12.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 327/58

1.1

Europski gospodarski i socijalni odbor toplo pozdravlja inicijativu Europske komisije, posebice trud u borbi protiv nezaposlenosti mladih, ali smatra kako sadržaj komunikacije ne odgovara težnji izraženoj u naslovu Promišljanje obrazovnih aktivnosti.

1.2

Trenutna gospodarska i socijalna kriza nameće ograničenja u proračunskim odlukama zemalja Europe, posebice onih koje prolaze kroz programe fiskalne prilagodbe, a situacija još više dolazi do izražaja smanjenjem samog proračuna EU-a. Odbor upozorava da zbog ušteda koje se primjenjuju u obrazovanju, prijeti opasnost da se inicijative i prijedlozi koji su procijenjeni nužnima pretvore u obične dobronamjerne sugestije.

1.3

Imajući na umu da u obrazovnim sustavima postoje značajni nedostaci, kao i problemi u povezivanju obrazovanja i zapošljavanja koje je potrebno riješiti, Europski gospodarski i socijalni odbor predlaže

2.1

Obrazovanje je često glavna tema u raspravama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbor pozdravlja izjavu u komunikaciji Europske komisije da je "ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje ključ povećanja produktivnosti i ekonomskog rasta" (1). Odbor također dijeli zabrinutost izraženu u dokumentu uzrokovanu velikim promjenama koje se događaju na tržištima rada Europske unije, koje ukazuju na potrebu da se sustavi obrazovanja restrukturiraju kako bi se ispravile potencijalne mane ili nedostaci.

2.2

Europski gospodarski i socijalni odbor izdao je velik broj mišljenja u kojima se obrazovanje prepoznaje kao osnovno ljudsko pravo (2), u kojima Odbor jasno napominje da je i dalje osnovna namjera obrazovanja učiti ljude slobodi, kritičnosti i nezavisnom individualizmu te ih osposobiti da doprinose razvoju društva u kojem žive i da razumiju da dijele vrijednosti i kulturu.

2.3

Odbor je uvjeren da pri osposobljavanju učitelja pozornost treba posvetiti suvremenim komunikacijskim vještinama koje bi trebale vrijeme provedeno u školi učiniti bitnim i interesantnim (3).

2.4

EGSO se također slaže da postoji hitna potreba za dosljednim i transverzalnim političkim rješenjima za nekoliko ključnih problema: stope ranog napuštanja školovanja u Europi koje se ne smanjuju, slabo sudjelovanje zaposlenika u cjeloživotnom obrazovanju, milijuni ljudi koji i dalje imaju nizak stupanj obrazovanja, nedovoljno razvijene vještine čitanja kod djece mlađe od 15 godina i golema nezaposlenost među mladim ljudima u nekim državama Europske unije.

2.5

Odbor međutim izražava bojazan da će se vrijednost inicijativa predloženih u komunikaciji izgubiti kad zemlje Europske unije u krizi postanu svjesne stvarnosti u kojoj se nalaze. Uštede u proračunima, posebice za obrazovanje i osposobljavanje, mogu otežati ispravljanje nepravedne početne pozicije učenika i promoviranje visokokvalitetnog obrazovanja za sve (4).

2.6

Premda je obrazovanje odgovornost država članica, Europska unija također ima veliku ulogu kroz otvorenu koordinaciju različitih ministara obrazovanja, kroz mehanizme prikupljanja podataka na razini Europske unije i kroz različite inicijative Europske unije među kojima je Bolonjski i Kopenhaški proces, Izjava iz Brugesa, Europski sustav prijenosa bodova (ECTS), Europski kreditni sustav u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET), Europski kvalifikacijski okvir (EQF) te Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete ESGQA (5).

2.7

Zabrinutost koju je izrazio velik dio civilnog društva o neusklađenosti između vještina koje mladi danas posjeduju i zahtjeva poslodavaca, kao i problemima prijelaza od škole do radnog mjesta ili prijelaza od nezaposlenosti do zaposlenja, opravdana je i o tome bi trebalo povesti računa. EGSO prema tome posebice pozdravlja odluku Komisije o nastavku suradnje između sustava obrazovanja i zapošljavanja, o promociji zajedničke inicijative i mjera za olakšavanje prelaska iz škole do radnog mjesta, smanjivanje prepreka u mobilnosti u EU-u, odlučno poboljšanje aktivnosti tržišta rada i garanciju jednakih mogućnosti. EGSO potiče Komisiju i države članice da slijede ovaj pristup u nastojanju da podrže Europski socijalni model i jačanje socijalne kohezije.

