11.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 177/58

1.1

Odbor pozdravlja i podržava mjere koje Komisija predlaže u svojoj komunikaciji i u dvama zakonodavnim prijedlozima, pod uvjetom da se poštuju sljedeće preporuke:

1.2

Odbor smatra da je glavni razlog zbog kojeg se udio prijevoza unutarnjim plovnim putovima na tržištu prijevoza nije povećao taj što se tom sektoru u prošlosti nije pružala dostatna politička i financijska podrška.

1.3

Stoga Odbor poziva Komisiju da unutarnjim plovnim putovima i sektoru unutarnje plovidbe pruži dostatna sredstva – Odbor predviđa da bi to trebalo iznositi najmanje 20% – iz proračuna Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i dijelova proračuna Obzora 2020. (posebno onih za inovacije), kako bi se ostvarili ciljevi iz njegova programa. Također zahtijeva od Komisije da podrži i ohrabri države članice u održavanju i širenju infrastrukture, te u razvijanju novih mehanizama financiranja.

1.4

S obzirom na veliku važnost infrastrukture u ostvarenju ciljeva Komisije, Odbor poziva države članice da preuzmu odgovornost na tom području nadležnosti. S tim u vezi uputio bi, među ostalim, na „Dunavsku strategiju” iz 2010., namijenjenu poticanju razvoja Podunavlja, te na deklaraciju koja je s tim u vezi potpisana u lipnju 2012.

1.5

Odbor podržava Strategiju EU-a za dunavsku regiju, no ističe da se ni ona, ni deklaracija iz 2012. nisu provodile na odgovarajući način. Stoga poziva Komisiju da osnuje radnu skupinu koja će pratiti poštovanje obveza preuzetih u okviru strategije i deklaracije.

1.6

Odbor odlučno podržava radni dokument osoblja Komisije NAIADES o provedbi mjera povećanja ekološke prihvatljivosti na razini sektora i nada se i za to na raspolaganje staviti odgovarajuća financijska sredstva kako bi se, prije svega, nadoknadila prilika propuštena programom NAIADES I.

1.7

Upućujući na svoje mišljenje o socijalnoj sigurnosti u sektoru, Odbor poziva sve zainteresirane strane da pokrenu nove inicijative na tom području. Predloženo usklađivanje strukovnih profila, (temeljeno na socijalnom dijalogu), te usklađivanje stručnih kvalifikacija na europskoj razini imat će u tome ključnu ulogu; Komisija će ih morati staviti na snagu u tijesnoj suradnji s komisijama za rijeke, posebice sa Središnjom komisijom za plovidbu Rajnom.

1.8

Odbor smatra da prijedlozi institucijske suradnje između Europske unije i komisija za rijeke predstavljaju značajan napredak. Poziva zainteresirane institucije da usklade različite pravne sustave kako bi se ostvarila željena usklađenost.

2.1

Svake godine unutarnjim se plovnim putovima preveze oko 500 milijuna tona robe, što je jednako teretu 25 milijuna kamiona te 140 milijarda tonskih kilometara. Nije zanemariva ni uloga unutarnjih plovnih putova u prijevozu putnika, bilo da je riječ o turizmu (krstarenja i jednodnevni izleti) ili, u sve većoj mjeri, o gradskom i prigradskom prijevozu (primjerice trajektne usluge).

2.2

Uobičajena tržišta prijevoza, poput prijevoza rastresitog tereta na velike udaljenosti, sve češće šire svoje djelovanje na nove, inovativne usluge, a unutarnji plovni putovi postaju sve važniji i za prijevoz na kratkim udaljenostima.

2.3

Zahvaljujući ekonomiji razmjera i energetskoj učinkovitosti, unutarnji plovni putovi imaju najniže vanjske troškove po pitanju emisija CO2, buke, nesreća i zakrčenosti. S najvišim sigurnosnim standardima u svijetu, to je najznačajniji način prijevoza opasne robe u Europi.

