11.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 177/42

1.1

Financijska mjerila imaju temeljnu ulogu u financijskom sektoru kako zbog određivanja cijena različitih proizvoda, tako i zbog pravilne raspodjele rizika i kapitala. Stoga je vjerodostojnost i pouzdanost pokazatelja referentnih vrijednosti od ključnog značaja za učinkovito djelovanje financijskih tržišta.

1.2

Različite manipulacije mjerilima izazvale su lavinu sumnji i zabrinutosti u vezi s integritetom pokazatelja referentnih vrijednosti u čitavom svijetu te su ugrozile integritet sustava i sigurnost razmjene. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izražava zabrinutost zbog težine posljedica koje proizlaze iz ovakvih načina ponašanja. Naime, manipuliranje može prouzročiti značajne gubitke za ulagače, nepravilnosti u stvarnom gospodarstvu te, na općenitijoj razini, ugroziti cjelokupno povjerenje u tržišta. Iz tog razloga EGSO zahtijeva i preporučuje iznimno žurno usvajanje novih predloženih mjera.

1.3

U travnju 2013. Ujedinjena Kraljevina osnovala je agenciju pod nazivom Financial Conduct Authority (FCA), kojoj je zadatak nadzirati ponašanje financijskih ustanova. FCA upravljala je postupcima za osnivanje LIBOR-a, postavljajući nove uvjete kojima se osnažuju upravljanje i nadzor te je uvela mjere sankcija onima koji su odgovorni za manipuliranje LIBOR-om.

1.4

Europska komisija, donoseći izmjene postojećeg prijedloga Uredbe o zlouporabi tržišta (Market Abuse Regulation – MAR) i prijedloga Direktive o kaznenim sankcijama zbog zlouporabe tržišta (Criminal Sanctions for Market Abuse Directive – CSMAD), potvrdila je nezakonitost svake vrste manipuliranja financijskim mjerilima, koje kao takvo podliježe upravnim ili kaznenim sankcijama. Mehanizam sankcioniranja, iako nužan, ipak nije dovoljan za otklanjanje opasnosti od novih budućih manipulacija.

1.5

EGSO stoga pozdravlja prijedlog Uredbe Komisije i smatra da se tim prijedlogom ostvario cilj poboljšanja zakonodavstva, što osigurava potrebnu cjelovitost tržišta i vrijednosti koje se izražavaju putem mjerila, uz jamstvo da one neće biti ugrožene nikakvim sukobom interesa te da odražavaju gospodarsku stvarnost i koriste se na ispravan način. Očigledan je motiv javnog i gospodarskog reda.

1.6

Posebna važnost pridaje se mjerama za zaštitu radnika koji prijavljuju nepravilnosti (Zviždači). EGSO preporučuje da se u normu uvrsti napomena o prijedlogu izmjene direktive 2003/6/EZ o zlouporabi tržišta koja predviđa izričitu obvezu država članica da se pobrinu za donošenje normi s ciljem nadziranja ove posebne zaštite.

1.7

EGSO sa zadovoljstvom ističe da je prijedlog u skladu s načelom koje je prošlog ljeta, nakon brojnih savjetovanja, iznio IOSCO te da se na ovaj način znatno snižavaju troškovi provođenja.

1.8

Poznati skandali povezani s manipulacijama LIBOR-om i EURIBOR-om te oni koji su uslijedili naknadno, u vezi s navodnim manipuliranjem mjerilima devizno-valutnog tečaja i cijena sirovina, naftnih derivata i biogoriva, ukazuju na nužnost reguliranja široke lepeze mjerila, uključujući i ona koja se koriste za energetske derivate ili za robe. EGSO pozdravlja i snažno podupire širok opseg ciljeva koji se prijedlogom uredbe želi ostvariti, u skladu s načelom proporcionalnosti.

1.9

Ovom uredbom povećava se transparentnost tržišta i uvode mjere koje smanjuju njegovu rascjepkanost. Ravnomjerna primjena propisa omogućava izbjegavanje vrlo visokog rizika od normativne arbitrarnosti na financijskim tržištima zbog čega će krajnji korisnici uživati u prednostima koje donosi istovjetnost referentnih vrijednosti, neovisno o granicama.

1.10

EGSO, koji je uvijek zainteresiran za povećanje brige o potrošačima i za njihovu zaštitu, drži da ova uredba na prikladan način upotpunjava trenutačno važeću normativu na način da ona, u suprotnom, ne bi predviđala nikakvu mjeru koja bi osiguravala prikladnu i podobnu procjenu pokazatelja referentnih vrijednosti. Ulagači imaju pravo na zaštitu vlastitih vrijednosti (zajmovi, derivati itd.) od gubitaka koji proizlaze iz lažiranja tržišta.

