52006XC1230(01)

OKVIR ZAJEDNICE ZA DRŽAVNE POTPORE ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ I INOVACIJE

(2006/C 323/01)

Stranica

I.   UVOD

1.1.   Ciljevi državnih potpora za istraživanje i razvoj i inovacije

Promicanje istraživanja i razvoja i inovacija (dalje u tekstu: IRI) važan je cilj od zajedničkog interesa. U skladu s člankom 163. Ugovora o EZ-u: „Zajednica ima za cilj jačati znanstvene i tehnološke temelje industrije Zajednice i poticati je, kako bi postala konkurentnija na međunarodnoj razini, a istodobno promicati i sve istraživačke aktivnosti koje se smatraju potrebnima …”. U člancima 164. do 173. Ugovora o EZ-u navode se aktivnosti koje u tu svrhu treba provoditi kao i područje primjene i provedba višegodišnjeg okvirnog programa.

Na sastanku u Barceloni u ožujku 2002., Europsko Vijeće usvojilo je jasan cilj daljnjeg razvoja ulaganja u istraživanje. U skladu s tom odlukom ukupna sredstva Zajednice za istraživanje i razvoj (dalje: IR) i inovacije treba povećati s ciljem dostizanja iznosa od 3 % bruto domaćeg proizvoda do 2010. godine. Vijeće je također dodalo da dvije trećine tog novog ulaganja treba doći iz privatnog sektora. Kako bi se taj cilj postigao, ulaganja za istraživanja moraju rasti po prosječnoj stopi od 8 % godišnje, pri čemu rast javnih troškova (1) treba biti 6 %, a stopa rasta u odnosu na privatna ulaganja 9 % godišnje (2).

Cilj je kroz državne potpore potaknuti ekonomsku učinkovitost (3) i time pridonijeti održivom razvoju i zapošljavanju. Stoga će se državne potpore za IRI smatrati usklađenima ako se od potpore može očekivati da će potaknuti dodatni IRI i ako se može smatrati da narušavanje tržišnog natjecanja nije u suprotnosti sa zajedničkim interesom, koji Europska komisija za potrebe ovog okvira izjednačuje s ekonomskom učinkovitošću. Svrha ovog okvira je osigurati ostvarivanje ovog cilja i posebno, olakšati državama članicama usmjeravanje potpora na uklanjanje određenih tržišnih nedostataka (4).

Člankom 87. stavkom 1. Ugovora o EZ-u utvrđuje se načelo po kojem su državne potpore zabranjene. No, u određenim slučajevima te potpore mogu biti usklađene sa zajedničkim tržištem na temelju članka 87. stavaka 2. i 3. Državne potpore za IRI u načelu su opravdane na temelju članka 87. stavka 3. točke (b) i članka 87. stavka 3. točke (c). U ovom okviru Europska komisija određuje pravila koja će se primjenjivati pri ocjeni potpora koje su joj prijavljene, dok će pri tome zadržati svoje diskrecijsko pravo te povećati pravnu sigurnost i transparentnost u donošenju svojih odluka.

1.2.   Politika državnih potpora i IRI

U kontekstu Lisabonske strategije, razina IRI-a ne smatra se optimalnom za gospodarstvo Zajednice, što za sobom povlači da bi povećanje razine IRI-a za posljedicu imalo veći rast u Zajednici. Mišljenje je Europske komisije da se postojeća pravila o državnim potporama za IR moraju modernizirati i proširiti kako bi odgovorila na taj izazov.

Prvo, u ovom okviru Europska komisija širi postojeće mogućnosti dodjele potpora za IR na nove aktivnosti kojima se daje potpora inovacijama. Inovacije se odnose na proces povezivanja znanja i tehnologije s iskorištavanjem mogućnosti tržišta za nove ili poboljšane proizvode, usluge i poslovne procese, u usporedbi s onima koji već postoje na zajedničkom tržištu, a koje prati određeni stupanj rizika. Međutim, u svrhu pravila o državnim potporama, Europska komisija je mišljenja da državne potpore za inovacije ne treba odobravati na temelju apstraktne definicije inovacija već samo u mjeri u kojoj se te potpore odnose na određene, precizno definirane aktivnosti koje su jasno usmjerene na tržišne nedostatke koji sprečavaju inovacije i za koje je vjerojatno da će njihove prednosti i pozitivni učinci koji su ostvareni državnom potporom nadvladati moguće negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu.

Drugo, Europska komisija namjerava podržati bolje upravljanje državnim potporama za IRI. S tim će u vezi proširiti područje primjene skupnog izuzeća potpora za IR koje je trenutačno ograničeno na potpore malim i srednjim poduzećima (5). Buduća opća uredba o skupnom izuzeću obuhvatit će manje problematične državne potpore (mjere) u području IRI-a. Ovaj će se okvir nastaviti primjenjivati za sve državne potpore koje su prijavljene Europskoj komisiji, bilo iz razloga što nisu obuhvaćene uredbom o skupnom izuzeću, ili iz razloga što moraju biti pojedinačno prijavljene sukladno odredbama uredbe o skupnom izuzeću, ili pak stoga što država članica odluči prijaviti državnu potporu koja je u načelu mogla biti obuhvaćena skupnim izuzećem na temelju uredbe o skupnom izuzeću, kao i slučaju potrebe za ocjenom potpore koja nije bila prijavljena.

Treće, ovaj okvir, kako bi olakšao Europskoj komisiji ciljano i temeljito ispitivanje odnosno ocjenu državnih potpora koje su njime obuhvaćene, ne sadrže samo pravila o usklađenosti određenih mjera (Poglavlje 5. u nastavku teksta) nego i dodatne elemente kojima se provodi analiza poticajnog učinka i neophodnosti potpore zbog povećanog rizika negativnog učinka nekih mjera na tržišno natjecanje i trgovinu (Poglavlje 6. u nastavku teksta) te dodatne metode koje se koriste u postupku kada je potrebna detaljna ocjena (Poglavlje 7. u nastavku teksta).

U ovom kontekstu Europska komisija ističe da bi tržišta na kojima postoji tržišno natjecanje trebala u načelu bez utjecaja vanjskih čimbenika proizvoditi najučinkovitije rezultate u odnosu na IRI. No, to na području IRI-a nije uvijek slučaj pa intervencije države u tom slučaju mogu popraviti rezultate. Poduzetnici će više ulagati u istraživanje samo u onom opsegu u kojem će od rezultata istraživanja moći imati konkretnu ekonomsku korist i koji su svjesni mogućnosti koje im se pružaju da to ostvare. Više je razloga za nisku razinu IRI-a, djelomično su to strukturne zapreke, a djelomično i postojanje tržišnih nedostataka. Pri rješavanju strukturnih zapreka prednost bi trebalo dati strukturnim mjerama (6), dok se državne potpore mogu primijeniti u svrhu kompenzacije za negativne učinke koji su posljedica tržišnih nedostataka. Nadalje, dosadašnje je empiričko iskustvo pokazalo da s ciljem učinkovitosti državnih potpora one moraju biti popraćene i poticajnim okvirnim uvjetima, kao što su to odgovarajući sustavi zaštite prava intelektualnog vlasništva, okruženje koje obilježava tržišno natjecanje te uz propise koji su naklonjeni istraživanju i inovacijama uz financijska tržišta koja su im otvorena.

No, državne potpore isto tako narušavaju tržišno natjecanje, a jako tržišno natjecanje je istodobno odlučujući čimbenik poticanja ulaganja u IRI tržišnoga gospodarstva. Stoga državne potpore treba pažljivo osmisliti kako bi se ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja. U suprotnom one postaju kontraproduktivne i smanjuju sveukupnu razinu IRI-a i sprečavaju gospodarski rast.

Osnovni problem s potporama koje se dodjeljuju poduzetnicima za IRI je to što one mogu narušiti i eventualno čak i smanjiti poticaj za ulaganja kod konkurentnih poduzetnika. U slučaju kada jedan poduzetnik prima potporu, to u načelu jača njegov položaj na tržištu i smanjuje prihod od ulaganja drugim poduzetnicima. Kada je to smanjenje značajno, moguće je da će ti konkurenti smanjiti svoja ulaganja u aktivnosti IRI-a. Istodobno, kada potpora za korisnika ima za posljedicu manje ograničavanje vlastitog proračuna, to isto tako može smanjiti poticaj za inovacijama samog korisnika potpore. Nadalje, potporom se mogu poticati neučinkoviti poduzetnici ili pak omogućavati postupanja poduzetnika koja za posljedicu imaju isključivanje drugih poduzetnika s tržišta ili jačanje njegove tržišne snage.

1.3.   Test ravnoteže i njegova primjena na potpore za istraživanje i razvoj i inovacije

1.3.1.    Akcijski plan državnih potpora: manje i bolje usmjerene potpore, test ravnoteže pri ocjeni potpora

Akcijskim planom državnih potpora (7) Europska komisija je najavila da „kako bi u najboljoj mjeri pridonijela ponovno oživljenoj Lisabonskoj strategiji za rast i zapošljavanje, Komisija će, već prema slučaju, ojačati svoj ekonomski pristup u analizi državnih potpora. Ekonomski pristup predstavlja instrument koji omogućava bolje osmišljavanje i kvalitetnije usmjeravanje državnih potpora prema ciljevima ponovno oživljene Lisabonske strategije”.

Pri ocjeni može li se određena potpora smatrati usklađenom sa zajedničkim tržištem, Komisija uspoređuje s jedne strane pozitivne učinke državne potpore u smislu ostvarenja cilja od zajedničkog interesa, dok s druge strane promatra njezine moguće negativne učinke u smislu narušavanja trgovine i tržišnog natjecanja. Akcijski plan državnih potpora koji se temelji na postojećim iskustvima, gore navedenu metodu ocjene i službeno naziva „testom ravnoteže” (8). Taj se test ravnoteže odvija u tri koraka i ima odlučujuću ulogu u odobravanju državne potpore. Prva dva koraka odnose na ispitivanje pozitivnih učinaka državne potpore, dok se treći korak bavi negativnim učincima i konačnim utvrđivanjem odnosa ravnoteže između pozitivnih i negativnih učinaka:

Ovaj test ravnoteže primjenjiv je kako na utvrđivanje pravila o državnim potporama tako i u ocjeni pojedinačnih slučajeva.

Za ostvarivanje mogućnosti skupnog izuzeća uređenog određenim propisom državna je potpora usklađena ako su ispunjeni propisani uvjeti. To se općenito odnosi na većinu slučajeva koji su obrađeni u ovom okviru. Međutim, u slučaju pojedinačnih potpora i mjera koje mogu imati značajan negativan učinak na tržišno natjecanje zbog visokih iznosa potpora, Europska komisija će izvršiti sveobuhvatnu ocjenu pozitivnih i negativnih učinaka potpore koja se temelji na načelu razmjernosti potpore.

1.3.2.    Cilj od zajedničkog interesa na koji se odnosi okvir

Ovaj okvir odnosi se na cilj od zajedničkog interesa a koji predstavlja poticanje istraživanja i razvoja i inovacija. Tim se ciljem želi povećati ekonomska učinkovitost i to otklanjanjem jasno definiranih tržišnih nedostataka koji gospodarstvu Zajednice stoje na putu ostvarenja optimalne razine IRI-a.