2.4

Približno 44 000 osoba zaposleno je u sektoru unutarnje plovidbe, čemu treba pridodati još oko 12 000 radnih mjesta neizravno povezanih s tim sektorom. Uslijed nedostatka kvalificiranog osoblja, sektor unutarnje plovidbe pruža mogućnost zaposlenja osobama na tržištu rada koje traže posao, dok novi programi obuke i izgledi za karijeru znače da mladim ljudima nudi privlačna radna mjesta.

2.5

Unutarnji plovni putovi djeluju na posve liberaliziranom tržištu, no od 2008. trpe posljedice gospodarske krize. Uslijed recesije smanjio se obujam prijevoza, što je pak dovelo do viška kapaciteta u sektoru i pada cijena prijevoza. Različite studije predviđaju da će se ta situacija popraviti tek za nekoliko godina.

2.6

Široka europska mreža unutarnjih plovnih putova, koja se sastoji od približno 37 000 kilometara rijeka i kanala, još može apsorbirati dodatne priljeve prometa, iako to pretpostavlja dobro održavan sustav plovnih putova. Tijekom akcijskog plana NAIADES I (2006. – 2014.), uglavnom zbog smanjenja nacionalnih proračuna, plovni putovi nisu bili odgovarajuće održavani, a nedostajuće dionice nisu dovršene. Provedbu projekata za infrastrukturu plovnih putova dodatno su omele duga i spora procedura te nepotrebna birokracija.

3.1

Komisija je 10. rujna 2013. objavila komunikaciju NAIADES II – Za kvalitetniji prijevoz unutarnjim plovnim putovima. U njoj napominje da je program NAIADES I imao poticajan učinak, ali da se gospodarski i ekološki izgledi unutarnje plovidbe pogoršavaju, te da poboljšanje infrastrukture nije daleko uznapredovalo. Sektor, osim toga, proživljava gospodarsku krizu, iz koje je proizašao višak kapaciteta.

3.2

Mogućnosti i izazovi ovog načina prijevoza potakli su Komisiju da proširi svoj akcijski program za unutarnje plovne putove. Program NAIADES II namijenjen je promicanju dugoročnih strukturnih promjena u sektoru unutarnjih plovnih putova, bez uplitanja u slobodno tržište.

3.3

Program NAIADES II omogućuje konkretne mjere u sljedećim područjima:

3.4

Ovaj akcijski program upotpunjuju dva zakonodavna prijedloga, od kojih se jedan odnosi na tehničke uvjete za plovila na unutarnjim plovnim putovima, dok se drugim mijenja uredba o kapacitetu prijevoza unutarnjim plovnim putovima. Oba pravna instrumenta već su dugo na snazi u tom sektoru, a novi prijedlozi Komisije imaju za cilj njihovo ažuriranje. Komunikaciju Komisije dopunjava detaljan radni dokument osoblja Komisije o ekologizaciji flote.

3.4.1

Prijedlog Komisije za novu direktivu o tehničkim pravilima, kojom se mijenja direktiva 2006/877/EZ, ima za cilj bolju međusobnu usklađenost različitih uredbenih tijela te predviđa mehanizme za postizanje tog cilja. Njime se po prvi put konkretno određuje institucijska suradnja osmišljena na uredbenoj razini.

3.4.2

Prijedlog Komisije kojim se mijenja uredba o kapacitetu (br. 718/1999) proširuje broj slučajeva u kojima organizacije koje predstavljaju prijevoz unutarnjim plovnim putovima imaju pravo koristiti sredstva iz rezervnog fonda, naročito kako bi se uključile ekološke svrhe. Taj se prijedlog uklapa u okvir cjelokupnog paketa predloženih mjera.

3.5

Različiti čimbenici dobit će u zadatak provedbu mjera iz te komunikacije. Razvoj kvalitetne infrastrukture odgovornost je EU-a i država članica. To vrijedi i za uspostavu boljeg pravnog okvira, koji na unutarnjem tržištu treba stvoriti uvjete natjecanja jednake za sve. Odgovornost za transparentnost tržišta i inovacije u nadležnosti je dionika u sektoru.