2.8

Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravlja novi Akcijski okvir zapošljavanja mladih, koji su razvili socijalni partneri, kao osnovni dio zajedničkog radnog programa za razdoblje od 2012. do 2014. predstavljenog prvi put na Tripartitnom socijalnom samitu održanom 14. ožujka 2013.

3.1

Odbor sa zadovoljstvom primjećuje da Komisija posvećuje posebnu pozornost borbi protiv nezaposlenosti među mladima u četiri ključna područja: visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje, uključivanje modela praktičnog učenja kroz rad,naukovanja i dvojnog obrazovanja kao i promocija partnerstava u svrhu ostvarenja zajedničkog cilja.

3.2

Naslov Komunikacije sugerira ambiciju koja nije u skladu sa sadržajem, vjerojatno stoga što je Komisija svoj rad željela usmjeriti na samo jedan cilj. Odbor vjeruje da je dokument, međutim, mogao ući više u dubinu i pozabaviti se gorućim problemima/izazovima kao što su trenutna demografska situacija u Europi, energija i migracija, što bi zahtijevalo mnogo kompleksnije odgovore. Jednako tako, ubuduće bi se u obzir trebalo uzeti i druge studije, primjerice nedavno izdane studije Ujedinjenih naroda i UNESCO-a (6).

3.3

Što se tiče prijedloga Komisije, Odbor upozorava da se obrazovanje ne smije tretirati samo kao alat za razvijanje poslovnih vještina i povećanja sposobnosti zapošljavanja (7). Odbor ponovno naglašava svoje uvjerenje da zapošljivost ne ovisi samo o usvajanju osnovnih vještina i o praktičnom iskustvu već i o kvalitetama i svjetonazorima kao što su aktivno građanstvo, osobni razvoj i dobrobit. Iako se zapošljivost može smatrati ciljem postupka ponovnog ocjenjivanja obrazovanja, ne bi je trebalo tumačiti na ograničen način.

3.4

Odbor ističe da, ako se investira u obrazovanje kako bi se u potpunosti postigli njegovi ciljevi, ono mora ići ruku pod ruku sa socijalnim i gospodarskim politikama i politikama tržišta rada kako bi se poticao održivi rast i napredak. Odbor je prethodno preporučio, pogotovo u kontekstu krize, da Europska unija i države članice ispitaju i/ili unaprijede politike zapošljavanja i visokokvalitetne javne usluge, fokusirajući se više na specifične skupine (djecu, odrasle s posebnim potrebama, migrante itd.), i da se u ove politike uključe rodne dimenzije i sudjelovanje organizacija civilnog društva (8).

3.5

Očiti nerazmjer između vještina koje traži tržište rada i vještina koje posjeduju mladi ljudi i radnici zahtijeva hitno povezivanje škola i radnih mjesta u svrhu smanjivanja navedenih razlika. Također je razumljivo da vrijeme provedeno u školi i radno vrijeme ne mogu biti jednaki.

3.6

EGSO pozdravlja nedavnu odluku Europskog vijeća da pokrene Garanciju za mlade koja će mlađima od 25 godina omogućiti pristup dobrim radnim mjestima, nastavak obrazovanja ili osposobljavanje unutar četiri mjeseca od završetka obrazovanja ili početka nezaposlenosti.

3.7

Odbor ističe da trenutna stopa nezaposlenosti utječe ne samo na mlade ljude, nego i na starije radnike. Stoga bi trebalo iskoristiti znanje starijih radnika, ne samo u pomaganju mlađima u traženju posla, nego i u prijenosu različitih znanja i iskustava.

3.8

EGSO je sa žaljenjem ustanovio da Komisija nije iskoristila priliku koja se nudila ovom komunikacijom i nije prepoznala ulogu neformalnog obrazovanja kao nadopunu formalnom obrazovanju te skreće pozornost na poziv sudionika Simpozija u Strasbourgu o potrebi osnivanja zajedničkih dugoročnih i srednjoročnih procesa priznavanja neformalnog obrazovanja u Europi (9).

4.1.1

EGSO dijeli stav Komisije da „treba uložiti napor u razvijanje generičkih, a naročito poduzetničkih vještina“, ali smatra da je prvi korak usvajanje temeljnih ili osnovnih vještina. Odbor se također slaže da učenje jezika treba dobiti posebnu pažnju. Mlade osobe koje su stekle dobre osnovne i međupredmetne vještine (kao što je timski rad, poznavanje više jezika, poznavanje rada računalnih alata, mogućnost oblikovanja i izražavanja mišljenja, sudjelovanje u donošenju odluka itd.) činjenično će s manje poteškoća ući na tržište rada i lakše uspjeti u poslovnom svijetu.