Kako bi se utvrdila pravila koja trebaju osigurati da se državnim potporama taj cilj ostvari, prije svega je potrebno prepoznati i utvrditi tržišne nedostatke koji sprečavaju IRI. IRI se odvija kroz niz aktivnosti na višem, prethodnom stupnju mnogih tržišta proizvodnje (tzv. uzlazna tržišta) koje se za razvoj novih ili poboljšanih proizvoda (9) i procesa na tim tržištima proizvodnje koriste raspoloživim kapacitetima IRI-a, i time potiču gospodarski rast. Međutim, uzimajući u obzir kapacitete raspoloživosti IRI-a, tržišni nedostatci mogu priječiti tržištu da dostigne optimalnu proizvodnju i za posljedicu imati neučinkovite rezultate i to iz sljedećih razloga:

1.3.3.    Odgovarajući instrument

Važno je imati na umu da osim potpora mogu postojati i drugi, primjereniji instrumenti s ciljem povećanja razine IRI-a u gospodarstvu, primjerice propisi, povećanje izdvajanja za visoko školstvo, opće mjere oporezivanja koje bi išle u prilog IRI-u (10). Primjerenost instrumenta politike u određenom slučaju najčešće je povezan s glavnim uzrocima problema. Smanjivanje zapreka pristupu tržištu može se pokazati primjerenijim nego državna potpora kada se želi riješiti problem pristupa određenim rezultatima IRI-a za novog sudionika na tržištu. Povećana ulaganja u visoko školstvo mogu biti primjerenija u slučaju kada se radi o nedostatku stručnog kadra za rad na IRI-u nego dodjela državnih potpora projektima IRI-a. Države članice bi stoga trebale izabrati državne potpore kada je to primjeren instrument na temelju problema koji nastoje riješiti. To znači da je neophodno jasno prepoznati i utvrditi tržišne nedostatke koji se određenom mjerom žele otkloniti.

1.3.4.    Poticajni učinak i nužnost potpore

Državne potpore za IRI moraju kod primatelja potpore imati za posljedicu promjenu njegovog ponašanja na način da se poveća razina aktivnosti koje se odnose na IRI i provođenja projekata IRI-a, ili poduzimanje aktivnosti koje inače uopće ne bi bile provedene ili koje bi bile provedene u ograničenom opsegu. Europska komisija je mišljenja da potpora treba za posljedicu imati povećanje aktivnosti koje se odnose na IRI, i to u odnosu na njihov opseg, sadržaj, iznos koji je za te aktivnosti utrošen ili brzinu. Poticajni učinak određuje se na temelju kauzalne analize kojom se uspoređuje razina aktivnosti koja se namjerava ostvariti uz potporu i iste koja bi se ostvarila bez potpore. Države članice moraju jednoznačno dokazati na koji način će osigurati prisutnost tog poticajnog učinka.

1.3.5.    Razmjernost potpore

Potpora će se smatrati razmjernom samo pod uvjetom da isti rezultat ne bi bilo moguće ostvariti uz pomoć neke druge mjere koja bi manje narušila tržišno natjecanje. Konkretno, iznos i intenzitet potpore moraju biti ograničeni na minimum koji je potreban da bi se provela aktivnost IRI-a za koju je potpora dodijeljena.

1.3.6.    Negativni učinci potpore za IRI moraju biti ograničeni tako da u konačnici sveukupno prevladavaju pozitivni učinci

Mogući oblici narušavanja tržišnog natjecanja koje se javlja kao posljedica državnih potpora za IRI mogu se podijeliti u nekoliko kategorija:

Što su iznosi potpora viši i što su aktivnosti koje su obuhvaćene potporom bliže tržištu predmetnog proizvoda ili usluge, to su u pravilu i negativni učinci značajniji. Iz tog razloga, u načelu, intenziteti potpore za razvojne aktivnosti i inovacije moraju biti niži od onih koji se odnose na aktivnosti koje su vezane za istraživanje i slične aktivnosti. Nadalje, pri utvrđivanju opravdanih troškova važno je osigurati da se troškovi koji se smatraju troškovima koji se odnose na redovite aktivnosti poduzetnika ne mogu smatrati opravdanima i tako ostvarivati pravo na potporu. Uz to, i značajke korisnika potpore i mjerodavnih tržišta također utječu na razinu narušavanja tržišta. Ti će se aspekti detaljnije uzimati u obzir u slučajevima u kojima je potrebno provesti detaljnu ocjenu.

1.4.   Provedba testa ravnoteže: zakonske pretpostavke i potreba za detaljnijom ocjenom

Na temelju ovog okvira ocjenjivat će se potpore za istraživanje i razvoj i inovacije koje se prijavljuju Europskoj komisiji. Ocjena usklađenosti sa zajedničkim tržištem provodit će Europska komisija na temelju testa ravnoteže koji je opisan u Poglavlju 1. U skladu s tim, mjera će se odobriti samo ako, uzimajući u obzir svaki od elemenata testa ravnoteže, krajnji rezultat ukazuje na pozitivne učinke. No, ocjena Europske komisije može varirati u smislu načina na koji se ocjenjivanje provodi, budući da se u svakom pojedinačnom slučaju mogu razlikovati i rizici za tržišno natjecanje i trgovinu koji se odnose na određene vrste državnih potpora. Ne dovodeći u pitanje članak 4. i članak 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ (11), Europska komisija primjenjuje različite zakonske pretpostavke ovisno o vrsti državne potpore koja se prijavljuje.

Sve prijavljene potpore ocjenjivat će se najprije na temelju kriterija iz Poglavlja 5. U tom poglavlju Europska komisija navodi niz mjera kod kojih a priori polazi od činjenice da se državnim potporama koje se odnose na te mjere otklanjaju specifični tržišni nedostaci kojima se sprečava IRI. Nadalje, Europska komisija je utvrdila niz preduvjeta i parametara kako bi osigurala da državne potpore koje se odobravaju s ciljem tih mjera stvarno imaju poticajni učinak, da zadovoljavaju kriterij razmjernosti i da je njihov negativni učinak na tržišno natjecanje i trgovinu ograničen. Tako Poglavlje 5. sadrži parametre koji se donose na aktivnost koja ostvaruje pravo na potporu, intenzitete potpore i uvjete koji moraju biti ispunjeni kako bi potpora bila usklađena sa zajedničkim tržištem. U načelu, samo se one mjere koje ispunjavaju kriterije koji su navedeni u Poglavlju 5. mogu na temelju ovog okvira smatrati usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u.

U Poglavlju 6. Europska komisija se detaljnije bavi načinom ocjene kriterija neophodnosti i poticajnog učinka potpore.

U Poglavlju 7. Europska komisija navodi detaljnije podatke o tome u kojim će slučajevima i na koji način provoditi detaljnu pojedinačnu ocjenu.

Iz toga slijede različite razine ocjene koje se iscrpnije opisuju u nastavku teksta. Na prvoj razini Europska komisija smatra da je u načelu dovoljno da je predmetna mjera usklađena s uvjetima koji su navedeni u Poglavlju 5., pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti navedeni u Poglavlju 6. koji se odnose na postojanje poticajnog učinka potpore. Kod svih ostalih mjera, Europska komisija smatra da je neophodno dodatno ispitivanje s obzirom na postojanje većih rizika za tržišno natjecanje i trgovinu, zbog same aktivnosti, iznosa potpore, ili pak vrste korisnika potpore. To će se dodatno ispitivanje u načelu sastojati u daljnjoj i detaljnijoj ocjeni činjeničnog stanja u pojedinačnom slučaju, u skladu s odredbama koje su navedene u Poglavlju 6. koje se odnose na neophodnost i poticajni učinak potpore, ili onih iz Poglavlja 7., koje se odnose na ocjenu potpora čiji iznosi premašuju pragove utvrđene u odjeljku 7.1. ovog okvira. Na kraju opisanog dodatnog ispitivanja Europska komisija može potporu odobriti, proglasiti je neusklađenom sa zajedničkim tržištem ili je proglasiti uvjetno usklađenom sa zajedničkim tržištem.

Prvo, Europskoj komisiji će za određene državne potpore činjenica da ispunjavaju kriterije koji su navedeni u Poglavljima 5. i 6. u načelu biti dovoljna da bi se osigurala usklađenost, budući da se pretpostavlja da bi za takvu mjeru rezultat primjene testa ravnoteže bio pozitivan. Hoće li mjera pripadati toj kategoriji ovisi o vrsti korisnika potpore, aktivnosti za koju se odobrava potpora i iznosu dodijeljene potpore. Europska komisija je mišljenja da će se sljedeće mjere moći smatrati usklađenima u smislu Poglavlja 5. i 6. i. ako ispunjavaju sve preduvjete i parametre koji su navedeni u Poglavlju 5. i ii. samo ako se potpora dodjeljuje nakon što je prijavljena nacionalnom nadležnom tijelu:

Za gore navedene mjere Poglavlje 6. jasno navodi da se pretpostavlja da postoji poticajni učinak, ako je ispunjen uvjet iz gore navedene alineje ii.

Drugo, u slučaju prijavljenih potpora u iznosima koji ne prelaze pragove zadane u odjeljku 7.1. ovog okvira, dodatno ispitivanje sastoji se u dokazivanju poticajnog učinka i neophodnosti potpore kao što su opisani u Poglavlju 6. Te će se mjere moći smatrati usklađenima u smislu Poglavlja 5. i 6. samo i. ako ispunjavaju sve preduvjete i parametre koji su navedeni u Poglavlju 5. i ii. ako se poticajni učinak i neophodnost potpore dokažu u skladu s Poglavljem 6.

Treće, u slučaju prijavljenih potpora u iznosima koji prelaze pragove zadane u odjeljku 7.1. ovog okvira, dodatno ispitivanje sastoji se u detaljnoj ocjeni u smislu Poglavlja 7. Te će se mjere stoga moći proglasiti usklađenima u smislu Poglavlja 5., 6. i 7. samo ako i. ispunjavaju sve preduvjete i parametre navedene u Poglavlju 5. i ii. ako test ravnoteže u smislu Poglavlja 7. u konačnici ukazuje na pozitivan učinak.

1.5.   Obrazloženje posebnih mjera koje su obuhvaćene ovim okvirom

Primjenjujući ove kriterije na IRI, Europska komisija prepoznala je i utvrdila niz mjera za koje državne potpore mogu, pod određenim uvjetima, biti usklađene s člankom 87. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o EZ.

Potpore projektima koji obuhvaćaju temeljna i primijenjena istraživanja i razvojna istraživanja služe prije svega otklanjanju tržišnih nedostataka koji se odnose na pozitivne vanjske učinke (prelijevanje znanja), uključujući i stvaranje javnih dobara. Europska komisija smatra svrsishodnim da se zadrži podjela na različite kategorije aktivnosti IRI-a neovisno o činjenici što te aktivnosti više slijede interaktivni nego linearni model inovacija. Različiti intenziteti potpora odražavaju različit opseg i ozbiljnost tržišnih nedostataka te ukazuju na udaljenost predmetne aktivnosti od tržišta. Nadalje, u usporedbi s prethodnim propisom koji je obuhvaćao državne potpore na ovom području, određene aktivnosti vezane uz inovacije uključene su u razvojna istraživanja. Nadalje, pojednostavljen je sustav dodatnih uvećanja. Zbog očekivane važnije uloge tržišnih nedostataka i isto tako očekivanih značajnijih pozitivnih vanjskih učinaka, opravdani su dodaci za mala i srednja poduzeća, suradnju koju pružaju ili koja se ostvaruje s malim i srednjim poduzećima, međugraničnu suradnju kao i javno-privatno partnerstvo (suradnju poduzetnika s javnim istraživačkim organizacijama).

Potpore za studije o tehničkoj izvedivosti koje obuhvaćaju projekte IRI-a namijenjene su otklanjanju tržišnih nedostataka koji se odnose na nepotpune i asimetrične informacije. Budući da se te studije smatraju udaljenijima od tržišta nego što je to sam projekt, za njih su prihvatljivi relativno visoki intenziteti potpore.

