5.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 170/104


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zdravlju životinja

COM(2013) 260 final – 2013/0136 (COD),

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji i tržišnoj dostupnosti biljnog reprodukcijskog materijala (Zakon o biljnom reprodukcijskom materijalu)

COM(2013) 262 final – 2013/0137 (COD),

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama protiv biljnih nametnika

COM(2013) 267 final – 2013/0141 (COD)

2014/C 170/17

Izvjestitelj: g. Armands KRAUZE

Dana 23. svibnja 2013. Europski parlament, a 31. svibnja i 7. lipnja 2013. Vijeće., odlučili su, sukladno članku 43. stavku 2., članku 114. stavku 3., članku 168. stavku 4. točki b) i članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o sljedećim prijedlozima:

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zdravlju životinja

COM(2013) 260 final - 2013/0136 COD

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji i tržišnoj dostupnosti biljnog reprodukcijskog materijala (zakon o biljnom reprodukcijskom materijalu)

COM(2013) 262 final – 2013/0137 (COD)

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama protiv biljnih nametnika

COM(2013) 267 final – 2013/0141 (COD)

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša, odgovorna za pripremu rada Odbora na tu temu, usvojila je mišljenje 6. studenoga 2013.

Europski gospodarski i socijalni odbor mišljenje je usvojio na 494. plenarnom zasjedanju održanom 10. i 11. prosinca 2013. (sastanak od 10. prosinca), sa 146 glasova za, 1 protiv i 2 suzdržana.

1.   Zaključci i preporuke

1.1

EGSO pozdravlja i uvelike podržava Komisijine prijedloge uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o zdravlju životinja, zdravlju bilja te o kvaliteti biljnog reprodukcijskog materijala. Smatra da je postojanje dosljednih i transparentnih pravila, pod uvjetom da se pravilno provode u svim državama članicama EU-a, nužan preduvjet za osiguranje pravedne tržišne konkurencije među svim tržišnim subjektima u Europi.

1.2

Međutim, EGSO predlaže neke nacrte izmjena prijedloga o zdravlju životinja, kako bi tekst uredbe postao razumljiviji.

1.3

EGSO poziva Komisiju da uvede sve potrebne sigurnosne mjere u zakonodavstvo i da osigura dovoljno sredstava iz fondova EU-a kako bi se izbjegle opasnosti povezane s divljim životinjama koje bi, migrirajući iz trećih zemalja i prelazeći vanjske kopnene granice EU-a, mogle proširiti opasne zarazne bolesti u EU.

1.4

EGSO ističe da zakonodavni akti EU-a, osobito na području zdravlja bilja, moraju biti u skladu sa stajalištima koja je EU usvojio u prošlosti na međunarodnoj razini te napominje da prijedlog Komisije, koji se odnosi na uspostavljanje međunarodnih standarda za zdravlje bilja, za sada nije u skladu s ranije izraženim stajalištem Unije u pogledu uključivanja invazivnih vrsta u mjere za zdravlje bilja.

1.5

EGSO pozdravlja uvođenje u zakon o zdravlju bilja nove mogućnosti odštete dotičnim subjektima za vrijednost uništenih biljaka, biljnih proizvoda ili drugih predmeta koji podliježu iskorjenjivanju ili mjerama sprečavanja širenja.

1.6

EGSO izražava zabrinutost da bi EU, uzimajući u obzir promjene koje Komisija predlaže za režim zdravlja bilja, mogao pokvariti dobre rezultate na području zdravlja bilja u mjeri u kojoj bi to moglo naškoditi izvoznim mogućnostima država članica a proizvođačima donijeti veće troškove u borbi protiv bolesti i nametnika.

1.7

EGSO je skeptičan prema uključivanju kategorije šumskog reprodukcijskog materijala u nacrt uredbe, budući da Komisija nije iznijela uvjerljive argumente o prednostima koje bi iz toga mogle proizići za šumarski sektor.

