6.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 67/122

1.1

Nezapamćena gospodarska i financijska kriza koja je osobito pogodila države članice Eurozone na vidjelo je iznijela i slabosti Europe općenito. Otkrila je jasnu vezu između visokih stopa nezaposlenosti, pritiska na državne proračune, socijalnog propadanja i društvenih nemira. Iako je prihvaćeno da državni proračuni moraju biti uravnoteženi, sniženja su negativno utjecala na obrazovanje, politike aktivnog tržišta rada i socijalne skrbi. Povišene stope nezaposlenosti i siromaštva negativno utječu na osposobljenost i zapošljivost radne snage, a i na sposobnost poduzeća da rastu i otvaraju radna mjesta što dovodi oporavak u pitanje.

1.2

Unija se osvjedočila da je u nekim od najteže pogođenih zemalja gospodarska i socijalna kriza prerasla u političku krizu u kojoj ekstremni i nedemokratski politički pokreti dobivaju na snazi. Tom se trendu što hitnije mora naći protuteža poduzimanjem konkretnih mjera na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

1.3

Unutarnje tržište trebalo bi biti gospodarski i društveni projekt. Ono je doprinijelo povećanju zapošljavanja i blagostanja u svim državama članicama EU-a. Da bi brže izašla iz krize, Europa obavezno mora dovršiti unutarnje tržište i povećati učinkovitost i socijalnu koheziju u kontekstu strategije Europa 2020.

1.4

Imajući to u vidu, Odbor je s velikim interesom razmotrio Komunikaciju Komisije kao prvi doprinos predstojećim diskusijama i odlukama Europskog vijeća o jačanju socijalne dimenzije Europske ekonomske i monetarne unije.

1.5

On poziva Komisiju da, u svjetlu tih diskusija, ažurira i pojača svoju politiku kako bi dalje napredovala, naročito što se tiče djelotvornije upotrebe pokazatelja zapošljavanja i socijalne uključenosti.

1.6

Odbor dosljedno podržava mjere za povećanje socijalnog ulaganja, veće usmjeravanje europskih fondova na kvalitetne politike zapošljavanja i socijalne politike, inicijative posvećene zapošljavanju mladih i programu jamstva za mlade te veću prekograničnu mobilnost. Stoga pozdravlja činjenicu da je tim političkim područjima posvećena veća pažnja, a pozdravlja i predviđeni pojačani socijalni dijalog koji čini dio procesa Europskog semestra.

1.7

Odbor se slaže s Komisijom da bi jačanje socijalne dimenzije pomoglo državama članicama ostvariti svoj potencijal u smislu rasta stope zapošljavanja, poboljšanja socijalne kohezije i sprečavanja većih nejednakosti. On naročito podržava ideju da se neuravnoteženosti u zapošljavanju i socijalne neuravnoteženosti unutar EMU-a počnu intenzivnije nadzirati putem sustavnog praćenja stopa nezaposlenosti, broja mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne pohađaju obuku niti se obrazuju, prihoda kućanstva, siromaštva i nejednakosti.

1.8

Predloženi prikaz pokazatelja (scoreboard) neuravnoteženosti u zapošljavanju i socijalnih neuravnoteženosti, zasnovan na ključnim pokazateljima i pragovima, stoga bi trebao unaprijed otkriti nesimetrične pojave i posljedice po uspješnost gospodarstva kao cjeline. Taj sustav praćenja trebao bi, po potrebi, pokrenuti pravovremeni i učinkovit mehanizam prilagodbe i odgovor na političkoj razini, kao što je slučaj kod sličnih gospodarskih i financijskih neuravnoteženosti. Odbor se stoga slaže s mišljenjem Europskog vijeća od 27. – 28. lipnja 2013. da predviđeni okvir socijalnih pokazatelja i pokazatelja zapošljavanja predstavlja "prvi korak" ka sveobuhvatnijoj socijalnoj dimenziji EMU-a. (1)

1.9

U očekivanju predstojećih diskusija Europskog vijeća, Odbor je odigrao svoju savjetodavnu ulogu svojim mišljenjem od 22. svibnja 2013. (2) i ponovo poziva na daljnje jačanje socijalne dimenzije EMU-a.