4.1.2

„Poduzetničke vještine“ zasigurno su važan element, pod uvjetom da njihova svrha nije jedino poslovni cilj. Bez poduzetničkog stava pojedinci mogu postići malo toga u životu, pogotovo u ovako teškim vremenima. Pozdravlja se stoga uključivanje takvih vještina u politike obrazovanja i programa.

4.1.3

Mogućnost sudjelovanja u učenju na radnom mjestu, zajedno s poticanjem sudjelovanja poduzeća i organizacija u programima škola, mogla bi biti važna za razvijanje poduzetničkog duha i izlazak iz područja kurikuluma. Komisija i države članice trebale bi ponuditi transparentniju definiciju „pravednog pristupa primjerenim programima učenja i usvajanja životnih vještina“ i sastaviti dosljedni niz pokazatelja namijenjenih za uspoređivanje na različitim razinama i ocjenjivanje rezultata, uz uključivanje socijalnih partnera i civilnog društva.

4.1.4

EGSO vjeruje da poduzetnički duh može dosegnuti puni potencijal jedino uz pomoć timskog duha koji bi obrazovanje trebalo poticati kod djece i mladih ljudi.

4.1.5

Obrazovni sustavi trebali bi i dalje posebnu pozornost pridavati predmetima poput znanosti, tehnologije, inženjerstva i prirodoslovlja (STEM) (10) koji nastavljaju zauzimati središnje mjesto u društvu kojim dominira tehnologija i tehnološki razvoj i stoga što će radnici s razvijenim vještinama i odličnim znanjem iz prirodnih znanosti biti još traženiji (11). Važno je, međutim, da se ti predmeti predstave na način koji će biti kreativniji i primjereniji korisnicima, a prema tome i atraktivniji, što će također olakšati bolju rodnu ravnotežu (12).

4.1.6

U dokumentu se ne spominju utjecaji krize i politike prilagodbe na područje znanosti i istraživanja i njegove interesne skupine (istraživače, akademike i sveučilišta) ili na odljev mozgova koji pogađa neke države Europske unije. U nekoliko mišljenja (13) EGSO se osvrnuo na potrebu što skorijeg završetka Europskog istraživačkog područja i naglasio da bi mobilnost istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije, trebala biti "peta tržišna sloboda" unutarnjeg tržišta.

4.2.1

EGSO dijeli zabrinutost Komisije zbog neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada. Očito je da obrazovni sustav koji nije u skladu s tržištem rada ne stvara samo vještine koje su nedovršene, nego uzrokuje i nezaposlenost (14). EGSO se slaže s potrebom hitnog preispitivanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te boljeg razumijevanja povezanosti između obrazovanja i tržišta rada kako bi se osiguralo da ono zaista zadovoljava zahtjeve tržišta te naglašava da je uključivanje socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva neophodno za strukovno osposobljavanje koje je relevantno na tržištu rada  (15).

4.2.2

Potvrda o informatičkom osposobljavanju i vještinama od iznimnog je značaja za tržište rada: trebalo bi prema tome ulagati u primjerene programe koji bi garantirali stečene vještine u strukovnom osposobljavanju i visokom obrazovanju, posebice što se tiče mladih žena. EGSO podržava prijedlog Europskog pečata kvalitete za industriju i informatičko osposobljavanje i certifikaciju.

4.2.3

EGSO naglašava da je pravo svakog pojedinca imati raspon znanja i vještina koje mu/joj omogućuju potpuno sudjelovanje u poslovnom životu i društvu. Pravo na strukovno osposobljavanje ne bi trebalo biti ograničeno na mlade ljude koji se žele uključiti na tržište rada, već bi trebalo biti dostupno svim radnicima te im omogućiti da poboljšaju svoje vještine i svladaju izazove nastale promjenama koje se trenutno događaju. Mogućnost zapošljavanja nije rezervirana samo i jedino za mlade ljude.

4.2.4

Učenje na radnom mjestu, a posebice dvojni sustavi koji kombiniraju nastavu u učionici i iskustvo praktičnog rada imaju važnu ulogu u utjecanju na promjene potrebne za kreiranje radnih mjesta (16), ali moraju postati dio obrazovnog sustava, što zahtijeva neka pojašnjenja uloga sudionika. Podizanje svijesti među školama i poduzećima o ovoj vrsti učenja od vitalne je važnosti (17).

4.3.1

Promjena modela u dosad neviđenoj brzini (od industrijskog društva i društva znanja do umreženog društva) zahtijeva kreativniji i inovativniji pristup koji bi povezivao različita područja života s različitim aktivnostima, priznavajući i vrednujući uspjeh, povezujući kulturu, opće obrazovanje i strukovno osposobljavanje s tržištem rada i potičući nadopunjavanje između neformalnog i formalnog obrazovanja te u isto vrijeme promovirajući jednake mogućnosti.

4.3.2

Poticanje učenja ima smisla ako je to ljudima omogućeno i ako taj zadatak ne ovisi jedino o trudu koji svaki pojedinac može i mora napraviti. U protivnom će skupine koje su po svojoj prirodi već u nepovoljnijem položaju ili su marginalizirane i ostati odvojene. EGSO s rastućom zabrinutošću primjećuje da je razina sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih i dalje vrlo niska; prema izvješću Komisije prosječni postotak odraslih koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju u Europskoj uniji iznosi 8,9 % a u sedam zemalja članica ono jedva doseže 5 %.

4.3.3

Postupci priznavanja znanja stečenog izvan škole (neformalnog obrazovanja) ovog su trenutka previše formalni i zahtijevaju poboljšanje. Također treba naglasiti da odluke trebaju biti donesene u dogovoru s relevantnim socijalnim partnerima i ostalim civilnim organizacijama, kao i to da država treba biti odgovorna za osiguranje kvalitete ovakvog priznavanja. Postupci priznavanja mogu učinkovito pridonijeti povećanju vidljivosti koristi neformalnog obrazovanja, posebice među socijalnim partnerima. Također je važno pružiti najopćenitije i najjednostavnije moguće informacije o načinima priznavanja i vrednovanja vještina na način koji je koristan za sve.

4.3.4

U vrijeme visoke nezaposlenosti, posebice među mladima, promišljanje o usvajanju vještina na otvoreniji i fleksibilniji način jedan je od najvećih srednjoročnih i dugoročnih izazova za Europu. Svladavanje takvih izazova zahtijeva od država članica između ostalog:

4.3.5

Odbor podržava namjeru Komisije za stvaranjem Europskog područja vještina i kvalifikacija kako bi se osigurala bolja konvergencija i transparentnost u priznavanju vještina i kvalifikacija u EU.

4.4.1

EGSO također prepoznaje ključnu ulogu učitelja i nastavnika u poboljšanju učenja i ohrabrivanju djece i mladih ljudi pri usvajanju vještina potrebnih za suočavanje s izazovima globalizacije. Ulaganje u osposobljavanje i zapošljavanje kvalitetnih učitelja i nastavnika neophodna je i pozitivna strategija.

4.4.2

Izjaviti da dobar učitelj i odgajatelj može učiniti razliku nije isto kao izjaviti da učitelj sam određuje koliko će učenici učiti ili podcjenjivati socijalno-ekonomski kontekst u kojem se navedeno odvija.

4.4.3

U kontekstu dalekosežnih ekonomskih, socijalnih i tehnoloških promjena, učiteljsku profesiju trebalo bi smatrati ključnim elementom u promociji visokokvalitetnog obrazovanja koje se prilagođava zahtjevima današnjeg vremena. Unapređenje akademskog i profesionalnog osposobljavanja učitelja, osiguravanje primjerene plaće i uvjeta za stvaranje karijere, kao i približavanje učiteljske profesije mladim ljudima, postala su ovdje najvažnija pitanja. Također je iznimno važno osigurati veću rodnu ravnotežu u zapošljavanju učitelja.

4.4.4

Odbor napominje da pri zapošljavanju nastavnika u obzir treba uzeti aspekt raznolikosti, osobito u pogledu etničkog podrijetla, kulture, religije, dobi, itd. Osim toga, u kontekstu slobodnog kretanja ljudi i migracije osobito je važno ojačati jezične vještine i međukulturne komunikacijske vještine, kako u djece i adolescenata tako i u učitelja, kako bi se između njih omogućila bolja suradnja, čak i ako govore različitim materinjim jezikom. Nastavnici trebaju dobiti odgovarajuću obuku, kako bi znali na koji način raditi sa zahtjevnim učenicima i onima koji žele napustiti školu, koji pripadaju područjima visokog socijalnog rizika i izloženi su isključenosti. Stoga trebamo nastavnike koji se mogu prilagoditi multikulturnom i mnogostranom okruženju za učenje (18).

4.5.1

EGSO pozdravlja namjeru Komisije da se usmjeri na financiranje obrazovanja, čime se otvara rasprava s ključnim sudionicima o koristima ulaganja u obrazovanje (19). Odbor također podržava ideju o zajedničkom radu sa socijalnim partnerima u svrhu povećanja visokokvalitetnog osposobljavanja na radnom mjestu.

4.5.2

Odbor sa zadovoljstvom primjećuje da države članice potiču nacionalne rasprave o održivim mehanizmima financiranja obrazovanja i osposobljavanja. Unatoč ukazanoj pažnji, financiranje obrazovanja i osposobljavanja smanjuje se u mnogim zemljama članicama (20). EGSO naglašava važnost opsežnog uključivanja socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u sve dijelove postupka koji je u tijeku. Odbor pozdravlja nastojanja da se u sufinanciranje sektora obrazovanja, pogotovo strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključi privatni sektor, ali istovremeno preporuča da se u takvim slučajevima odrede jasni kriteriji odgovornosti različitih sektora (javnog, privatnog i ostalih sektora). Posljedica ovoga ne može biti skidanje odgovornosti s država koje su se obavezale na državnoj i međunarodnoj razini garantirati odgovarajuće financiranje i visokokvalitetno obrazovanje za sve (21).

4.5.3

EGSO ponovno potvrđuje važnost programa mobilnosti mladih kao što su Erasmus, Erasmus Mundus i Mladi u akciji čiji je doprinos osobnom razvoju mladih ljudi, vještinama i kvalifikacijama prepoznat u cijelom svijetu. Povećanje financijskih sredstava namijenjenih ovim programima trebalo bi predvidjeti novim višegodišnjim financijskim okvirom. Pored toga, trebalo bi poboljšati postupak odabira sudionika tako da svi imaju jednake, pravedne i realne mogućnosti, pri čemu treba potaknuti pripadnike određenih rizičnih skupina da sudjeluju u tim programima te naći rješenja za prevladavanje prepreka koje se odnose na financijska sredstva i vještine, a s kojima se susreću mnogi studenti i mladi ljudi.

4.6.1

EGSO se slaže s Komisijom o važnosti bliskije suradnje s različitim sudionicima i socijalnim skupinama u području obrazovanja i osposobljavanja; partnerstva omogućavaju bogatiju izmjenu iskustva i predstavljaju mogućnost da se u proces obrazovanja uključi svatko tko može ponuditi i/ili poboljšati specifične vještine, pogotovo one za kojima je potražnja na tržištu rada.

4.6.2

EGSO naglašava važnost uključivanja svih interesnih skupina (uključujući organizacije za mlade i lokalne nevladine organizacije, škole i učitelje, roditelje i skrbnike, tvrtke i sindikate, lokalne i regionalne vlasti te ostala nacionalna vladina tijela) u školske aktivnosti, kao i određivanja jasnih ciljeva, redovitog vrednovanja i dovoljnih resursa kako bi se osigurala održivost. Odbor se nada da će program Erasmus za sve doprinijeti podršci, poticanju i promicanju partnerstva koje teži osiguraju visokokvalitetnog obrazovanja i jednakih mogućnosti. Obrazovanje je holistički proces i prema tome zahtijeva visoku razinu usmjeravanja u karijeri, kombiniranog s uslugom strukovnog savjetovanja. Pored toga, velik broj škola pretvara se u poslijepodnevnim satima u centre za kulturne aktivnosti, sastanke i cjeloživotno obrazovanje s ponudom namijenjenom različitim generacijama i raznolikim društvenim skupinama. Takvu dobru praksu treba širiti.

4.6.3

Odbor prepoznaje važnost udruženja mladih u dinamici sudjelovanja mladih te doprinos tih udruženja rješavanju velikog broja problema koji danas utječu na mlade ljude. To uključuje neprihvatljivo visoku stopu nezaposlenosti mladih. Osnivanjem partnerstva s takvim organizacijama osnažuje se usvajanje tzv. „soft skills“ u koje se ubrajaju sposobnost organizacije, komunikacija, vođenje, preuzimanje inicijative, poznavanje stranih jezika i druge vještine, što bi mogla biti pozitivna strategija pod uvjetom da su i sredstva potrebna za implementaciju također zagarantirana (22).

4.6.4

EGSO pozdravlja ideju osnivanja garancija za mlade u državama članicama koje bi se financirale iz posebnih fondova unutar višegodišnjeg financijskog programa, iako Odbor smatra da je 6 milijardi eura nedostatno, pod pretpostavkom da je dio tog novca već osigurao Europski socijalni fond.