2.   Opće obavijesti o zakonodavnim inicijativama

2.1

U svakom od tri dotična područja, tj. zdravlju životinja, zdravlju biljaka te kretanju biljnog reprodukcijskog materijala, postoje svakovrsne prepreke na razini EU-a. One stvaraju poteškoće tržišnim subjektima pa je vrlo važno izmijeniti zakonodavstvo kako bi se smanjio administrativni teret koji pogađa proizvođače, pružatelje usluga, kupce i slične korisnike usluga te poboljšalo poslovno okružje.

2.2

U pogledu zdravlja životinja, postoji niz problema sa zakonima koji su trenutno na snazi: politika je u ovom području zapletena, postoji žaljenja vrijedan nedostatak opće strategije te se nedovoljna pažnja posvećuje sprečavanju bolesti, koje bi trebalo usmjeriti na potrebu uspostave i primjene strožih biosigurnosnih pravila za mjesta gdje se drže životinje.

2.3

Prijedlog Komisije koji se odnosi na zdravlje životinja stavlja veći naglasak na mjere sprečavanja, praćenje bolesti, inspekcije i istraživanja, s ciljem da smanji učestalost takvih bolesti i učinak epidemija kada se dogode; slično tome, postoje odredbe koje se odnose na kopnene i vodene životinje.

2.4

Zdravlje biljaka je također ključno za zaštitu bioraznolikosti i usluga ekosustava. Posebno su opasni nametnici sa drugih kontinenata. Kada ih se unese u EU, ove strane vrste uzrokuju znatnu gospodarsku štetu. Ukoliko se nastane na našem teritoriju, ovi novi nametnici mogu dovesti do toga da države koje nisu članice EU-a usvoje trgovinska ograničenja te tako naškode našem izvozu.

2.5

U pogledu zdravlja bilja, prijedlog Komisije navodi određivanje pojma karantenskih štetnih organizama i njihove podjele u kategorije, a ti bi se kriteriji potom koristili za određivanje štetnog organizma kao karantenskog štetnog organizma. Komisija je pomoću provedbenih akata ovlaštena usvajati popise pojedinih biljaka, biljnih i drugih proizvoda koji su predmet zabrana te posebna pravila o njihovu uvozu i opticaju unutar EU-a, kao i pravila kojima se uređuje uvoz i kretanje biljaka i biljnih proizvoda te drugih stvari u zaštićenim područjima.

2.6

Što se tiče biljnog reprodukcijskog materijala, Komisijin prijedlog nastoji nadopuniti zakonodavstvo na polju stavljanja na tržište sjemenja i drugih biljnih reprodukcijskih materijala, vodeći računa o postignutom tehničkom napretku u izboru biljaka, brzom razvoju međunarodnoga tržišta i potrebi da se podrži biljna biološka raznolikost a smanje administrativni troškovi i tereti kako za nadležna tijela tako i za tržišne subjekte.

3.   Pozadina i sažetak Komisijina prijedloga

3.1

Dana 6. svibnja 2013. Europska Komisija usvojila je i javnosti predočila razmatranja o zdravlju životinja, zdravlju bilja i o kvaliteti biljnog reprodukcijskog materijala.

Zdravlje životinja

3.2

Zakonski okvir o zdravlju životinja koji je trenutno na snazi u Europskoj uniji sastoji se od otprilike 50 direktiva i uredbi te 400 propisa sekundarnog zakonodavstva. U 2004. Komisija je provela procjenu zakonodavnih tekstova u području politike zdravlja životinja. Nakon te procjene, osmišljena je u 2007. nova strategija za zdravlje životinja. U svojoj komunikaciji od 6. svibnja 2013., Komisija je postavila zakonski okvir temeljen na toj strategiji EU-a za zdravlje životinja, objavljenoj 2007.

3.3

Komisija predlaže pojednostavljenje zakonskog okvira temeljem dobrog upravljanja, u skladu s međunarodnim standardima, usmjeravajući se na dugoročne preventivne mjere i uspostavu suradnje sa svim zainteresiranim stranama.

