8.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 214/46

1.1.1

Kako bi se povećali odgovornost na nacionalnoj razini i demokratski legitimitet, koji predstavljaju ključne točke Europskog semestra, EGSO, svjestan razlika u nacionalnim pristupima, preporučuje viši stupanj uključenja dionika civilnog društva. Stoga daje sljedeće preporuke:

1.1.2

U godišnjem pregledu rasta za 2014. godinu, podržanom priloženim izvješćima (2), Komisija izlaže viziju ekonomske i socijalne politike Europske unije koja naglašava usklađivanje europskih politika i nacionalnog djelovanja. S istim prioritetima kao i prošlih godina, ova analiza otvara Europski semestar.

Ranije započeti postupak nadzora makroekonomije i proračuna nastavlja se razvijati u 2014. i temelji se na tekstovima koje vodi logika usklađenosti discipline, nadzora i sankcija. On je osnovan na mehanizmu upozoravanja, čiji je cilj da upozori na pojavu makroekonomskih neravnoteža, na nacionalnim programima reforme, kao i na posebnim preporukama za pojedine države, koje su sastavljene kroz savjetovanje sa svakom državom članicom. Europski semestar i dalje ostaje blisko povezan sa strategijom Europa 2020. i njezinim brojčanim ciljevima.

1.1.3

Financijska, i zatim gospodarska, kriza, koja i dalje traje u Europi, otkrila je slabosti sustava upravljanja ekonomskom i monetarnom unijom: ti nedostaci se hitno moraju ispraviti kako se ne bi doveo u opasnost i sam opstanak eura. EGSO priznaje važnost napretka koji je postignut u gospodarskom upravljanju, ali ističe nužnu potrebu da se osigura njegov demokratski legitimitet i prihvaćanje na nacionalnoj razini. Mišljenje Odbora 2014. nadovezuje se na mišljenja koja je Odbor već izradio o godišnjem pregledu rasta, i koja su ukratko prikazana u sažetku preporuka u točki 2.1 ovog mišljenja. Ono ih upotpunjuje, ažurira, otvara nove perspektive za 2015. godinu i oslanja se na zaključke brojnih nedavnih mišljenja.

1.1.4

Godišnji pregled rasta za 2014. je prva faza u postupku koji će Upravljački odbor strategije Europa 2020. pratiti tijekom cijele godine, uz sudjelovanje nacionalnih gospodarskih i socijalnih odbora i sličnih institucija koje se bave provođenjem reformi i politika na nacionalnoj razini. Odbor izražava zadovoljstvo time što je uspostavljena jasna veza između proljetnog Trostranog socijalnog samita i postupka Europskog semestra. Uz to, Odbor zahtijeva da se stavovi europskih socijalnih partnera objave u prilogu dokumenata Europskog semestra. Odbor također želi da se u prilogu godišnjem pregledu rasta objavi i izvještaj o stanju napretka strategije Europa 2020. Takav izvještaj je neophodan kako bi se pripremila revizija tijekom provedbe.

1.1.5

U uvjerenju da kriza još nije svladana, EGSO poziva europske institucije i države članice da usklade napore za postizanje modulirane fiskalne konsolidacije s odlučnim i ustrajnim djelovanjem u korist rasta, zaposlenosti i konkurentnosti u svih 28 članica Unije. Odbor poziva iduću Komisiju da provede ambiciozan program ulaganja koji će omogućiti malim i srednjim poduzećima da lakše dođu do financiranja. Europski strukturni i investicijski fondovi trebat će podržati ostvarivanje ciljeva iz strategije Europa 2020. i mogli bi pratiti reforme razrađene u posebnim preporukama po državama članicama. Odbor istovremeno poziva Komisiju da predloži plan za konkretno provođenje paketa mjera za „ulaganje u socijalnu politiku”.

1.2.1

Nadovezujući se na izvješće „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”, (3) EGSO izražava zadovoljstvo postupnim pomakom od „koordinacije” prema dosljednijem gospodarskom upravljanju među državama članicama provođenjem Europskog semestra. Odbor primjećuje da se godišnji pregled rasta prilagođuje novim propisima upravljanja, osobito u eurozoni, po kojima se nacrti proračuna moraju predstaviti sredinom listopada kako bi Komisija mogla preispitati donose li države članice mjere potrebne za postizanje ciljeva dogovorenih na razini EU-a. Nakon toga, proračuni će se zaključivati na nacionalnoj razini. Taj postupak mora u potpunosti poštivati demokratski legitimitet nacionalnih parlamenata, koji jedini imaju pravo promijeniti i usvojiti proračun.

