5.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 170/91

1.1

EGSO pozdravlja Akcijski plan za europsku industriju željeza i čelika, koji je Europska Komisija predstavila 11. lipnja 2013. EGSO ovaj akcijski plan smatra prvim korakom prema naprijed i prepoznaje sektor čelika kao strateški važan sektor za Europu i za pokretanje rasta. Međutim, uspjeh ovog plana ovisit će o ostvarenju ovih izjava.

1.2

Akcijski plan je specifičan prijedlog ali bi njegova provedba mogla potrajati mjesecima, čak i godinama. Međutim, s obzirom na brzinu opadanja proizvodnje i prihoda u ovoj godini, potrebne su pravovremene akcije za pomoć radnicima pogođenim krizom te povratak pozitivnog ulagačkog ozračja u sektor i proizvodne lance koji o njemu ovise. Nepoduzimanje ovakvih mjera može imati za posljedicu daljnja zatvaranja poduzeća i više izgubljenih radnih mjesta. U tom kontekstu, EGSO poziva Europsku komisiju da objavi, što je prije moguće, plan s preciznim rokovima za provedbu Akcijskog plana. O planu bi trebalo raspravljati sa socijalnim partnerima na sljedećem sastanku Skupine na visokoj razini.

1.3

Akcijski plan je poprilično nejasan kad se radi o konkretnim mjerama koje treba poduzeti i neprikladno pristupa cikličkoj dimenziji krize. Kako bi se osigurala strateška važnost ovog sektora za europsku prerađivačku industriju i zapošljavanje te kako bi se spriječilo njegovo daljnje smanjivanje, EGSO poziva Europsku komisiju da poduzme hitne mjere, uključujući:

1.4

Potrebno je hitno se usredotočiti na postizanje europskih održivih klimatskih, energetskih i trgovinskih politika, omogućujući prijelaz sektora na gospodarstvo učinkovitih resursa s niskom razinom emisije ugljika i potrošnje energije, te izbjeći da EU-ova industrija željeza i čelika sama snosi teret troškova. Ovo će se također postići promicanjem ambicioznih politika istraživanje, razvoja i inovacija npr. u okviru programa Obzor 2020. i uz aktivnu podršku za širenje novih, čišćih te resursno i energetski učinkovitijih tehnologija.

1.5

EGSO podržava opći cilj borbe protiv klimatskih promjena kao i postupke EU-a u tom pogledu. Međutim, treba pažljivo razmotriti posebna obilježja sektora, posebno ona koja se odnose na tehnološka ograničenja, kao i na već uložene napore. Ciljevi industrije željeza i čelika moraju biti tehnički i ekonomski izvedivi. U najmanju ruku moraju biti postavljeni tako da klimatske politike EU-a, posebice europski sustav trgovanja emisijama, najuspješnijim poduzećima EU-a ne nametnu dodatne troškove, barem dok se ne postigne sveobuhvatni međunarodni sporazum o klimatskim promjenama koji će utvrditi iste uvjete i mjere za industriju željeza i čelika u cijelom svijetu.

1.6

Potrebno je maksimalno povećati privremene kompenzacijske mjere u drugom i nakon trećeg trgovinskog razdoblja, kako bi se nadoknadila povećanja cijena električne energije diljem EU-a, povezana sa sustavom za trgovanje emisijama (ETS). EGSO poziva Europsku komisiju da dodatno ispita ovaj problem i brzo poduzme odgovarajuće mjere.

1.7

EGSO podržava ideju uspostave europskog programa za financiranje širenja novih i inovativnih tehnologija u industrijama u kojima se troši mnogo energije, koji bi se financirao iz dobiti nastale prodajom emisijskih jedinica.

1.8

Uvođenje naprednih tehnologija poput programa ULCOS trebali bi se i ubuduće promicati. Za EGSO je izrazito važno pomno praćenje podataka o emisiji CO2 i energetskoj učinkovitosti postrojenja za proizvodnju željeza i čelika.