3.4

U prijedlogu Komisije navodi se stvaranje uvjeta za učinkovite mehanizme za brzi odgovor na pojave bolesti, prvenstveno u pogledu novih izazova poput onih koji upravo nastaju; dodjelu jasnih i uravnoteženih uloga nadležnim tijelima, institucijama Europske unije, poljoprivrednom sektoru i vlasnicima životinja te utvrđivanje podjele njihovih odgovornosti; određivanje dužnosti različitih dionika poput gospodarskih subjekata, veterinara, vlasnika kućnih ljubimaca i stručnjaka za životinje, jer sva su ova pitanja ključna za održavanje zdravlja životinja.

3.5

Važno je da Komisija bude voljna umanjiti smetnje u trgovini, voditi računa o posebnostima malih stočnih farmi i mikro poduzeća te uspostaviti pojednostavljene postupke kako bi se izbjegli nepotrebna birokracija i nerazmjerno visoki troškovi, istovremeno osiguravajući strogu primjenu visokih standarda zdravlja životinja.

3.6

Važno je što je više moguće smanjiti posljedice bolesti životinja po zdravlje životinja i ljudi, po dobrobit životinja, po gospodarstvo i društvo podizanjem svijesti o bolestima, pripremnim mjerama za odgovor na njih, praćenjem i brzim mjerama odaziva na nacionalnoj i razini i razini EU-a.

3.7

Jedan od najvažnijih ciljeva Komisijina prijedloga je osigurati pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta životinja i proizvoda životinjskoga podrijetla, istovremeno osiguravajući visoku razinu zaštite zdravlja životinja i ljudi, uz podršku ciljevima strategije Europa 2020.

Zdravlje biljaka

3.8

Prijedlog Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama protiv biljnih nametnika, koji uključuje odredbe o prepoznavanju opasnosti po zdravlje bilja koje proizlaze iz tih organizama te smanjenje tih opasnosti na prihvatljivu razinu, izrađen je temeljem Komisijina prijedloga iz 2008. koji predlaže reviziju Direktive 2000/29/EC o zdravlju bilja. Prijedlog opoziva nekoliko kontrolnih direktiva koje se odnose na upravljanje pojedinim karantenskim štetnim organizmima za koje se zna da su prisutni u EU-u.

3.9

U pogledu uvoza bilja, Komisijin prijedlog donosi novi okvir koji u igru uvodi njene nadležnosti u obliku usvajanja provedbenih akata usmjerenih na suzbijanje opasnosti od različitih biljnih vrsta koje dolaze iz zemalja izvan EU-a i zahtijevaju mjere predostrožnosti. Sadrži dodatne uvjete nametnute karantenskim postajama i određuje da za propisane biljke unesene u EU u putničkoj prtljazi neće biti više odstupanja. Zbog toga će ubuduće za njihov uvoz ovim putem biti potreban fitosanitarni certifikat.

3.10

Što se tiče kretanja biljnih proizvoda unutar EU-a, u Komisijinom prijedlogu gospodarski subjekti podijeljeni su u kategorije, ovisno o njihovoj stručnosti, te su određene njihove odgovornosti i dužnosti koje proizlaze iz pravila o takvom kretanju bilja, biljnih proizvoda i drugih propisanih proizvoda. Određuje se obvezna prijava stručnih gospodarskih subjekata u registar koji će uključivati i one od kojih se zahtijeva prijava pod uvjetima nacrta propisa o biljnom reprodukcijskom materijalu pa će se na taj način smanjiti teret administrativnih formalnosti.

3.11

Prijedlog uključuje planove za elektronički sustav izvješćivanja, kako bi države članice mogle brzo i jednoobrazno prijaviti pojavu štetnih organizama na njihovu teritoriju; slično tome, postoje planovi za podizanje javne svijesti, povećanje broja izvještaja, izjava i drugih programa te za izvođenje simulacija izvanrednih stanja.