3.6

Komunikacija se osvrće i na pitanje boljeg upravljanja. Iz povijesnih razloga, unutarnja plovidba podliježe različitim pravnim sustavima. Sloboda kretanja velikim europskim rijekama zajamčena je međunarodnim ugovorima i propisima koji iz njih proizlaze. Pored toga, EU ima nadležnost na području unutarnje plovidbe. Komisija predlaže novi pristup kako bi se riješili problemi ponekad preklapajućih ovlasti i djelovanja; taj pristup obuhvatio bi blisku suradnju sa Središnjom komisijom za plovidbu Rajnom, te je s tim ciljem potpisan sporazum.

3.7

NAIADES II ne raspolaže vlastitim proračunom za financiranje predloženih mjera. Umjesto toga komunikacija na razini EU-a upućuje na Instrument za povezivanje Europe (CEF) za infrastrukturne mjere i na program Obzor 2020. za financiranje istraživanja, razvitka i inovacija. Oba ta financijska instrumenta koristila bi se i za potporu djelovanjima politike te za ekologizaciju flote.

3.8

Namjera je Komisije povećati vlastite ambicije u pogledu promicanja plovidbe unutarnjim plovnim putovima usmjeravanjem na područja s najvećom dodanom vrijednošću. U tom smislu očekuje i doprinos država članica i dionika u sektoru.

4.1

Odbor snažno zagovara učinkovitije korištenje kapaciteta unutarnjih plovnih putova, osobito s obzirom na goleme prednosti koje taj način prijevoza nudi u smislu obujma prijevoza, održivosti i vanjskih troškova. Važnost i potencijal prijevoza unutarnjim plovnim putovima znače da on pruža znatne mogućnosti kako u pogledu prijevoza robe tako i putnika. Uz kružna putovanja, vodni promet ima sve važniju ulogu u gusto naseljenim gradskim područjima gdje se koriste trajektne usluge.

4.2

Odbor dijeli stavove Komisije da se unutarnji plovni putovi nedovoljno koriste te podržava Komisijine napore za povećanje udjela tog sektora u ukupnom prijevozu. Smatra, međutim, da Komisija, u svojim nastojanjima da poboljša integraciju unutarnjih plovnih putova i za to stvori nužne uvjete, podcjenjuje važnost čvrstog financijskog temelja za akcijski program. EGSO primjećuje da NAIADES II predstavlja ambiciozni novi program, ali i da još nije posve jasno kako će se on financirati; stoga sa zanimanjem očekuje radni dokument osoblja Komisije o financiranju NAIADES-a te poziva Komisiju da vodi računa o prijašnjim propustima.

4.3

U procjeni koju je sastavila kao dio srednjoročnog izvještaja o programu NAIADES I, Komisija primjećuje da je on imao poticajan učinak na sektor te da je doprinio boljem uviđanju mogućnosti koje taj sektor pruža, naročito među donositeljima odluka na nacionalnoj razini.

4.4

Štoviše, iskustvo programa NAIADES I i najnovijih smjernica transeuropske prometne mreže (TEN-T) pokazuje da države članice, ukoliko prihvate ciljeve ove komunikacije, moraju prihvatiti odgovornost za provedbu programa. Odbor stoga poziva Europski parlament, Vijeće i Komisiju da to jasno i izričito uspostave.

4.5

EGSO-u je jasno da promicanje unutarnje plovidbe zahtijeva učinkovitu i blisku suradnju između Europske komisije i komisija za rijeke. Odbor stoga podržava prijedloge u tom smislu te ističe važnu ulogu Središnje komisije za plovidbu Rajnom u razvoju unutarnje plovidbe i visokih tehničkih i sigurnosnih standarda.

4.6

EGSO naglašava važnost infrastrukture za ostvarenje ciljeva Komisije. Kako bi se postigla bolja integriranost unutarnje plovidbe i zajamčila se njezina pouzdanost, ključna je dobro održavana i u cijelosti povezana mreža plovnih putova bez uskih grla. Odbor poziva države članice da preuzmu odgovornost na tom području nadležnosti.