1.9

Reciprocitet i stvaranje ravnopravnih uvjeta natjecanja na svjetskoj razini mora biti prioritet Europske komisije. S obzirom na nedostatak ravnopravnih uvjeta natjecanja i na širenje protekcionističkih trendova kod zemalja u ubrzanom razvoju, EGSO poziva Europsku komisiju da poduzme čvršće mjere za obranu europske industrije željeza i čelika, uključujući i upotrebu instrumenata trgovinske obrane, na ciljani i brzi način.

1.10

EGSO pozdravlja usvajanje kvalitetnog okvira za predviđanje promjena i restrukturiranje, koji određuje najbolje prakse iz ovog područja. Smatra da bi ovaj okvir trebali koristiti različiti dionici kao minimalni europski standard predviđanja i upravljanja promjenama na društveno odgovoran način promicanjem obuke, usavršavanjem vještina i podržavanjem ponovnog osposobljavanja, ukoliko je ono potrebno. Ovo također treba biti prilika da se europski sektor željeza i čelika učini privlačnijim za mlade i visoko kvalificirane osobe. Nadalje, trebalo bi razviti dugotrajna rješenja kao odgovor na generacijske promjene. Socijalni partneri na svim razinama mogu igrati proaktivnu ulogu u tom pogledu.

1.11

EGSO smatra da bi, zbog lakšeg socijalno odgovornog prelaska na konkurentniju europsku industriju željeza i čelika, EU-ov sektor željeza i čelika, poput ostalih sektora, trebao imati jednaki pristup europskim, nacionalnim i regionalnim fondovima.

2.1

Kao što Europska komisija ističe u svom akcijskom planu za konkurentnu i održivu industriju željeza i čelika u Europi, „EU je drugi najveći proizvođač čelika na svijetu, s proizvodnjom od preko 177 milijuna tona na godinu, što čini 11% svjetske proizvodnje”. Industrija je široko rasprostranjena u cijeloj Europi, s najmanje 500 proizvodnih pogona u 24 države članice.

2.2

EGSO ponovno ističe da je europska industrija željeza i čelika okosnica europskog blagostanja i neizostavan dio europskog lanca opskrbe, koji razvija i proizvodi na tisuće različitih inovativnih rješenja za čelik u Europi i time omogućuje izravno i neizravno zapošljavanje i izdržavanje milijuna europskih građana.

2.3

Nažalost, postaje sve jasnije da je ova industrija snažno potresena gospodarskom krizom koja trenutno pogađa cijelu Europu. Industrija željeza i čelika oslanja se na sektore poput automobilskog i građevinskog, čije aktivnosti od 2008. bilježe strmi pad. Ovo je pak dovelo do smanjene potražnje željeza i čelika u Europi.

2.4

Slabija potražnja željeza i čelika u Europi postala je očigledna s pojavom privremenih ili trajnih zatvaranja proizvodnih pogona i s gubitkom od preko 60 000 radnih mjesta u ovom sektoru.

2.5

Od vitalne je važnosti da Europa poduzme ubrzane mjere kako bi obuzdala krizu koja trenutno pogađa čitavu industriju željeza i čelika. Iz tog razloga EGSO pozdravlja nedavnu inicijativu Europske komisije da poduzme mjere za potporu europskoj industriji željeza i čelika.

2.6

Ovo je prvi put da je Komisija predložila sveobuhvatni akcijski plan za željezo i čelik, jedanaest godina nakon isteka Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) iz 2002. Rezultat je to zajedničkih napora Komisije i socijalnih partnera da se pogura pitanje industrijske politike kako općenito tako i u pogledu glavnih proizvodnih sektora. Ovo je ujedno i prvi korak prema stvarnoj industrijskoj politici koja obuhvaća politike poput trgovine, istraživanja i razvoja, okoliša, klime i energije.

