1.

Ova Rezolucija zasniva se na Rezoluciji o strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027 (1)., Rezoluciji o utvrđivanju smjernica o upravljanju dijalogom EU-a s mladima (2), Zaključcima o poticanju demokratske osviještenosti i demokratskog angažmana među mladima u Europi (3), Zaključcima o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka (4) te ishodima prethodnih ciklusa dijaloga EU-a s mladima.

2.

U Rezoluciji o strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. utvrđuju se opći ciljevi, vodeća načela i temelji za daljnju suradnju u području mladih na razini EU-a. Poziva se na veće uključivanje mladih u dijalog s oblikovateljima politika te na angažiranje mladih iz različitih sredina i društvenih skupina.

3.

Dijalog EU-a s mladima mehanizam je za sudjelovanje mladih u EU-u. Služi kao forum za kontinuirano zajedničko promišljanje i savjetovanje o prioritetima, provedbi i daljnjim koracima u vezi sa suradnjom na razini EU-a u području mladih (5) između oblikovatelja politika, mladih i organizacija koje ih predstavljaju, čime se omogućuje kontinuirano partnerstvo pri upravljanju tim procesima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

4.

Države članice potiče se da omoguće sudjelovanje mladih u svim fazama provedbe dijaloga EU-a s mladima uključivanjem sektora mladih te, prema potrebi, osiguravanjem vodeće uloge za nacionalno vijeće mladih (6) u nacionalnoj radnoj skupini i europskoj upravljačkoj skupini.

5.

Ishodi osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima zasnivaju se na trima konferencijama EU-a za mlade u okviru tog ciklusa, povratnim informacijama iz kvalitativnih savjetovanja i događanja na nacionalnoj i europskoj razini u fazi dijaloga, kvantitativnim rezultatima središnje ankete u okviru dijaloga EU-a s mladima te rezultatima iz faze učinka na nacionalnoj i europskoj razini, a njima se doprinosi uključivanju višerazinske i međusektorske provedbe cilja za mlade br. 9 „Prostor i sudjelovanje za sve”. Ciklus dijaloga na europskoj je razini koordinirala europska upravljačka skupina.

6.

Cilj je ovoga dokumenta zajamčiti da relevantni dionici u području nacionalnih i europskih politika za mlade prepoznaju ishode osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima te s njima u vezi poduzmu daljnje korake, kao i osigurati kvalitetu i kontinuitet provedbe procesa dijaloga EU-a s mladima i ishoda koji iz njega proiziđu.

7.

Osmi ciklus dijaloga EU-a s mladima, održan u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2021., tijekom njemačkog, portugalskog i slovenskog predsjedanja, pod zajedničkim nazivom „Europa za mlade – mladi za Europu (Europe for YOUth - YOUth for Europe): prostor za demokraciju i sudjelovanje” temelji se na europskim ciljevima za mlade, osobito na cilju za mlade br. 9 „Prostor i sudjelovanje za sve” iz strategije Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.

8.

U Rezoluciji o strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. poziva se na veće uključivanje mladih u proces dijaloga EU-a s mladima, no to zahtijeva dostatne kapacitete, osobito financijske i ljudske resurse, za stupanje u kontakt i komunikaciju prema i sa svim mladima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

9.

Doprinos nacionalnih radnih skupina važan je u vođenju procesa dijaloga EU-a s mladima na nacionalnoj razini, uključujući regionalnu i lokalnu razinu, osobito pri stupanju u kontakt s različitim skupinama mladih i povezivanju različitih nacionalnih, regionalnih i lokalnih dionika s procesom.

10.

Doprinos međunarodnih nevladinih organizacija za mlade važan je radi unošenja niza perspektiva iz cijele Europe u dijalog o politikama te radi osiguravanja kvalitetnog doprinosa o transnacionalnoj dimenziji procesa dijaloga EU-a s mladima.

11.

Posebna značajka osmog ciklusa bili su naglasak na kvaliteti sudjelovanja i pretežita upotreba digitalnih alata u kontekstu zdravstvene krize. Osmi ciklus procesa dijaloga EU-a s mladima odvio se tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada su u većini zemalja EU-a na snazi bile mjere ograničavanja socijalnih kontakata, što je umanjilo mogućnost održavanja sastanaka uživo. Zbog pandemije su sve tri konferencije EU-a za mlade, u bliskoj suradnji s odgovarajućim nacionalnim vijećem mladih, organizirane u virtualnom obliku.

