6.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 67/71

1.1

EGSO pozdravlja prijedlog uredbe Komisije o utvrđivanju okvira prekograničnih proizvoda za dugoročno ulaganje. Uvođenje europskih fondova za dugoročna ulaganja (European Long-Term Investment Funds, ELTIF) pomoći će u poticanju potražnje ulagača za važnom dugoročnom aktivom.

1.2

Činjenica da se ovi fondovi mogu ponuditi samo u sklopu Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (Alternative Investment Fund Managers Directive, AIFMD) te da se najmanje 70 % sredstava mora uložiti u prikladne dugoročne projekte poput fizičkih i socijalnih infrastruktura te malih i srednjih poduzeća (MSP), treba osigurati pojavu stabilnih investicijskih proizvoda.

1.3

EGSO prihvaća većinu Komisijine analize o očekivanoj potražnji za europskim fondovima za dugoročna ulaganja i regulatornim preprekama koje trenutačno onemogućuju institucijsko ulaganje i ulaganje malih ulagača u nove prekogranične infrastrukturne projekte. Predložena uredba ima potencijal potaknuti stvaranje smislenog jedinstvenog investicijskog tržišta dugoročnih projekata.

1.4

Komisijin prijedlog o uvođenju zatvorenih fondova otvorenih i institucijskim i malim ulagačima vjerojatno je najbolji pristup, posebice uzme li se u obzir vjerojatnost nastanka sekundarnog tržišta udjelima ili dionicama u europskim fondovima za dugoročna ulaganja.

1.5

Budući da predložena uredba otvara nove mogućnosti na europskim investicijskim tržištima, potrebno je pažljivo nadzirati njezinu provedbu. EGSO pozdravlja prijedlog da se motri razvoj tržišta europskih fondova za dugoročna ulaganja. U slučaju da se putem ove inicijative ne uspije razviti tržište dugoročnih prekograničnih ulaganja, poduzet će se daljnje ocjene, procjene i reforme kako bi se riješili propusti i dodatno povećala privlačnost fondova.

2.1

Dana 26. lipnja 2013. godine Europska komisija objavila je prijedlog Uredbe o europskim fondovima za dugoročna ulaganja zajedno s opširnom procjenom učinka (1). Komisija navodi da je glavna svrha stvaranja prekograničnog fonda ove vrste povećati količinu nebankovnih financijskih sredstava dostupnih tvrtkama u EU-u kojima je potreban pristup dugoročnom kapitalu u svrhe projekata povezanih s:

2.2

Komisijini prijedlozi u skladu su s pristupom iz Zelene knjige o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva (2) koju je EGSO odobrio u srpnju 2013. (3) Kao što sugerira naslov uredbe, u žarištu interesa jest poticanje i olakšavanje većih obujama dugoročnih ulaganja diljem Europe. Postoji potreba da se takva dugoročna ulaganja učine dostupnijima i privlačnijima ulagačima.

2.3

Nužno je djelovati na europskoj razini jer Komisijino istraživanje naglašava nepravilnosti, nedosljednosti i rascjepkanost pri pružanju dugoročnih ulagačkih fondova diljem Unije. U Prilogu 2. popratnoj procjeni učinka podrobno su izložene te nedosljednosti u sustavima dugoročnih fondova u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Italiji i Luksemburgu. Prema Komisiji, ne postoji dogovoreni skup prekograničnih standarda o tome što su dugoročna aktiva i ulaganja, kome mogu odgovarati te kako djeluju.

2.4

Postojeći prekogranični okvir za ulaganja, koji se odnosi na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (Undertakings in Collective Investment in Transferable Securities, UCITS), odnosi se na portfelje likvidnih prenosivih vrijednosnih papira poput obveznica i dionica. Vrste sredstava koja su isključena iz prekograničnog okvira za ulaganja, odnosno dugoročna aktiva poput infrastrukture i vlasništva, ključna su za osiguranje održivog rasta. Instrumenti za dugoročna ulaganja općenito su neprenosivi i nelikvidni bez dostupnog sekundarnog tržišta te često zahtijevaju znatne prethodne kapitalne obveze. Ovi čimbenici mogu odvratiti čak i najveće institucijske ulagače.