1.2.2

EGSO uzima na znanje djelomičan napredak koji predstavlja dogovor postignut u Europskom vijeću u prosincu 2013. o budućim zajedničkim pravilima o nadzoru i rješavanju problema posrnulih banaka. Odbor utvrđuje da je projekt bankarske unije postavljen na osnovama koje se još moraju razviti budući da još uvijek postoje brojni izazovi koje treba riješiti u bliskoj budućnosti, osobito u pitanjima konsolidacije financijskog sektora i postavljanja rokova za uspostavljanje jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Odbor je vrlo zabrinut zbog rizika koji proizlaze iz nepotpune bankarske unije i upuštanja u međuvladin postupak. (4)

1.2.3

EGSO sa žaljenjem primjećuje smanjenje sredstava u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2014. do 2020. S druge strane, Odbor pozdravlja postojanje sredstava za ulaganja u iznosu većem od 400 milijardi EU koji će se moći brzo mobilizirati za poticanje rasta i zaposlenosti na nacionalnoj i regionalnoj razini kroz europske strukturne i investicijske fondove, kojima će se na taj način podržati ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. Odbor smatra pozitivnim to što su političko odlučivanje i financijski angažman po prvi put povezani jer oni zajedno predstavljaju važan čimbenik podrške rasta.

1.2.4

U ovom godišnjem pregledu rasta, Komisija nastoji stvoriti europski okvir u cilju poticanja rasta u Europi, povezujući gospodarsko upravljanje, višegodišnji financijski okvir i politike, nastojeći time upotpuniti različite aspekte unutarnjeg tržišta i trgovinske politike. Odbor podržava Komisiju u pozivanju država članica da uzmu u obzir taj europski okvir u trenutku definiranja svojih nacionalnih politika. EGSO primjećuje da godišnji pregled rasta sad postavlja rast i konkurentnost među osnovne prioritete i ističe da se konkurentnost mora sagledavati u širem tumačenju termina, uključujući kvalitetu i plasiranje proizvoda i usluga, a ne samo kao konkurentnost cijena.

1.2.5

U cilju očuvanja europskog modela socijalne kohezije, kao što to preporučuje izvješće „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”, i u skladu sa socijalnom horizontalnom klauzulom Ugovora, Odbor poziva Europsko vijeće da se više potrudi dati socijalnu dimenziju ekonomskoj i monetarnoj uniji, i to tako da se u Europski semestar aktivno uključi prikaz pokazatelja socijalnog stanja,  (5) koji imaju jednak utjecaj kao i makroekonomski i proračunski pokazatelji. Uloga socijalne dimenzije mora biti sprječavanje rizika od socijalnih neravnoteža te ona mora biti popraćena mehanizmima stabilizacije, naročito onima poput Jamstva za mlade ili strukturnih fondova namijenjenih, između ostalog, obuci i prekvalifikaciji.

EGSO također poziva da se u svim ovim instrumentima uzme u obzir i dimenzija jednakosti spolova u EU-u.

1.2.6

Teška kriza u Europi i politike koje se provode u borbi protiv problema zaduživanja mogle bi spriječiti postizanje velikog broja ciljeva strategije Europa 2020. EGSO zahtijeva da se inicijativa za mala i srednja poduzeća pokrene bez odgađanja početkom 2014. Odbor pozdravlja novi mandat koji je Europska investicijska banka dala Europskom investicijskom fondu za mala i srednja poduzeća i mikrokredite (4 milijarde eura) i njegovo osnaživanje dodatnim kapitalom.

1.2.7

EGSO naglašava da EU posjeduje mnogobrojne prednosti za izlazak iz ove krize, u odnosu na infrastrukturu, kvalitetu usluga i jedinstveno tržište. Potrebno je iskoristiti sve te prednosti kako bi se ubrzala ekološka tranzicija, inovacije, pristup kreditima za mala i srednja poduzeća te konkurentnost svih poduzeća s mogućnošću trajnog, zelenog i uključivog rasta.

1.3.1

Ovo mišljenje, sastavljeno u vidu zaključaka Europskog vijeća od ožujka 2014., također želi pridonijeti reviziji tijekom provedbe strategije Europa 2020. To je važan projekt buduće Komisije koja će započeti rad pod talijanskim predsjedavanjem. Unija će morati građanima dokazati da ima političku volju i konkretnu viziju produbljenja integracije kako bi se došlo do „bolje Europe”, što u nekim politikama znači „više Europe”. U cilju pripreme revizije tijekom provedbe strategije Europa 2020., preporučuje se da se ona poveže s instrumentima Europskog semestra kako bi se postigla nova ravnoteža između odgovornosti i solidarnosti. Odbor preporuča da se u Europski semestar uključi prikaz ekoloških pokazatelja.