1.11

EGSO još jednom izražava svoje neslaganje s prekomjernim korištenjem delegiranih akata koji ni u ovom prijedlogu uredbe nisu usklađeni s odredbama ugovora. Mnogi sadržaji koji su uvršteni kao delegirani akti trebali bi biti definirani uredbom. S tim u vezi, EGSO je usvojio vlastito mišljenje. (1) Odbor zahtijeva od Komisije da bude obaviješten o svim budućim mjerama iz ovog područja, usvojenih s delegiranim aktima.

2.1

Europska komisija predlaže donošenje uredbe kojom bi se odredile norme za mjerila u pogledu financijskih instrumenata i ugovora unutar Europske unije.

2.2

Opći cilj prijedloga je osigurati integritet vrijednosti mjerila te jamčiti: a) da nisu narušeni nikakvim sukobom interesa; b) da odražavaju gospodarsku stvarnost koju trebaju predstavljati i mjeriti; c) da se koriste na prikladan način.

2.3

Osnovne značajke prijedloga uredbe mogu se sažeti na sljedeće važne točke koje teže sljedećem:

2.4

Središnje banke isključene su iz područja primjene ove norme, ukoliko već imaju uspostavljene sustave koji osiguravaju usklađenost s propisima.

2.5

U prilozima ovog prijedloga sadržane su detaljnije odredbe o referentnim vrijednostima za robu te za određivanje kamatnih stopa.

2.6

Kako bi se izbjeglo dvostruko reguliranje, referentne vrijednosti koje se utvrđuju na temelju ulaznih podataka koje osiguravaju uređena mjesta trgovanja, oslobođene su određenih obveza, ukoliko već podliježu drugoj vrsti zakonskih odredbi i nadzora.

3.1

EGSO pozdravlja, podupire i cijeni trud Europske komisije koja bogatim programom i ubrzanim ritmom radi na poboljšanju stabilnosti i učinkovitosti tržišta financijskih usluga. EGSO smatra da je upravo to nužan preduvjet za sigurno stavljanje financijskog sektora u službu stvarnog gospodarstva.

3.2

EGSO smatra da je ova uredba u skladu s ciljem promicanja stabilnog i kontroliranog financijskog okružja koje se ponaša odgovornije, i samim tim približava zahtjevima potrošača i gospodarstva općenito.

3.3

EGSO je izrazito zabrinut zbog nemogućnosti brzog usvajanja ove uredbe jer se na taj način mogu iznevjeriti očekivanja europskih građana koji traže odlučne i stroge mjere protiv manipulacija tržištem i instrumentima koji utječu na kretanja vrijednosnih papira, dionica i referentnih indeksa te uzrokuju značajne štete u kontekstu velikih i sveukupnih poteškoća. Stoga se nada brzom usvajanju uredbe, bez nužnog iščekivanja sljedećeg velikog financijskog skandala koji bi nas podsjetio kako je zakone itekako nužno donositi. EGSO napominje da bi složenost i opširnost ciljeva iz prijedloga uredbe mogle usporiti postupak njezinog usvajanja.

3.4

Različita mjerila prisutna na financijskim tržištima (npr. LIBOR, EURIBOR za međubankarske kamatne stope ili burzovne indekse) važna su sastavnica financijskog sustava.

3.5

Cjelovitost pokazatelja referentnih vrijednosti ključna je za utvrđivanje cijena mnogih financijskih instrumenata, poput razmjene kamatnih stopa i sporazuma o budućoj kamatnoj stopi, komercijalnih i nekomercijalnih ugovora, ugovora o opskrbi, zajmovima i kreditima. Budući da o ovim vrijednostima ovisi vrijednost financijskih instrumenata i plaćanja koja proizlaze iz financijskih ugovora, njihova kretanja značajno utječu kako na ulagače, tako i na potrošače.

3.6

Prema izvorima ESB-a iz ožujka 2012., u prosjeku 60% ukupnih zajmova u financijskom sektoru europodručja temeljilo se na promjenjivim kamatnim stopama, a postotak zajmova za obitelji, ugovorenih uz promjenjive kamatne stope, dosegao je udio od 40% u istom razdoblju.

3.7

Nedavni skandali povezani s manipulacijama LIBOR-om i EURIBOR-om (a bilo je i drugih vezanih za navodno manipuliranje referentnim vrijednostima tečajeva ili cijena energije) izazvali su lavinu sumnji i zabrinutosti za integritet pokazatelja referentnih vrijednosti u cijelom svijetu. EGSO podržava cilj Komisije da regulira sve potencijalne manipulacije indeksima referentnih vrijednosti.

3.8

Ukoliko dođe do narušavanja mjerila, zbog manipulacija koje ih čine nepouzdanima, oni u tom slučaju ne odražavaju ono što bi trebali mjeriti, a ulagači i potrošači su oštećeni i gube povjerenje u tržište.