2.5

Komisija je utvrdila tri skupine rizika uobičajeno povezanih s ulaganjima u dugoročne aktive:

2.5.1

Uglavnom zbog navedenih rizika, fondovi za dugoročna ulaganja nisu do sada bili posve uspješni. Nisu uvijek dosegli planirani uspjeh a ulagače se obmanjivalo o očekivanim dobitima te postoje i neki dokazi o zloporabi pri prodaji. Komisija prepoznaje potrebu za primjerenom dubinskom analizom i stručnim upravljanjem takvim fondovima za dugoročna ulaganja. Velik je naglasak u uredbi stavljen na sastavljanje primjerenih obavijesti i marketinških materijala. Mali će europski fondovi za dugoročna ulaganja biti paket investicijskih proizvoda za male ulagače te će morati imati dokument s ključnim informacijama o paketu proizvoda za mala ulaganja (Packaged Retail Investment Product Key Information Document, PRIP KID) za oglašavanje malim ulagačima. Za male će ulagače biti potrebna istaknuta i jasna upozorenja povezana sa zatvorenom prirodom fonda, njegovim horizontom ulaganja (razdobljem do očekivanog povrata ulaganja) i izostankom bilo kakvih prava na prijevremenu isplatu.

2.6

Komisija procjenjuje da će u Europi do 2020. godine biti potrebno između 1 500 i 2 000 milijardi eura za financiranje infrastrukturnih projekata te smatra da je to dokaz potrebe za financiranjem širokog razmjera. U savjetovanjima prilikom sastavljanja Komisijine procjene učinka prikupljeni su znatni dokazi o zanimanju ulagača (i institucijskih i malih) za takav europski fond za dugoročna ulaganja.

3.1

Ishod svega toga su nedovoljan napredak i loš uspjeh tržišta fondova za dugoročna ulaganja diljem EU-a. Posebice se tvrdi da su fondovi manji no što bi inače mogli biti; troškovi upravljanja viši su no što bi mogli biti a mali ulagači imaju vrlo ograničen izbor fondova diljem država članica. Kako bi se to stanje riješilo, potrebno je djelovati na europskoj razini pa Komisija stoga predlaže stvaranje jedinstvenog tržišta fondova za dugoročna ulaganja.

3.2

Na temelju njihove sposobnosti da riješe ove operativne ciljeve utvrđeno je sedam političkih opcija. Raspon tih opcija uključuje održavanje statusa quo, dobrovoljno označavanje i kodiranje proizvoda, proširenje UCITS-a kako bi uključio određenu dugoročnu aktivu, pokretanje dugoročnog investicijskog proizvoda zatvorenog tipa po modelu UCITS-a otvorenog samo institucijskim ulagačima, pokretanje jednakog proizvoda ali otvorenog pojedincima s visokim neto vrijednostima, novi fond s jačim uredbama o zaštiti ulagača i bez prava isplate, otvoren svim ulagačima, uključujući male ulagače, te, konačno, pokretanje jednakog fonda ali s pravima isplate nakon početnog razdoblja zabrane raspolaganja.

3.3

Od ovih sedam opcija najpoželjnija je šesta, novi europski fond za dugoročna ulaganja (ELTIF) otvoren svim ulagačima bez prava isplate. Taj je izbor sličan postojećim modelima u onim državama članicama koje dopuštaju ulaganja malih ulagača.

3.4

U sklopu Komisijina prijedloga europski fondovi za dugoročna ulaganja će djelovati prema Direktivi o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIFMD) kao nova kategorija autoriziranog zatvorenog fonda. Kad se zakonodavni okvir za europske fondove za dugoročna ulaganja uobliči u uredbu Europskog parlamenta i Vijeća, bit će izravno primjenjiv u svim državama članicama EU-a, bez potrebe za daljnjim prenošenjem. Postoje i razni vidovi sustava u kojima će Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) sastaviti regulatorne tehničke standarde.