2.7

Plan predlaže niz mjera i preporuka na području potražnje, energije i energetske učinkovitosti, klimatske politike, tržišnog natjecanja, trgovine, sirovina, istraživanja i inovacija i društvenih aspekata, kao što su pristup europskim strukturnim fondovima za ublažavanje socijalnih troškova predviđanja i upravljanja promjenama te poticanje zapošljavanja mladih radi jačanja konkurentnosti ovog sektora.

2.8

Socijalni partneri u sektoru željeza i čelika doprinijeli su ovoj dugoročnoj strategiji u okviru Odbora EU-a za socijalni dijalog razvijanjem sveobuhvatnog pregleda izazova s kojima se suočava europska industrija željeza i čelika. Ova zajednička analiza poslužila je kao osnova za okrugli stol na visokoj razini, pokrenut od strane Europske komisije s ciljem razvijanja akcijskog plana za konkurentnu i održivu industriju željeza i čelika u Europi.

2.9

Čelik, kao strateška okosnica europske prerađivačke industrije, i dalje zadržava ulogu pokretača tehnoloških inovacija, što je od vitalne važnosti za stvaranje vrijednosti u krajnjim sektorima poput automobilske industrije, građevinarstva, svemirske industrije i energije, itd. Snažan sektor željeza i čelika od vitalne je važnosti za Europu ako želi postići svoj cilj da industrija čini 20% BDP-a umjesto trenutnih 15,2% (2).

2.10

Europska industrija željeza i čelika ima mnogo prednosti poput modernih postrojenja, naprednih proizvoda, zahtjevnih klijenata koji je prisiljavaju na neprekidnu inovaciju proizvoda te važno domaće tržište i kvalificiranu radnu snagu. Međutim, danas se suočava s velikim izazovima: niskom potražnjom, povećanim troškovima energije, oslanjanjem na uvezene sirovine i često nepoštenim tržišnim natjecanjem.

2.11

Akcijski plan je dokument koji sadrži najvažnije stavke o sektoru željeza i čelika s posebnim naglaskom na popis mogućih mjera za provedbu na različitim institucijskim razinama i od strane glavnih dionika.

2.12

Kao što je Europska komisija predvidjela, službena Skupina na visokoj razini nadgledat će provedbu plana i njegov utjecaj na konkurentnost, održivost i zapošljavanje unutar sektora.

3.1

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da je alarmantno stanje s kojim se suočava Europski sektor čelika na dnevnom redu Europske komisije. Savjetovanje je socijalnim partnerima i državama članicama dalo priliku da izraze svoje mišljenje o ovom sektoru i njegovim nedostacima te da predlože moguća rješenja za očuvanje snažnog sektora čelika u Europi. Ova savjetovanja doživjela su svoj vrhunac u izradi akcijskog plana za konkurentnu i održivu industriju željeza i čelika u Europi.

3.2

Ovaj plan je prvi korak strategije čiji je cilj pomoći sektoru čelika da se suprotstavi današnjim glavnim gospodarskim, društvenim i ekološkim izazovima i stvoriti „novi” okvir industrijske politike radi očuvanja konkurentne industrije željeza i čelika i održavanja njezine radne snage u Europi. Izjave iz akcijskog plana su optimistične, ali će konačni uspjeh ovog plana ovisiti o njihovom ostvarenju u praksi. Ukoliko se on ne temelji na jasnoj kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj strategiji i nije popraćen potrebnim pravnim, financijskim i logističkim instrumentima, njegov potencijalni učinak neće biti ostvaren.

3.3

EGSO smatra da bi provedba plana trebala omogućiti da se:

3.4

Jedan od glavnih ciljeva Komisijine komunikacije o industrijskoj politici je osigurati da industrijski sektor dosegne razinu od 20% BDP-a Europske unije do 2020. godine. EGSO podržava ovaj cilj budući da bi bio od koristi i sektoru željeza i čelika. Međutim, taj će cilj vjerojatno biti teško postići bez lakšeg pristupa financijskim institucijama poput Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

3.5

Situacija na tržištu prisilit će proizvođače da nastave s provođenjem zahtjevnih strukturalnih promjena (nije isključena mogućnost udruživanja, preuzimanja i bankrota). Mnogim proizvođačima željeza i čelika trenutno je vrlo teško, ako ne i nemoguće, financirati neophodna, ali i skupa, ulaganja u inovacije, inovativno stupnjevanje čelika, poboljšanu ponudu gotovih proizvoda, dodatno smanjenje troškova prema vrsti i uvođenje usluga u kojima se koristi čelik iz vlastite proizvodnje.

3.6

Prema nedavnoj studiji, koju je naručila Europska komisija, o procjeni kumulativnog troška za europsku industriju željeza i čelika, regulatorni troškovi u normalnim vremenima nisu glavni uzroci raskoraka u konkurentnosti cijena. Međutim, u vremenima krize regulatorni troškovi EU-a mogu imati značajan utjecaj na konkurentnost industrije željeza i čelika (3). Regulatorni okvir bi stoga trebalo procijeniti s obzirom na troškove, kao i s obzirom na koristi.

3.7

Socijalni partneri u sektoru željeza i čelika moraju biti aktivno uključeni u procjenu regulatornog okvira.

3.8

Kao što je Europska komisija naglasila, "potražnja željeza i čelika u EU-u ovisi o gospodarskom i financijskom statusu nekolicine ključnih industrija koja koriste željezo i čelik, primjerice graditeljstva i automobilskog sektora (4). Nažalost, trenutna ekonomska kriza stavlja veliki pritisak na potražnju iz ovih sektora što uzrokuje pad u bruto potražnji željeza i čelika.

3.9

Europska komisija se oslanja na svoj plan „CARS 2020. (5)” i na inicijativu za podršku održivog graditeljstva (6) kako bi se potakla potražnja željeza i čelika u Europi. S obzirom na hitnost trenutne situacije u industriji željeza i čelika, ovi planovi nisu dovoljno konkretni i neće biti dovoljni za kratkoročni utjecaj na sektor željeza i čelika.

3.10

Potražnja željeza i čelika može se potaknuti olakšanjem pokretanja značajne infrastrukture usmjerene na budućnost i povećanjem kupovne moći europskih građana, s ciljem poticanja oporavka na domaćem tržištu.

3.11

Tijekom proteklog desetljeća, industrija željeza i čelika Europske unije bila je uvelike oštećena nepoštenim trgovinskim praksama, protekcionizmom iz trećih zemalja i prevelikom koncentracijom proizvođača sirovina. Potrebno je, stoga, na ciljani i ubrzani način hitno procijeniti mogućnost suzbijanja svih nepoštenih postupaka s kojima se europska industrija željeza i čelika suočava. Još nužnije je da se ovo uradi uzimajući u obzir kapacitet viškova ovog sektora na svjetskoj razini, što dovodi do toga da neke treće zemlje pribjegavaju nepoštenim praksama za izvoz viška svojih proizvoda.

3.12

Europska industrija željeza i čelika imat će uspješnu budućnost samo ako tvrtke budu na samom vrhu svjetskih tehnoloških dostignuća, posebice kada je riječ o primjeni najnovijih tehnologija proizvodnje koje se odnose na smanjenje emisije CO2 i na energetsku učinkovitost, pod uvjetom da su ekonomski isplative.

3.13

Industrija željeza i čelika, kao industrija koja troši mnogo energije, trenutno se suočava sa visokim cijenama energije u usporedbi s većinom svojih međunarodnih konkurenata. Budući da se radi o industriji koja zahtijeva veliki kapital, stabilnost, predvidljivost i svjetska konkurentnost cijena energije, ključ su dugoročnog razvoja ovog sektora.