3.9

Dok su neki pokazatelji referentnih vrijednosti nacionalni, referentni sektor je u cjelini međunarodan. Tržište financijskim uslugama u EU-u mora se dakle služiti pouzdanim zajedničkim referentnim okvirom koji treba ispravno primjenjivati u različitim zemljama EU-a.

3.10

Izmjene koje je Komisija predložila za direktivu o zlouporabi tržišta (Market Abuse) (2) i prijedlozi kaznenih sankcija omogućuju da se svaka zlouporaba primjereno sankcionira. Odbor podržava ovo rješenje koje je više puta zatražio, posebice u okviru svog mišljenja o sankcijama na području financijskih usluga. (3)

3.11

Ipak, kao što smatra i sama Komisija, izmjena režima sankcija sama po sebi ne može poboljšati način utvrđivanja i korištenja referentnih vrijednosti. Sankcije zapravo ne mogu otkloniti rizike od manipuliranja koji proizlaze iz neprimjerenog upravljanja postupkom utvrđivanja referentne vrijednosti koji karakteriziraju sukobi interesa i nedostatak diskrecije. EGSO snažno podupire takav način razmišljanja i zalaže se za uspostavu sustava normi koje bi jamčile transparentnost.

3.12

Osim toga, s ciljem zaštite ulagača i potrošača, referentne vrijednosti moraju biti stabilne, pouzdane i ispunjavati svoju svrhu.

3.13

EGSO, koji je oduvijek zainteresiran za zaštitu interesa ulagača i potrošača, osjetljiv je na ovu problematiku te se u potpunosti slaže s tim zahtjevom. Ulagači bi od toga mogli imati koristi jer će biti sigurni da su referentne vrijednosti, korištene kod financijskog instrumenta koji posjeduju, stabilne i lišene manipuliranja.

S tim ciljem, EGSO još jednom podsjeća na svoj više puta izneseni zahtjev za osnivanjem Europske agencije za zaštitu korisnika financijskih usluga, sukladno onom što je u SAD-u ostvareno putem zakona poznatog kao „Dodd-Frank Act”.

3.14

U tom smislu, EGSO smatra da je izrazito važna namjera uredbe da poveća zaštitu ulagača kroz specifične odredbe o transparentnosti. Načelo transparentnosti zapravo ne podrazumijeva širenje vlasničkih informacija i njihovo prenošenje konkurenciji. Transparentnost osigurava kontekst jasnoće i sigurnosti prilikom razmjene, gdje konkurentnost može još bolje funkcionirati.

3.15

EGSO smatra da se prijedlog može poboljšati na području odgovarajuće zaštite ulagača i potrošača i to osiguravajući ostvariva, jasna i dostupna prava na pritužbu i naknadu poput:

3.16

Što se tiče zaštite potrošača, direktiva o potrošačkom kreditu uključuje propise vezane uz pravo na prikladnu informaciju; isto to namjerava se regulirati direktivom o hipotekarnom kreditu, koja će uskoro biti usvojena. Ove norme EU-a za zaštitu potrošača ne uzimaju u obzir prikladnost referentnih indeksa u financijskom ugovorima: potrebno je uskladiti prijedlog s ostatkom pravnog tijela Unije.

3.17

EGSO naglašava potrebu da se u čl. 18. razjasni da je procjena prikladnosti predloženog referentnog indeksa profilu potrošača obvezna (kao što je predviđeno direktivom MiFID), te da je u suprotnom tijelo pod nadzorom dužno predložiti drugi, prikladniji referentni indeks.

3.18

U skladu s preporukama IOSCO-a, EGSO podržava Komisiju u namjeri korištenja „objektivnijeg” sustava utvrđivanja mjerila, temeljenog na izvršenim transakcijama, umjesto na službenim ispitivanjima.

3.19

EGSO podržava široko područje primjene načela ove uredbe, u skladu s načelima predloženim od strane IOSCO-a i objavljenim u srpnju 2013. koje obuhvaća široki raspon referentnih vrijednosti.

3.20

EGSO ujedno predlaže da se predvide načini primjene koji bi jamčili i načelo proporcionalnosti. Razlike između pojedinih mjerila su velike, s obzirom na rasprostranjenost, značaj i podložnost manipuliranju. Iz tog razloga EGSO smatra da je potrebno imati u vidu specifične karakteristike pojedinih mjerila, njihova načina utvrđivanja i administratora.

3.21

Diskrecijsko pravo administratora da koristi vlastite metode za utvrđivanje mjerila moglo bi se pokazati nedostatnim kada treba osigurati primjenu načela razmjernosti. Umjesto toga, EGSO predlaže usavršavanje pristupa, što je već napravljeno u uredbi predviđanjem posebnih normi za „kritične” referentne vrijednosti i to na način da se općenitijim načelima dodaju i neka detaljnija načela koja mogu obuhvaćati različite kategorije referentnih vrijednosti kao i rizike koji se uz njih vezuju.