1.3.2

Odbor izražava zadovoljstvo što godišnji pregled rasta za 2014. potiče države članice da se, usprkos teškim proračunskim situacijama, suoče s izazovima 21. stoljeća, te da promiču ulaganja u dugoročne ciljeve, kao što je klima. Europski semestar mora i dalje navoditi među svojim ciljevima, metodama i instrumentima „ozelenjivanje” postojećih industrijskih postupaka u svakom sektoru i ekologizaciju cjelokupnog gospodarstva kako bi se osigurao izlazak iz krize u sklopu održivijeg razvoja. Među svojim prioritetima za rast i konkurentnost u godišnjem pregledu rasta, Komisija navodi promicanje učinkovitog korištenja resursa poboljšanjem gospodarenja otpadom i vodom, recikliranja te energetske učinkovitosti.

U ovoj reviziji bit će potrebno uključiti nove teme i načine rada, kao što su kružna ekonomija, participna i kolaborativna ekonomija, eko dizajn, ekološka učinkovitost, eko mobilnost ili obnova zgrada i održiva urbanizacija, kao uporišta održivog razvoja.

1.3.3

Nova europska strategija morat će uzeti kao polaznu točku procjenu s kojom se slažu i europske institucije i države članice, i uklopiti se u okvir ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda za razdoblje nakon 2015. Europska unija je znatno pridonijela određivanju općeg karaktera tih budućih ciljeva održivog razvoja. Ova će se revizija uklopiti u napore za usklađivanje svih politika, što je načelo koje je Europa prihvatila u svojoj politici razvoja. Potrebno je prenijeti te buduće zajedničke globalne ciljeve u dinamiku održivog razvoja specifičnog za europski kontinent. S tim u vidu, Odbor preporuča da se revizija tijekom provedbe uklopi u ciljeve održivog razvoja do 2030. u bliskoj suradnji s državama članicama.

1.3.4

Odbor želi u potpunosti preuzeti svoju ulogu u postupku provođenja održive ekonomske tranzicije te nastavlja voditi računa o važnosti uvođenja ambiciozne klimatsko energetske politike. Bit će potrebno uzeti u obzir rezultate rada konferencije od 13. i 14. veljače 2014. pod nazivom „Novo globalno partnerstvo: stavovi europskog civilnog društva o programu nakon 2015.”, (6) u čijem radu Odbor ima važnu ulogu.

—

uspostavljanje, u kratkom roku, razvojnog i složenog postupka obaveznog usklađivanja pod nazivom „Europski semestar” kao odgovora na najgoru višedimenzionalnu krizu u povijesti Europe, krizu koja je otkrila slabosti utkane u nedovršenu ekonomsku i monetarnu uniju.

—

uključivanje rasta u ciljeve strategije Europa 2020., osobito važnost obrazovanja, obuke i cjeloživotnog učenja; aktivnim mjerama tržišta zapošljavanjem, poduzetničkim duhom, samozaposlenjem; politikom društvenog uključivanja; energetskom učinkovitosti;

—

ekološki prijelaz prema modelu održive proizvodnje i potrošnje koji je sastavni dio izlaska iz krize;

—

povećavanje razlika među državama članicama, regijama i teritorijama, središnjim i perifernim dijelovima; hitna potreba za uvođenjem kohezijskih politika kako bi se ponovo krenulo putem usklađenosti EU-a.

—

neophodnost učinkovitog provođenja reformi u europskim institucijama i državama članicama;

—

povećanje javnog zaduživanja koje dodatno potiče i bankarska kriza;

—

diferencirana fiskalna konsolidacija koja je u skladu s obnovljenim rastom; politike konsolidacije javnih financija moraju pokrivati duža razdoblja i zasnivati se na pokušaju uspostave inteligentne ravnoteže između prihoda i rashoda, ponude i potražnje;

—

istovremeno, postoji hitna potreba za ponovnim pokretanjem rasta, zapošljavanja i konkurentnosti, po potrebi učinkovitom provedbom reformi tržišta proizvoda, usluga i rada; potporom ulaganjima i politikama solidarnosti; potpunom bankarskom unijom;

—

dalekosežne socijalne posljedice politika provedenih za rješavanje krize; potreba da se uzmu u obzir socijalna pravda i jednakost u procjeni prednosti i nedostataka strukturnih reformi; potreba za procjenom društvenih posljedica ovih reformi;

—

poštivanje samostalnosti socijalnih partnera i kolektivnih ugovora; suradnja i blisko savjetovanje sa socijalnim partnerima i civilnim društvom; jačanje demokratskog legitimiteta Europskog semestra; jačanje socijalnog dijaloga, osobito u pitanjima reformi tržišta rada.

2.2.1

EGSO primjećuje da je uvođenjem Europskog semestra došlo do postepenog prijelaza s koordinacije na više propisano gospodarsko upravljanje država članica, što u praksi znači da su se krajem 2013. procijenile posebne preporuke za države članice, što će poslužiti kao smjernica za iduće prijedloge preporuka u proljeće 2014., te za njihovo uvođenje u nacionalne programe reformi. Isprepletenost različitih instrumenata Europskog semestra koji omogućavaju procjenu u cilju bolje koordinacije gospodarskih politika nalik je preciznom mehanizmu sata čija je upotreba nažalost ograničena na vrlo mali broj europskih i nacionalnih stručnjaka.

2.2.2

U jesen 2013., Komisija je po prvi put pregledala nacrte nacionalnih proračuna država u eurozoni prije rasprave i usvajanja proračuna u nacionalnim parlamentima. Komisija niti od jedne od 13 država članica nije zatražila da promjeni nacrt proračuna, čime se zasad izbjeglo pitanje sukoba legitimiteta. No, Izviješće o mehanizmu upozoravanja koje analizira desetak makroekonomskih indikatora (7) pokazuje da će ove godine 16 država biti podvrgnuto detaljnom pregledu čiji je cilj utvrditi postoje li neuravnoteženosti, te ako postoje, jesu li ili nisu pretjerane.

2.2.3

Komisija vidi trenutnu situaciju kao prekretnicu, iza koje slijedi mogući ukupni oporavak (1,1 % u eurozoni i 1,4 % u svih 28 država članica) koju je stoga potrebno ojačati. Odbor smatra zabrinjavajućim činjenicu da ovaj krhki početak oporavka nije vidljiv u svim državama članicama, no uočava promjenu u ovom godišnjem pregledu rasta koji daje prioritet prvenstveno rastu i konkurentnosti. Odbor će pratiti primjenu tog prioriteta time što će provjeravati da je 400 milijardi eura usmjereno na projekte kojima se on ostvaruje. Također će osigurati da budući instrument konvergencije i konkurentnosti pomogne državama u teškoćama da poboljšaju tempo i kvalitetu svojih reformi.

2.3.1

Godišnji pregled rasta ističe da je početak oporavka još uvijek skroman. Odbor je zabrinut zbog nesigurnosti istaknutih u dokumentu Komisije, kao što su povezanost banaka u poteškoćama i državnih dugovanja, smanjenje potražnje u zemljama ubrzanog razvoja, fragmentacija financijskog sustava, visoke stope nezaposlenosti koje slabe nadu u budućnost i predstavljaju prepreku za razvoj.

2.3.2

EGSO primjećuje da opći ton godišnjeg pregleda rasta za 2014. pokazuje više optimizma nego predviđanja MMF-a ili OECD-a, prema kojima je stopa svjetskog ekonomskog oporavka slabija nego što se predvidjelo u svibnju 2013., prvenstveno zbog pogoršanja perspektiva gospodarstava u ubrzanom razvoju. (8) U nekoliko posljednjih godina, Komisija je često pokazivala optimizam najavljujući oporavak koji se nije ostvario. Odbor traži od iduće Komisije da preispita ekonomska predviđanja, te da, ako je to potrebno, promijeni smjer. U svakom slučaju, Odbor naglašava da stagnacija ili prespor oporavak prijete sustavima socijalne zaštite, osobito u državama u kojima su ti sustavi još uvijek slabi.

2.3.3

Nakon slabljenja tržišta rada uzrokovanog krizom nije uslijedilo proporcionalno poboljšanje stanja kad se ekonomija stabilizirala. Godišnji pregled rasta samo napominje da povećanje zaposlenosti kasni za oporavkom. Ako se to zaostajanje nastavi, moglo bi doći do dugoročne strukturne nezaposlenosti. Stoga se uključenje u tržište rada mora stimulirati na različite načine: stručnom spremom, cjeloživotnim učenjem, sudjelovanjem socijalnih partnera, kao i programima javnih i privatnih ulaganja koji otvaraju nova radna mjesta.

2.3.4

Još je prerano reći da je kriza eurozone prevladana. Prisutni su rizici, među kojima i rizik da se preniska inflacija (ispod 1 %) tijekom dužeg razdoblja pretvori u deflaciju, što bi moglo imati jako loše posljedice za vjerojatnost oporavka. Monetarna politika Europske središnje banke (ESB) je od ključne važnosti u tom pogledu. Među ostalim rizicima Odbor ističe da bi se moglo pokazati da je više banaka preslabo da ispuni svoje obaveze. Idući test otpornosti na stres pod kontrolom ESB-a je važan pokazatelj stanja financijskog sektora.