Potpore za pokrivanje troškova zaštite prava industrijskog vlasništva za mala i srednja poduzeća namijenjene su tržišnim nedostatcima koji se odnose na pozitivne vanjske učinke (prelijevanje znanja). Cilj je malim i srednjim poduzećima povećati mogućnost ostvarivanja prihoda iz poslovanja i time ih snažnije poticati na provođenje aktivnosti IRI-a.

Potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama uvedene su kako bi se pridonijelo otklanjanju tržišnih nedostataka koji su nastali zbog nepotpunih i asimetričnih informacija, što ovim poduzetnicima naročito nanosi štetu jer im ograničava pristup odgovarajućim financijskim sredstvima koja bi im omogućila ostvarivanje projekata inovacija.

Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru usluga namijenjene su otklanjanju tržišnih nedostataka koji su nastali zbog nepotpunih informacija i pozitivnih vanjskih učinaka. Time se rješava problem nemogućnosti uklapanja inovacija u području aktivnosti koje se odnose na pružanje usluga u kategorije istraživanja i razvoja. Inovacije u području aktivnosti pružanja usluga češće su posljedica interakcije s kupcima i suočavanja s tržištem nego iskorištavanja i primjene postojećeg znanja iz područja znanosti, tehnologije ili ekonomije. Nadalje, inovacije u odnosu na aktivnosti u sektoru usluga tradicionalno se zasnivaju na novim procesima i organizaciji poslovanja a manje na tehnološkom razvoju. U tom smislu inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru usluga nisu na zadovoljavajući način obuhvaćene potporom za istraživanje i razvoj te su ovdje dodane i specifične potpore kojima je cilj otkloniti tržišne nedostatke koji su prepreka inovacijama.

Potpore za savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije, a koje pružaju posrednici koji su specijalizirani za područje inovacija, namijenjene su otklanjanju tržišnih nedostataka koji su povezani s problemom nedostatnog širenja informacija, pozitivnih vanjskih učinaka i slabe koordinacije. Državna potpora je ovdje odgovarajuće rješenje jer malim i srednjim poduzećima nudi poticaje za kupnju takvih usluga i utječe na porast ponude i potražnje usluga koje pružaju posrednici specijalizirani za inovacije.

Potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra namjeravaju otkloniti tržišne nedostatke koji su povezani s nepotpunim informacijama na tržištu rada Zajednice. U Zajednici je vjerojatnije da će visoko stručni kadar unajmiti veliki poduzetnici, budući da stručnjaci tradicionalno misle da veliki poduzetnici nude bolje uvjete rada, sigurnije radno mjesto i mogućnosti napredovanja. No, mala i srednja poduzeća mogli bi imati koristi od važnog prijenosa znanja i povećanih inovacijskih kapaciteta kada bi imali mogućnost zaposliti visoko kvalificirane stručnjake koji bi provodili aktivnosti IRI-a. Povezivanje velikih poduzetnika ili visokoškolskih ustanova i malih i srednjih poduzeća također bi doprinijelo otklanjanju tržišnih nedostataka koji nastaju u obliku nedostatka koordinacije te stvaranju inovacijskih klastera.

Potpore za inovacijske klastere namijenjene su rješavanju tržišnih nedostatka koji se odnose na probleme koordinacije koji sprečavanju razvoj klastera, ili koji ograničavaju zajedničko djelovanje i prijenos znanja između klastera. Državne potpore mogu doprinijeti rješavanju ovog problema na dva načina: prvo, poticanjem ulaganja u otvorenu i zajedničku infrastrukturu namijenjenu inovacijskim klasterima, i drugo, poticanjem stvaranja klastera, u smislu promicanja zajedničkog rada na projektima povezivanja i stvaranja znanja.

2.   PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE POJMOVA

2.1.   Područje primjene okvira

Ovaj se okvir primjenjuje na državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije. Primjenjivat će se u skladu s ostalim politikama Zajednice o državnim potporama, ostalim odredbama Ugovora o osnivanju Europskih zajednica i zakonodavstvu koje se donosi na temelju tih Ugovora.

U skladu s općim načelima Ugovora o EZ, državne potpore ne mogu biti odobrene ako je određena mjera diskriminirajuća u opsegu u kojem to nije opravdano ciljem državne potpore. U odnosu na IRI, posebno treba naglasiti da Europska komisija neće odobriti državnu potporu kojom se isključuje mogućnost iskorištavanja rezultata IRI-a u ostalim državama članicama.

Tijela javne vlasti mogu naručiti istraživanje i razvoj od poduzetnika ili od njih kupiti rezultate istraživanja i razvoja. Ako se za ta istraživanja i razvoj ne plaća tržišna cijena, u načelu će biti riječ o državnoj potpori u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ. No, s druge strane, ako se ti ugovori dodjeljuju po tržišnim uvjetima, što je pak očito ako je proveden postupak javne nabave koji se provodi u skladu s važećim direktivama o javnoj nabavi, posebno Direktivi 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o koordinaciji postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (12) i Direktivi 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi i ugovora o javnim uslugama (13), Europska komisija će u načelu smatrati da se ne radi od državnim potporama u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ.

Ovaj se okvir primjenjuje na potpore kojima se potiču istraživanje i razvoj i inovacije u svim sektorima gospodarstva koji su obuhvaćeni Ugovorom o EZ. Primjenjuje se i na one sektore gospodarstva koji su podložni posebnim pravilima Zajednice o državnim potporama, osim ako tim pravilima nije drugačije predviđeno (14).

Ovaj se okvir primjenjuje na državne potpore za IRI u području zaštite okoliša (15), budući da postoje brojna sinergijska djelovanja između inovacija s ciljem poboljšanja kvalitete i učinkovitosti i inovacija s ciljem poboljšanja optimalnog korištenja energije, gospodarenja otpadom i sigurnosti, a koja se ovdje mogu iskoristiti.

Nakon stupanja na snagu Uredbe Komisije (EZ) br. 364/2004 od 25. veljače 2004. o izmjenama Uredbe (EZ) br. 70/2001 u pogledu širenja njezinog područja primjene na potporu za istraživanje i razvoj (16), potpore za istraživanje i razvoj malim i srednjim poduzećima izuzete su iz obveze prijave na temelju kriterija koji su utvrđeni Uredbom Komisije (EZ) br. 70/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ na državne potpore malim i srednjim poduzetnicima (17). Međutim, državama članicama prepuštena je odluka o obvezi prijave tih potpora. Ako to žele, ovaj se okvir i dalje može koristiti pri ocjeni i tih prijavljenih potpora.

Dok se troškovi rada zaposlenika smatraju opravdanim troškovima u nizu mjera koje su obuhvaćene ovim okvirom, uvedene su i potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra, opće potpore za zapošljavanje i usavršavanje istraživača i dalje su obuhvaćene posebnim važećim propisima koji se odnose na državne potpore za zapošljavanje i usavršavanje, Uredbom Komisije (EZ) br. 68/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na potpore za usavršavanje (18) te Uredbom Komisije (EZ) br. 2204/2002 od 12. prosinca 2002. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ na državne potpore za zapošljavanje (19).

Potpore za istraživanje i razvoj i inovacije za poduzetnike u teškoćama u smislu Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (20) izuzete su iz područja primjene ovog okvira.

2.2.   Definicije pojmova

Za potrebe ovog okvira primjenjuju se sljedeće definicije:

3.   DRŽAVNE POTPORE U SMISLU ČLANKA 87. STAVKA 1. UGOVORA O EZ-U

U načelu će se svako financiranje koje ispunjava kriterije iz članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u smatrati državnom potporom. U svrhu pružanja dodatnih uputa, slučajevi koji se tipično javljaju u području aktivnosti istraživanja i razvoja i inovacija razmatraju se u nastavku teksta.

3.1.   Istraživačke organizacije i posrednici koji su specijalizirani za područje inovacija kao primatelji državnih potpora u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u

Na pitanje jesu li istraživačke organizacije primatelji državne potpore mora se odgovoriti u skladu s općim načelima o državnim potporama.

U skladu s člankom 87. stavkom 1. Ugovora o EZ-u i sudskoj praksi Suda, javno financiranje aktivnosti IRI-a koje provode istraživačke organizacije smatrat će se državnom potporom, ako su ispunjeni svi uvjeti navedeni u članku 87. stavku 1. Ugovora o EZ. U skladu sa sudskom praksom, u tom se slučaju istraživačka organizacija mora , inter alia, smatrati poduzetnikom u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ. To ne ovisi o njezinom pravnom obliku (bilo da se radi o javnim ili privatnim institucijama) ili ekonomskom statusu (bilo da su primjerice profitne ili neprofitne organizacije). Ono što je odlučujuće za ispunjavanje uvjeta iz definicije poduzetnika je činjenica da se istraživačka organizacija bavi gospodarskom djelatnošću, što znači aktivnostima kojima sudjeluje u ponudi robe i/ili usluga na određenom tržištu (23). Stoga, ako su svi ostali uvjeti ispunjeni, svako javno financiranje gospodarskih aktivnosti obuhvaćeno je člankom 87. stavkom 1. Ugovora o EZ-u.

3.1.1.    Javno financiranje netržišnih aktivnosti

U slučaju da se ista ustanova bavi i tržišnim i netržišnim aktivnostima, javno financiranje netržišnih aktivnosti neće biti obuhvaćeno člankom 87. stavkom 1. Ugovora o EZ-u, s ciljem izbjegavanja unakrsnog financiranja tržišnih aktivnosti kada je moguće jednoznačno odijeliti tržišne i netržišne aktivnosti i njihove troškove i financiranje (24). Financijska izviješća visokoškolskih ustanova i istraživačkih organizacija mogu poslužiti kao dokaz da su sredstva uredno dodijeljena.

No, Europska komisija je mišljenja da su primarne aktivnosti istraživačkih organizacije u načelu netržišne aktivnosti, kao što su to:

Europska komisija nadalje smatra da su aktivnosti vezane za prijenos tehnologije (licenciranje, stvaranje popratnih, novih djelatnosti ili drugih oblika upravljanja znanjem koje je stvorila istraživačka organizacija) imaju netržišno obilježje ako se te aktivnosti mogu smatrati internima (25) te ako sav prihod od tih aktivnosti ponovno ulaže u primarne aktivnosti istraživačke organizacije (26).

3.1.2.    Javno financiranje tržišnih aktivnosti

Ako istraživačke organizacije ili drugi posrednici koji su specijalizirani za područje inovacija djeluju na neprofitnoj osnovi (primjerice tehnološki centri, inkubatori, gospodarske komore) provode tržišne aktivnosti, kao što je to primjerice davanje u najam infrastrukture, pružanje usluga poslovnom sektoru ili provođenje istraživanja na temelju ugovora, to se treba odvijati po normalnim tržišnim uvjetima, a javno financiranje takvih tržišnih istraživanja u pravilu će se smatrati državnom potporom.

Međutim, ako istraživačka organizacija ili posrednik koji se bavi inovacijama na neprofitnoj osnovi mogu dokazati da je ukupan iznos državne potpore koju su primili za pružanje određenih usluga prenesen na krajnjeg primatelja, te da za posrednika nije imao ekonomsku korist, posrednik se neće smatrati primateljem državne potpore.

Za državne potpore krajnjim primateljima primjenjuju se uobičajena pravila o državnim potporama.

3.2.   Indirektne državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u poduzetnicima putem istraživačkih organizacija koje se javno financiraju

Namjera je ovog odjeljka teksta pojasniti pod kojim uvjetima poduzetnici ostvaruju ekonomsku korist u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u u slučajevima istraživanja koje je ugovoreno s istraživačkom organizacijom ili suradnje s istraživačkom organizacijom na određenom projektu. Što se tiče ostalih elemenata članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ, primjenjuju se uobičajena pravila. U ovom će se slučaju posebno morati ocijeniti, sukladno relevantnoj sudskoj praksi, može li se djelatnost istraživačke organizacije pripisati državi (27).

3.2.1.    Istraživanje u korist poduzetnika (ugovorena istraživanja ili usluge istraživanja)

U ovoj se točki radi o slučajevima u kojima projekt istraživanja provodi istraživačka organizacija u korist poduzetnika. Istraživačka organizacija, koja ima ulogu nalogoprimca, izvršava uslugu za poduzetnika koji je nalogodavatelj, u slučajevima kada i. nalogoprimac prima određenu odgovarajuću naknadu za pružanje usluga, i ii. nalogodavatelj određuje uvjete za pružanje tih usluga. U pravilu će nalogodavatelj zadržati pravo na rezultatima projekta i snositi rizik za neuspjeh. Kada istraživačka organizacija ugovorno obavlja takve poslove, u načelu neće biti državne potpore kojom bi putem istraživačke organizacije poduzetnik ostvario prednost, ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

3.2.2.    Suradnja poduzetnika i istraživačkih organizacija

Zajednički projekt podrazumijeva suradnju najmanje dvaju partnera na osmišljavanju projekta. Oni zajednički pridonose njegovoj provedbi i dijele rizik i rezultate projekta.

U slučaju projekata suradnje koji se provode zajednički od strane poduzetnika i istraživačkih organizacija, Europska komisija je mišljenja da se putem istraživačke organizacije poduzetniku u sektoru industrije ne dodjeljuje indirektna državna potpora i to zbog povoljnih uvjeta suradnje ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

Ako niti jedan od prethodno navedenih uvjeta nije ispunjen, država članica može se osloniti na pojedinačnu ocjenu zajedničkog projekta suradnje (30). Također, neće se raditi o državnoj potpori u slučaju kada ocjena ugovora koji je zaključen između partnera nameće zaključak da su sva prava intelektualnog vlasništva koja se odnose na rezultate IRI-a kao i pravo pristupa rezultatima dodijeljena različitim partnerima u zajedničkom projektu na razmjeran način u odnosu na njihove pojedinačne interese, opseg uloženog rada i financijske i druge doprinose projektu. Ako gore navedeni uvjeti pod točkom 1., 2. ili 3. nisu ispunjeni a pojedinačna ocjena zajedničkog projekta suradnje ne nameće zaključak da nije riječ o državnoj potpori, Europska komisija će ukupnu vrijednost doprinosa istraživačke organizacije zajedničkom projektu smatrati potporom poduzetnicima.

4.   USKLAĐENOST POTPORA U SKLADU S ČLANKOM 87. STAVKOM 3. TOČKOM (b) UGOVORA O EZ-u

Potpore za IRI kojima se potiče izvršenje važnog projekta od zajedničkog Europskog interesa mogu se u skladu s člankom 87. stavkom 3. točkom (b) smatrati usklađenima sa zajedničkim tržištem.

Europska komisija primjenjuje članak 87. stavak 3. točku (b) Ugovora o EZ-u kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Europska komisija će prijavljene projekte ocjenjivati s većom naklonosti ako isti budu uključivali značajan vlastiti doprinos korisnika projekta. Isto će tako s više naklonosti razmatrati prijavljene projekte koji obuhvaćaju poduzetnike ili istraživačke ustanove iz više različitih država članica.

Kako bi se Europskoj komisiji omogućila pravilna ocjena pojedinog slučaja, praktično se mora dokazati zajednički europski interes: primjerice, mora se dokazati da projekt omogućuje značajan napredak u smislu ostvarivanja specifičnih ciljeva Zajednice.

5.   USKLAĐENOST POTPORA U SKLADU S ČLANKOM 87. STAVKOM 3. TOČKOM (c) UGOVORA O EZ-u

Državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, ako na temelju testa ravnoteže za posljedicu imaju povećanje aktivnosti IRI-a i pod uvjetom da ne proizvode negativne učinke na trgovinske uvjete u mjeri koja bi bila suprotna zajedničkom interesu. Europska komisija će naklonjenije ocjenjivati prijave državnih potpora koje su popraćene strogim i točnim ocjenama sličnih državnih potpora koje su u prošlosti dokazale svoj poticajni učinak. Sljedeće mjere mogu se smatrati usklađenima u skladu s člankom 87. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o EZ-u.

5.1.   Potpore za projekte istraživanja i razvoja

Potpore za projekte IR-a smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržište u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti navedeni u ovom odjeljku.

5.1.1.    Kategorije istraživanja

Dio projekta istraživanja mora se u potpuno odnositi na jednu ili više od ovdje navedenih kategorija istraživanja: temeljno istraživanje, primijenjeno istraživanje, razvojno istraživanje.

Pri određivanju kategorije različitih aktivnosti, Europska komisija oslanjat će se na vlastitu praksu kao i na primjere i objašnjenja u Frascati priručniku za mjerenje znanstvenih i tehnoloških aktivnosti, Prijedlogu standardnog postupka ispitivanja istraživanja i razvoja (31).

Kada je projekt podijeljen na više različitih aktivnosti, svaku od aktivnosti potrebno je definirati tako da se točno odnosi na temeljno istraživanje, primijenjeno istraživanje ili razvojno istraživanje, ili pak na način da ne pripada niti jednoj od tih kategorija.

Pripisivanje aktivnosti pojedinoj kategoriji istraživanja ne mora nužno slijediti kronološki pristup, odnosno predstavljati faze projekta počevši s temeljnim istraživanjem prema aktivnostima koje su bliže tržištu. U skladu s tim, ništa neće spriječiti Europsku komisiju da određeni dio aktivnosti koja se odvija u kasnoj fazi projekta okarakterizira kao primijenjeno istraživanje, ili da aktivnost koja se odvija u nekoj ranijoj fazi projekta odredi kao razvojno istraživanje ili pak ocijeni da predmetna aktivnost uopće nije istraživačka aktivnost.

5.1.2.    Osnovni intenziteti potpore

Intenzitet potpore izračunan na temelju opravdanih troškova projekta ne smije premašiti:

Intenzitet potpore mora se utvrditi pojedinačno za svakog korisnika potpore, uključujući i zajedničku suradnju na projektu.

U slučaju državne potpore za neki projekt IR-a koji se odvija u zajedničkoj suradnji istraživačke organizacije i poduzetnika, zbroj potpora koja nastaje zbrajanjem izravnih državnih poticaja vlade nekom određenom projektu istraživanja i doprinosa javnih istraživačkih institucija na istom projektu, i ako iste predstavljaju potporu (vidjeti odjeljak), ne smije premašiti prethodno navedene intenzitete potpore za svakog poduzetnika koji ostvaruje pravo na potporu.

5.1.3.    Dodaci

Gornje granice iznosa za primijenjeno istraživanje i razvojno istraživanje mogu se uvećati i to kako slijedi:

Tablica intenziteta potpore

5.1.4.    Opravdani troškovi

Intenzitet potpore izračunava se na temelju troškova projekta istraživanja u mjeri u kojoj se oni mogu smatrati opravdanima. Za sve opravdane troškove mora se specificirati njihov udio u svakoj od kategorija istraživanja i razvoja.

Sljedeći troškovi smatrat će se opravdanima:

5.1.5.    Povratni predujam

U slučaju da država članica dodjeljuje povratni predujam koji ispunjava uvjete državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u, primjenjivat će se sljedeća pravila:

Kada država članica može dokazati na temelju vjerodostojne metode koja se zasniva na provjerljivim podacima, da je moguće izračunati bruto ekvivalent potpore koja se dodjeljuje u obliku povratnog predujma i na odgovarajući način osmisliti program potpore u kojem taj bruto ekvivalent potpore ispunjava uvjete u odnosu na najviše dopuštene intenzitete potpore navedene u ovom odjeljku, država članica može prijaviti predmetni program potpore i metodu koja je na njega primijenjena Europskoj komisiji. Ako Europska komisija prihvati metodu i program potpore ocijeni usklađenim, potpora se može dodijeliti na temelju bruto ekvivalenta potpore povratnog predujma, do iznosa intenziteta potpore koji je predviđen u ovom odjeljku.

U svim ostalim slučajevima povratni predujam izražava se u postotku opravdanih troškova. Tada smije premašiti dopuštene granice intenziteta utvrđenih u ovom odjeljku, pod uvjetom da su ispunjena pravila koja slijede.

Kako bi Europska komisija mogla ocijeniti određenu mjeru, ona mora obuhvaćati detaljne odredbe kojima se regulira povrat u slučaju uspješnosti projekta te jasno definirati što će se smatrati uspješnim rezultatom aktivnosti istraživanja. Svi ti elementi moraju biti prijavljeni Europskoj komisiji. Europska komisija će tada ispitati zasniva li se definicija uspješnog rezultata na temelju razumne i promišljene pretpostavke.

U slučaju uspješnog rezultata projekta, mjera mora osigurati da će se predujam vratiti po kamatnoj stopi koja je približno jednaka primjenjivoj kamatnoj stopi koja proizlazi iz primjene Obavijesti Komisije o metodi utvrđivanja referentne i eskontne kamatne stope (33).

U slučaju da je uspješnost projekta veća od rezultata koji je definiran kao uspješan, predmetna država članica trebala bi ostvariti pravo na zahtjev na isplatu iznosa koji je viši od iznosa povrata predujma uključujući kamatu koja odgovara referentnoj kamatnoj stopi koju je predvidjela Europska komisija.

U slučaju neuspjeha projekta, predujam ne mora biti vraćen u cijelosti. U slučaju djelomične uspješnosti projekta, Europska komisija će u pravilu zahtijevati da se osigura povrat koji je razmjeran ostvarenom stupnju uspješnosti projekta.

Predujam može pokrivati najviše 40 % opravdanih troškova za fazu razvojnog istraživanja projekta, a najviše 60 % opravdanih troškova za fazu primijenjenog istraživanja koja ostvaruje pravo na dodatke.

5.1.6.    Fiskalne mjere

Na temelju studija ocjene (34) koje države članice podnose uz prijavu, polazište Europske komisije bit će da fiskalni programi državnih potpora za IRI imaju poticajni učinak u smislu poticanja poduzetnika na veća ulaganja u IRI.

Intenzitet fiskalne državne potpore za IRI može se izračunati ili na temelju pojedinačnih projekata IRI-a, ili, na razini pojedinačnog poduzetnika, na temelju omjera između iznosa ukupne porezne olakšice i zbroja svih opravdanih troškova IRI-a koji su nastali u razdoblju koje nije dulje od tri uzastopne fiskalne godine. U ovom posljednjem slučaju, fiskalna državna potpora za IRI može se primijeniti bez razlike na sve aktivnosti IRI-a koje ostvaruju pravo na potporu, pri čemu se ne smije premašiti dopušteni intenzitet potpore za razvojno istraživanje (35).

Uz prijavu, država članica mora priložiti i procjenu broja korisnika potpore.

5.1.7.    Klauzula o usklađivanju intenziteta potpora

Kako bi se spriječili stvarni ili potencijalni, direktni ili indirektni oblici narušavanja međunarodne trgovine, mogu se odobriti viši intenziteti od onih koji su načelno dopušteni u ovom odjeljku ako su – direktno ili indirektno – konkurenti na tržištu koji se nalaze izvan tržišta Zajednice primili (u prethodne tri godine) ili će za slične projekte, programe, istraživanje, razvoj ili tehnologiju, primiti potporu koja je istog intenziteta. Međutim, kada postoji vjerojatnost, uzimajući u obzir posebno obilježje predmetnog sektora, da će narušavanje međunarodne trgovine nastati nakon više od tri godine, referentno razdoblje može se s tim u skladu produljiti.

Ako je to ikako moguće, predmetna država članica dostavit će Europskoj komisiji dostatne informacije kako bi joj omogućila da ocijeni situaciju, posebno u odnosu na potrebu uzimanja u obzir kompetitivnih prednosti koje uživa konkurent u trećoj državi. U slučaju da Europska komisija nema dokaze koji se odnose na dodijeljenu ili predloženu potporu, svoju odluku također može temeljiti na činjeničnim dokazima.

5.2.   Potpore za studije o tehničkoj izvedivosti

Potpore za studije o tehničkoj izvedivosti koje prethode primijenjenom istraživanju ili aktivnostima razvojnog istraživanja smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u pod uvjetom da intenzitet potpore, koji se izračunava na temelju troškova studije, ne premašuje sljedeće navedene intenzitete potpore:

5.3.   Potpore za pokrivanje troškova zaštite prava industrijskog vlasništva za mala i srednja poduzeća

Potpore malim i srednjim poduzetnicima za pokrivanje troškova koji su vezani za prijavu i priznanje patenata i ostalih prava industrijskog vlasništva smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, do istog iznosa do kojeg bi bila odobrena potpora koja bi ispunjavala uvjete potpore za istraživanje i razvoj za aktivnosti istraživanja koje su prve dovele do predmetnih prava industrijskog vlasništva.

Opravdani troškovi su:

5.4.   Potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama

Potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u ako su ispunjeni sljedeći uvjeti (36):

Korisnik potpore smije primiti potporu samo jednom u tijeku razdoblja u kojem ispunjava pravo na potporu kao mladi poduzetnik koji se bavi inovacijama. Ta se potpora može zbrajati s drugim potporama predviđenima ovim okvirom, s potporama za istraživanje i razvoj i inovacije koje su obuhvaćene izuzećem na temelju Uredbe (EZ) br. 364/2004 ili bilo kojom sljedećom uredbom te s potporama koje odobrava Europska komisija na temelju smjernica o potporama za ulaganje u rizični kapital.

Korisnik potpore smije primati i druge državne potpore osim potpora za IRI i potpora za ulaganje u rizični kapital samo nakon isteka razdoblja od 3 godine od dodjele potpore za mlade poduzetnike koji se bave inovacijama.

5.5.   Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru usluga

Inovacije na području usluga ne moraju uvijek biti obuhvaćene kategorijama istraživanja koje su utvrđene u odjeljku 5.1. ali su obično manje sistematične u provedbi jer često proističu iz interakcije s kupcima, potražnje na tržištu, usvajanja modela organizacije i prakse iz sektora koje obilježava daleko veća razina inovacija ili iz drugih sličnih izvora.

Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru usluga smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u pri najvišem intenzitetu potpore od 15 % za velika poduzeća, 25 % za srednja poduzeća i 35 % za mala poduzeća. Velika poduzeća ostvaruju pravo na takvu potporu samo pod uvjetom da s malim i srednjim poduzećima zajednički surađuju u aktivnostima koje su obuhvaćene potporom, s tim da mala i srednja poduzeća koja sudjeluju u takvoj suradnji moraju sudjelovati s najmanje 30 % u ukupnim opravdanim troškovima.

Rutinske ili redovne izmjene proizvoda, proizvodnih linija, proizvodnih procesa, postojećih usluga ili drugih tekućih poslova, iako mogu predstavljati poboljšanja, neće ostvarivati pravo na potporu.

Sljedeći uvjeti moraju biti ispunjeni:

Opravdani troškovi isti su kao i u slučaju potpora za projekte istraživanja i razvoja (vidjeti u odjeljku). No, u slučaju inovacija koje se odnose na organizaciju poslovanja troškovi za instrumente i opremu pokrivaju samo troškove IKT instrumenata i opreme.

5.6.   Potpore za savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije

Potpore za savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ ako su ispunjeni svi dolje navedeni uvjeti:

Sljedeći će se troškovi smatrati opravdanim troškovima:

Ako je pružatelj usluga neprofitna organizacija, potpora se može dati u obliku umanjene cijene, odnosno razlike između cijene koja je plaćena i tržišne cijene (ili cijene koja odražava sveukupne troškove usluge uvećane za uobičajenu maržu). U takvom će slučaju države članice uspostaviti sustav kojim će se osigurati transparentnost u odnosu na ukupne troškove za pružene savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije, kao i u odnosu na cijenu koju je platio korisnik potpore, a s ciljem utvrđivanja iznosa i nadzora primljene potpore.

5.7.   Potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra

Potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra koji se privremeno zapošljava iz istraživačkih organizacija ili velikih poduzetnika u malim i srednjim poduzećima smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Privremeno premješteni kadar ne smije biti zamjena ostalim zaposlenicima već mora biti zaposlen na novootvorenim radnim mjestima u okviru poduzetnika koji je korisnik potpore te mora prethodno biti zaposlen najmanje dvije godine u istraživačkoj organizaciji ili velikom poduzetniku koji predmetni kadar šalje na privremeni premještaj. Privremeno premješteni kadar mora raditi na poslovima koji obuhvaćaju aktivnosti IRI-a u malom ili srednjem poduzeću koje prima potporu.

Opravdani troškovi su svi troškovi rada zaposlenika za unajmljivanje i zapošljavanje visoko stručnog kadra, uključujući troškove korištenja usluga posrednika za zapošljavanje i dodatke za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje se upućuju na privremeni premještaj. Gornja granica intenziteta potpore iznosi 50 % opravdanih troškova, u trajanju od najviše 3 godine po poduzetniku i po osobi koja se privremeno zapošljava.

Ova se odredba ne odnosi na pokrivanje stvarnih troškova savjetovanja (plaćanje usluga koje je pružio stručnjak koji nije zaposlen u poduzetniku), budući da su ti troškovi obuhvaćeni pravilima koji se odnose na potpore malim i srednjim poduzećima (38).

5.8.   Potpore za inovacijske klastere

Dodjela potpora namijenjenih ulaganju dopuštena je s ciljem osnivanja, širenja i oživljavanja inovacijskih klastera isključivo pravnoj osobi koja upravlja poslovima inovacijskog klastera. Ta pravna osoba odgovorna je za upravljanje poslovnim prostorom, objektima i aktivnostima inovacijskog klastera u odnosu na njihovo korištenje i pristup. Pristup poslovnom prostoru, objektima i aktivnostima klastera ne smije biti ograničen dok bi naknade koje se zaračunavaju za korištenje objekata i sudjelovanje u aktivnostima klastera trebale odražavati s njima povezane troškove.

Ovaj oblik potpora može se dodijeliti za sljedeće objekte:

Pri tom je najviši dopušteni intenzitet potpore 15 %.

U slučaju regija koje su obuhvaćene člankom 87. stavkom 3. točkom (a) Ugovora o EZ-u, Europska komisija je mišljenja da intenziteti ne smiju premašiti:

Uzimajući u obzir njihove specifične slabosti, najudaljenija područja ostvarivat će pravo na dodatno povećanje od 20 %, ako je njihov BDP po stanovniku ispod 75 % prosjeka u EU-25, dok će u ostalim slučajevima imati pravo na povećanje od 10 %.

Regije statističkog učinka koje su obuhvaćene izuzećem iz članka 87. stavka 3. točke (c) od 1. siječnja 2011. ostvarivat će pravo na intenzitet potpore od 20 %.

U slučaju kada se potpore dodjeljuju malim i srednjim poduzećima, najviši dopušteni intenziteti potpore uvećat će se za 20 postotnih bodova u slučaju malog poduzeća, a za 10 postotnih bodova za potpore koje se dodjeljuju srednjem poduzeću.

Opravdanim troškovima smatrat će se troškovi koji se odnose na ulaganje u zemljište, zgrade, strojeve i opremu.

Operativne potpore namijenjene oživljavanju inovacijskih klastera mogu se dodijeliti pravnoj osobi koja upravlja poslovima inovacijskog klastera. Takve potpore moraju biti vremenski ograničene, i u načelu, postupno se smanjivati i ukinuti, s ciljem ostvarivanja poticajnog učinka na cijene odnosno razumno brzog odražavanja stvarnih troškova.

Takve se potpore mogu dodijeliti na ograničeno razdoblje od pet godina, pod uvjetom da se postupno smanjuju (degresivne). Intenzitet takvih potpora može iznositi do 100 % u prvoj godini, no linearno se postupno moraju ukidati na način da na kraju pete godine padnu na nulu. U slučaju da se potpore postupno ne smanjuju (nisu degresivne), njihovo je trajanje ograničeno na pet godina a njihov intenzitet ne smije premašiti 50 % opravdanih troškova. U zakonski utemeljenim slučajevima, te na temelju uvjerljivih dokaza koje je podnijela država članica, potpore za oživljavanje klastera mogu se dodijeliti na duže vremensko razdoblje koje pak nije dulje od 10 godina.

Opravdanim troškovima smatrat će se troškovi rada zaposlenika i administrativni troškovi koji se odnose na sljedeće aktivnosti:

Prilikom prijave potpore namijenjene ulaganju ili potpore za oživljavanje klastera, država članica mora dostaviti analizu tehnološke specijalizacije inovacijskog klastera, postojećih potencijala regije, postojećih kapaciteta istraživanja, i postojećih klastera u Zajednici koji imaju sličnu namjenu i potencijalno isti opseg tržišta u odnosu na aktivnosti kojim se bavi predmetni klaster.

Mjere kojima države članice potiču inovaciju infrastrukture koja je otvorena i dostupna u okviru neprofitnih istraživačkih organizacija treba ocjenjivati na temelju odredbi koje su utvrđene u odjeljku 3.1.

6.   POTICAJNI UČINAK I NUŽNOST POTPORE

Državna potpora mora imati poticajni učinak, što drugim riječima znači da za posljedicu mora imati promjenu ponašanja primatelja potpore u smislu povećanja razine aktivnosti IRI-a. Potpora bi trebala utjecati na povećanje aktivnosti IRI-a u odnosu na njihov obujam, područje primjene, uložena sredstva ili brzinu.

Europska komisija smatra da potpora nema poticajan učinak na korisnika potpore u svim slučajevima u kojima su aktivnosti IRI-a (40) već započele prije nego što je korisnik potpore podnio zahtjev za potporu nadležnom nacionalnom tijelu.

Ako projekt IRI-a koji ostvaruje pravo na potporu nije započeo prije podnošenja zahtjeva, Europska komisija smatra da je automatski ispunjen uvjet poticajnog učinka za sljedeće potpore:

U slučaju svih ostalih mjera (41) Europska komisija će od država članica koje prijavljuju potporu tražiti da dokažu poticajni učinak potpore.

U svrhu mogućnosti provjere da će planirana potpora utjecati na promjenu ponašanja primatelja potpore na način da isti poveća razinu aktivnosti IRI-a, države članice dostavit će ex ante procjenu povećanja aktivnosti IRI-a za sve pojedinačne potpore koje ocjenjuje Europska komisija, i to na temelju analize kojom se uspoređuje situacija bez dodjele potpore i situacija uz dodijeljenu potporu. Pri tom se mogu primjenjivati sljedeći kriteriji, zajedno s drugim kvantitativnim i/ili kvalitativnim čimbenicima koje podnosi država članica koja je prijavila potporu:

povećanje obujma projekta: povećanje ukupnih troškova projekta (bez umanjenih izdataka korisnika potpore u usporedbi s provedbom projekta bez potpore); povećanje broja ljudi koji su raspoređeni na aktivnosti IRI-a;

povećanje područja primjene projekta: povećanje broja očekivanih rezultata projekta; ambiciozniji ciljevi projekta, primjerice veća vjerojatnost znanstvenog ili tehnološkog napretka ili veći rizik u smislu mogućnosti neuspjeha projekta (posebno zbog veće rizičnosti projekta, dugog trajanja projekta i neizvjesnosti rezultata projekta);

povećanje brzine projekta: ranije okončanje projekta u usporedbi s istim projektom koji se provodi bez potpore;

povećanje ukupnih izdataka za IRI: povećanje ukupnih izdataka za IRI kod korisnika potpore; promjene predviđenog proračuna namijenjenog projektu (bez smanjenja proračuna za druge projekte); povećanje izdataka za IRI kod korisnika potpore u odnosu na njegov ukupni prihod.

Ako se u odnosu na najmanje jedan od ovih elemenata može dokazati značajna promjena u odnosu na normalno ponašanje poduzetnika u predmetnom sektoru, Europska komisija u pravilu će pretpostaviti da planirana potpora ima poticajni učinak.

Ako Europska komisija provede detaljnu ocjenu pojedinačne potpore, ti se pokazatelji ne moraju pokazati dostatnim dokazom poticajnog učinka, stoga Europska komisija može smatrati potrebnim da joj se dostave dodatni dokazi.

Pri ocjeni programa potpore, uvjeti koji se odnose na poticajni učinak smatrat će se ispunjenima ako se država članica obveže da će pojedinačnu potporu na temelju odobrenog programa potpore dodijeliti samo nakon što se uvjerila da postoji poticajni učinak te da će podnositi godišnja izviješća o provedbi odobrenog programa potpore. U godišnjim izviješćima država članica mora dokazati ako je ocijenila poticajni učinak potpore prije nego što je dodijelila potporu primjenom gore navedenih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja.

7.   USKLAĐENOST POTPORE ZA KOJU JE POTREBNO PROVESTI DETALJNU OCJENU

Europska komisija smatra da je povećanje razine aktivnosti IRI-a u Zajednici u zajedničkom interesu Zajednice budući da je za očekivati da će to povećanje značajno doprinijeti rastu, napretku i održivom razvoju. U tom kontekstu Europska komisija priznaje da državne potpore imaju pozitivnu ulogu kada su ciljevi tih potpora jasno definirani i kada imaju pozitivne učinke na poduzetnike u smislu povećanja IRI-a. Međutim, državne potpore mogu imati i značajne negativne učinke u smislu narušavanja tržišnog natjecanja, što se također mora uzeti u obzir.

7.1.   Mjere koje podliježu detaljnoj ocjeni

Zbog većeg rizika mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja Europska komisija će detaljno ocijeniti sljedeće mjere:

Državne potpore koje su obuhvaćene uredbama o skupnom izuzeću:

Državne potpore koje su obuhvaćene ovim okvirom:

U slučajevima kada iznos potpore prelazi:

Svrha je provođenja detaljne ocjene osigurati da visoki iznosi potpora za IRI ne narušavaju tržišno natjecanje u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu, već da pridonose zajedničkom interesu. To se može ostvariti kada koristi od državnih potpora kada je riječ o IRI-u prevladaju nad negativnim učincima na tržišno natjecanje i trgovinu.

Detaljna ocjena je razmjerna ocjena, što znači da će ovisiti o ozbiljnosti i značaju negativnih učinaka u pojedinom slučaju. Sukladno tomu, činjenica da će se provesti detaljna ocjena ne podrazumijeva nužno da je potrebno provesti službeni ispitni postupak, iako to kada je riječ o određenim mjerama može biti slučaj.

Pod uvjetom da države članice osiguraju potpunu suradnju i na vrijeme dostave odgovarajuće informacije, Europska komisija će nastojati ažurno provesti postupak.

7.2.   Metode detaljne ocjene: kriteriji IRI-a za ekonomsku ocjenu određenih pojedinačnih slučajeva

Dalje u tekstu Europska komisija daje upute koji se odnose na vrstu informacija koju može zahtijevati i metode koje će primjenjivati u slučaju mjera za koje je potrebna detaljna ocjena. Te upute imaju za cilj osigurati transparentnost i predvidivost odluka Europske komisije kao i razloga na kojima su utemeljene, a imaju svrhu omogućiti očekivanje jasnih rezultata i pravne sigurnosti.

Detaljna ocjena provodit će se na temelju niže opisanih pozitivnih i negativnih učinaka koji će se primjenjivati zajedno s kriterijima utvrđenima u Poglavlju 5. U nekim će slučajevima primjena i značaj koji se dodjeljuje pojedinim učincima ovisiti o obliku ili cilju potpore. Razina ocjene Europske komisije bit će razmjerna riziku negativnih učinaka na tržišno natjecanje. To znači da će opseg analize ovisiti o obilježjima svakog slučaja. Stoga je manje vjerojatno da će državne potpore za aktivnosti koje se provode daleko od tržišta biti povodom za iscrpno dubinsko ispitivanje.

Od država članica očekuje se da dostave sve elemente za koje smatraju da će biti od koristi pri ocjeni određenog slučaja. Pri tome se posebno trebaju oslanjati na ocjene prethodnih programa državnih potpora ili pojedinačnih mjera, analize učinaka potpora koje su izradila tijela koja odobravaju potpore, ocjene rizika, financijska izvješća, poslovnih planova poduzetnika koje svaki poduzetnik treba ostvariti kada je riječ o važnim projektima, mišljenja stručnjaka i druge studije koje obuhvaćaju IRI.

7.3.   Pozitivni učinci potpore

Činjenica da se potporom potiču poduzetnici da provode istraživanje i razvoj i inovacije u Zajednici koje inače bez prisutnosti potpora ne bi provodili, predstavlja osnovni pozitivni učinak koji se mora uzeti u obzir pri ocjenjivanju usklađenosti potpore.

U tom će kontekstu Europska komisija posebno obratiti pozornost na sljedeće elemente:

7.3.1.    Postojanje tržišnih nedostataka

Kao što je to istaknuto u poglavlju 1., državne potpore mogu se pokazati potrebnima da bi se povećao IRI u nekom sektoru gospodarstva, ali samo u mjeri u kojoj tržište samo po sebi ne može ostvariti optimalne rezultate. Dokazano je da određeni tržišni nedostatci negativno utječu na ukupnu razinu IRI-a u Zajednici. No, ne suočavaju se svi poduzetnici i svi sektori gospodarstva u istoj mjeri s tim tržišnim nedostacima. Iz tog razloga, kada je riječ o mjerama koje su podložne detaljnoj ocjeni, predmetna država članica treba dostaviti odgovarajuće informacije o usmjerenosti potpore na tržišne nedostatke općenito u odnosu na IRI u Zajednici, ili pak na određene tržišne nedostatke.

Ovisno o specifičnim tržišnim nedostatcima koji se potporom nastoje otkloniti, Europska komisija će u obzir uzeti sljedeće učinke:

U slučaju državnih potpora koje su namijenjene projektima ili aktivnostima IRI-a koje se provode na područjima koja primaju potporu, Europska komisija će uzeti u obzir: i. posebne slabosti i teškoće u odnosu na udaljenost i specifična obilježja regija, ii. specifične ekonomske pokazatelje vezane za to područje, socijalne i/ili povijesne razloge zbog kojih je razina aktivnosti IRI-a niska u usporedbi s relevantnim prosječnim podacima i/ili stanjem na nacionalnoj razini i/ili razini Zajednice, već prema slučaju, i iii. druge mjerodavne pokazatelje koji ukazuju na povećanu razinu tržišnih nedostataka.

7.3.2.    Odgovarajući instrument potpore

U smislu izuzeća od opće zabrane dodjele državnih potpora, državne potpore za IRI mogu se odobriti u skladu s člankom 87. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o EZ, u slučaju kada je to potrebno za postizanje cilja od zajedničkog interesa. Važan element testa ravnoteže je i odgovor na pitanje mogu li se državne potpore za IRI i u kojoj mjeri smatrati odgovarajućim instrumentom s ciljem povećanja aktivnosti IRI-a, budući da se drugim instrumentima koji manje narušavaju tržišno natjecanje mogu postići isti ciljevi.

U svojoj analizi dopuštenosti potpore, Europska komisija će posebno uzeti u obzir ocjenu učinka predložene državne potpore koju je izradila država članica. Mjere za koje je država članica razmatrala i druge moguće instrumente osim državnih potpora i za koje su utvrđene prednosti primjene selektivnog instrumenta kao što je to državna potpora i dostavljene Europskoj komisiji, smatrat će se odgovarajućim instrumentom.

7.3.3.    Poticajni učinak i nužnost potpore

Provođenje analize poticajnog učinka državne potpore je najvažniji dio analize državnih potpora za IRI. Utvrđivanje poticajnog učinka znači ocjenu hoće li planirana potpora potaknuti poduzetnike na provođenje IRI-a koje inače, bez potpore, ne bi provodili.

U poglavlju 6. naveden je niz pokazatelja koje mogu primijeniti države članice pri dokazivanju poticajnog učinka. No, u slučaju kada mjera podliježe detaljnoj ocjeni, Europska komisija zahtijevat će da se poticajni učinak potpore detaljnije potkrijepi dokazima, a kako bi se izbjeglo nedopušteno narušavanje tržišnog natjecanja.

Uz pokazatelje koji su navedeni u poglavlju 6. Europska komisija će u svojoj analizi uzeti u obzir sljedeće elemente:

7.3.4.    Razmjernost potpore

Neovisno od kriterija navedenih u poglavlju 5., predmetna država članica treba dodatno dostaviti i sljedeće podatke:

7.4.   Analiza narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine

Državne potpore za IRI mogu utjecati na tržišno natjecanje na dvije razine: i. na tržišno natjecanje u procesu inovacija, drugim riječima na tržišno natjecanje s obzirom na IRI koje se odvija uzlazno od tržišta proizvoda, te ii. na tržišno natjecanje na tržištima proizvoda gdje se iskorištavaju rezultati aktivnosti IRI-a.

Pri ocjeni negativnih učinaka državne potpore, Europska komisija će svoju analizu usmjeriti na narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovano predvidljivim učinkom potpore za IRI na tržišno natjecanje među poduzetnicima na predmetnom tržištu proizvoda. Europska komisija će veće značenje pridavati rizicima za tržišno natjecanje i trgovinu koji se s većom dozom sigurnosti mogu predvidjeti u bliskoj budućnosti.

Učinak na tržišno natjecanje u procesu inovacija smatrat će se značajnim ako je riječ o predvidivom učinku na tržišno natjecanje na tržištu proizvoda u bliskoj budućnosti. U određenim slučajevima, samim rezultatima IRI-a trguje se na tzv. tržištima tehnologija, primjerice u obliku zaštite prava intelektualnog vlasništva, npr. licenciranjem patenata. U tim slučajevima, Europska komisija može razmatrati i učinak potpore na tržišno natjecanje na tržištima tehnologija.

Utjecaj IRI-a na tržišta proizvoda izrazito je dinamičan i stoga će analiza morati biti usmjerena na budućnost. Često će se ista inovacijska aktivnost u budućnosti moći povezati s više različitih tržišta proizvoda, pa će, ako je tome tako, biti potrebno ispitati učinke državnih potpora na svim zahvaćenim tržištima.

Tri su različita načina kojima potpore IRI-u mogu narušiti tržišno natjecanje na tržištima proizvoda:

Državne potpore također mogu imati negativan učinak na trgovinu na zajedničkom tržištu. Posebno u slučaju kada potpore IRI-u imaju za posljedicu istiskivanje konkurenata s tržišta, državne potpore mogu utjecati na premještanje trgovinskih tokova i sjedišta gospodarskih aktivnosti.

7.4.1.    Narušavanje dinamičnih poticaja

Najveći problem potpora za IRI koje se dodjeljuju poduzetnicima je činjenica da se njima narušavaju dinamični poticaji za ulaganje konkurenata na tržištu. Kada neki poduzetnik prima potporu, to u načelu povećava vjerojatnost da će uspješni IRI toga poduzetnika u budućnosti imati za posljedicu njegovu povećanu zastupljenost na tržištu ili tržištima proizvoda. Ta povećana zastupljenost može utjecati na smanjivanje opsega planiranih ulaganja konkurenata (tzv. učinak istiskivanja poduzetnika s tržišta).

U svojoj ocjeni Europska komisija će u obzir uzeti sljedeće elemente:

7.4.2.    Stvaranje tržišne snage

Potpore namijenjene poticanju IRI-a mogu imati negativne učinke u smislu povećanja ili održavanja stupnja tržišne snage na tržištima proizvoda. Tržišna snaga je sposobnost poduzetnika da utječe na cijene na tržištu, proizvodnju, raznovrsnost ili kvalitetu robe i usluga, ili druge kriterije kojima se mjeri razina tržišnog natjecanja na tržištu u nekom značajnom vremenskom razdoblju, a na štetu potrošača. Europska komisija će ispitati tržišnu snagu prije dodjele potpore, te promjenu tržišne snage koja se može očekivati kao posljedica potpore.

Europska komisija uglavnom problematičnima smatra one mjere IRI-a kojima se korisniku potpore omogućuje jačanje ili prijenos tržišne snage koju ima na postojećim tržištima proizvoda na neka buduća tržišta proizvoda. Stoga nije vjerojatno da će Europska komisija sa stanovišta tržišnog natjecanja problematičnom smatrati tržišnu snagu poduzetnika na tržištima na kojima svaki od korisnika potpore ima tržišni udjel niži od 25 % te na tržištima gdje je tržišna koncentracija mjerena Herfinndahl – Hirschmanovim indeksom (HHI) ispod 2 000.

U svojoj će ocjeni Europska komisija razmatrati sljedeće elemente:

7.4.3.    Zadržavanje neučinkovitih struktura tržišta

U slučaju da nisu točno usmjerene na određene ciljeve, potpore za IRI potiču neučinkovite poduzetnike i stoga pridonose stvaranju struktura tržišta na kojima sudionici na tržištu djeluju značajno ispod razine efikasnosti. U svojoj će ocjeni Europska komisija razmotriti je li potpora dodijeljena na tržištima koje obilježava višak kapaciteta, sektorima koji propadaju ili posebno osjetljivim sektorima. Problemi negativnih učinaka manje su vjerojatni u slučajevima kada se državne potpore za IRI dodjeljuju s jasnim ciljem usmjerenim na promjenu dinamike rasta sektora, i to posebno uvođenjem novih tehnologija.

7.5.   Test ravnoteže i donošenje odluka

Europska komisija uzima u obzir i uspoređuje navedene pozitivne i negativne učinke državne potpore i utvrđuje utječe li narušavanje tržišnog natjecanja koje je posljedica predmetne mjere negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj je to suprotno zajedničkom interesu. Analiza se u svakom pojedinačnom slučaju temelji na cjelokupnoj ocjeni predvidivih pozitivnih i negativnih učinaka državne potpore. U tu svrhu Europska komisija neće automatski primjenjivati kriterije utvrđene u odjeljcima 7.3. i 7.4. nego će provesti sveobuhvatnu ocjenu koja se temelji na načelu razmjernosti.

Može se dogoditi da Europska komisija ne uputi prigovor protiv prijavljene državne potpore, a da ne pokrene službeni ispitni postupak, ili pak nakon provedenog službenog ispitnog postupka sukladno članku 6. Uredbe (EZ) br. 659/1999 donijeti odluku o okončanju postupka rješenjem na temelju članka 7. navedene Uredbe. Ako je riječ o rješenju o uvjetno dopuštenoj potpori u smislu članka 7. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 659/1999, rješenju može priložiti posebno sljedeće uvjete koji moraju smanjiti narušavanje tržišnog natjecanja ili oslabiti učinke na trgovinu te poštovati načelo razmjernosti potpore:

8.   ZBRAJANJE POTPORA

Pri zbrajanju (kumulaciji) potpora primjenjuju se gornje granice potpora koje su utvrđene ovim okvirom bez obzira financira li se potpora projektu koji ostvaruje pravo na potporu u cijelosti iz sredstava države, ili ga pak djelomično financira Europska Zajednica, osim u slučaju posebnih i ograničenih uvjeta koji se primjenjuju na financiranje Zajednice na temelju Okvirnih programa za istraživanje i tehnološki razvoj koji su usvojeni u skladu s glavom XVIII. Ugovora o EZ, odnosno, glavi II. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom).

Kada su opravdani troškovi za potpore za IRI opravdani u cijelosti ili djelomično za potpore za neku drugu namjenu, na njihov će se zajednički udio primjenjivati najpovoljnija gornja granica koju propisuju važeća pravila. Ta se granica ne odnosi na potpore koje se dodjeljuju na temelju smjernica Zajednice o državnim potporama za poticanje ulaganja u rizični kapital malih i srednjih poduzeća (46).

Potpore za IRI neće se zbrajati s potporama male vrijednosti (de minimis) u odnosu na iste opravdane troškove kako bi se izbjegla primjena najviših dopuštenih intenziteta potpora koji su zadani ovim okvirom.

9.   POSEBNA PRAVILA ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO

U slučaju potpora za istraživanje i razvoj koje su namijenjene proizvodima koji su navedeni u Prilogu I. Ugovoru o EZ te odstupajući od gornjih granica intenziteta potpore ili dodataka koji su predviđeni bilo gdje u tekstu ovog okvira odredbi, Europska komisija će i nadalje dopuštati intenzitet potpore u iznosu do 100 %, pod uvjetom da u svakom pojedinom slučaju budu ispunjeni sljedeći uvjeti:

Europska komisija dopustit će državne potpore za suradnju u skladu sa člankom 29. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama ruralnom razvoju od strane Europskoga poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj (EAFRD) (47) ako je takva suradnja dopuštena za sufinanciranje Zajednice na temelju istog članka i/ili ako se državna potpora dodjeljuje u obliku dodatnog financiranja na temelju članka 89. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 pod istim uvjetima i ako je istog intenziteta kao i sufinanciranje.

Potpore namijenjene istraživanju i razvoju za proizvode koji su navedeni u Prilogu I. Ugovora o EZ koje ne ispunjavaju uvjete navedene u ovom poglavlju moraju se ocijeniti u skladu s pravilima utvrđenima u ovom okviru.

10.   ZAVRŠNE ODREDBE

10.1.   Izvješćivanje i nadzor

10.1.1.    Godišnja izvješća

U skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 659/1999 i Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (48), države članice moraju Europskoj komisiji dostavljati godišnja izviješća.

Osim uvjeta koji su propisani gore navedenim uredbama, godišnja izviješća koja se odnose na državne potpore za IRI moraju za svaku mjeru, uključujući i dodjelu potpora na temelju odobrenog programa potpora, sadržavati sljedeće informacije:

U slučaju fiskalnih potpora, država članica mora dostaviti samo popis korisnika potpore koji su primili potporu u obliku godišnje porezne olakšice čiji je iznos viši od 200 000 EUR.

Ako je riječ o klasterima, izviješće mora sadržavati i kratki opis aktivnosti klastera i njegovu učinkovitost u oživljavanju aktivnosti IRI-a. Europska komisija može zatražiti dodatne informacije koje se odnose na dodijeljenu potporu kako bi provjerila poštuju li se uvjeti navedeni u odluci Komisije kojom je odobrila potporu.

Godišnja izviješća objavljivat će se na internet stranici Europske komisije.

U slučaju svih potpora koje su dodijeljene na temelju odobrenog programa potpora velikim poduzetnicima, u godišnjem izviješću, države članice također moraju objasniti, posebno primjenjujući kriterije i pokazatelje koji su navedeni u poglavlju 6. ovog okvira, kako je osiguran poticajni učinak potpora koje su dodijeljene tim poduzetnicima.

10.1.2.    Uvid u cjelovite tekstove programa potpora

Europska komisija je mišljenja da su potrebne dodatne mjere s ciljem poboljšanja transparentnosti državnih potpora u Zajednici. Pri tom je posebno važno osigurati državama članicama, gospodarskim subjektima, zainteresiranim stranama i samoj Komisiji jednostavan uvid u cjelovite tekstove svih programa potpora za IRI koji se primjenjuju.

To se lako može ostvariti putem povezanih internet stranica. Iz tog razloga, Europska komisija će pri ocjeni programa potpora za IRI od predmetne države članice sustavno zahtijevati da cjelovite testove konačnih programa potpora objave na internetu te da joj dostave internet adresu na kojoj su predmetne informacije objavljene. Program potpore ne smije se primjenjivati prije nego što se navedene informacije objave na internetu.

10.1.3.    Obrazac o osnovnim podacima o potporama

Osim navedenog, uvijek kada se potpora za IRI dodjeljuje na temelju programa potpora, a ne podliježe obvezi pojedinačne prijave i premašuje iznos od 3 milijuna EUR, države članice moraju u roku od 20 radnih dana od dana odobrenja potpore od strane nadležnog tijela, Europskoj komisiji dostaviti podatke koji su utvrđeni standardnim obrascem koji se nalazi u Dodatku ovog okvira. Europska komisija će osnovne podatke učiniti dostupnima javnosti putem svoje internetske stranice (http://ec.europa.cu/comm/competition/index_en.html).

Države članice moraju osigurati vođenje detaljnog registra dodjele svih programa potpora za IRI. Takav registar mora sadržavati sve podatke koji su potrebni da bi se moglo utvrditi poštuju li se propisani opravdani troškovi i najviši dopušteni intenziteti potpora, a podaci se moraju čuvati 10 godina od dana kada je potpora odobrena.

Europska komisija će zatražiti te podatke od država članica kako bi tri godine nakon stupanja na snagu ovog okvira mogla provesti ocjenu njegova učinka (49).

10.2.   Odgovarajuće mjere

Ovime Europska komisija na temelju članka 88. stavka 1. Ugovora o EZ predlaže državama članicama sljedeće mjere koje se odnose na njihove postojeće programe potpora za istraživanje i razvoj:

S ciljem usklađenosti s odredbama ovog okvira, države članice trebale bi izmijeniti, ako je to potrebno, takve programe potpora kao bi ih uskladile s ovim okvirom u roku od dvanaest mjeseci nakon njihovog stupanja na snagu, pri čemu vrijede sljedeća izuzeća:

Države članice pozivaju se da u roku od dva mjeseca od dana objave ovog okvira izrijekom daju bezuvjetnu suglasnost s ovdje predloženim odgovarajućim mjerama. Ako se države članice ne odazovu ovom pozivu, Europska komisija će pretpostaviti da predmetna država članica nije suglasna s predloženim mjerama.

10.3.   Stupanje na snagu, važenje i revidiranje

Ovaj okvir stupit će na snagu 1. siječnja 2007. ili, ako se ne objavi u Službenom listu Europske unije prije tog datuma, prvog dana nakon objave u Službenom listu, a zamjenjuje Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj.

Ovaj će se okvir primjenjivati do 31. prosinca 2013. Nakon što se o tome posavjetuje s državama članicama, Europska komisija može pristupiti izmjeni i dopuni prije tog datuma na temelju važnih razloga koji se tiču politike tržišnog natjecanja ili politike istraživanja ili kako bi bila usklađena s drugim politikama Zajednice ili međunarodnim obvezama. Europska komisija namjerava izvršiti reviziju ovog okvira 3 godine nakon njegovog stupanja na snagu.

Europska komisija će primjenjivati ovaj okvir na sve prijavljene projekte potpora o čijoj dopuštenosti mora donijeti odluku nakon što okvir bude objavljen u Službenom listu, čak i ako su projekti bili prijavljeni prije njegove objave. To uključuje pojedinačne potpore koje su dodijeljene na temelju odobrenih programa potpora i koje su Europskoj komisiji prijavljene sukladno obvezi pojedinačne prijave kojoj podliježu takve potpore.

U skladu s Obavijesti Europske komisije o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju pri ocjeni nezakonitih državnih potpora (50), Europska komisija će u slučaju neprijavljenih potpora primijeniti,

(1)  Treba imati na umu da samo dio javnih troškova za istraživanje i razvoj može ostvariti pravo na državnu potporu.

(2)  Usporedi: „Ulaganja u istraživanje: Akcijski plan za Europu”, Komunikacija Europske komisije Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2003)226 konačna verzija, str: 7.

(3)  U ekonomiji, pojam „učinkovitost” (ili „ekonomska učinkovitost”) odnosi se na opseg optimalne alokacije resursa odnosno optimalno korištenje ukupnih bogatstava na određenom tržištu ili u cjelokupnom gospodarstvu. IRI povećava ekonomsku učinkovitost preusmjeravanjem potražnje prema novim ili poboljšanim proizvodima, proizvodnim procesima ili uslugama, što odgovara povoljnijem odnosu cijene i kvalitete tih proizvoda.

(4)  „Tržišni nedostaci” nastaju ako tržište koje je prepušteno samo sebi ne donosi ekonomski učinkovite rezultate. U takvim će slučajevima intervencija države, uključujući i državne potpore, moći imati utjecaja na poboljšanje rezultata na tržištu u odnosu na cijene, proizvodnju i iskorištavanje resursa.

(5)  Akcijski plan državnih potpora. Manje i kvalitetnije državne potpore: Plan reforme državnih potpora 2005.-2009. COM(2005) 107 konačna verzija – SEC(2005) 795 od 7. lipnja 2005.

(6)  Uključujući: visoko obrazovanje, programe istraživanja i javne istraživačke organizacije, propise o zaštiti prava intelektualnog vlasništva koji će poticati inovacije, pogodne okvirne uvjete koji će privući poduzetnike da se bave IRI-jem.

(7)  Akcijski plan državnih potpora (bilješka), točka 21.

(8)  Usporedi Akcijski plan državnih potpora (vidjeti bilješku 5), točke 11. i 20., kao što je prethodno već detaljnije navedeno u Komunikaciji o inovacijama, COM(2005) 436 konačna verzija od 21. rujna 2005.

(9)  Uključujući i usluge.

(10)  Vidjeti Obavijest o primjeni pravila o državnim potporama na mjere koje se odnose na direktno oporezivanje poduzetnika; SL C 384, 10.12.1998., str. 3.

(11)  SL L 83, 27.3.1999., str. 1.

(12)  SL L 134, 30.4.2004., str. 1.

(13)  SL L 134, 30.4.2004., str. 114.

(14)  Primjerice, člankom 3. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1107/70 od 4. lipnja 1970. o dodjeljivanju potpora za željeznički i cestovni promet te promet unutarnjim plovnim putovima, uređena su posebna pravila kojima se uvjetuje usklađenost državnih potpora za istraživanje i razvoj u sektoru željezničkog, cestovnog i riječnog prometa.

(15)  Vidjeti važeće Smjernice Zajednice o državnim potporama za zaštitu okoliša, SL C 37, 3.2.2001., str. 3. točka 7. Nadalje, u kontekstu revizije smjernica za zaštitu okoliša, Europska komisija će razmotriti mogućnost uvrštavanja novih mjera koje bi mogle obuhvatiti i eko-inovacije.

(16)  SL L 63, 28.2.2004., str. 22.

(17)  SL L 10, 13.1.2001., str. 33. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 364/2004.

(18)  SL L 10, 13.1.2001., str. 20. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 363/2004., (SL L 63, 28.2.2004., str. 20.).

(19)  SL L 337, 13.12.2002., str. 3.

(20)  Trenutačno na snazi SL C 244, 1.10.2004., str. 2.

(21)  Usporedi definiciju iz tzv. OSLO priručnika, Smjernice za sakupljanje i tumačenje podataka o inovacijama, 3. izdanje, OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), 2005., str. 49.

(22)  Usporedi definiciju iz tzv. OSLO priručnika, str. 51.

(23)  Predmet 118/85 Komisija protiv Italije [1987] ECR 2599, stavak 7.; predmet C-35/96 Komisija protiv Italije [1998] ECR I-3851, CNSD, paragraf 36.; predmet C-309/99 Wouters [2002] ECR I-1577 paragraf 46.

(24)  U tržišne aktivnosti ubrajaju se posebno istraživanja koja se provode na temelju zaključenih ugovora sa sektorom industrije, davanje u najam infrastrukture koja se koristi u istraživanju i savjetodavne usluge.

(25)  Interna priroda aktivnosti po mišljenju Europske komisije znači da upravljanje znanjem istraživačke organizacije ili organizacija vrši odjel ili podružnica istraživačke organizacije ili zajednički s drugim istraživačkim organizacijama. Sklapanje ugovora s trećim stranama o pružanju posebnih usluga putem javnog natječaja ne utječe na internu prirodu tih aktivnosti.

(26)  Za sve ostale oblike prijenosa tehnologije koji ostvaruju pravo na državnu potporu, Europska komisija se ne smatra u poziciji, a na temelju svog postojećeg znanja, da općenito odlučuje o vrsti državne potpore kojom se financiraju te aktivnosti. Komisija naglašava obvezu država članica iz članka 88. stavka 3. Ugovora o EZ da ocjenjuju takve potpore u svakom pojedinačnom slučaju te da ih prijave Komisiji, ako smatraju da se radi o državnim potporama.

(27)  Usporedi predmet C-482/99 Francuska protiv Komisije [2002] ECR I-4397, o pitanju može li se istraživanje pripisati državi.

(28)  „Pripisivanje u potpunosti” znači da istraživačka organizacija neograničeno raspolaže ekonomskom koristi od tih prava, to znači vlasništvom nad tima pravima i pravom ustupanja licencije. Ti uvjeti također se mogu smatrati ispunjenima ako organizacija odluči zaključiti druge ugovore kojima su predmet ta prava i ustupa ih primjerice licencijom nekom drugom partneru u zajedničkom projektu suradnje.

(29)  „Naknada koja je istovjetna tržišnoj cijeni zaštite prava intelektualnog vlasništva” odnosi se na naknadu za ukupnu ekonomsku korist stečenu od tih prava. U skladu s općim načelima o državnim potporama i uzimajući u obzir težinu objektivnog određivanja tržišne cijene zaštite prava intelektualnog vlasništva, Europska komisija će smatrati da je taj uvjet ispunjen ako istraživačka organizacija kao ustupatelj tih prava u trenutku zaključivanja ugovora nastoji ishoditi maksimalnu ekonomsku korist.

(30)  Ova odredba ne utječe na obvezu država članica da prijave određene državne potpore na temelju članka 88. stavka 3. Ugovora o EZ-u.

(31)  OECD, 2002.

(32)  Projekti koji se financiraju temeljem Okvirnog programa Europske zajednice za provedbu istraživanja, tehnološkog razvoja i demonstracijskih programa automatski ostvaruju pravo na dodatak za zajedničku suradnju na projektu zbog minimalnih uvjeta za suradnju na tim projektima.

(33)  SL C 273, 9.9.1997., str. 3. Također objavljeno na: http://ec.europa.eu/comm/competition/state_aid/legislation/reference.html.

(34)  Iako to ne mora biti moguće ex ante kod novih fiskalnih potpora koje uvodi država, od država članica očekuje se da u studijama ocjene predoče poticajne učinke njihovih vlastitih fiskalnih mjera.

(35)  U obratnom slučaju, kada fiskalna državna potpora za IRI razlikuje kategorije IRI-ja, dopušteni intenziteti potpore ne smiju se prelaziti.

(36)  Ovo ne dovodi u pitanje primjenu Smjernica za nacionalne regionalne potpore za 2007.-2013., SL C 54, 4.3.2006., str. 13. i posebno dodjelu potpora za novoosnovane male poduzetnike u iznosu do ukupno 2 milijuna EUR po malom poduzetniku sa sjedištem u regijama koje ostvaruju pravo na izuzeće temeljem članka 87. stavka 3. točke (a) Ugovora o EZ-u.

(37)  Ne dovodeći u pitanje mogućnost istovremenog primanja potpore male vrijednosti (de minimis) u odnosu na druge opravdane troškove.

(38)  Trenutačno na snazi Uredba (EZ) br. 70/2001.

(39)  Vidjeti Smjernice za nacionalne regionalne državne potpore za 2007.-2013., stavci 18.-20.

(40)  Ako prijedlog potpore sadrži zahtjev za dodjelom potpore za projekt IRI-a, to ne isključuje da je potencijalni korisnik potpore već proveo studije izvedivosti koje nisu obuhvaćene zahtjevom za državnu potporu.

(41)  Drugim riječima, to se odnosi na potpore projektu za velike poduzetnike, za mala i srednja poduzeća na potpore koje premašuju 7,5 milijuna EUR; potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru usluga te potpore za inovacijske klastere.

(42)  Kada je riječ o EUREKA projektima taj se najviši dopušteni iznos udvostručuje.

(43)  Za projekt će se smatrati da se „pretežito” sastoji od temeljnog istraživanja, ako više od polovine opravdanih troškova projekta nastaje kroz aktivnosti koje su obuhvaćene kategorijom temeljnog istraživanja.

(44)  Za projekt će se smatrati da se „pretežito” sastoji od primijenjenog istraživanja, ako više od polovine opravdanih troškova projekta nastaje kroz aktivnosti koje su obuhvaćene kategorijama primijenjenog istraživanja ili temeljnog istraživanja.

(45)  Ovdje se misli na metodu ocjene/izračuna sadašnje neto vrijednosti projekta (NPV) (drugim riječima, to je zbroj diskontiranog očekivanog tijeka novca/prihoda nastalog kada se od ulaganja oduzmu troškovi ulaganja), metoda interne stope rentabilnosti (IRR) ili rentabilnosti uloženog kapitala (ROCE). Kao dokaz mogu poslužiti i financijska izvješća i interni planovi poslovanja koji sadrže informacije o procjeni potražnje, prognoze troškova, financijske prognoze (primjerice NPV, IRR, ROCE) i dokumentaciju koja se dostavlja investicijskom odboru i kojom se razrađuju različite mogućnosti pojedinog ulaganja ili dokumentaciju kojom poduzetnici o svom poslovanju izvještavaju financijska tržišta.

(46)  SL C 194, 18.8.2006., str. 2.

(47)  SL L 277, 21.10.2005., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1463/2006 (SL L 277, 9.10.2006., str. 1.).

(48)  SL L 140, 30.4.2004., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1627/2006 (SL L 302, 1.11.2006., str. 10.).

(49)  Države članice pri tom mogu pomoći Europskoj komisiji na način da joj dostave vlastite ex post ocjene programa potpora i pojedinačnih potpora.

(50)  SL C 119, 22.5.2002., str. 22.

PRILOG

Obrazac za dostavu osnovnih podataka o potporama koje podliježu obvezi detaljnog izvješćivanja (odjeljak 10.1.)