12.

Njemačko predsjedništvo usmjerilo se na demokratsku osviještenost i demokratski angažman među mladima u Europi pod krilaticom „Mladi i demokracija”. Kao temelj za savjetovanja i događanja na nacionalnoj i europskoj razini, nacionalnim radnim skupinama u državama članicama i međunarodnim nevladinim organizacijama za mlade predložen je niz kvalitativnih pitanja, usmjeren na sedam podciljeva cilja za mlade br. 9 „Prostor i sudjelovanje za sve”.

13.

Portugalsko predsjedništvo usmjerilo se na jačanje višerazinskog upravljanja promicanjem sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka, pri čemu je poseban naglasak stavilo na sudjelovanje mladih putem digitalnih inovacija. Posvetila se pozornost i pristupima politikama za mlade utemeljenima na pravima za mlade te je ta tema bila predmet rasprave o politikama održane u okviru sastanka ministara i ministrica nadležnih za pitanja povezana s mladima 17. svibnja 2021. Portugalsko predsjedanje podudarilo se s prijelazom iz faze dijaloga u fazu provedbe pa je razvijen skup alata s konkretnim mjerama za provedbu cilja za mlade br. 9, pri čemu su uzeta u obzir izvješća o kvalitativnim savjetovanjima i događanjima, kao i rasprave koje su portugalski delegati održali na Konferenciji EU-a o mladima. Održan je i 48-satni hakaton Solve the Gap (Ispravi nedostatak), koji je doveo do osmišljavanja internetskog alata za promicanje angažmana mladih u demokratskim procesima. Navedeni će alat biti dostupan na Europskom portalu za mlade.

14.

Slovensko predsjedništvo istraživalo je važnost građanskih prostora za sudjelovanje mladih i načina na koje se mogu zaštititi. Proučilo je i kvantitativne rezultate središnje ankete u okviru dijaloga EU-a s mladima, kao i rezultate iz skupa pitanja za usmjeravanje rasprave, uvedenoga tijekom portugalskog predsjedanja, te je polazeći od tih rezultata istražilo dobre prakse za provedbu cilja za mlade br. 9 i njegovih podciljeva i preoblikovalo te prakse u djelovanja za mlade. Prepoznate su prepreke za njihovu provedbu i utvrđeni daljnji koraci.

15.

Svaki ciklus dijaloga EU-a s mladima zasniva se na prethodnim ciklusima, na konferencijama EU-a za mlade i radu predsjedništava Vijeća EU-a u području mladih. Povezivanjem uzastopnih ciklusa dijaloga ističu se uloga i važnost jedinstva trija predsjedništava u postizanju ciljeva svakog ciklusa dijaloga EU-a s mladima i pružanju doprinosa u ostvarivanju podciljeva utvrđenih u okviru ciljeva za mlade.

16.

Nacionalne radne skupine poslužile su se nizom metoda, kao što su participativne vizualne metode i metode participativnog akcijskog istraživanja, okrugli stolovi i virtualna događanja u okviru dijaloga s mladima. Međunarodne nevladine organizacije za mlade pokrenule su okrugle stolove na kojima su sudjelovali oblikovatelji politika i mladi na razini Europe.

17.

Europska upravljačka skupina predložila je središnju anketu u okviru dijaloga EU-a s mladima kao način da se istraže segmenti sudjelovanja mladih u cilju uključivanja što šireg raspona glasova te način da se nacionalne radne skupine i međunarodne nevladine organizacije za mlade potakne na stavljanje većeg naglaska na kvalitativne i smislenije formate sudjelovanja u procesu dijaloga i time pruži dodana vrijednost savjetovanjima na razini EU-a.

18.

Smislena suradnja i zajedničko stvaranje triju uključenih predsjedništava EU-a i njihovih nacionalnih vijeća mladih, Europskog foruma za mlade i Europske komisije bili su među ključnim načelima koji su usmjeravali provedbu osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima.