2.3.5

Godišnji pregled rasta priznaje da su izgledi loši za poduzeća od kojih se očekuje slab rast u nekim državama i koja imaju poteškoća u pristupu kreditima, što stavlja brojna mala i srednja poduzeća u tešku situaciju, te uzrokuje stečajeve.

2.3.6

Odbor uviđa da postojanje ekonomskih i socijalnih razlika otežava zadaću definiranja jedinstvenih prioriteta koji vrijede za cijelu Europsku uniju. Kako bi se uspostavile relevantne posebne preporuke po državama, Odbor predlaže da se poduzmu konkretne mjere koje će osigurati dijalog između Komisije i civilnih društava i ojačati socijalni dijalog.

2.3.7

Odbor je i dalje zabrinut zbog problema uzrokovanih krizom. On smatra zabrinjavajućim potencijalne rizike preispitivanja kvalitete imovine banaka i otpornosti na stresove koja će se provesti u 2014. Ta supervizija mora biti uvjerljiva, ali bankarska unija joj neće pružiti brza rješenja.

2.3.8

EGSO pozdravlja dogovor o direktivi o sustavima depozitnih jamstava i o direktivi o oporavku banaka i rješavanju njihovih slabosti. Uspostavljanje bankarske unije, i u sklopu nje supervizija i sanacije, bit će važan čimbenik za oporavak i vraćanje povjerenja. Zbog toga Odbor poziva na užurbano usvajanje jedinstvenog mehanizma za sanaciju koji je vrlo važan instrument za svladavanje budućih bankarskih kriza. Odbor izražava duboko razočaranje što Vijeće na nedavnom zasjedanju nije uspjelo postići dogovor o potpunoj bankarskoj uniji, nego je odlučilo pribjeći međuvladinom postupku.

3.1

EGSO je svjestan da europski udio u svjetskoj trgovini ima važnu ulogu u bogatstvu EU-a koji usmjerava svoj oporavak prema rastu više potaknutom izvozom u zemlje ubrzanog razvoja, što u nekim državama dovodi do unutarnje devalvacije.

U kontekstu jakog međunarodnog tržišnog natjecanja, EU je zadržao važno mjesto u svjetskoj trgovini usprkos znatnom razvoju tokova i lanaca vrijednosti. EU također nastoji osigurati veću otvorenost prema ulaganjima. U odgovor na taj razvoj, Unija sudjeluje u bilateralnim pregovorima koji se bave trgovinom i ulaganjima, kao i u provođenju bilateralnih sporazuma. Odbor i dalje prati poštivanje pravila, normi i vrijednosti u svim sporazumima, koristeći se po potrebi mjerama zaštite ili rješavanja sporova pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te mehanizmima praćenja sporazuma.

3.2

Apsolutni prioritet koji su prvi godišnji pregledi rasta davali politikama vrlo stroge opće štednje danas je zamijenjen diferenciranom politikom čiji su ciljevi fiskalne konsolidacije puno bolje razrađeni. EGSO podržava poziv državama članicama koje se potiče da bolje osmisle svoje programe oporavka, te da obrate više pažnje na njihovu kvalitetu, sastav i doziranje. EGSO primjećuje da Komisija jasno naglašava utjecaj fiskalne politike na rast, učinkovitost javnog sektora i socijalnu pravdu te da osuđuje subvencije štetne za okoliš.

3.3

Kao što je već naglasio u svom mišljenju o socijalnoj dimenziji ekonomske i monetarne unije, EGSO zabrinjava činjenica da se ekonomska i socijalna situacija razvija na vrlo različite načine u različitim državama ili grupama država, u pogledu gospodarskog oporavka i socijalnih nejednakosti, što umanjuje izglede dobrobiti za sve države članice. Zadatak EU-a je da izbjegne sve veću ekonomsku i socijalnu fragmentaciju ne samo u eurozoni, već i na cijelom jedinstvenom tržištu. EGSO ponavlja svoj poziv za pripremu okvirne direktive čiji bi cilj bio suzbijanje siromaštva olakšavanjem uključenosti u tržište rada.

3.4

Cijeli EU se također mora upustiti u reforme koje će mu omogućiti da se bolje prilagodi promjenljivoj gospodarskoj situaciji. Kao što je to već naglašeno u prethodnom mišljenju o godišnjem pregledu rasta za 2013., troškovi i koristi ovih strukturnih reformi moraju se jednakomjerno raspodijeliti među svim dionicima (radnicima, domaćinstvima/potrošačima i poduzećima).