3.5

Europski fondovi za dugoročna ulaganja namijenjeni su ulaganju u dugoročnu imovinu prikladna vijeku trajanja fonda. Sveukupna obilježja i usmjerenje te strukture bit će k dugoročnoj aktivi poput infrastrukturnih projekata. Komisija postavlja pravila o tome kako se može uložiti portfelj europskog fonda za dugoročna ulaganja. Najmanje 70 % mora se uložiti u dugoročnu aktivu, a najviše 30 % u aktivu pogodnu za ulaganja unutar UCITS-a. Ograničenje od 70 % koje se odnosi na sastav portfelja ne primjenjuje se tijekom prvih pet godina europskog fonda za dugoročna ulaganja, 12 mjeseci tijekom trajanja europskog fonda za dugoročna ulaganja ako se čini da će program prikupiti novi kapital, te pri kraju njegova trajanja, kad počne prodavati aktivu u skladu s politikom isplate.

3.6

Europski fond za dugoročna ulaganja mora biti zatvoren i imati fiksno trajanje. Ulagačima se neće dopustiti da zahtijevaju isplatu svojih uloga prije završetka tog fiksnog razdoblja. Dužina fiksnog razdoblja odredit će se prirodom aktive koju europski fond za dugoročna ulaganja nastoji steći i zadržati. Stoga postoji veza između horizonta ulaganja dugoročne aktive koja će se steći i horizonta isplate europskog fonda za dugoročna ulaganja. ESMA treba razviti regulatorne tehničke standarde koji će dodatno naznačiti okolnosti ujednačavanja trajanja europskog fonda za dugoročna ulaganja i trajanja svake njegove pojedinačne aktive.

3.7

Članak 17. predložene Uredbe predviđa pojavu sekundarnog tržišta za udjele ili dionice u nekom europskom fondu za dugoročna ulaganja. To bi pružilo likvidnost ulagačima koji bi možda željeli isplatu svih udjela ili njihova dijela te kao takvo ne bi utjecalo na osnovno financiranje projekata unutar samog europskog fonda za dugoročna ulaganja.

3.8

Europski fondovi za dugoročna ulaganja će biti investicijski proizvodi u smislu Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID) te stoga i podložni svim zahtjevima te direktive povezanim s oglašavanjem, prodajom i otkrivanjem podataka.

3.9

Europski fondovi za dugoročna ulaganja se čine pozitivnim razvojem u smislu kako stvaranja oznake novog proizvoda tako i putne isprave za male ulagače za dugoročnu aktivu/zatvoreni sektor te kao mogući izvor financiranja za tvrtke iz EU-a koje ne kotiraju na burzi. Komisija procjenjuje da su upravitelji i ulagači zainteresirani za takav proizvod te da će on zanimati dionike u infrastrukturnim sektorima kao alternativni izvor financiranja.

3.10

S obzirom na originalnost predložene uredbe, pitanja praćenja i ocjenjivanja postaju tim važnija. Komisija to prepoznaje i predlaže praćenje rasta ili drugih čimbenika na tržištu europskih fondova za dugoročna ulaganja tijekom početnog razdoblja od možda četiri godine. Ključni pokazatelji uspješnosti, poput broja uspostavljenih fondova koji djeluju prekogranično, prosječne veličine europskih fondova za dugoročna ulaganja, stavova ulagača i relativnih omjera financiranja prema infrastrukturi, vlasništvu, MSP-ima itd., omogućit će procjenu uspjeha ili propasti ove inicijative. U slučaju da se putem ove inicijative ne uspije razviti tržište dugoročnih prekograničnih ulaganja, poduzet će se daljnje ocjene, procjene i reforme kako bi se riješili propusti i dodatno povećala privlačnost fondova.