2.1

U svojoj komunikaciji, Europska komisija predlaže nekoliko inicijativa za jačanje socijalne dimenzije EMU-a i naročito se koncentrira na tri točke:

2.2

Odbor se slaže s tim da je potrebno ojačati socijalnu dimenziju EMU-a te bi želio naglasiti sljedeće:

2.3

Fiskalna konsolidacija i gospodarsko upravljanje EU-a ne mogu se održati bez istovjetnih oblika socijalne konsolidacije i socijalnog upravljanja. Sadašnji "rasponi" europskih socijalnih razlika podrivaju oporavak, rast i koheziju. EGSO tvrdi da Europski semestar mora uključiti referentne vrijednosti zapošljavanja i socijalne uključenosti u sustav nadzora jednak onom kojim se prate gospodarska koordinacija i strukturne reforme. Mjerljivi ciljevi zapošljavanja i socijalni ciljevi moraju se uskladiti s ciljevima zaduživanja i deficita, sa sličnim mehanizmima prilagodbe i solidarnosti koji će omogućiti ispravljanje socijalnih neravnoteža i promicati socijalna ulaganja.

2.4

EGSO uviđa da gospodarska obnova i socijalna ulaganja EU-a i država članica zahtijevaju više od formalnih struktura upravljanja i zakonskih mehanizama. Zato organizirano civilno društvo i europski građani, kao pojedinci, imaju u tome svoj interes i ulogu. Osjećaj zajedničke odgovornosti od osnovnog je značaja za europski projekt.

2.5

Međutim, Odbor također naglašava da trajni društveni boljitak zahtijeva da se strukturni problemi u državama članicama rješavaju na samom izvoru. Globalna konkurentnost, gospodarski rast i jaka socijalna dimenzija ključni su elementi koji će Europu izvesti iz krize. Nedavno predloženi pokazatelji socijalne politike moraju se koristiti za jačanje kratkoročnih i dugoročnih reformi.

2.6

Kao što Komisija tvrdi u svojoj komunikaciji, prekogranična mobilnost radne snage važan je čimbenik u očuvanju stope zapošljavanja i konkurentnosti te stvaranja novih radnih mjesta koja će zamijeniti radna mjesta nestala uslijed gospodarskog restrukturiranja.

2.7

Da bi se nastavilo uklanjati prepreke mobilnosti radne snage, treba usvojiti dodatne mjere kako bi se mobilnim radnicima, na njihovom jeziku, pružile lako razumljive informacije o radnom i socijalnom pravu. Radnici bi također trebali imati posebno pravo na savjetovanje. Odgovarajuće savjetodavne strukture trebale bi blisko surađivati sa socijalnim partnerima i mrežom EURES te osigurati da mobilni radnici, prije nego što napuste zemlju, dobiju informacije o socijalnim i pravnim uvjetima u odredišnim državama.

2.8

Socijalna ulaganja pomažu ljudima. Ona jačaju njihove vještine i sposobnosti te im pomažu da sudjeluju u društvu i na tržištu rada, što dovodi do većeg blagostanja, stimulira gospodarstvo i pomaže EU-u da iz krize izađe jači, kohezivniji i konkurentniji.

2.9

Ciljana socijalna ulaganja ne samo da donose socijalni napredak, već povećavaju i konkurentnost. Ulaganje u socijalnu državu također igra ključnu ulogu u jačanju socijalne kohezije i integracije te borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva, naročito u doba nezapamćene i dramatične nezaposlenosti i sve većeg siromaštva. Takva ulaganja moraju jamčiti učinkovitost.

2.10

EGSO jasno ističe da socijalna dimenzija EMU-a treba jasne instrumente, pokazatelje te kvalitativne i kvantitativne ciljeve koji će biti jednako učinkoviti kao gospodarske i financijske obveze EMU-a. Također savjetuje Europskom vijeću da bi, ako ne postoji dovoljan konsenzus ili politička volja za takvom revitaliziranom socijalnom dimenzijom EU-a, EGSO predložio varijantu jačanja suradnje unutar EMU-a, s vlastitim financijskim sredstvima, dodatnim socijalnim fondom, Paktom o socijalnom napretku te socijalnim standardima, ciljevima i stabilizacijskim mehanizmima koji će biti usklađeni s fiskalnim, proračunskim i monetarnim stabilizacijskim mehanizmima.

2.11

Odbor pozitivno gleda na prijedloge Komisije o većem sudjelovanju socijalnih partnera u usklađivanju gospodarskih politika i politika zapošljavanja na razini Europe. Socijalni dijalog igra važnu ulogu na svim razinama. On pomaže u pronalaženju rješenja koja odražavaju stavove i poslodavaca i radnika, a razvija razumijevanje i povjerenje koji su neophodni za reformu europskog tržišta rada i jačanje strukture društva.

2.12

Odbor također uviđa da europski socijalni partneri već raspravljaju o budućnosti socijalnog dijaloga i pitanju tripartitnog dijaloga.