3.5

Mišljenje Odbora je da prioriteti godišnjeg pregleda rasta za 2014. nedovoljno odražavaju povezanost sa strategijom Europa 2020. i njezinim brojčanim ciljevima. Odbor ponovo izražava svoju zabrinutost zbog nedovoljnog napretka u postizanju ciljeva iz te strategije. Pita se zašto nije provedena analiza razloga koji su uzrokovali nedovoljan napredak i sa zanimanjem očekuje reviziju tijekom provedbe te izražava zabrinutost zbog sve većih razlika u razvoju situacije u sklopu EU-a u pogledu gospodarskih aktivnosti, zapošljavanja, nezaposlenosti i ekonomske nesigurnosti. Cilj strategije Europa 2020. je u nekim područjima sve udaljeniji. Čini se da se stopa nezaposlenosti stabilizirala na 10,9 % u Europskoj uniji (12,1 % u eurozoni), što je najviša razina od stvaranja ekonomsko monetarne unije.

3.6

Usprkos tome što institucije još od 2011. hitno pozivaju na osnaživanje socijalne dimenzije ekonomsko monetarne unije, Odbor izražava žaljenje zbog slabih rezultata Europskog vijeća iz prosinca 2013., koje je navelo taj prioritet u svom dnevnom redu. Ipak smatra važnim podsjetiti da izvješće o zapošljavanju sadržava učinkovite analitičke instrumente. Odbor primjećuje da Europski semestar uključuje prikaz pokazatelja socijalnog stanja u izvješću o zapošljavanju te preporučuje da se on uvede u jedinstveni nadzorni okvir koji će dati jednaku važnost kako ekonomskoj tako i socijalnoj dimenziji. Brojčani rezultati zapošljavanja i socijalne uspješnosti moraju postojati usporedo s ciljevima koji se odnose na dugovanja i državni deficit. Oni će slijediti slične mehanizme prilagodbe i solidarnosti kako bi ispravili socijalne nejednakosti i potaknuli socijalna ulaganja. EGSO već dugo vremena ističe da postoji ogromna potreba za ulaganjem, uključujući i socijalna ulaganja, koja bi otvorila nova radna mjesta, smanjila siromaštvo i spriječila socijalnu isključenost. To zahtijeva i privatna i javna ulaganja, a po potrebi i provođenje strukturnih reformi.

3.7

EGSO također naglašava da je strukturne probleme država članica potrebno rješavati na izvoru. Strukturna konkurentnost, gospodarski rast i jaka socijalna dimenzija su ključni elementi za izlazak iz krize u Europi. Potrebno je koristiti nedavno predložen prikaz pokazatelja socijalnog stanja kako bi se ojačale kratkoročne i srednjoročne promjene u bliskoj suradnji i savjetovanju sa socijalnim partnerima.

3.8

Neophodno je uvesti dimenziju jednakosti spolova u novo gospodarsko upravljanje. Odbor poziva europske institucije i države članice da uzmu u obzir dimenziju jednakosti spolova u reformama, da utvrde podatke vezane uz spol u svim instrumentima te da procijene utjecaj nejednakosti između muškaraca i žena na rast, osobito u pogledu nacionalnih programa reformi i preporuka po državama.

3.9

Nedovoljno usklađivanje nacionalnih politika može dovesti do toga da određena politika jedne države članice ima negativan utjecaj na drugu državu članicu. Godišnji pregled rasta to spominje, ali potrebno je temeljitije ispitati ideju napomenutu u komunikaciji o planovima za velike gospodarske reforme i preporučiti dosljedne rokove za strukturne reforme. Pri ispitivanju te ideje potrebno je uzeti u obzir poreznu i socijalnu konkurenciju, odabrane energetske mješavine ili migracijske politike koje mogu izazvati negativne posljedice na druge države članice.

3.10

Trenutno je najveći izazov podržavanje gospodarskog oporavka, što podrazumijeva ispravno provođenje tih velikih ekonomskih reformi i ojačavanje strukturne konkurencije, drugim riječima, sposobnost za inovacije, za poboljšanje kvalitete usluga i proizvoda, za ponovo razmatranje organizacije rada i upravljanja, za razvoj istraživanja i njegove primjene, kao i druge čimbenike konkurentnosti cijena, kao što su cijena produktivnog kapitala, cijena rada te valutni tečaj eura koji se smatra prilično visokim.