3.14

Akcijski plan opravdano se usredotočuje na doprinos željeznih i čeličnih proizvoda i materijala smanjenju emisija CO2. Što se tiče proizvodnih postupaka, industrija se sa sadašnjim tehnologijama približila svojim granicama i stoga sve do 2050. neće biti u mogućnosti doseći temeljne ciljeve koje je predložila Komisija. Značajni napredak moguće je postići samo korištenjem naprednih tehnologija. Stoga su istraživanja, razvoj i inovacije, kao i resursi za njihovo financiranje od iznimne važnosti. U tom kontekstu, EGSO pozdravlja prijedlog Komisije da u okviru programa Obzor 2020. podrži istraživanje i razvoj, kao i probne i pilot projekte za nove i čišće energetski i resursno učinkovitije tehnologije.

3.15

Iako se korištenjem postojećih tehnologija industrija približava svojim granicama, još uvijek postoje postrojenja koja nisu u potpunosti iscrpila svoj potencijal za poboljšanje energetske ili resursne učinkovitosti, temeljen na postojećim tehnologijama. Trebalo bi poticati poduzeća na ulaganja u najbolje dostupne tehnologije.

3.16

Energetski resursi i cijene trenutno su vodeći trendovi u inovaciji. Iako najveća odgovornost za ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije leži u samoj industriji željeza i čelika, potrebna je snažnija potpora za istraživanje i razvoj, probne i pilot projekte te za širenje novih tehnologija. Budući da sirovine i energija predstavljaju najveći financijski teret, potrebno je smanjiti razlike između troškova EU-a i njegovih glavnih konkurenata.

3.17

Kriza i stroga proračunska ograničenja ozbiljno su ugrozili mogućnost kompenzacija za proizvođače čelika u nekim zemljama članicama, što će vjerojatno stvoriti nepravednu situaciju diljem Europe.

3.18

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, europska industrija željeza i čelika zadržala je konkurentnu prednost nad svojim tržišnim suparnicima zbog poboljšanja učinkovitosti, inovativnih proizvoda i značajnog povećanja produktivnosti rada. Međutim, u sadašnjoj situaciji teško je postići dodatno poboljšanje na ovom području, sve dok se situacija na tržištu i regulatorno poslovno okruženje ne poboljšaju.

3.19

Razvoj novih i ekonomski isplativih tehnologija treba uskladiti s poboljšanjem konkurentnosti europskih željezara u odnosu na njihove svjetske konkurente. Manja potrošnja energije i sirovina u proizvodnji dovest će do smanjenja troškova, te će na taj način europska industrija željeza i čelika postati konkurentnija.

3.20

Plan prepoznaje problem buduće nestašice vještina, pretežno kao posljedice dobne piramide, ali ne posvećuje dovoljno pozornosti „gubitku” znanja i vještina uslijed restrukturiranja. Nadalje, generacijske smjene zahtijevat će sustavna rješenja, osobito u pogledu naglog porasta nezaposlenosti među mladima.

3.21

Promicanje privremenih mjera za potporu radnika neophodno je za suočavanje s ekonomskom krizom i zadržavanje radne snage i vještina ključnih za budućnost industrije željeza i čelika.

3.22

S obzirom na zabrinjavajuću situaciju u kojoj se nalazi europski sektor za željezo i čelik, razočaravajuće je primijetiti da Komisija ima namjeru organizirati sastanak Skupine na visokoj razini samo jednom godišnje. Imajući na umu trenutačnu promjenjivost ovog sektora, bit će potrebno neprekidno izvještavanje o situaciji, kako bi se mogle donositi utemeljene odluke.

3.23

Konačno, u roku od 12 mjeseci nakon usvajanja akcijskog plana, potrebno je izvršiti procjenu utjecaja ovog plana na konkurentnost u europskoj industriji željeza i čelika. Kako bi se osigurala najpreciznija i najobjektivnija moguća procjena, iznimno je važno sudjelovanje socijalnih partnera u raspravama. Izražena je potreba za većom suradnjom predstavnika poslodavaca i radnika na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, kao i na razini samih poduzeća, kako bi se obvezali na provedbu ovog plana.