19.

Jedan od ključnih aspekata uspjeha osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima bilo je postavljanje mladih i organizacija za mlade u središte procesa izrade, planiranja, provedbe, praćenja, evaluacije i daljnjeg postupanja povezanih s ciklusom dijaloga i svim pripadajućim aktivnostima, primjerice osiguravanjem prava da nacionalno vijeće mladih iz zemlje koja predsjeda Vijećem supredsjeda europskom upravljačkom skupinom.

20.

Daljnje priznavanje uključivanja i doprinosa međunarodnih nevladinih organizacija za mlade u procesu dijaloga EU-a s mladima važno je kako bi se osigurala snažna europska dimenzija dijaloga. Trebalo bi zajamčiti održivo, strukturno i dostatno financiranje na europskoj i nacionalnoj razini kako bi nacionalne radne skupine i međunarodne nevladine organizacije za mlade mogle provoditi svoje aktivnosti u okviru službenog procesa dijaloga EU-a s mladima.

21.

Konferencije EU-a za mlade smislen su dio procesa dijaloga EU-a s mladima i stvaraju siguran prostor u kojem sudionici raspolažu potrebnim znanjem i mogućnostima za pružanje doprinosa te bi se na njima oblikovatelji politika trebali okupiti kako bi sudjelovali u dijalogu na smislen način, ravnopravno razmjenjivali mišljenja s mladima, zajedno s njima stvarali ishode konferencija i integrirati te ishode, prema potrebi, pri oblikovanju politika kako bi se zajamčio smislen proces sudjelovanja mladih.

22.

Važan element u stvaranju smislenijeg procesa za mlade i oblikovatelje politika jest organizacija svih događanja povezanih s dijalogom EU-a s mladima na što održiviji način, uz razmatranje okolišne, socijalne i gospodarske dimenzije održivosti.

23.

Usmjeravanje na provedbu cilja za mlade br. 9 kako bi se njegove podciljeve preobrazilo u djelovanja za mlade unijelo je važnu novu dimenziju u proces dijaloga EU-a s mladima i dovelo do potrebnih promjena za poboljšanje života mladih osoba u Europi, a budući bi ciklusi dijaloga EU-a s mladima mogli to preuzeti kao dobru i poticajnu praksu.

24.

Mlade osobe sadašnjost su i budućnost održive, socijalne, klimatski neutralne, prosperitetne i demokratske Europe spremne za digitalno doba. Njihovo je sudjelovanje od ključne važnosti pri oblikovanju sadašnjosti i budućnosti Europe kako bi se osiguralo da svi njezini građani pronađu osobno zadovoljstvo i dobrobit te kako bi ih se osnažilo za aktivan i odgovoran građanski angažman.

25.

Pandemija bolesti COVID-19 i izvanredne mjere uvedene u cilju njezina suzbijanja imale su golem učinak na sudjelovanje mladih i na građanske prostore za mlade, koji se sve više sužavaju i moglo bi ih se proaktivno zaštititi. Pandemija bolesti COVID-19 također je iznijela na vidjelo važnost daljnjeg proučavanja i razvoja novih oblika sudjelovanja i građanskog angažmana, osobito u kontekstu digitalnog sudjelovanja mladih, uz istodobno prepoznavanje postojećeg digitalnog jaza i ograničenja digitalnog sudjelovanja te odgovaranje na njih (7).

26.

aktivno sudjelovanje mladih u nacionalnim i europskim kvalitativnim savjetovanjima koja provode nacionalne radne skupine i međunarodne nevladine organizacije za mlade te njihov aktivni angažman u središnjoj anketi u okviru dijaloga EU-a s mladima, koju je pokrenula europska upravljačka skupina, kao i njihovo aktivno sudjelovanje u fazi provedbe. Savjetovanja i faza provedbe uključivali su raznovrsnu i inovativnu upotrebu anketa manjih razmjera, fokusne skupine, velika događanja u okviru dijaloga s mladima, radionice, participativno akcijsko istraživanje, participativne vizualne metode, okrugle stolove i digitalna događanja u okviru dijaloga s mladima;

27.

aktivnosti i mjere koje su predložile i provodile nacionalne radne skupine i međunarodne nevladine organizacije za mlade u otežanim pandemijskim okolnostima u sklopu preoblikovanja cilja za mlade br. 9 u djelovanja za mlade;

28.

uspješnu suradnju i ravnopravno partnerstvo unutar europske upravljačke skupine tijekom cijelog ciklusa dijaloga, zasnovane na preporukama iz prethodnih ciklusa dijaloga EU-a s mladima u cilju višerazinske i međusektorske provedbe dijaloga EU-a s mladima.