4.1

EGSO izražava žaljenje zbog toga što nisu dovoljno naglašena pitanja ulaganja i jačanja domaće potražnje. Europi su potrebni rast i nova radna mjesta te je zbog toga neophodan novi program europskih ulaganja. EGSO ponovo predlaže plan ulaganja koji vodi prema otvaranju kvalitetnih novih radnih mjesta, osobito za mlade, održivom razvoju, inovativnim planovima za budućnost, ali isto tako i prema obrazovanju, istraživanju, infrastrukturi i ekološkoj učinkovitosti. Glavno mjerilo takvog programa mora biti otvaranje novih radnih mjesta i, slijedom toga, smanjenje siromaštva, te smanjenje troškova u javnim proračunima zahvaljujući većem sudjelovanju u tržištu rada.

4.2

Takav program ulaganja mora nadopuniti i ojačati napore za povećanje konkurentnosti poduzeća te podržati gospodarski oporavak kako bi poboljšao gospodarsko djelovanje EU-a na međunarodnom planu te mu osigurao budućnost koja će biti blagodatna, uključiva i učinkovita u pogledu resursa. Solidarnost i odanost – unutar država i diljem cijele Europe – su osnovni elementi koji osiguravaju da će uloženi napori biti politički i socijalno prihvatljivi i svima donijeti korist.

4.3

EGSO izražava zadovoljstvo time što su učinkovito korištenje prirodnih resursa i provođenje energetskih politika navedeni među prioritetima godišnjeg pregleda rasta za 2014. s ciljem osiguravanja rasta i konkurentnosti. Po mišljenju Odbora, zeleno i uključivo gospodarstvo bit će glavni izazov nadolazećih godina, i ono predstavlja pokretačku snagu za izlazak iz krize. Mjere za poticanje rasta i zapošljavanja moraju se osnivati na ekološkom prijelazu prema gospodarstvu koje će do 2050. godine ostvariti nisku razinu emisije ugljika i postati ekološki učinkovito u korištenju resursa. EU će morati ubrzati postupak.

4.4

S obzirom da smanjenje proračuna samo po sebi ne može potaknuti rast, EGSO poziva Komisiju da detaljnije razvije svoje ideje o politikama privatnih ulaganja, pristupu kreditima za mala i srednja poduzeća, oživljavanju potrošnje i strukturnim reformama poreznih politika. Mjere poduzete na nacionalnoj razini na ova tri područja – ulaganju, potrošnji i poreznom sustavu – neće moći u potpunosti uroditi plodom ukoliko se ne provedu u europskom okviru koji je jasno definiran, usklađen i usmjeren prema održivom razvoju i sveopćoj dobrobiti.

4.5

EGSO ponavlja svoje preporuke za ulaganja na europskoj razini, osobito putem izdavanja obveznica Europske investicijske banke (EIB) ili Europskog investicijskog fonda (EIF) kako bi se financirao rast i privukao višak ušteđevine na svjetskoj razini, dopustilo da se određena strukturna ulaganja u budućnosti ne smatraju javnim dugovanjem i posvetilo više pažnje industrijskoj politici.

4.6

Kako bi se pridonijelo ponovnom rastu unutarnje potrošnje u Europi, neophodno je poboljšati sudjelovanje u tržištu rada, javne usluge zapošljavanja i aktivne mjere tržišta rada. Jamstvo za mlade je u ovom pogledu osobito dobrodošlo usprkos preskromnom financiranju. Isto je tako neophodno osigurati zaposlenicima i radnicima stabilne izglede u pogledu zaposlenja i plaća, bez čega je nemoguće obnoviti povjerenje i povećati potrošnju.

4.7

Kako bi se pospješio oporavak unutarnjeg tržišta, važno je da modernizacija zakona o ugovorima za rad, čiji je cilj potaknuti fleksibilnost tržišta rada, nađe pravu ravnotežu uzimajući u obzir i dimenziju sigurnosti tržišta rada. Eurostat procjenjuje da je u 2011. čak 8,7 % radnika u EU-u bilo siromašno, (9) dok se fenomen nesigurnosti zaposlenja sve više širi uz gospodarsku krizu.

4.8

Isto tako, poziv Komisije na bolju socijalnu zaštitu kako bi se podržale socijalne promjene i postepeno smanjila nejednakost i siromaštvo mora biti shvaćen kao zahtjev za kvalitetu usluga za najranjivije skupine. Po podacima Eurostata, (10) u 2012. godini četvrtini stanovništva EU-a, ili gotovo 125 milijuna ljudi, prijetilo je siromaštvo ili socijalna isključenost. Ta brojka, koja je u porastu od 2008. godine, ne može se pripisati slabostima u upravljanju sustavima socijalne zaštite, već gospodarskoj krizi i politikama koje nisu pridavale dovoljno pažnje pitanjima jednakosti i socijalne pravde.