4.7

S obzirom na ograničeni proračun Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Odbor očekuje da Komisija stavi plovnim putovima na raspolaganje barem 20% raspoloživih sredstava, kao i da podupre i potakne države članice da održavaju i proširuju infrastrukturu. Za razliku od cesta i željeznice, plovni putovi u Europi još imaju dovoljan kapacitet da mogu primiti obujam prijevoza višestruko veći od sadašnjeg, što znači da ulaganje u plovne putove može donijeti maksimalnu dobit.

4.8

EGSO prima na znanje namjeru da se provede savjetovanje o pristojbama za infrastrukturu kako bi se internalizirali vanjski troškovi u prijevozu unutarnjim plovnim putovima. Odbor ističe da pitanju internalizacije vanjskih troškova u unutarnjoj plovidbi treba pristupiti vrlo oprezno, te da taj instrument treba koristiti isključivo kako bi se povećao obujam prijevoza unutarnjim plovnim putovima i povećala njegova konkurentnost.

4.9

Jedan od ciljeva NAIADES-a II je učiniti sektor privlačnijim na tržištu rada i stvoriti radna mjesta visoke kvalitete te promicati mobilnost radne snage. Upravo je to cilj nastojanja da se usklade opisi zvanja i stručne kvalifikacije na europskoj razini, što bi moglo doprinijeti rješavanju problema nedostatka stručnog osoblja u prijevozu unutarnjim plovnim putovima.

4.10

Što se tiče socijalne sigurnosti, EGSO se poziva na svoje mišljenje iz 2005. (TEN/200) u kojem zagovara uspostavu socijalne politike Zajednice za prijevoz unutarnjim plovnim putovima. Proteklih je godina na tom polju došlo do novih pomaka u okviru socijalnog dijaloga, što je dovelo do sastavljanja posebnih pravila o radnom vremenu u prijevozu unutarnjim plovnim putovima, o čemu su socijalni partneri potpisali sporazum. EGSO poziva na pokretanje drugih inicijativa u okviru socijalnog dijaloga, kako bi se povećala privlačnost zanimanja u tom sektoru.

5.1

Kada je riječ o novim smjernicama transeuropske prometne mreže (TEN-T), EGSO poziva Komisiju da pri provedbi novog koncepta multimodalnog koridora osigura da položaj plovnih putova u njemu bude čvrst. Planovi multimodalnih koridora moraju osigurati jednake uvjete za sve načine prijevoza, a sektoru unutarnjih plovnih putova treba omogućiti da igra značajnu ulogu pri sastavljanju tih projekata.

5.2

EGSO pridaje veliku važnost uključivanju svih plovnih putova od IV. razreda na više u središnju mrežu transeuropske prometne mreže (TEN-T). Stoga su države članice preuzele obavezu održavati i osuvremenjivati te plovne putove, kao i pružiti svaku podršku uklanjanju uskih grla, kako bi se u potpunosti mogao iskoristiti raspoloživi kapacitet europskih plovnih putova. Odbor želi skrenuti pozornost na rijeke koje, poput Dunava ili Elbe, još raspolažu velikim kapacitetom apsorpcije dodatnog prijevoza. Poziva države članice da, uz podršku Komisije, uklone uska grla na tim rijekama, te da bez odlaganja dovrše nedostajuće veze, poput spojnice Seine-Scheldt.

5.3

U okviru razvoja prijevoza u zemljama središnje i istočne Europe, Dunav ima posebnu ulogu, što je Komisija potvrdila „Dunavskom strategijom” iz 2010., čiji je cilj poticanje razvoja Podunavlja. Prijevoz Dunavom jedan je od stupova te strategije, te bi trebao doprinijeti porastu prijevoza unutarnjim plovnim putovima na toj važnoj rijeci. Toj je inicijativi u lipnju 2012. uslijedilo potpisivanje deklaracije od strane zemalja Podunavlja – nažalost uz iznimku jedne od njih – kojom one preuzimaju obavezu održavanja Dunava na temelju važećih standarda, kako bi se izbjeglo da u budućnosti prijevoz unutarnjim plovnim putovima ometa nedostatna dubine vode.

