta rizika njezine države.

Za kreditnu procjenu financiranja određenog projekta i ostalih strukturiranih poslova ograničenog opsega ne primjenjuje se IRM nego alati za procjenu kreditnog rizika mjerodavni za određeni sektor, koji su uglavnom usredotočeni na dostupnost novčanih tokova i sposobnost servisiranja duga. U te se alate ubrajaju analiza ugovornog okvira projekta, analiza druge ugovorne strane i simulacije novčanih tokova. Slično postupku za poduzeća i financijske institucije, svakom se projektu dodjeljuje unutarnja ocjena rizika i očekivani gubitak.

Svi nedržavni poslovi (ili poslovi za koje država ne jamči ili nisu asimilirani) podliježu posebnim ograničenjima za razinu transakcije i veličine druge ugovorne strane. Najviši nominalni iznos svake transakcije podliježe ograničenju ovisno o očekivanom gubitku transakcije. Ograničenja za druge ugovorne strane primjenjuju se na konsolidiranu izloženost. Ta ograničenja u pravilu odražavaju veličinu vlastitih sredstava druge ugovorne strane kao i njihovo ukupno dugoročno vanjsko financiranje.

Radi smanjivanja kreditnog rizika u okviru Instrumenta upotrebljavaju se sljedeća kreditna poboljšanja:

- vrijednosni papiri povezani s projektom (npr. založno pravo na dionicama, založno pravo na imovini, prijenos prava, založno pravo na računima i/ili

- jamstva koja općenito osigurava sponzor financiranog projekta (npr. jamstva za okončanje projekta, jamstva na prvi poziv).

Osim toga, Instrument se rijetko koristi kreditnim poboljšanjima koja nisu u izravnoj korelaciji s rizikom projekta, poput kolaterala ili bankovnih jamstava.

Instrument se ne koristi nikakvim kreditnim izvedenicama radi smanjivanja kreditnog rizika.

3.2.2. Maksimalna izloženost kreditnom riziku ne uzimajući u obzir kolateral ili druge oblike kreditnog poboljšanja

U sljedećoj tablici prikazana je maksimalna izloženost kreditnom riziku za dijelove izvještaja o financijskom stanju, uključujući izvedenice. Maksimalna izloženost prikazana je u bruto iznosima, prije učinka poboljšanja kredita ostvarenog upotrebom kolaterala.

Maksimalna izloženost (u 000 EUR) || 31.12.2012. || 31.12.2011.

IMOVINA || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 466 568 || 452 279

Izvedeni financijski instrumenti || 115 || 434

Zajmovi i potraživanja || 1 146 280 || 1 033 160

Iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || 87 310

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 99 029 || -

Ostala imovina || 224 || 416

Ukupna imovina || 1 799 526 || 1 573 599

|| ||

IZVANBILANČNE OBVEZE || ||

Nepredviđene obveze || ||

- Neiskorištena jamstva || 20 000 || 20 000

Obveze || ||

- Neisplaćeni zajmovi || 749 044 || 701 092

- Iskorištena jamstva || 6 224 || 7 909

Ukupne izvanbilančne obveze || 775 268 || 729 001

|| ||

Ukupna kreditna izloženost || 2 574 794 || 2 302 600

3.2.3. Kreditni rizik zajmova i potraživanja

3.2.3.1.    Mjerenje kreditnog rizika zajmova i potraživanja

Na sve transakcije davanja zajmova koji se poduzimaju u okviru Instrumenta primjenjuje se sveobuhvatna ocjena rizika i kvantitativna procjena očekivanog gubitka koji se odražavaju u kreditnoj ocjeni („LG”). Ocjene LG utvrđuju se u skladu s općeprihvaćenim kriterijima, a temelje se na kvaliteti zajmoprimca, dospijeću zajma, jamstvu i, gdje je to primjereno, davatelja jamstva.

Sustav kreditnog ocjenjivanja (LG) obuhvaća metodologije, postupke, baze podataka i informacijske sustave kojima se pruža potpora ocjenjivanju kreditnog rizika u poslovima davanja zajmova i kvantitativnoj procjeni očekivanog gubitka. Tim se sustavom sažeto prikazuje velika količina informacija u cilju izrade relativnog rangiranja kreditnih rizika određenog zajma. Ocjene LG odražavaju sadašnju vrijednost procijenjene razine „očekivanog gubitka”, koji je proizvod vjerojatnosti neispunjavanja obveze glavnih dužnika, izloženosti riziku i težine gubitka u slučaju neispunjavanja obveza. Ocjene LG upotrebljavaju se za sljedeće namjene:

- pomoć pri izradi preciznije i kvantitativno utemeljenije ocjene rizika povezanih sa zajmovima

- pomoć pri raspodjeli djelatnosti praćenja

- opis kvalitete portfelja zajma u bilo koje vrijeme

- jedan od ulaznih podataka za odluke o troškovima rizika na temelju očekivanog gubitka.

Na određivanje ocjena LG utječu sljedeći čimbenici:

i. kreditna sposobnost zajmoprimca: Služba za upravljanje rizikom neovisno analizira zajmoprimce i ocjenjuje njihovu kreditnu sposobnost na temelju unutarnjih metodologija i vanjskih podataka. U skladu s odabranim naprednim pristupom u okviru sporazuma Bazel II., Banka je razvila metodologiju unutarnjeg rangiranja (IRM) kojom se određuje unutarnje rangiranje zajmoprimaca i jamaca. Temelji se na sustavu ocjenskih listova namijenjenih određenim vrstama drugih ugovornih strana.

ii. Korelacija neispunjavanja obveza: služi za kvantificiranje vjerojatnosti istovremenog zapadanja u financijske poteškoće zajmoprimca i davatelja jamstva. Što je viša korelacija između vjerojatnosti neispunjavanja obveza zajmoprimca i davatelja jamstva, to je manja vrijednost jamstva i stoga je ocjena LG niža.

iii. Vrijednost jamstvenih instrumenata i jamstava: ocjenjuje se na temelju kombinacije kreditne sposobnosti izdavača i vrste korištenog instrumenta.

iv. Ugovorni okvir: kvalitetan ugovorni okvir povećat će kvalitetu zajma i poboljšati njegovo unutarnje rangiranje.

v. Trajanje zajma: ako su svi drugi uvjeti jednaki, što je trajanje zajma dulje, to je veći rizik da će tijekom trajanja zajma doći do poteškoća u njegovu servisiranju.

Očekivani gubitak zajma izračunava se kombiniranjem pet navedenih elemenata. Ovisno o razini tog gubitka, zajam se razvrstava u jedan od sljedećih razreda LG:

A     Prvorazredni zajmovi: postoje tri potkategorije. Kategorija A se odnosi na državne rizike unutar EU-a, tj. na zajmove odobrene državama članicama ili zajmove za koje države članice u potpunosti, izričito i bezuvjetno jamče, kod kojih se ne očekuju problemi pri otplati te im se dodjeljuje stopa neočekivanog gubitka od 0 %. Kategorija A+ označuje zajmove odobrene subjektima koji nisu države članice (ili koji za te zajmove jamče), za koje se ne očekuje slabljenje kvalitete tijekom njihova trajanja. Kategorija A- uključuje one poslove davanja zajmova za koje postoji određena sumnja u vezi s održavanjem sadašnjeg statusa (npr. zbog dugog roka dospijeća ili visoke volatilnosti buduće cijene inače izvrsnog kolaterala), premda se očekuje da će sve negativne posljedice biti vrlo ograničena opsega.

B      Visokokvalitetni zajmovi: riječ je o klasi imovine u koju banka ima povjerenja, premda u budućnosti nije isključeno manje slabljenje kvalitete. Kategorije B+ i B- upotrebljavaju se za označivanje relativne vjerojatnosti nastanka tog slabljenja.

C      Kvalitetni zajmovi: to su primjerice neosigurani zajmovi solidnim bankama i poduzećima koji se isplaćuju jednokratno po isteku sedmogodišnjeg dospijeća ili u obrocima od datuma isplate zajma uz jednaki rok dospijeća.

D      Ovaj razred rejtinga razdjelnica je između zajmova „prihvatljive kvalitete” i zajmova kod kojih postoje poteškoće. Razdjelnica za rangiranje zajmova preciznije se utvrđuje  poddiobom na D+ i D-. Zajmovi koji su rangirani D- zahtijevaju pojačano praćenje.

E      U ovom razredu ocjenâ LG nalaze se zajmovi profila rizika višeg od opće prihvaćenog profila rizika. Uključuje i zajmove kod kojih su tijekom roka otplate nastale ozbiljne poteškoće i za koje nije moguće isključiti mogućnost gubitka. Zbog toga zajmovi iz ove kategorije podliježu pomnom i strogom praćenju. Podrazredi E+ i E- razlikuje se po intenzitetu posebnog postupka praćenja, pri čemu za poslove rangirane kao E- postoji velika mogućnost da se dug neće moći redovito i pravovremeno servisirati, zbog čega će dug na neki način trebati restrukturirati, što će vjerojatno dovesti do gubitka zbog umanjenja vrijednosti.

F      Kategorija F (eng. Fail, neispunjavanje obveza) označava zajmove s neprihvatljivim rizicima. Zajmovi rangirani F- mogu proizići isključivo iz nezaključenih transakcija kod kojih su nakon potpisivanja nastale nepredviđene, iznimne i dramatične nepovoljne okolnosti. Svi poslovi u kojima Instrument bilježi gubitak glavnice dobivaju ocjenu F i za njih se primjenjuje posebna rezervacija.