4.9

S tog stajališta, EGSO naglašava da se troškovi i koristi strukturnih reformi moraju jednakomjerno raspodijeliti među svim dionicima, što prije svega znači da se već sad mora razmišljati o pitanju raspodjele dobiti budućeg održivog oporavka koji se očekuje. EGSO ponovo zahtijeva od Komisije da pojasni svoje mišljenje o plaćama, inflaciji i produktivnosti.

5.1

EGSO smatra da bi prilikom procjene novog europskog gospodarskog upravljanja trebalo pojednostaviti postupke. Kako je već naglašeno u mišljenjima Odbora, kalendar Europskog semestra prenatrpan je instrumentima: Pakt o stabilnosti i rastu, Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, six-pack (paket od šest mjera za ekonomsko upravljanje), two-pack (drugi paket o ekonomskom upravljanju) i tako dalje. EGSO primjećuje da je ovaj razvoj upravljanja, iako kompleksan, izgleda uvjerio tržišta u spremnost EU-a i država članica da odgovore izazovima ekonomske i monetarne unije. Potrebno je nadalje sjediniti vjerodostojnost, jasnoću i legitimitet.

5.2

U pogledu socijalnih partnera i civilnog društva, čini se da godišnji pregled rasta naglašava prvenstveno odgovornost na nacionalnoj razini, a ne insistira dovoljno na stvarnom učestvovanju ovih dionika u oblikovanju smjernica i provođenju politika. Vjerodostojnost i socijalna prihvatljivost reformi ovise o bliskoj suradnji i savjetovanju sa socijalnim partnerima, što predstavlja jamstvo uspjeha u njihovom provođenju.

5.3

Građani Europe također očekuju od Europe i njezinih država članica da osiguraju da to novo upravljanje odgovori i na druge izazove s kojima se oni suočavaju: borbu protiv globalnog zatopljenja, energetsku politiku, industrijsku politiku, promicanje pažljivog i učinkovitog korištenja resursa i tako dalje. U tom smislu, EGSO sa zadovoljstvom primjećuje prioritete koje je Komisija utvrdila na području energije.

5.4

U sklopu ekonomskog i socijalnog upravljanja s jedinstvenim nadzornim postupkom, mogao bi se uvesti poticajni mehanizam koji bi dao oslonac nacionalnim reformama u cilju usklađivanja i konkurentnosti. Godišnji pregled rasta za 2014. spominje živu raspravu o novom instrumentu konvergencije i konkurentnosti s „ugovornim aranžmanima” ili „sporazumima o konkurentnosti” po kojima bi se države članice obavezale da provedu reforme u zamjenu za financijsku potporu koja bi im olakšala provedbu. Odbor vjeruje da bi se otvorena rasprava trebala nastaviti bez brzih odluka s obzirom da je potrebno pojasniti način financiranja (dodana vrijednost u odnosu na postojeće strukturne fondove, vrsta reformi kojima bi se davala potpora, veličina financijskog instrumenta, izvor financiranja) i smjernice tih ugovornih aranžmana. Ugovorni pristup koji podržava instrument konvergencije i konkurentnosti mogao bi ostaviti manevarski prostor na nacionalnoj razini kako bi se više uključilo civilno društvo. On uz to predstavlja kompromis između dobrovoljnog usklađivanja i obaveznog postupka u područjima u kojima je nadležnost EU-s trenutno ograničena. Države članice će se ponovo baviti tom temom na sastanku Vijeća u listopadu 2014.

5.5

U pogledu prenošenja poreznog opterećenja s rada na, osobito, potrošnju, EGSO izražava zabrinutost da to u trenutnoj situaciji pridonosi samo oslabljenju unutarnje potražnje. Odbor je uz to zabrinut mogućnošću konkurencije u snižavanju plaća među državama članicama, što bi još više smanjilo potražnju.

5.6

U pogledu ekološkog oporezivanja, EGSO sa zanimanjem primjećuje da je Komisija postavila kao prioritet zadaću da ponovo razmotri porezni sustav s ciljem da prebaci porezna opterećenja s rada na druga povezana područja, kao što je to na primjer onečišćenje. Poželjno je poduzeti mjere za poticanje reformi ekološkog oporezivanja u državama članicama jer one mogu pridonijeti sanaciji proračuna te istovremeno pridodati smanjenju korištenja prirodnih resursa i uvoznih fosilnih goriva. To će imati manje negativnih posljedica za rast i zaposlenost nego izravni porezi.

5.7

U pogledu oporezivanja imovine, koje godišnji pregled rasta spominje kao još jednu mogućnost za rasterećenje poreza na rad, Odbor zahtijeva od Komisije da pojasni svoje ideje i doda više konkretnih detalja u idućem godišnjem pregledu rasta.