3.22

Prema mišljenju EGSO-a, na ovaj način mogle bi se učinkovitije popuniti potencijalne praznine te uvesti odgovarajuća načela, a da se pri tom ne ugrozi širina primjenjivosti normi.

3.23

EGSO naglašava važnost razlikovanja mjerila i na temelju posljedica koje bi se mogle očitovati na tržištima u nastajanju, gdje ta mjerila predstavljaju vrijednosti važne za osiguravanje transparentnosti u prenošenju informacija. Odbor stoga preporučuje da se normativa prilagodi ovisno o postojanju sustavne važnosti mjerila. Na taj način bi se izbjeglo kočenje određenih tržišta.

3.24

EGSO smatra prikladnim da, u slučaju manipuliranja, postupci predviđeni za utvrđivanje mjerila podliježu civilnim ili kaznenim mjerama.

3.25

EGSO drži da se postupci utvrđivanja mjerila mogu smatrati temeljitima i sigurnima samo ukoliko su zajamčeni dobrom strukturom upravljanja. U tom pogledu, EGSO s naklonošću gleda na odgovornost administratora za integritet mjerila i slaže se s Komisijom da su usvojene strukture upravljanja, u smislu uloga i postupaka, primjerene mogućim sukobima interesa.

3.26

S ciljem poboljšanja te situacije, EGSO i ovom slučaju predlaže uvođenje obvezne transparentnosti.

3.27

U skladu s nekim stajalištima proizašlim iz savjetovanja s IOSCO-m, EGSO također uviđa važnost većeg sudjelovanja pri utvrđivanju mjerila, upravo kako bi se osiguralo višestruko spominjano načelo transparentnosti i reprezentativnosti referentnih vrijednosti. Dobrovoljno pribavljanje podataka koje uredba predviđa ide tome u prilog, ali Odbor predlaže da se utvrde precizna pravila o pribavljanju podatka kako bi se moglo osigurati sigurnost i čvrstoću mjerila.

3.28

Što se tiče odredbi iz članka 8. stavka 3., u pogledu unutarnjih postupaka za prijavu kršenja uredbe, EGSO preporučuje da se omogući fleksibilnost, brzina i jednostavnost postupka prijave za gore navedene prekršaje.

3.29

Posebna važnost pridaje se mjerama za zaštitu radnika koji prijavljuju nepravilnosti (Zviždači). EGSO preporučuje da se u normu uvrsti napomena o prijedlogu izmjene direktive 2003/6/EZ o zlouporabi tržišta koja predviđa da prijava kršenja postane obvezna za zaposlenike poduzeća u kojem dolazi do nedozvoljenog ponašanja te da se uvede izričita obveza za države članice da se pobrinu za propise regulacije ove posebne zaštite.

3.30

EGSO smatra korisnim uvesti mjere za poticanje utemeljene tužbe, uključujući i dodjeljivanje nagrada osobama koje doprinose pravdi.

3.31

EGSO pozdravlja predviđeno preventivno savjetovanje sa zainteresiranim stranama zbog eventualnih metodoloških promjena koje bi bile potrebne. Ovakav pristup, posebice u slučaju mjerila s povremenim rebalansima, u skladu je s osiguravanjem postojanosti u korištenju mjerila.

3.32

S tim ciljem bilo bi uputno predvidjeti instrumente za osiguravanje široke rasprostranjenosti i javnog objavljivanja metoda za izračun pokazatelja referentnih vrijednosti (npr. objavljivanje na internetskim stranicama). ESMA-ine smjernice mogle bi osigurati „ad hoc” propise.

3.33

EGSO preporučuje Komisiji da s oprezom pristupi eventualnoj prijelaznoj fazi stvaranja novih i različitih mjerila. Radi se o poprilično osjetljivom pitanju koje bi moglo prouzročiti nesigurnost u pogledu postojećih ugovora te izazvati polemike i nepravilnosti u funkcioniranju tržišta. U takvim situacijama, moguće rješenje moglo bi biti zadržavanje mjerila kojeg se napušta uz primjenu novog mjerila samo za nove ugovore.

3.34

EGSO naglašava da je važno da se u izjavi administratora, u pogledu usklađenosti kodeksa ponašanja sa samom uredbom, ustanovi potvrđuju li i treće strane tu usklađenost. Ta informacija s jedne strane može biti korisna za učinkovitije utvrđivanje prikladnosti kodeksa, dok s druge može pripomoći kod eventualnih budućih utvrđivanja odgovornosti u slučaju kršenja načela uredbe.