5.4

Odbor podržava tu Komisijinu strategiju, no ističe da se ni ona, kao ni deklaracija iz 2012., nije do sada provodila na odgovarajući način. Stoga poziva Komisiju da osnuje radnu skupinu koja će pratiti poštovanje obveza preuzetih u okviru strategije i deklaracije, te bez odlaganja rješavati ustanovljene probleme, kako se ne bi ugrozio planirani razvoj prijevoza na tom važnom koridoru.

5.5

Komisija primjećuje da na području inovacija unutarnji plovni putovi zaostaju za drugim načinima prijevoza. Jedan je od razloga za to dugovječnost opreme. Kulture inovacija također manjka u tom sektoru. Komisija poziva sektor da na tom području preuzme vodeću ulogu i razvije politiku inovacija.

5.6

Odbor dijeli to mišljenje, ali također ističe dugovječnost opreme u sektoru unutarnjih plovnih putova i visoku razinu ulaganja kao krivce za sporiju stopu inovacija. Zbog visokih troškova ulaganja, inovacije je potrebno potaknuti odgovarajućim financijskim i gospodarskim poticajima te olakšavanjem pristupa financiranju, što program za sada još nije osigurao.

5.7

Odbor ističe da je uvođenjem plovila koja pokreće ukapljeni naftni plin sam sektor već razvio vrlo napredne inovacijske projekte. Odbor poziva nadležna tijela da za njih, kao i za opskrbu alternativnim gorivima, bez odlaganja uspostave pravni okvir, te da razviju infrastrukturu kako bi se takve inovacije mogle naširoko primijeniti i dodatno poticati.

5.8

Radni dokument osoblja Komisije o povećanju ekološke prihvatljivosti flote pridodan je komunikaciji Komisije. U tom dokumentu Komisija navodi scenarije za smanjenja atmosferskih emisija. EGSO zna da unutarnji plovni putovi uzrokuju znatno niže emisije CO2 nego cestovni i željeznički promet, ali taj dokument to ne spominje.

5.9

Budući da naglasak stavlja na druge onečišćivače zraka a ne na CO2, Komisija zaključuje da je unutarnja plovidba danas u opasnosti da postane najveći onečišćivač među načinima prijevoza. S tim u vezi Odbor također napominje da pri određivanju budućih standarda za emisije treba izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja, te da treba voditi računa o odgovarajućoj ponudi prikladnih motora za sektor unutarnje plovidbe.

5.10

Odbor smatra da Komisija može imati važnu ulogu u poticanju sektora na inovacije i povećanje ekološke prihvatljivosti te da bi trebala pružiti znatnu financijsku potporu. S obzirom na društvenu korist koju bi donijelo poboljšanje ekološkog učinka unutarnje plovidbe, opravdano je u tu svrhu dodijeliti pomoć iz europskih i nacionalnih fondova, što bi moglo imati katalizatorski učinak.

5.11

Odbor stoga poziva Komisiju da, kad se uspostavi višegodišnji proračun Europske unije, iskoristi svaku mogućnost da sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i programa Obzor 2020. namijeni povećanju ekološke prihvatljivosti plovila i provedbi drugih mjera iz prijedloga NAIADES.

5.12

EGSO također poziva sektor da raspoloživa sredstva iz rezervnog fonda upotrijebi u svrhu povećanja ekološke prihvatljivosti, kako bi se popravila predodžba o toj industriji. Tu mogućnost pruža prijedlog izmjene uredbe o kapacitetu koji je dio paketa mjera NAIADES II.

5.13

Veća stručnost i uža suradnja unutar i od strane sektora nesumnjivo će doprinijeti poboljšanju njegovog gospodarskog položaja na strukturnoj razini, s obzirom da je gospodarska kriza nedavno ponovo dovela do strukturnog viška kapaciteta u sektoru.