Biljni reprodukcijski materijal

3.12

Na polju biljnog reprodukcijskog materijala, Komisija je usvojila prijedlog Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o proizvodnji i tržišnoj dostupnosti biljnog reprodukcijskog materijala (zakon o biljnom reprodukcijskom materijalu), koji kodificira i izmjenjuje zakonodavstvo o stavljanju takvog materijala na tržište. On opoziva i zamjenjuje dvanaest direktiva Vijeća.

3.13

Zakonodavstvo o biljnom reprodukcijskom materijalu treba revidirati s obzirom na to da su direktive navedene u prijedlogu zastarjele, izmijenjene i dopunjene više puta te su nedosljedne u svojim obrazloženjima i pristupu: zbunjujuće su i države članice redovito nailaze na poteškoće u njihovu razumijevanju pri njihovom prenošenju, što pak ishodi smetnjama među tržišnim subjektima jer utječu na uvjete u kojima oni rade. Štoviše, s obzirom na veliki broj direktiva koje uređuju ovo područje, one nisu vrlo dobro usklađene s drugim propisima koji se odnose na zdravlje bilja ili kontrolu tržišta.

3.14

Nacrt Uredbe o biljnom reprodukcijskom materijalu obuhvaća sjeme za poljoprivredne vrste, reprodukcijski materijal za kultivirano bilje (povrće, voćke, bobičasto grmlje i ukrasno bilje) i šumski reprodukcijski materijal. Sukladno tome, uvodi se generički izraz „biljni reprodukcijski materijal”, koji se odnosi kako na sjemenke tako i na reprodukcijski materijal.

3.15

Jedini slučajevi na koje se nacrt uredbe neće primjenjivati odnose se na kretanje biljnog reprodukcijskog materijala namijenjenog pokusima i korištenju u znanstvene svrhe te namijenjenog uzgoju (selekciji) ili pohrani u banke gena, kao i na reprodukcijski materijal čije vrste razmjenjuju osobe koje nisu stručni gospodarski subjekti.

3.16

Odredbe koje se u nacrtu uredbe odnose na šumski reprodukcijski materijal preciziraju da države članice mogu propisati strože uvjete za materijal dostupan krajnjim korisnicima. U slučaju takvog šumskog reprodukcijskog materijala, novi nacrt uredbe nameće vlastima prekomjerne dodatne administrativne formalnosti, što bi moglo dovesti do povećanog administrativnog tereta za gospodarske subjekte.

4.   Opći i posebni komentari

Zdravlje životinja

4.1

EGSO je suzdržan o moći Komisije da usvoji delegirane i provedbene akte u okviru Lisabonskog ugovora. Njegova zabrinutost posebice se odnosi na osjetljiva pitanja za zemlje članice u smislu da neće biti u mogućnosti, u slučaju delegiranih akata, osigurati da se određene nacionalne ili regionalne okolnosti uzmu u obzir.

4.2

EGSO skreće pažnju na činjenicu da u blizini vanjskih kopnenih granica EU-a postoji povećana opasnost od divljih životinja koje šire zarazne životinjske bolesti u državama članicama. Međutim, prijedlogom se pokušava proširiti mogući opseg mjera kontrole bolesti koje se sada mogu skladnije primjenjivati na divlje životinje, i predviđa niz biosigurnosnih i drugih mjera sprečavanja koje se mogu poduzeti na granicama EU-a. U tom smislu, EGSO poziva Komisiju da osigura sve potrebne sigurnosne mjere i dovoljno europskog financiranja kako bi se otklonila ova opasnost.

4.3

Potrebno je odrediti grupu ljudi koji su dužni prijaviti svoje sumnje u vezi s izbijanjem životinjskih bolesti. Vlasnici životinja dužni su pratiti zdravstveno stanje životinja koje posjeduju.