29.

pri osmišljavanju i provedbi budućih politika za mlade, u sinergiji sa svim politikama koje utječu na mlade, u obzir uzmu ishod osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima, uključujući preporuke mladih iz Priloga I., te razmotre daljnje načine provedbe europskih ciljeva za mlade i njihovih podciljeva;

30.

ojačaju i poboljšaju proces dijaloga EU-a s mladima razmatranjem i, ako je to moguće, primjenom najboljih praksi iz osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima kao i načela kojima se vodila njegova uspješna provedba, posebno postavljanjem mladih ljudi i organizacija mladih u središte procesa te osiguravanjem toga da je dijalog EU-a s mladima postupak predvođen mladima u kojem mladi i oblikovatelji politika imaju konstruktivan dijalog kojim se traže rješenja sa stvarnim učinkom. Nacionalna vijeća mladih stoga bi, prema potrebi, trebala i dalje biti vodeći dionici u nacionalnim radnim skupinama te dobiti potrebnu političku i financijsku potporu za obavljanje te uloge;

31.

prepoznaju i prioritiziraju ulogu nacionalnih radnih skupina, njihovu neizostavnu predanost procesu te njihovu važnost u pogledu informiranja i raznolikosti perspektiva;

32.

daju prednost i osiguraju vidljivost dijalogu EU-a s mladima tijekom događanja na nacionalnoj razini i razini EU-a te promiču sudjelovanje mladih u postupcima donošenja odluka na svim razinama, kao i podupiru i jačaju suradnju među različitim dionicima, odnosno europskom upravljačkom skupinom, nacionalnim radnim skupinama, Europskim forumom mladih, nacionalnim vijećima mladih, međunarodnim nevladinim organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima;

33.

pružaju potrebnu potporu, uključujući odgovarajuća financijska sredstva, te alate za sudjelovanje prilagođene mladima koji su potrebni za dopiranje do većeg broja mladih iz različitih sredina i društvenih skupina na svim razinama te njihovo informiranje i komunikaciju s njima kako bi se postigli ambiciozni ciljevi utvrđeni za proces dijaloga EU-a s mladima u strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.;

34.

osiguraju održiviji i strateški pristup komunikaciji i informiranju u okviru dijaloga EU-a s mladima provedbom sveobuhvatne unutarnje i vanjske komunikacijske strategije na europskoj razini te nacionalnim radnim skupinama pružaju dodatnu potporu, prema potrebi, kako bi poboljšale vlastitu komunikaciju u vidu dijaloga EU-a s mladima, koju zajednički osmišljavaju organizacije mladih, u skladu s europskom komunikacijskom strategijom pripremljenom pod suvodstvom organizacija mladih, uključujući zajednički logotip dijaloga EU-a s mladima, kojim se označavaju sva djelovanja tog dijaloga na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

35.

Europska komisija i države članice trebale bi osigurati jačanje dugoročnog institucijskog pamćenja i kontinuiteta rada između ciklusa dijaloga EU-a s mladima. Između trija predsjedništava, posljednjeg predsjedništva iz prethodnog trija, prvog predsjedništva od narednog trija, Komisije i Europskog foruma mladih organizirat će se redovite razmjene informacija i koordinacija, i to pod vodstvom mladih i uz odgovarajuću potporu. Dokumentacija europske upravljačke skupine trebala bi se objaviti na Europskom portalu za mlade;

36.

neprestano pružaju povratne informacije mladima i organizacijama mladih uključenima u sve faze procesa dijaloga EU-a s mladima kako bi se osigurao smislen dijalog i sudjelovanje mladih na svim razinama.