Općenito se zajmovi s internom ocjenom D- ili nižom uvrštavaju na popis praćenja. Međutim, ako je izvorno odobren s profilom rizika D- ili slabijim, zajam će biti uvršten na popis praćenja samo ako je zbog važnog kreditnog događaja došlo do daljnjeg slabljenja kreditne ocjene zajma.

U tablici u odjeljku 3.2.3.3. prikana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na temelju prethodno opisanih razreda ocjena.

3.2.3.2.      Raščlamba izloženosti kreditnom riziku pri davanju zajmova

U sljedećoj tablici prikazana je maksimalna izloženost kreditnom riziku za zajmove koji su potpisani i isplaćeni prema vrsti zajmoprimaca uzimajući u obzir jamstva koja su osigurali davatelji jamstava:

Na dan 31.12.2012. (u 000 EUR) || Zajmovi s jamstvom || Ostale vrste kreditnog poboljšanja || Zajmovi bez jamstva || Ukupno

Banke || 12 630 || 136 695 || 207 582 || 356 907

Poduzeća || 20 077 || 78 171 || 478 358 || 576 606

Javne institucije || 30 462 || - || 18 || 30 480

Države || - || 5 819 || 176 468 || 182 287

Ukupno isplaćeni zajmovi || 63 169 || 220 686 || 862 425 || 1 146 280

Potpisani zajmovi koji nisu isplaćeni || 14 091 || 142 963 || 591 990 || 749 044

Na dan 31.12.2011. (u 000 EUR) || Zajmovi s jamstvom || Ostale vrste kreditnog poboljšanja || Zajmovi bez jamstva || Ukupno

Banke || 13 026 || 97 994 || 197 245 || 308 265

Poduzeća || 15 699 || 55 601 || 475 012 || 546 312

Javne institucije || 37 670 || - || - || 37 670

Države || - || 6 214 || 134 699 || 140 913

Ukupno isplaćeni zajmovi || 66 395 || 159 809 || 806 956 || 1 033 160

Potpisani zajmovi koji nisu isplaćeni || 10 434 || 173 484 || 517 174 || 701 092

Događaje povezane sa zajmovima koje daje Instrument i koji utječu na njegove zajmoprimce i davatelje jamstava stalno prati služba OPS B, operativna uprava EIB-a za poslove izvan EU-a. Osobito se u slučaju pada rejtinga i/ili neispunjivanja ugovornih obveza ugovorna prava pojedinačno procjenjuju. Kad god je to potrebno, primjenjuju se mjere za poboljšanje u skladu sa smjernicama za kreditni rizik. Pri obnavljaju bankovnih jamstava dobivenih za zajmove osigurava se pravovremena zamjena jamstava ili poduzimanje potrebnih mjera.

Instrument je u neposrednom odgovoru na kretanja na financijskim tržištima od rujna 2008. pojačao svoje mehanizme praćenja rizika i upravljanja njima. U tom je cilju služba OPS B u travnju 2011. osnovala samostalni odjel za praćenje koji je izravno odgovoran glavnom direktoru, a zadaća mu je praćenje financijskih i ugovornih obveza povezanih sa zajmom. Svrha mu je promicati razmjenu informacija među službama i predlagati postupke za izvješćivanje i operativno upravljanje koji bi se radi brze reakcije po potrebi provodili u vrijeme financijske krize.

3.2.3.3.      Raščlamba kreditne kvalitete po vrsti zajmoprimaca

U sljedećim tablicama prikazana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na dan 31. prosinca 2012. i na dan 31. prosinca 2011. po kreditnim ocjenama zajmova na temelju izloženosti potpisanih zajmova (isplaćenih i neisplaćenih).

Na dan 31.12.2012. (u 000 EUR) || ||  Visoka ocjena ||  Standardna ocjena ||  Najniži prihvatljiv rizik ||  Visoki rizik ||  Bez ocjene ||  Ukupno

|| || A do B- || C || D || D- i niže || ||

Zajmoprimac || Banke || 50 000 || 24 342 || 21 864 || 529 325 || 337 014 || 962 545

Poduzeća || 7 466 || 8 006 || - || 605 672 || - || 621 144

Javne institucije || - || - || - || 70 480 || - || 70 480

Države || - || - || - || 241 155 || - || 241 155

Ukupno || || 57 466 || 32 348 || 21 864 || 1 446 632 || 337 014 || 1 895 324

Na dan 31.12.2011. (u 000 EUR) || ||  Visoka ocjena ||  Standardna ocjena ||  Najniži prihvatljiv rizik ||  Visoki rizik ||  Bez ocjene ||  Ukupno

|| || A do B- || C || D ||  D- i niže || ||

Zajmoprimac || Banke || 50 002 || 9 674 || 39 966 || 356 629 || 351 476 || 807 747

Poduzeća || 3 917 || 5 279 || - || 635 825 || - || 645 021

Javne institucije || - || - || - || 38 761 || - || 38 761

Države || - || - || - || 242 723 || - || 242 723

Ukupno || || 53 919 || 14 953 || 39 966 || 1 273 938 || 351 476 || 1 734 252

3.2.3.4.      Koncentracije rizika zajmova i potraživanja

3.2.3.4.1. Geografska raščlamba

Prema državi zajmoprimca portfelj zajmova Instrumenta može se raščlaniti na sljedeće geografske regije (u 000 EUR):

Država zajmoprimca || 31.12.2012. || 31.12.2011.

Regija AKP || 84 051 || 99 543

Uganda || 140 833 || 117 035

Zapadnoafrička regija || 33 856 || 14 161

Mozambik || 137 745 || 126 666

Mauritanija || 65 670 || 43 427

Etiopija || 81 666 || 84 266

Dominikanska Republika || 67 991 || 66 118

Kenija || 131 566 || 65 611

Kamerun || 72 525 || 60 706

Zambija || 18 772 || 43 294

Kongo (Demokratska Republika) || 28 415 || 8 980

Nigerija || 14 383 || 28 691

Pacifička regija || 17 767 || 20 603

Srednjoafrička regija || 10 431 || 12 109

Jamajka || 71 027 || 59 317

Madagaskar || - || 1 253

Mauricijus || 11 302 || 12 732

Gana || 5 642 || 7 812

Angola || 10 009 || 13 598

Trinidad i Tobago || 1 483 || 1 002

Burkina Faso || 10 727 || 12 588

Malavi || 4 950 || 5 833

Nova Kaledonija || 4 198 || 4 673

Ruanda || 9 641 || 11 197

Niger || 4 146 || 3 950

Francuska Polinezija || 2 631 || 3 131

Bocvana || - || -

Senegal || 5 837 || 10 329

Lesoto || 3 827 || 3 902

Vanuatu || 3 639 || 3 917

Belize || 13 || 103

Grenada || 2 477 || 2 698

Gabon || 1 011 || 1 509

Togo || 52 644 || 53 224

Kabo Verde || 27 073 || 28 405

Džibuti || 762 || 777

Haiti || 4 654 || -

Sveta Lucija || 2 916 || -

Ukupno || 1 146 280 || 1 033 160

3.2.3.4.2 Raščlamba prema industrijskim sektorima

U sljedećoj tablici portfelj zajmova Instrumenta raščlanjen je prema industrijskom sektoru zajmoprimca. Zajmovi koji su prije isplate konačnom korisniku prvo isplaćeni financijskom posredniku prikazani su u okviru globalnih zajmova (u 000 EUR):

Industrijski sektor zajmoprimca || 31.12.2012. || 31.12.2011.

Globalni zajmovi i ugovori o zastupanju || 252 662 || 218 912

Zračni prijevoznici i proizvodnja zrakoplova || 13 || 103

Zračne luke i sustavi upravljanja zračnim prometom || 30 480 || 31 052

Osnovne sirovine i rudarstvo || 168 911 || 135 573

Kemikalije, plastika i lijekovi || - || 20 400

Pitka voda, obrada otpadnih voda || 38 697 || 33 247

Električna energija, ugljen i ostalo || 409 090 || 358 745

Prehrambeni lanac || - || 1 244

Investicijska roba/trajni proizvodi za široku potrošnju || 3 827 || 3 902

Pomorski prijevoz i ostalo || 5 819 || 6 214

Obrada materijala, građevinarstvo || 24 154 || 29 025

Papirna industrija || 4 747 || 4 840

Ceste i autoceste || 73 921 || 62 856

Telekomunikacije || 18 427 || 24 963

Tercijarni sektor i ostalo || 115 532 || 102 084

Ukupno || 1 146 280 || 1 033 160

3.2.3.1 Zaostatci pri otplati zajmova

Iznosi zaostataka utvrđuju se, prate i bilježe u skladu s postupcima pod nazivom „Smjernice za praćenje zakašnjelih plaćanja”.

Iznose zaostataka prati i o njima izvještava uglavnom odjel za zakašnjela plaćanja („LPU”) EIB-ove Uprave za upravljanje transakcijama i njihovo restrukturiranje. LPU izrađuje mjesečno izvješće o neplaćenim tranšama zajmova Instrumenta, koje sadržava i tablicu u kojoj se od mjeseca do mjeseca uspoređuju zaostatci dulji od osam dana. U mjesečnom izvješću podrobno se navode već poduzete mjere ili mjere koje će se poduzeti, po državama, zajmovima i tranšama.

Mjesečno se izrađuje i izvješće o zajmovima kojima je dospijeće isteklo za najmanje 90 dana te se šalje Europskoj komisiji. Dvaput godišnje Upravnom odboru EIB-a dostavlja se tablica s rekapitulacijom zaostataka u otplati zajmova kojima je dospijeće isteklo za najmanje 30 dana i za više od 90 dana te izvješće s usporednim podatcima o godišnjem i polugodišnjem kretanju zaostataka.

Zaostatci pri otplati dotičnih zajmova mogu se raščlaniti na sljedeći način (in 000 EUR):

|| Bilješke || Zajmovi i potraživanja 31.12.2012. || Zajmovi i potraživanja 31.12.2011.

Knjigovodstvena vrijednost || || 1 146 280 || 1 033 160

|| || ||

Umanjenje vrijednosti pojedinačne imovine || || ||

Bruto iznos || || 110 767 || 112 662

Rezervacije za umanjenje vrijednosti || 7 || -45 144 || -48 816

Knjigovodstvena vrijednost pojedinačno umanjena || || 65 623 || 63 846

|| || ||

Ukupno umanjeni || || ||

Bruto iznos || || - || -

Rezervacije za umanjenje vrijednosti || || - || -

Knjigovodstvena vrijednost pojedinačno umanjena || || - || -

|| || ||

Dospjeli zajmovi kojima vrijednost nije umanjena || || ||

|| || ||

Dospjeli zajmovi obuhvaćaju || || ||

30 – 60 dana || || 12 ||  8

60 – 90 dana || || - ||  472

90 – 180 dana || || - ||  13

Više od 180 dana || || - ||  33

Knjigovodstvena vrijednost dospjelih zajmova kojima vrijednost nije umanjena || || 12 ||  526

|| || ||

Knjigovodstvena vrijednost zajmova koju su nedospjeli i vrijednost im nije umanjena || || 1 080 645 || 968 788

|| || ||

Ukupna knjigovodstvena vrijednost zajmova i potraživanja || || 1 146 280 || 1 033 160

|| || || ||

3.2.4. Kreditni rizik za novac i novčane ekvivalente

Dostupna sredstva ulažu se u skladu s planom Instrumenta za isplatu ugovorenih obveza. Na dan 31.12.2012. ulaganja su obuhvaćala samo bankovne depozite i ostale kratkoročne financijske instrumente. Ulaganja u srednjoročne i dugoročne obveznice također mogu biti prihvatljiva, u skladu s ulagačkim smjernicama i ovisno o zahtjevima za likvidnost.

Najniži je traženi kratkoročni rejting za ovlaštene banke ili izdavače P-1/A-1/F1 (Moody’s, S&P, Fitch). Ako se ocjene najmanje dviju agencija za procjenu kreditnog rejtinga razlikuju, u obzir se uzima niža ocjena. Najviši odobreni limit za pojedinačnu odobrenu banku ili izdavača trenutačno iznosi 50 000 000 EUR (pedeset milijuna EUR).

Depoziti se izvršavaju kod ovlaštenih subjekata s najduljim dospijećem od tri mjeseca od datuma trgovanja sve do limita kreditne izloženosti.

Na dan 31. prosinca 2012. i na dan 31. prosinca 2011. svi bankovni depoziti i kratkoročni komercijalni papiri u posjedu Instrumenta imali su najniži rejting P-1 na dan namire u skladu s ocjenom agencije Moody’s. Rejting P-2 na dan 31. prosinca 2011. posljedica je snižavanja rejtinga jedne druge ugovorne strane na dan 21. prosinca 2011.

U sljedećoj tablici prikazano je stanje bankovnih depozita uključujući obračunane kamate (u 000 EUR):

        Najniži kratkoročni rejting (ocjena agencije Moody's) ||      Najniži dugoročni      rejting      (Ocjena agencije Moody's) || 31.12.2012. || 31.12.2011.

P-1 ||      Aa1 || 43 400 || 10 % || - || -

P-1 ||      Aa2 || - || - || 28 622 || 6 %

P-1 ||      Aa3 || 130 901 || 29 % || 105 547 || 24 %

P-1 ||      A1 || 83 500 || 18 % || 117 603 || 26 %

P-1 ||      A2 || 198 179 || 43 % || 179 938 || 40 %

P- 2 ||      A3 || - || - || 17 441 || 4 %

Ukupno ||      || 455 980 || 100 % || 449 151 || 100 %

3.2.5. Kreditni rizik izvedenica

3.2.5.1.      Politika kreditnog rizika za izvedenice

Kreditni rizik povezan s izvedenicama iskazuje se kao gubitak koji bi nastao za određenu ugovornu stranku kada njezina druge ugovorne strana ne bi mogla ispuniti svoje ugovorne obveze. Kreditni rizik povezan s izvedenicama ovisni o mnogim čimbenicima (poput kamatne stope i deviznog tečaja) i općenito odgovara tek malom dijelu njihove nominalne vrijednosti.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklopiti ugovore o razmjeni kako bi omeđio rizik određenih poslova davanja zajmova ili valutne terminske ugovore kako bi omeđio rizik svojih deviznih pozicija izraženih u drugim valutama kojima se aktivno trguje. Sve ugovore o razmjeni izvršava Europska investicijska banka s vanjskom druge ugovorne stranom. Uvjeti ugovora o razmjeni utvrđeni su istim standardiziranim ugovorima o razmjeni (Master Swap Agreements) i sporazumima o osiguranju od rizika (Credit Support Annexes) koje potpisuju Europska investicijska banka i njezine vanjske druge ugovorne strane.

3.2.5.2.      Mjerenje kreditnog rizika izvedenica

Na sve ugovore o razmjeni koje izvršava Europska investicijska banka, a odnose se na Instrument, primjenjuje se isti ugovorni okvir i metodologije kao i za izvedenice koje Europska investicijska banka ugovara za vlastite potrebe. Europska investicijska banka utvrđuje prihvatljivost drugih ugovornih strana u ugovorima o razmjeni na temelju jednakih uvjeta prihvatljivosti koje primjenjuje na svoje opće poslovanje u vezi s ugovorima o razmjeni.

Europska investicijska banka mjeri izloženosti kreditnom riziku u vezi s transakcijama koje uključuju razmjenu i izvedenice primjenom pristupa neto tržišne izloženosti (Net Market Exposure – NME) i potencijalne buduće izloženosti (Potential Future Exposure – PFE) pri izvješćivanju i praćenju ograničenja. NME i PFE uključuju u cijelosti izvedenice koje se odnose na Ulagački instrument.

U sljedećoj tablici prikazana su dospijeća ugovora o razmjeni (uključujući međuvalutnu razmjenu, međuvalutnu razmjenu kamatnih stopa, ali ne i kratkoročne valutne razmjene) s dodatnom raščlambom prema nominalnoj i poštenoj vrijednosti:

Ugovori o razmjeni na dan 31.12.2012. || kraći od || 1 godina || 5 godina || dulji od || Ukupno 2012.

(u 000 EUR) || 1 godine || do 5 godina || do 10 godina || 10 godina ||

Nominalna vrijednost || 1 480 || 9 833 || 15 253 || - || 26 566

Poštena vrijednost (tj. neto diskontirana vrijednost) || 71 || -528 || -3 529 || - || -3 986

Ugovori o razmjeni na dan 31.12.2011. || kraći od || 1 godina || 5 godina || dulji od || Ukupno 2011.

(u 000 EUR) || 1 godine || do 5 godina || do 10 godina || 10 godina ||

Nominalna vrijednost || 7 042 || 43 593 || 16 899 || - || 67 534

Poštena vrijednost (tj. neto diskontirana vrijednost) || -674 || -1 331 || -3 869 || - || -5 874

Instrument sklapa kratkoročne ugovore o valutnoj razmjeni kako bi omeđio rizik od promjene tečaja pri isplati zajmova u valutama različitima od eura. Dospijeće kratkoročnih ugovora o valutnoj razmjeni iznosi najviše tri mjeseca i ti se ugovori redovito obnavljaju. Nominalna vrijednost kratkoročnih ugovora o valutnoj razmjeni iznosila je 652 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2012. u odnosu na 585 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2011. Poštena vrijednost kratkoročnih ugovora o valutnoj razmjeni iznosila je -2,9 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2012. u odnosu na -6,4 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2011.

Instrument sklapa ugovore o razmjeni kamatnih stopa kako bi omeđio kamatni rizik za isplaćene zajmove. Na dan 31. prosinca 2012. postoji jedan nepodmiren ugovor o zamjeni kamatnih stopa nominalne vrijednosti 19,6 milijuna EUR (2011.: ništa) i poštene vrijednosti 0,03 milijuna EUR (2011.: ništa).

3.2.6. Kreditni rizik financijske imovine koja se drži do dospijeća

U sljedećoj tablici prikazano je stanje portfelja financijske imovine koja se drži do dospijeća koji se u cijelosti sastoji od pozicija u obveznicama s preostalim dospijećem kraćim od tri mjeseca.

Najniži kratkoročni rejting (ocjena agencije Moody's) ||      Najniži dugoročni      rejting      (ocjena agencije Moody's) || 31.12.2012. || 31.12.2011.

P-2 ||      Baa2 || 50 143 || 51 % || - || -

P-3 ||      Baa3 || 48 886 || 49 % || - || -

Ukupno ||      || 99 029 || 100 % || - || -

3.3.               Rizik likvidnosti

3.3.1.           Upravljanje rizikom likvidnosti

Rizik likvidnosti predstavlja rizik da će neki poslovni subjekt imati teškoće u ispunjavanju obveza povezanih s financijskim obvezama koje se podmiruju isplatom u gotovini ili drugom financijskom imovinom.

UI se prvenstveno financira godišnjim doprinosima država članica (sredstva Devetog i Desetog ERF-a), a zatim priljevima koji proizlaze iz njegova poslovanja. Uzimajući u obzir predviđanja EIB-a o upravljanju Instrumentom i njegovom poslovanju, Europska komisija svake godine izrađuje i do 15. listopada Vijeću dostavlja izvješće o obvezama, plaćanjima i godišnjem iznosu poziva za doprinose (uključujući subvencije za kamate) koje treba izvršiti u tekućoj proračunskoj godini i sljedećim proračunskim godinama.

Pri izračunu godišnjih doprinosa država članica analizira se struktura isplate postojećeg kao i planiranog portfelja te se cijele godine prati. Pri korekciji godišnjih zahtjeva za likvidnost u obzir se uzimaju posebni događaji poput ranije otplate, prodaje dionica ili nepodmirivanja obveza. Kako bi dodatno umanjio rizik, Instrument drži pričuvu likvidnosti dovoljnu da u bilo kojem trenutku može pokriti predviđene isplate, o čemu redovito izvješćuje OPS B.

Imovinom u riznici računa otvorenih u ime Instrumenta upravlja Odjel riznice EIB-a u skladu s načelom razdvajanje dužnosti između operativne jedinice i jedinice za potporu. Za operacije namire povezane s ulaganjem te imovine nadležna je služba planiranja i namire operativnog odjela.

Nadalje, u skladu s načelom razdvajanje dužnosti, za odobravanje drugih ugovornih strana i ograničenja za ulaganja riznice te za praćenje tih ograničenja nadležna je Uprava za upravljanje rizikom EIB-a.

3.3.2.           Mjerenje rizika likvidnosti

U tablicama u ovom odjeljku raščlanjene su financijske obveze Instrumenta prema dospijeću na temelju kriterija preostalog vremena između datuma bilance stanja i datuma ugovorenog dospijeća (na temelju kriterija nediskontiranih novčanih tokova).

Instrument ima obveze u obliku neisplaćenih tranši kredita u okviru potpisanih sporazuma o zajmu, neisplaćenih tranši potpisanih upisa kapitala/sporazuma o ulaganju, odobrenih jamstava za zajmove ili namijenjenih subvencija za kamate i tehničke pomoći. Obrazac vremena isplate podložan je velikom stupnju nesigurnosti. Zajmovi koje daje UI imaju rokove za isplatu. Isplate se međutim obavljaju u rokovima i iznosima koji odražavaju napredak investicijskih projekata i financijskih transakcija u razmjerno nepostojanom poslovnom okruženju. Kapitalna ulaganja dospijevaju u trenutku kada upravitelji fondovima privatnog kapitala izdaju valjane pozive za upis kapitala u skladu s razvojem svojih ulagačkih poslova. Razdoblje povlačenja obično traje 3 godine, uz česta produljenja za jednu ili dvije godine. Neke obveze povezane s isplatom obično se nastavljaju i nakon završetka razdoblja povlačenja sve do potpunog likvidiranja osnovnih ulaganja jer povremeno likvidnost fonda možda neće biti dovoljna za pokrivanje obveza plaćanja u vezi s naknadama ili drugim izdatcima. Jamstva za zajmove ne podliježu posebnim obvezama povezanim s isplatom osim ako korisnik jamstva aktivira jamstvo. Iznos nepodmirenog jamstva smanjuje se prema planu otplate svakog zajma s jamstvom.

Na temelju toga izrađena je sljedeća okvirna raščlamba dospijeća, pri čemu se u svakom pojedinačnom slučaju u obzir uzima razdoblje isplate prema ugovorenim obvezama prema predviđanjima izrađenima u skladu sa standardnim postupcima za planiranje likvidnosti u okviru Instrumenta. Isplate ugovorenih obveza u okviru ugovora o tehničkoj pomoći obično su kratkoročne (kraće od jedne godine). Odrednica „nedefinirano dospijeće” odabrana je za sljedeće slučajeve: obveze na temelju iskorištenih i neiskorištenih jamstava; dodijeljeni, ali neisplaćeni zajmovi kojima je razdoblje isplate prema ugovorenim obvezama isteklo, a očekuje se njegovo produljenje; subvencije za kamate za koje su sredstva od država članica pozvana radi pokrivanja budućih potreba jednokratnom isplatom.

Profil likvidnosti izvedenih financijskih obveza predstavlja ugovorne nediskontirane novčane tokove ugovora o razmjeni uključujući međuvalutnu razmjenu (CCS), međuvalutnu razmjenu kamatnih stopa (CCIRS), kratkoročne ugovora o valutnoj razmjeni i ugovore o zamjeni kamatnih stopa.

Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza ||  3 mjeseca ili kraće || Od 3 mjeseca do 1 godine || Od 1 godine do 5 godina || Dulje od 5 godina || Nedefinirano dospijeće || Bruto nominalni odljev

u 000 EUR na dan 31.12.2012.

Ostalo (izdana jamstva, iskorištena jamstva) || - || - || - || - || 26 224 || 26 224

Odljevi za dodijeljene, ali neisplaćene zajmove || 16 500 || 287 657 || 243 020 || - || 201 867 || 749 044

Odljevi za dodijeljena investicijska sredstva i upis dionica || - || 26 806 || 54 958 || 7 319 || 127 987 || 217 070

Odljevi za dodijeljene subvencije za kamate || 255 || 101 495 || 79 206 || - || 23 599 || 204 555

Odljevi za dodijeljenu tehničku pomoć (TA) || 2 000 || 8 511 || 13 109 || - || - || 23 620

Ukupno || 18 755 || 424 469 || 390 293 || 7 319 || 379 677 || 1 220 513

Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza ||  3 mjeseca ili kraće || Od 3 mjeseca do 1 godine || Od 1 godine do 5 godina || Dulje od 5 godina || Nedefinirano dospijeće || Bruto nominalni odljev

u 000 EUR na dan 31.12.2011.

Ostalo (izdana jamstva, iskorištena jamstva) || - || - || - || - || 27 909 || 27 909

Odljevi za dodijeljene, ali neisplaćene zajmove || 2 295 || 257 127 || 274 573 || 54 000 || 113 097 || 701 092

Odljevi za dodijeljena investicijska sredstva i upis dionica || 2 035 || 38 424 || 38 010 || 7 666 || 178 432 || 264 567

Odljevi za dodijeljene subvencije za kamate || 1 445 || 31 100 || 139 211 || - || 16 211 || 187 967

Odljevi za dodijeljenu tehničku pomoć (TA) || 4 564 || 16 693 || - || - || - || 21 257

Ukupno || 10 339 || 343 344 || 451 794 || 61 666 || 335 649 || 1 202 792

Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza u 000 EUR na dan 31.12.2012. ||  3 mjeseca ili kraće || Od 3 mjeseca do 1 godine || Od 1 godine do 5 godina || Dulje od 5 godina || Bruto nominalni priljev/odljev

CCS i CCIRS – Priljevi || 1 238 || 7 364 || 14 498 || 5 350 || 28 450

CCS i CCIRS – Odljevi || -1 286 || -8 428 || -17 218 || -5 894 || -32 826

Kratkoročni ugovori o valutnoj razmjeni – Priljevi || 649 000 || - || - || - || 649 000

Kratkoročni ugovori o valutnoj razmjeni – Odljevi || -652 451 || - || - || - || -652 451

Ugovori o zamjeni kamatnih stopa – Priljevi || 65 || 511 || 3 274 || 2 117 || 5 967

Ugovori o zamjeni kamatnih stopa – Odljevi || - || -753 || -3 537 || -1 577 || -5 867

Ukupno || -3 434 || -1 306 || -2 983 || -4 || -7 727

|| || || || ||

Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza u 000 EUR na dan 31.12.2011. ||  3 mjeseca ili kraće || Od 3 mjeseca do 1 godine || Od 1 godine do 5 godina || Dulje od 5 godina || Bruto nominalni priljev/odljev

CCS i CCIRS – Priljevi || 9 873 || 14 365 || 19 533 || 7 430 || 51 201

CCS i CCIRS – Odljevi || -10 091 || -17 527 || -24 420 || -9 015 || -61 053

Kratkoročni ugovori o valutnoj razmjeni – Priljevi || 585 000 || - || - || - || 585 000

Kratkoročni ugovori o valutnoj razmjeni – Odljevi || -591 909 || - || - || - || -591 909

Ukupno || -7 127 || -3 162 || -4 887 || -1 585 || -16 761

3.4. Tržišni rizik

Pod tržišnim rizikom smatra se rizik da će promjene tržišnih cijena poput kamatnih stopa, cijena kapitala, deviznih tečajeva i kreditnih marži (koje nisu povezane s promjenama statusa kreditnog rejtinga izdavača) utjecati na prihode subjekta ili vrijednost njegovih udjela financijskih instrumenata.

3.4.1. Kamatni rizik

Kamatni je rizik volatilnost gospodarske vrijednosti ili prihoda koji proizlaze iz pozicija Instrumenta zbog nepovoljnih kretanja tržišnih prinosa ili ročne strukture kamata. Do izloženosti kamatnom riziku dolazi kada postoje razlike pri ponovnom određivanju cijena i razlike u karakteristikama dospijeća razne imovine i obveza.

UI mjeri osjetljivost svojeg portfelja zajmova i s njim povezanih ugovora za omeđivanje rizika na mikro razini u odnosu na kamatni rizik izračunom vrijednosti baznog boda (eng. Basis Point Value, BPV).

Postupkom izračuna BPV-a mjeri se povećanje ili smanjenje neto sadašnje vrijednosti određenog portfelja na temelju povećanja kamatnih stopa za 1 bazni bod (0,01 %) pri određenim razredima ročnosti: „tržište novca – do jedne godine”, „vrlo kratko – 2 do godine”, „kratko – 4 do 6 godina”, „dugo – 12 do 20 godina” ili „vrlo dugo – dulje od 21 godine”.

Instrument za izračun neto sadašnje vrijednosti zajmova koristi krivulju financiranja u eurima (krivulja razmjene kamata u EUR + marža koju za financiranje plaća EIB) za novčane tokove izražene u eurima i stranim valutama osim USD i krivulju financiranja u USD za novčane tokove izražene u USD. Za izračun neto sadašnje vrijednosti ugovora za omeđivanje rizika na mikro razini Instrument se koristi krivuljom razmjene kamata u eurima za novčane tokove izražene u eurima i krivulju financiranja u USD za novčane tokove izražene u USD.

Kao što je prikazano u sljedećoj tablici, neto sadašnja vrijednost portfelja zajmova uključujući ugovore za omeđivanje rizika na mikro razini na dan 31. prosinca 2012. smanjila bi se za 341 000 EUR (na dan 31. prosinca 2011.: smanjenje za 239 000 EUR) ako se kamatne stope istovremeno povećaju za 1 bazni bod.

Vrijednost baznog boda (u 000 EUR) || Tržište novca || Vrlo kratko || Kratko || Srednje || Dugo || Vrlo dugo || Ukupno

Na dan 31.12.2012. || 1 godina || 2 do 3 godine || 4 do 6 godina || 7 do 11 godina || 12 do 20 godina || 21 godina ||

Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za omeđivanje rizika na mikro razini || -25 || -47 || -90 || -117 || -62 || - || -341

Vrijednost baznog boda (u 000 EUR) || Tržište novca || Vrlo kratko || Kratko || Srednje || Dugo || Vrlo dugo || Ukupno

Na dan 31.12.2011. || 1 godina || 2 do 3 godine || 4 do 6 godina || 7 do 11 godina || 12 do 20 godina || 21 godina ||

Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za omeđivanje rizika na mikro razini || -20 || -28 || -60 || -78 || -53 || - || -239

3.4.2. Valutni rizik

Valutni rizik („FX”) rizik je volatilnosti gospodarske vrijednosti ili prihoda koji proizlaze iz pozicija Instrumenta zbog nepovoljnih kretanja deviznih tečajeva.

Instrument je izložen valutnom riziku kad god postoji valutna neusklađenost između njegove imovine i obveza. Valutni rizik uključuje i posljedice neočekivanih i nepovoljnih promjena vrijednosti budućih novčanih tokova prouzročenih valutnim kretanjima.

3.4.2.1 Valutni rizik i imovina u riznici

Imovina u riznici Instrumenta izražena je u eurima ili u USD.

Rizik FX omeđuje se promptnim ili terminskim transakcijama FX, valutnim razmjenama ili međuvalutnim razmjenama. Kada to smatra potrebnim i primjerenim, Odjel riznice EIB-a može, u skladu s politikom Banke, upotrijebiti sve druge instrumente kojima se osigurava zaštita od tržišnih rizika nastalih u okviru financijskih djelatnosti IF-a.

3.4.2.2 Valutni rizik i poslovi koje financira ili za koje jamči UI

Doprinosi država članica Instrumentu Instrumentu Instrumentuisplaćuju se u eurima. Poslovi koje financira ili za koje jamči UI kao i subvencije za kamate mogu biti izraženi u eurima, USD ili nekoj drugoj dopuštenoj valuti.

Izloženost valutnom riziku (u odnosu na referentnu valutu – euro) nastaje uvijek kada se ne omeđi rizik transakcija izraženih u drugim valutama. U nastavku su navedene smjernice Instrumenta za omeđivanje valutnog rizika.

3.4.2.2.1. Omeđivanje rizika poslova izraženih u valutama različitima od eura ili USD

- Rizik zajmova Instrumenta isplaćenih u valutama različitima od EUR i USD omeđuje se međuvalutnim kamatnim ugovorima o razmjeni s jednakim financijskim profilom kao i dotični zajam, uz uvjet da postoji operativno tržište ugovora o razmjeni.

- Za isplate u okviru poslovanja Instrumenta izvršene u valutama različitima od EUR i USD i za koje nije ugovoreno dugoročno omeđivanje rizika Odjel riznice izvršava valutnu transakciju dva radna dana prije isplate. Stopa konverzije koja se primjenjuje na poslove Instrumenta odgovara tržišnom deviznom tečaju koju dobiva Odjel riznice. Slično tome, za povrate primljene u valutama različitima od eura i USD, Odjel riznice po potrebi obavlja valutne poslove radi konverzije primljenih valuta.

- Neiskorištena jamstva ne podliježu omeđivanu valutnog rizika. Za jamstva koja se unovčuju u valutama različitima od eura i USD potrebno je omeđiti rizike.

- Poslovi u valutama različitima od EUR i USD za koje odjel riznice ne može izvršiti poslove osiguranja od valutnog rizika ostaju neosigurani. U tu skupinu pripadaju i (sintetički) poslovi izraženi u lokalnoj valuti koji se namiruju u eurima ili u USD. Instrument ostaje izložen valutnom riziku koji pri tom nastane.

3.4.2.2.2. Omeđivanje rizika poslova izraženih u USD

- Ukupan nepodmireni iznos svih poslova Instrumenta (osim neiskorištenih jamstava) izraženih u USD mora se zaštiti od rizika valutnim ugovorima o razmjeni između USD/EUR koji se redovito obnavljaju. Na početku svakog razdoblja na temelju planiranih ili očekivanih priljeva/isplata procjenjuju se novčani tokovi koji se u sljedećem razdoblju trebaju primiti ili isplatiti u USD. Zatim se dospjeli poslovi valutne razmjene obnavljaju, a njihov se iznos korigira kako bi pokrio bar predviđene potrebe za likvidnosti u USD u sljedećem razdoblju.

- Na temelju računovodstvenih dokumenata povremeno se izračunava iznos ukupne izloženosti u USD kako bi se po potrebi prilagodilo omeđivanje sljedeće obnove poslova valutne razmjene.

- Ako to Odjel riznice smatra primjerenim za potrebe poslovanja, određeni zajmovi u USD mogu se omeđiti i ugovorima o međuvalutnoj razmjeni.

- Neočekivani manjkovi likvidnosti u USD nastali tijekom razdoblja predviđenog za obnavljanje pokrivaju se ad hoc valutnim ugovorima o razmjeni, a viškovi likvidnosti se ulažu u imovinu u riznici ili razmjenjuju u eure.

- Ukupan iznos nepodmirenih i neomeđenih transakcija u USD (u nominalnoj vrijednosti) nikada ne smije prijeći 5 000 000 USD (pet milijuna USD). Ta se gornja granica usklađuje jednom godišnje. Ako se ta granica prijeđe, Odjel riznice će valutnim poslom sniziti izloženost ispod gornje granice.

3.4.2.3 Pozicija u stranim valutama

U sljedećim tablicama prikazane su pozicije Instrumenta u stranim valutama (u 000 EUR):

Na dan 31.12.2012. || EUR || USD || KES || Valute država AKP-a / PZP-ova || Ukupno

|| || || || ||

IMOVINA || || || || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 424 647 || 41 921 || - || - || 466 568

Izvedeni financijski instrumenti || 1 064 || -949 || - || - || 115

Zajmovi i potraživanja || 513 231 || 508 412 || 60 348 || 64 289 || 1 146 280

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 66 509 || 259 694 || - || 6 798 || 333 001

Iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || - || - || - || 87 310

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 99 029 || - || - || - || 99 029

Ostala imovina || - || - || - || 224 || 224

Ukupna imovina || 1 191 790 || 809 078 || 60 348 || 71 311 || 2 132 527

|| || || || ||

OBVEZE I SREDSTVA DAVATELJA || || || || ||

Obveze || || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || -675 814 || 682 849 || - || - || 7 035

Odgođeni prihodi || 37 560 || 248 || - || - || 37 808

Obveze prema trećim osobama || 312 040 || 46 || - || - || 312 086

Ostale obveze || 905 || 19 || 14 || 215 || 1 153

Ukupne obveze || -325 309 || 683 162 || 14 || 215 || 358 082

Sredstva davatelja || || || || ||

Pozvani doprinosi država članica || 1 561 309 || - || - || - || 1 561 309

Rezerva poštene vrijednosti || 5 366 || 59 144 || - || 3 924 || 68 434

Zadržana dobit || 144 702 || - || - || - || 144 702

Ukupna sredstva davatelja || 1 711 377 || 59 144 || - || 3 924 || 1 774 445

Ukupne obveze i sredstva davatelja || 1 386 068 || 742 306 || 14 || 4 139 || 2 132 527

Valutna pozicija na dan 31.12.2012. || -194 278 || 66 772 || 60 334 || 67 172 || -

|| || || || ||

Na dan 31.12.2012.: || || || || ||

OBVEZE || || || || ||

Neisplaćeni zajmovi i financijska imovina raspoloživa za prodaju || 794 475 || 171 639 || - || - || 966 114

Iskorištena jamstva || - || - || - || 6 224 || 6 224

Subvencije za kamate i tehnička pomoć || 204 555 || - || - || - || 204 555

|| || || || ||

NEPREDVIĐENE OBVEZE || || || || ||

Neiskorištena jamstva || 20 000 || - || - || - || 20 000

Na dan 31.12.2011. || EUR || USD || CAD || Valute država AKP-a / PZP-a || Ukupno

|| || || || ||

IMOVINA || || || || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 416 384 || 35 895 || - || - || 452 279

Izvedeni financijski instrumenti || 13 419 || -12 985 || - || - || 434

Zajmovi i potraživanja || 477 340 || 501 923 || - || 53 897 || 1 033 160

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 54 287 || 186 525 || 4 303 || 6 545 || 251 660

Iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || - || - || - || 87 310

Ostala imovina || 50 || - || - || 366 || 416

Ukupna imovina || 1 048 790 || 711 358 || 4 303 || 60 808 || 1 825 259

|| || || || ||

OBVEZE I SREDSTVA DAVATELJA || || || || ||

Obveze || || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || -641 758 || 654 460 || - || - || 12 702

Odgođeni prihodi || 32 689 || 314 || - || - || 33 003

Obveze prema trećim osobama || 329 598 || 62 || - || - || 329 660

Ostale obveze || 691 || 19 || - || 403 || 1 113

Ukupne obveze || -278 780 || 654 855 || - || 403 || 376 478

Sredstva davatelja || || || || ||

Pozvani doprinosi država članica || 1 281 309 || - || - || - || 1 281 309

Rezerva fer vrijednosti || 41 750 || - || - || - || 41 750

Zadržana dobit || 125 722 || - || - || - || 125 722

Ukupna sredstva davatelja || 1 448 781 || - || - || - || 1 448 781

Ukupne obveze i sredstva davatelja || 1 170 001 || 654 855 || - || 403 || 1 825 259

Valutna pozicija na dan 31.12.2011. || -121 211 || 56 503 || 4 303 || 60 405 || -

|| || || || ||

Na dan 31.12.2011. || || || || ||

OBVEZE || || || || ||

Neisplaćeni zajmovi i financijska imovina raspoloživa za prodaju || 761 319 || 204 340 || - || - || 965 659

Iskorištena jamstva || - || - || - || 7 909 || 7 909

Subvencije za kamate i tehnička pomoć || 209 223 || || - || - || 209 223

NEPREDVIĐENE OBVEZE || || || || ||

Neiskorištena jamstva || 20 000 || - || - || - || 20 000

3.4.2.4 Analiza osjetljivosti na promjenu deviznih tečajeva (u 000 EUR)

Na datum izvještavanja najveća neto valutna izloženost jest neto izloženost u USD. Na dan 31. prosinca 2012. promjena stope konverzije u USD od +/- 10 % rezultirala bi promjenom sredstava davatelja od 6 682 EUR, odnosno -6 682 EUR (na dan 31. prosinca 2011.: 5 650 EUR, odnosno -5 650 EUR).

3.4.2.5 Stope konverzije

Za izradu bilance stanja na dan 31. prosinca 2012., odnosno na dan 31. prosinca 2011. primijenjene su sljedeće stope konverzije:

|| 31. prosinca 2012. || 31. prosinca 2011.

Valute izvan EU-a || ||

Dominikanski peso (DOP) || 53.1220 || 49.8498

Fidžijski dolar (FJD) || 2.3417 || 2.3630

Haićanski gourde (HTG) || 55.7265 || 52.1645

Kenijski šiling (KES) || 113.68 || 109.53

Mauritanska ouguiya (MRO) || 393.99 || 372.52

Mauricijska rupija (MUR) || 40.19 || 37.43

Ruandski franak (RWF) || 811.83 || 771.76

Ugandski šiling (UGX) || 3 549 || 3 205

Američki dolar (USD) || 1.3194 || 1.2939

CFA franak (XAF/XOF) || 655.957 || 655.957

Južnoafrički rand (ZAR) || 11.1727 || 10.4830

3.4.3. Rizik povezan s promjenom cijene dionica (u 000 EUR)

Rizik povezan s promjenom cijene dionica rizik je smanjenja poštene vrijednosti dionica kao posljedica promjena burzovnih indeksa i vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja.

Izloženost Instrumenta riziku povezanim s promjenom cijene dionica posljedica je ulaganja u poduzetnički kapital, tj. izravnih vlasničkih ulaganja i ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala.

Vlasnička ulaganja podliježu postupku bodovanja. Svako se ulaganje procjenjuje na temelju nekoliko kriterija razvrstanih u tri glavne kategorije: upravljanje, poslovni plan i struktura. Pojedinačna bodovanja zatim se konsolidiraju u jednu sveobuhvatnu ocjenu dotičnog ulaganja u kojoj je sažeta globalna vrijednost tog ulaganja.

Izloženosti riziku povezanom s promjenom cijene dionica podložne su ograničenjima, koja su određena na razini pojedinačnih kriterija i na razini kumuliranih rizika. Vrijednosti gornje granice ovise o kvaliteti vlasničkih ulaganja.

Vrijednost pozicija u vlasničkim instrumentima koji ne kotiraju na burzi nije smjesta dostupna za potrebe stalnog praćenja i kontrole. Za te pozicije najbolji dostupni pokazatelji uključuju cijene izračunane bilo kojom odgovarajućom metodom vrednovanja.

Posljedice za sredstva davatelja u okviru Instrumenta (kao posljedica promjene poštene vrijednosti portfelja vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju) zbog smanjenja burzovnih indeksa dionica i vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja od 10 %, uz sve ostale varijable nepromijenjene, iznosi -33 300 EUR na dan 31. prosinca 2012., odnosno -25 166 EUR na dan 31. prosinca 2011.

4.                   Poštena vrijednost imovine i obveza

U sljedećoj tablici prikazan je usporedba po kategorijama knjigovodstvenih vrijednosti i poštene vrijednosti imovine i obveza Instrumenta koje su iskazane u financijskim izvještajima (u 000 EUR):

|| Knjigovodstvena vrijednost 31.12.2012. || Poštena vrijednost 31.12.2012. || Knjigovodstvena vrijednost 31.12.2011. || Poštena vrijednost 31.12.2011.

Imovina iskazana po poštenoj vrijednosti || || || ||

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 333 001 || 333 001 || 251 660 || 251 660

Izvedeni financijski instrumenti || 115 || 115 || 434 || 434

Ukupno || 333 116 || 333 116 || 252 094 || 252 094

|| || || ||

Imovina iskazana po amortiziranom trošku || || || ||

Novac i novčani ekvivalenti || 466 568 || 466 568 || 452 279 || 452 279

Zajmovi i potraživanja || 1 146 280 || 1 226 409 || 1 033 160 || 1 022 679

Iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || 87 310 || 87 310 || 87 310

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 99 029 || 98 805 || - || -

Ostala imovina || 224 || 224 || 416 || 416

Ukupno || 1 799 411 || 1 879 316 || 1 573 165 || 1 562 684

Ukupna imovina || 2 132 527 || 2 212 432 || 1 825 259 || 1 814 778

|| || || ||

Imovina iskazana po poštenoj vrijednosti || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || 7 035 || 7 035 || 12 702 || 12 702

Ukupno || 7 053 || 7 053 || 12 702 || 12 702

|| || || ||

Imovina iskazana po amortiziranom trošku || || || ||

Odgođeni prihodi || 37 808 || 37 808 || 33 003 || 33 003

Obveze prema trećim osobama || 312 086 || 312 086 || 329 660 || 329 660

Ostale obveze || 1 153 || 1 153 || 1 113 || 1 113

Ukupno || 351 047 || 351 047 || 363 776 || 363 776

Ukupne obveze || 358 082 || 358 082 || 376 478 || 376 478

U nastavku su opisane metodologije i pretpostavke upotrijebljene za određivanje poštene vrijednosti imovine i obveza:

§ Imovina kojoj je poštena vrijednost približno jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti

Smatra se da je knjigovodstvena vrijednost imovine i obveza koji su likvidni ili imaju kratkoročno dospijeće kraće od tri mjeseca približno jednaka njihovoj poštenoj vrijednosti.

§ Imovina i obveze knjiženi po poštenoj vrijednosti

Objavljene kotacije na aktivnom tržištu prvi su izvor za određivanje poštene vrijednosti financijskog instrumenta. Te su vrijednosti rijetko dostupne zbog opsega ulaganja portfelja Instrumenta. Poštena vrijednost instrumenata kojima nije poznata tržišna cijena procjenjuje se metodom vrednovanja ili modelima koji se kad god je to moguće temelje na dostupnim tržišnim podatcima koji vrijede na datum bilance stanja.

U sljedećoj tablici raščlanjena je financijska imovina označena po poštenoj vrijednosti postupkom vrednovanja. Utvrđene su sljedeće razine:

- Razina 1:    objavljene kotacije cijena (neprilagođene) an aktivnim tržištima

- Razina 2:    ostali ulazni podatci osim kotiranih cijena uključenih u razinu 1 koji su dostupni za dotičnu imovinu, izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena)

- Razina 3:    ulazni podatci za imovinu koji se ne temelje na dostupnim tržišnim podatcima (podatci koje nije moguće           utvrditi).

Na dan 31.12.2012. (u 000 EUR) || Razina 1 || Razina 2 || Razina 3 || Ukupno

Financijska imovina || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || - || 115 || - || 115

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 11 001 || - || 322 000 || 333 001

Ukupno || 11 001 || 115 || 322 000 || 333 116

|| || || ||

Financijske obveze || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || - || 7 035 || - || 7 035

Ukupno || - || 7 035 || - || 7 035

Na dan 31.12.2011. (u 000 EUR) || Razina 1 || Razina 2 || Razina 3 || Ukupno

Financijska imovina || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || - || 434 || - || 434

Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 15 214 || - || 236 446 || 251 660

Ukupno || 15 214 || 434 || 236 446 || 252 094

|| || || ||

Financijske obveze || || || ||

Izvedeni financijski instrumenti || - || 12 702 || - || 12 702

Ukupno || - || 12 702 || - || 12 702

Tijekom 2012. Instrument nije izvršio prijenose iz razine 1 u razinu 2 ili iz razine 2 u razinu 1 hijerarhije poštene vrijednosti.

U sljedećim tablicama prikazane su promjene u instrumentima razine 3 za godinu koja je završila 31. prosinca 2012., odnosno 31. prosinca 2011.:

(u 000 EUR) || Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Saldo na dan 1. siječnja 2012. || 236 446

Ukupni dobitak ili gubitak ||

- u računu dobiti i gubitaka || 8 133

- u ostalim sveobuhvatnim prihodima || 15 041

Isplate || 81 981

Povrati || -19 601

Saldo na dan 31. prosinca 2012. || 322 000

(u 000 EUR) || Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Saldo na dan 1. siječnja 2011. || 171 638

Ukupni dobitak ili gubitak ||

- u računu dobiti i gubitaka || -3 206

- u ostalim sveobuhvatnim prihodima || 21 759

Isplate || 67 829

Povrati || -21 574

Saldo na dan 31. prosinca 2011. || 236 446

5.                   Novac i novčani ekvivalenti (u 000 EUR)

Novac i novčani ekvivalenti mogu se razvrstati na sredstva od primljenih i neisplaćenih doprinosa država članica i sredstva iz poslovnih i financijskih djelatnosti Instrumenta.

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Primljeni i neisplaćeni doprinosi država članica || 117 622 || 195 205

Sredstva iz poslovnih i financijskih djelatnosti Instrumenta || 348 946 || 257 074

Ukupno novac i novčani ekvivalenti || 466 568 || 452 279

6.                   Izvedeni financijski instrumenti (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice izvedenih financijskih instrumenata koji su razvrstani kao sredstva namijenjena trgovanju sljedeće:

Na dan 31.12.2012. || Poštena vrijednost || Nominalna vrijednost

Imovina || Obveze

Međuvalutna razmjena || 87 || -102 || 7 062

Međuvalutna razmjena kamatnih stopa || - || -3 971 || 19 504

Razmjena kamatnih stopa || 28 || - || 19 568

Valutni terminski poslovi || - || -2 962 || 652 451

Ukupno izvedeni financijski instrumenti || 115 || -7 035 || 698 585

|| || ||

Na dan 31.12.2011. || Poštena vrijednost || Nominalna vrijednost

Imovina || Obveze

Međuvalutna razmjena ||  434 || -953 || 29 376

Međuvalutna razmjena kamatnih stopa || - || -5 355 || 38 158

Valutni terminski poslovi || - || -6 394 || 585 000

Ukupno izvedeni financijski instrumenti || 434 || -12 702 || 652 534

7.         Zajmovi i potraživanja (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice zajmova i potraživanja sljedeće:

|| Globalni zajmovi (*) || Nadređeni zajmovi || Podređeni zajmovi || Ukupno

Nominalna vrijednost na dan 1.1.2012. || 225 365 || 716 350 || 128 679 || 1 070 394

Isplate || 79 015 || 154 003 || - || 233 018

Otpisi || -947 || -1 206 || - || -2 153

Povrati || -39 967 || -71 368 || -4 145 || -115 480

Kapitalizirane kamate || - || -117 || 9 739 || 9 622

Tečajne razlike || -8 780 || -7 692 || -493 || -16 965

Nominalna vrijednost na dan 31.12.2012. || 254 686 || 789 970 || 133 780 || 1 178 436

|| || || ||

Umanjenje vrijednosti na dan 1.1.2012. || -7 609 || -16 372 || -24 835 || -48 816

Umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima || -835 || -292 || - || -1 127

Umanjenje vrijednosti otpisa || 947 || 1 206 || - || 2 153

Poništenje umanjenja vrijednosti || 910 || 814 || - || 1 724

Tečajne razlike || 93 || 348 || 480 || 921

Umanjenje vrijednosti na dan 31.12.2012. || -6 494 || -14 296 || -24 355 || -45 145

|| || || ||

Amortizirani trošak || -1 641 || -3 984 || -82 || -5 707

Obračunane kamate || 5 246 || 9 244 || 4 206 || 18 696

Zajmovi i potraživanja na dan 31.12.2012. || 251 797 || 780 934 || 113 549 || 1 146 280

|| || || || ||

(*) uključujući ugovore o zastupanju

|| Globalni zajmovi (*) || Nadređeni zajmovi || Podređeni zajmovi || Ukupno

Nominalna vrijednost na dan 1.1.2011. || 246 500 || 542 322 || 123 910 || 912 732

Isplate || 25 689 || 211 351 || 0 || 237 040

Otpisi ||  0 ||  0 || -2 000 || -2 000

Povrati || -48 554 || -51 712 || -4 144 || -104 410

Kapitalizirane kamate || 0 || 459 || 10 053 || 10 512

Tečajne razlike || 1 730 || 13 930 ||  860 || 16 520

Nominalna vrijednost na dan 31.12.2011. || 225 365 || 716 350 || 128 679 || 1 070 394

|| || || ||

Umanjenje vrijednosti na dan 1.1.2011. || -15 006 || -18 056 || -44 023 || -77 085

Umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima || -1 746 || -1 514 || -773 || -4 033

Umanjenje vrijednosti otpisa ||  0 ||  0 || 2 000 || 2 000

Poništenje umanjenja vrijednosti || 9499 || 3263 || 18 723 || 31 485

Tečajne razlike || - 356 || - 65 || - 762 || -1 183

Umanjenje vrijednosti na dan 31.12.2011. || -7 609 || -16 372 || -24 835 || -48 816

|| || || ||

Amortizirani trošak || -1 700 || -3 428 || - 99 || -5 227

Obračunane kamate || 3 498 || 9 499 || 3 812 || 16 809

Zajmovi i potraživanja na dan 31.12.2011. || 219 554 || 706 049 || 107 557 || 1 033 160

|| || || || ||

(*) uključujući ugovore o zastupanju

8.         Financijska imovina raspoloživa za prodaju (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice financijske imovine raspoložive za prodaju sljedeće:

|| Fondovi poduzetničkog kapitala || Izravna vlasnička ulaganja || Ukupno

Troškovi na dan 1.1.2012. || 182 692 || 36 565 || 219 257

Isplate || 56 007 || 25 974 || 81 981

Povrati / prodaja || -19 570 || -31 || -19 601

Tečajne razlike na povrate / prodaju || 1 581 || -678 || 903

Troškovi na dan 31.12.2012. || 220 710 || 61 830 || 282 540

|| || ||

Neostvarena dobit ili gubitak na dan 1.1.2012. || 29 781 || 11 969 || 41 750

Neto promjena neostvarene dobiti ili gubitka || 29 540 || -2 856 || 26 684

Neostvarena dobit ili gubitak na dan 31.12.2012. || 59 321 || 9 113 || 68 434

|| || ||

Umanjenje vrijednosti na dan 1.1.2012. || -6 887 || -2 460 || -9 347

Umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima tijekom godine || -7 976 || -951 || -8 927

Tečajne razlike na umanjenje vrijednosti || 133 || 168 || 301

Umanjenje vrijednosti na dan 31.12.2012. || -14 730 || -3 243 || -17 973

|| || ||

Financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31.12.2012. || 265 301 || 67 700 || 333 001

|| Fondovi poduzetničkog kapitala || Izravna vlasnička ulaganja || Ukupno

Troškovi na dan 1.1.2011. || 142 932 || 33 350 || 176 282

Isplate || 59 579 || 8 250 || 67 829

Povrati / prodaja || -20 236 || -4 735 || -24 971

Tečajne razlike na povrate / prodaju || 417 || -300 || 117

Troškovi na dan 31.12.2011. || 182 692 || 36 565 || 219 257

|| || ||

Neostvarena dobit ili gubitak na dan 1.1.2011. || 11 335 || 13 235 || 24 570

Neto promjena neostvarene dobiti ili gubitka || 18 446 || -1 266 || 17 180

Neostvarena dobit ili gubitak na dan 31.12.2011. || 29 781 || 11 969 || 41 750

|| || ||

Umanjenje vrijednosti na dan 1.1.2011. || -2 || -6 022 || -6 024

Umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima tijekom godine || - 6 888 || - || -6 888

Upotreba umanjenja vrijednosti iskazanog u izvještaju o sveobuhvatnim prihodima tijekom godine || 2 || 3 714 || 3 716

Tečajne razlike na umanjenje vrijednosti || 1 || -152 || -151

Umanjenje vrijednosti na dan 31.12.2011. || -6 887 || -2 460 || -9 347

|| || ||

Financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31.12.2011. || 205 586 || 46 074 || 251 660

9.                   Iznosi potraživanja od davatelja (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice iznosa potraživanja od davatelja sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Pozvani doprinosi država članica koji još nisu plaćeni || 87 310 || 87 310

Ukupno iznosi potraživanja od davatelja || 87 310 || 87 310

10.                 Financijska imovina koja se drži do dospijeća (u 000 EUR)

Portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća sastoji se od kotiranih obveznica s preostalim dospijećem kraćim od tri mjeseca na dan izvještavanja. U sljedećoj tablici prikazana su gibanja portfelja financijske imovine koja se drži do dospijeća:

Saldo na dan 1.1.2012. || -

Stjecanje || 98 278

Amortizacija premije / diskonta || -210

Promjena u obračunanim kamatama || 961

Saldo na dan 31.12.2012. || 99 029

11.               Ostala imovina (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice ostale imovine sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Potraživanja od EIB-a || 7 || 59

Financijska jamstva || 217 || 357

Potraživanja u vezi s isplatama za tehničku pomoć || 337 || -

Umanjenja vrijednosti potraživanja u vezi s isplatama za tehničku pomoć (Bilješka 20) || -337 || -

Ukupno ostala imovina || 224 || 416

12.               Odgođeni prihodi (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice odgođenih prihoda sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Odgođene subvencije za kamate || 37 387 || 32 744

Odgođene provizije za zajmove i potraživanja || 421 || 259

Ukupno odgođeni prihodi || 37 808 || 33 003

13.               Obveze prema trećim osobama (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice obveza prema trećim osobama sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Neto obveze EIB-u za opće administrativne troškove || 36 202 || 38 011

Ostale obveze prema EIB-u || 8 904 || 219

Neisplaćene subvencije za kamate koje su obveze prema državama članicama || 266 980 || 291 430

Ukupne obveze prema trećim osobama || 312 086 || 329 660

14.               Ostale obveze (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice ostalih obveza sljedeće:

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

Financijska jamstva || 215 || 294

Ostalo || 938 || 819

Ukupne ostale obveze || 1 153 || 1 113

|| ||

15.               Pozvani doprinosi država članica (u 000 EUR)

Države članice || Doprinosi Instrumentu || Doprinosi za subvencije za kamate || Ukupno doprinosi || Pozvani koji još nisu uplaćeni (*)

Austrija || 41 375 || 10 168 || 51 543 || 2 650

Belgija || 61 203 || 15 041 || 76 244 || 3 920

Danska || 33 412 || 8 211 || 41 623 || 2 140

Finska || 23 107 || 5 679 || 28 786 || 1 480

Francuska || 379 399 || 93 237 || 472 636 || 24 300

Njemačka || 364 722 || 89 630 || 454 352 || 23 360

Grčka || 19 516 || 4 796 || 24 312 || 1 250

Irska || 9 680 || 2 379 || 12 059 || 620

Italija || 195 788 || 48 115 || 243 903 || 12 540

Luksemburg || 4 528 || 1 113 || 5 641 || 290

Nizozemska || 81 500 || 20 028 || 101 529 || 5 220

Portugal || 15 145 || 3 722 || 18 867 || 970

Španjolska || 91 180 || 22 407 || 113 588 || 5 840

Švedska || 42 624 || 10 4757 || 53 099 || 2 730

Ujedinjena Kraljevina || 198 130 || 48 690 || 246 820 || -

Ukupno na dan 31.12.2012. || 1 561 309 || 383 691 || 1 945 000 || 87 310

Ukupno na dan 31.12.2011. || 1 281 309 || 383 691 || 1 665 000 || 87 310

(*) Vijeće je 20. studenoga 2012. odredilo iznos financijskih doprinosa koje svaka država članica treba platiti do 21. siječnja 2013.

16.               Nepredviđene obveze i preuzete obveze (u 000 EUR)

|| 31.12.2012. || 31.12.2011.

|| ||

Preuzete obveze || ||

Neisplaćeni zajmovi || 749 044 || 701 092

Neisplaćene preuzete obveze u vezi s financijskom imovinom raspoloživom za prodaju || 217 070 || 264 567

Iskorištena jamstva || 6 224 || 7 909

Subvencije i tehnička pomoć || 228 175 || 209 223

|| ||

Nepredviđene obveze || ||

Neiskorištena jamstva || 20 000 || 20 000

|| ||

Ukupno || 1 220 513 || 1 202 792

17.               Neto kamate i slični prihodi (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice neto kamata i sličnih prihoda sljedeće:

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Novac i novčani ekvivalenti || 1 678 || 5 518

Financijska imovina koja se drži do dospijeća || 36 || -

Zajmovi i potraživanja || 64 060 || 50 800

Subvencije za kamate || 1 729 || 3 243

Ukupno kamate i slični prihodi || 67 503 || 59 561

Glavne su sastavnice kamata i sličnih rashoda sljedeće:

|| Od 01.01.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Izvedeni financijski instrumenti || -1 114 || -940

Ukupno kamate i slični rashodi || - 1 114 || -940

18    Neto prihod od naknada i provizija (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice neto prihoda od naknada i provizija sljedeće:

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Naknade i provizije za zajmove i potraživanja || 1 710 || 1 894

Naknade i provizije za financijska jamstva || 191 || 255

Ostalo || 33 || -

Ukupno prihodi od naknada i provizija || 1 934 || 2 149

Glavne su sastavnice neto rashoda za naknade i provizije sljedeće:

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Provizije plaćene trećim osobama u vezi s financijskom imovinom raspoloživom za prodaju || -292 || -144

Ukupno rashodi od naknada i provizija || -292 || -144

19                    Neto ostvarena dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju (u 000 EUR)

Glavne su sastavnice neto ostvarene dobiti od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju sljedeće:

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Neto prihod od financijske imovine raspoložive za prodaju || 70 || 16 254

Prihodi od dividendi || 975 || 974

Neto ostvarena dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju || 1 045 || 17 228

20.               Umanjenje vrijednosti ostale imovine (u 000 EUR)

Tijekom izvještajnog razdoblja Instrument je izvršio plaćanje za tehničku pomoć u iznosu od 638 EUR koje zbog prijevare druge ugovorne strane nije isplaćeno krajnjem korisniku. Nakon pravnog posredovanja, Instrument je uspio osigurati povrat 301 EUR, a preostali nepodmireni iznos uknjižen je kao potraživanje. Budući da je na datum izvještavanja vjerojatnost da će Instrument ikada osigurati povrat nepodmirenog iznosa niska, nepodmireni iznos od 337 EUR uknjižen je kao umanjenje vrijednosti u sveobuhvatnim prihodima Instrumenta.

21.               Opći administrativni troškovi (u 000 EUR)

Opći administrativni troškovi stvarni su troškovi koje je EIB imao pri upravljanju Instrumentom umanjeni za prihode standardnih naknada za procjene koje EIB obračunava izravno komitentima Instrumenta.

|| Od 1.1.2012. || Od 1.1.2011.

|| do 31.12.2012. || do 31.12.2011.

Stvarni trošak koji je imao EIB || -38 390 || -39 937

Prihod od naknada za procjene koji se obračunavaju izravno komitentima Instrumenta || 2 188 || 1 931

Neto opći administrativni troškovi || -36 202 || -38 006

Nakon stupanja na snagu revidiranog Sporazuma iz Cotonoua 1. srpnja 2008., države članice više ne pokrivaju opće administrativne troškove.

22.               Naknadni događaji

Nakon datuma bilance stanja nije bilo značajnih događaja koje bi trebalo objaviti ili bi zbog njih trebalo prilagoditi financijske izvještaje na dan 31. prosinca 2012.

PRILOG DIJELU 1. – POGLAVLJE 2. (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOJ PROVEDBI): STANJE PO DRŽAVI I PO INSTRUMENTU

Bilješke uz tablice:

· Iznos „0.00” označuje da je odgovarajući iznos između –4 999 EUR i 4 999 EUR. Ako se ne navode iznosi, tada je iznos nula.            Države koje u svim stupcima imaju saldo nula nisu navedene u tablicama.

· Naslov„Sve države AKP-a/Svi PZP-ovi” odnosi se na projekte koji obuhvaćaju brojne države, ali nisu financirani sredstvima za regionalnu suradnju.

· Naslov „Financijski i administrativni troškovi” predstavlja projekte koji se financiraju iz kamata ERF-a ili iz sredstava za administrativne rashode.

[1]              SL L 247 od 9.9.2006.

[2]            Svi iznosi zaokruženi su na milijun eura. Treba napomenuti da se zbog zaokruživanja iznosa zbrojevi nekih financijskih podataka u tablicama nisu jednaki. Iznosi prikazani s 0 predstavljaju iznose manje od 500 000 EUR. Iznosi jednaki nuli prikazani su crticom (–).

[3] Kratkoročne obveze bez obveza povezanih s običnim doprinosima i sufinanciranjem.

[4] ROP (regionalni okvirni program)

[5] NOP (nacionali okvirni program)

[6]            U skladu s člankom 153. Financijske uredbe 10. ERF-a, riznica se iskazuje u bilanci stanja 10. ERF-a. Namjena različitih bankovnih računa opisana je u poglavlju 6., Upravljanje financijskim rizikom.

[7]            Ta bilanca predstavlja iznose dostupne Demokratskoj Republici Kongo u skladu s odredbama Odluke Vijeća 2003/583/EZ. Ta sredstva određena su za posebne namjene i za državu korisnicu.

[8]            SL L 156 od 29.5.1998., str. 3. – 106.

[9]            SL L 247 od 9.9.2006.

[10]         Odluka Vijeća 2011/315/EU od 23. svibnja 2011. o dodjeli sredstava preraspoređenih iz projekata u okviru devetog i prethodnih Europskih razvojnih fondova za razvojnu suradnju u Južnom Sudanu.

[11]          SL L 247 od 9.9.2006.

[12]             Nedodijeljena sredstva iz prethodnih ERF-ova uključuju saldo sredstava sustava Sysmin, a Odlukom Vijeća ministara država AKP-a i EZ-a br. 3/2000 utvrđena su u iznosu od 410,926 milijuna EUR. Odlukom Komisije PE/410/2001 ta se sredstva uključuju u programiranje nacionalnih okvirnih sredstava (dio B) u okviru financijskog protokola uz Sporazum o partnerstvu AKP-a i EZ-a.