4.4

EGSO primjećuje nedosljednosti u uporabi termina „gospodarski subjekt” i „stručnjak za životinje”, pa predlaže da se ponudi objašnjenje ovih izraza kako bi se utvrdilo da pravo vlasništva pripada „gospodarskom subjektu”. Također ističe da uloga pripisana „stručnjaku za životinje” nije nigdje razjašnjena u tekstu prijedloga.

4.5

EGSO poziva Europsku komisiju da objavi, što je prije moguće, strukturirani popis životinjskih bolesti, kako bi se mjere za njihovo sprečavanje i nadzor mogle vrednovati. Važno je usvojiti prilagodljiv pristup kako bi se popis po potrebi mogao ažurirati. On bi trebala biti sastavljen u bliskoj suradnji s državama članicama i drugim zainteresiranim stranama.

4.6

EGSO želi ukazati na nedosljednost u terminologiji između Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o nekomercijalnom kretanju kućnih ljubimaca (u daljnjem tekstu „uredba o kućnim ljubimcima”) s jedne strane, te prijedloga Komisije o kojemu se ovdje raspravlja s druge. To treba ispraviti. Teško je razumjeti pravni odnos između fizičke osobe (posjednika) i vlasnika životinja, iako uredba o kućnim ljubimcima određuje „ovlaštenu osobu” kao „bilo koju fizičku osobu koja ima pisano odobrenje vlasnika da izvrši nekomercijalni premještaj kućnog ljubimca u ime vlasnika”.

4.7

Kako bi se izbjeglo pribjegavanje slobodnom tumačenju, EGSO predlaže da se navede da Komisija sastavlja delegirani akt o stjecanju osnovnih vještina za gospodarske subjekte i stručnjake za životinje.

4.8

U pogledu zdravstvenih ispitivanja za pojedine sektore, poput akvakulture i pčelarstva, preporučuje ovlastiti isključivo dobro obučene i ovlaštene stručnjake za obavljanje veterinarskih poslova.

4.9

EGSO poziva Komisiju da osigura jasnu i razumljivu identifikaciju mehanizama u zakonodavstvu za naknadu štete stočarima u slučaju širenja zarazne bolesti.

4.10

EGSO predlaže da se sektori poput peradarstva uključe u programe ruralnog razvoja za financiranje poljoprivrednih ulaganja potrebnih za poštovanje novih pravila o zdravlju životinja.

Zdravlje biljaka

4.11

Što se tiče karantene, nacrt teksta o zdravlju bilja sadrži ujednačene odredbe i postupke te predviđa pojednostavljeni režim biljnog zdravlja za prodaju u ograničenim količinama. Međutim, male količine zaraženih biljaka ili biljnih proizvoda mogu imati velik utjecaj na stanje u EU-u po pitanju biljnog zdravlja.

4.12

Za potrebe određivanja štetnih organizama, prijedlog koristi kriterije koji nisu u skladu s načelima Međunarodne konvencije za zaštitu biljaka (u daljnjem tekstu IPPC). Također koristi izraze i definicije koji značajno odstupaju od terminologije i značenja korištenih u toj konvenciji i u standardima za mjere biljnog zdravlja. Ovakve neusklađenosti mogu dovesti do nesporazuma s trećim zemljama i tako stvoriti poteškoće za izvoz biljaka i biljnih proizvoda.

4.13

EGSO pozdravlja uvođenje u zakon o zdravlju bilja nove mogućnosti odštete dotičnim subjektima za vrijednost uništenih biljaka, biljnih proizvoda ili drugih predmeta koji podliježu iskorjenjivanju ili mjerama sprečavanja širenja. Sličan pristup već postoji za životinje u okviru Veterinarskog fonda EU-a. Naknada za vrijednost uništenih biljaka itd. zakonski će se provesti nakon usvajanja zakona o biljnom zdravlju. Bilo bi poželjno ovo osigurati već s početkom Višegodišnjeg financijskog okvira za 2014. – 2020., bez daljnje odgode.

4.14

S obzirom da je EU, zajedno sa svakom od država članica, potpisao Međunarodnu konvenciju za zaštitu biljaka i Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera, može se očekivati da će promjene koje su učinjene u definicijama ishoditi neprimjenjivanjem načela te konvencije i međunarodnoga sporazuma.

4.15

EGSO ima zadrške o promjenama zahtjeva koji se odnose na provedbu biljne putovnice za biljke i biljne proizvode namijenjene sadnji u zaštićenim područjima, s obzirom da prijedlog predviđa da to više neće biti zahtjev za krajnje korisnike, jer će se time povećati rizik širenja novih biljaka koje sačinjavaju karantenske štetne organizme.

4.16

EGSO ne može podržati prijedlog koji zahtijeva od gospodarskih subjekata, a posebice od poljoprivrednika, da, u slučaju otkrivanja karantenskih štetnih organizama brzo primijene sve mjere biljne karantene nužne za uklanjanje ovih štetnih organizama, s obzirom da je jamčenje dugoročnog zdravlja bilja zadatak i gospodarska investicija nadležnih tijela, dok bi dodatni troškovi oslabili konkurentnost gospodarskih subjekata.

4.17

Iako pozdravlja Komisijin pristup izvozu u zemlje izvan EU-a i mogućnost primanja predizvoznog certifikata, EGSO strahuje da ovaj novi zakon neće riješiti probleme koji trenutno postoje u pogledu ovjeravanja izvoznih roba kada njihova zemlja podrijetla nije i država koja je izdala certifikat. EGSO je također i dalje zabrinut zbog dvostrukih ispitivanja i inspekcija kojima će europske tvrtke i dalje biti podložne na vlastiti trošak.

Biljni reprodukcijski materijal

4.18

Prema nacrtu uredbe o kojoj se raspravlja, definicija „gospodarskog subjekta” ne obuhvaća privatne osobe. „Stručni gospodarski subjekt” se određuje kao bilo koja fizička ili pravna osoba koja kao svoju struku obavlja najmanje jednu od sljedećih djelatnosti povezanih s biljnim reprodukcijskim materijalom: proizvodnju, uzgoj, održavanje, pružanje usluga, skladištenje ili stavljanje na tržište. Kako bi pregledi bili jednostavniji, ovi se stručni gospodarski subjekti moraju registrirati.

4.19

Treba objasniti formulaciju nove odredbe koja se odnosi na stručne gospodarske subjekte, budući da je teško razumjeti njen opseg: točnije, odnosi li se samo na njih ili se primjenjuje i na nestručne osobe?

4.20

Nacrt uredbe koji je predložila Komisija sadrži i mnoga druga siva područja, primjerice u pogledu načina na koji se odredbe te uredbe trebaju primjenjivati na proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala i na praćenje njegove prodaje, koji se razlikuju od onih primjenjivih na reprodukcijski materijal poljoprivrednih usjeva u pogledu sustava klasifikacije, definicija i temeljnih načela za inspekciju i nadzor, za koje bi bilo korisno da se ne mijenjaju. Osim toga, mjere koje su na snazi za proizvodnju i ovjeru takvih šumskih reprodukcijskih materijala u skladu su s OECD-ovim okvirom.

4.21

EGSO ne može prihvatiti da se od proizvođača zahtijeva pokrivanje svih troškova povezanih sa sirovinama korištenim za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala, s obzirom na to da će takva odredba vjerojatno smanjiti zanimanje za upis novog materijala visoke genetske kvalitete ove vrste, što bi moglo negativno utjecati na nove nasade u EU-u Proizvodnja takvih sirovina za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala dugoročni je pothvat koji omogućuje povrat ulaganja tek nakon nekoliko desetljeća.

4.22

EGSO pozdravlja činjenicu da će se reprodukcijski materijal koji međusobno razmjenjuju osobe koje nisu stručni gospodarski subjekti isključiti iz opsega uredbe, koju treba sastaviti tako da omogući sakupljačima ili susjedima razmjenu sjemenja ili bilja bez straha da time možda krše zakon.

Bruxelles, 10. prosinca 2013.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE