„Funkcija pauziranja sustava zvučnog upozoravanja na kretanje vozila (AVAS) ne smije se upotrebljavati osim ako očito nije nužno emitirati zvuk upozorenja u području oko vozila, a pouzdano je sigurno da nema pješaka na maloj udaljenosti od vozila.”

PRILOG 1.

PRILOG 2.

IZGLED HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

PRIMJER A

(vidjeti stavak 5.4. ovog Pravilnika)

Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo pokazuje da je taj tip vozila s obzirom na čujnost homologiran u Nizozemskoj (E4) na temelju Pravilnika br. 138 pod homologacijskim brojem 002439.

Prve dvije znamenke homologacijskog broja označavaju da je u Pravilnik br. 138 već uključen niz izmjena 00 u trenutku kad je homologacija dodijeljena.

PRIMJER B

(vidjeti stavak 5.5. ovog Pravilnika)

Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo pokazuje da je taj tip vozila homologiran u Nizozemskoj (E4) na temelju pravilnika br. 138 i br. 33 (1) Homologacijski brojevi pokazuju da je u trenutku kad je homologacija dodijeljena u Pravilnik br. 138 bio uključen niz izmjena 00 i u Pravilnik br. 33 niz izmjena 01.

---

(1)  Broj drugog pravilnika naveden je samo kao primjer.

PRILOG 3.

POSTUPCI I INSTRUMENTI ZA MJERENJE BUKE KOJU PROIZVODE MOTORNA VOZILA

1.   MJERNI UREĐAJI

1.1.   Instrumenti za akustička mjerenja

1.1.1.   Općenito

Uređaj koji se koristi za mjerenje razine zvučnog tlaka mora biti zvukomjer ili ekvivalentni mjerni sustav koji ispunjava zahtjeve za instrumente razreda 1. (uključujući preporučeni zaslon protiv vjetra, ako se koristi). Ti su zahtjevi opisani u normi IEC 61672-1-2013.

Cijeli mjerni sustav mora se provjeriti zvučnim umjerivačem koji ispunjava zahtjeve za zvučne umjerivače razreda 1. u skladu s normom IEC 60942-2003.

Mjerenja se provode primjenom vremenski ponderirane krivulje F akustičkog mjernog instrumenta i frekvencijski ponderirane krivulje A, što je također opisano u normi IEC 61672-1-2013. Ako se koristi sustav koji sadrži periodični nadzor A-vrednovane razine zvučnog tlaka, očitanje treba vršiti u vremenskom intervalu koji nije dulji od 30 ms.

Kad se mjerenja provode za tercne pojaseve, mjerni uređaji moraju ispunjavati sve zahtjeve za razred 1. norme IEC 61260-1-2014. Kad se mjerenja provode za frekvencijski pomak, kvantizacija digitalnog sustava za zapisivanje zvuka mora biti najmanje 16 bita. Frekvencija uzorkovanja i dinamički raspon moraju biti primjereni za promatrani signal.

Instrumente treba održavati i umjeravati u skladu s uputama proizvođača instrumenta.

1.1.2.   Umjeravanje

Na početku i na kraju svakog mjernog rada cijeli se akustički mjerni sustav provjerava zvučnim umjerivačem kako je opisano u stavku 1.1.1. Bez ikakvog daljnjeg podešavanja razlika između očitanja ne smije biti veća od 0,5 dB(A). Ako se ta vrijednost prekorači, rezultati mjerenja dobiveni nakon prethodne zadovoljavajuće provjere moraju se odbaciti.

1.1.3.   Sukladnost sa zahtjevima

Jedanput godišnje provjerava se sukladnost zvučnog umjerivača sa zahtjevima iz norme IEC 60942-2003. Najmanje jedanput svake dvije godine provjerava se sukladnost mjernih uređaja sa zahtjevima iz norme IEC 61672-3-2013. Sva ispitivanja sukladnosti moraju se provoditi u laboratoriju koji je ovlašten za provođenje umjeravanja sljedivih do odgovarajućih standarda.

1.2.   Instrumenti za mjerenje brzine

Cestovna brzina vozila mora se mjeriti instrumentima točnosti od najmanje ± 0,5 km/h ako se koriste instrumenti za kontinuirano mjerenje.

Ako se za potrebe ispitivanja koriste neovisna mjerenja brzine, ti instrumenti moraju imati točnost od najmanje ± 0,2 km/h.

1.3.   Meteorološki instrumenti

Meteorološki instrumenti koji se upotrebljavaju za praćenje stanja okoliša tijekom ispitivanja moraju biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:

(a)	± 1 °C ili manje za uređaj za mjerenje temperature;

(b)	± 1,0 m/s za uređaj za mjerenje brzine vjetra;

(c)	± 5 hPa za uređaj za mjerenje barometarskog tlaka;

(d)	± 5 % za uređaj za mjerenje relativne vlažnosti.

2.   AKUSTIČKI OKOLIŠ, METEOROLOŠKI UVJETI I POZADINSKA BUKA

2.1.   Ispitni poligon

2.1.1.   Općenito

Specifikacijama za ispitni poligon definira se akustički okoliš nužan za provođenje ispitivanja vozila dokumentiranih u ovom Pravilniku. Otvoreni i zatvoreni ispitni prostori koji su u skladu sa specifikacijama iz ovog Pravilnika predstavljaju jednake akustičke okoliše te se u njima dobivaju jednako valjani rezultati.

2.1.2.   Ispitivanje na otvorenom prostoru

Ispitno mjesto mora biti dovoljno ravno. Konstrukcija i površina ispitne staze moraju ispunjavati zahtjeve iz norme ISO 10844:2014.

Unutar polumjera od 50 m od središta staze ne smije biti velikih reflektirajućih objekata kao što su ograde, stijene, mostovi ili zgrade. Ispitna staza i površina ispitne lokacije moraju biti suhi i bez apsorbirajućih materijala kao što su praškasti snijeg ili rahla prljavština.

U blizini mikrofona ne smije biti zapreka koje bi mogle utjecati na akustično polje te se nitko ne smije nalaziti između mikrofona i izvora buke. Promatrač mjerenja mora se postaviti tako da ne utječe na vrijednosti koje uređaj mjeri. Mikrofoni se postavljaju prema prikazu na slici 1.

2.1.3.   Ispitivanje u zatvorenom prostoru u polugluhoj ili gluhoj komori

U ovom se stavku utvrđuju uvjeti koji se primjenjuju pri ispitivanju vozila koje ili radi kao što bi radilo na cesti sa svim uključenim sustavima ili radi u načinu rada u kojem je samo AVAS uključen.

Ispitni prostor mora ispunjavati zahtjeve iz norme ISO 26101:2012 koji se odnose na sljedeće kvalifikacijske kriterije i mjerne zahtjeve primjerene za ovu ispitnu metodu.

Prostor koji se smatra polugluhom komorom mora biti u skladu s prikazom na slici 3.

Kako bi se prostor kvalificirao kao polugluha komora, provodi se sljedeća evaluacija:

(a)	položaj izvora zvuka je mjesto na podu u središtu prostora koji se smatra polugluhom komorom;

(b)	izvor zvuka emitira zvuk u širokom rasponu za potrebe mjerenja;

(c)	evaluacija se provodi u tercnim pojasevima;

(d)	položaji mikrofona za evaluacijsko mjerenje moraju biti na pravcu od položaja izvora do svakog položaja mikrofona koji se koriste za mjerenje u ovom Pravilniku u skladu s prikazom na slici 3. To se obično naziva mikrofonska transverzalna os;

(e)	za evaluaciju na mikrofonskoj transverzalnoj osi upotrebljava se najmanje deset točaka;

(f)	tercni pojasevi koji se upotrebljavaju za kvalifikaciju polugluhe komore definiraju se tako da obuhvate promatrano područje spektra.

Ispitni prostor mora imati graničnu frekvenciju, kako je definirano u normi ISO 26101:2012, koja je niža od najniže promatrane frekvencije. Najniža promatrana frekvencija je frekvencija ispod koje nema sadržaja signala bitnog za mjerenje emisije zvuka za ispitivano vozilo.

U blizini mikrofona ne smije biti zapreka koje bi mogle utjecati na akustično polje te se nitko ne smije nalaziti između mikrofona i izvora buke. Promatrač mjerenja mora se postaviti tako da ne utječe na vrijednosti koje uređaj mjeri. Mikrofoni se postavljaju prema prikazu na slici 2.

2.2.   Meteorološki uvjeti

Meteorološki uvjeti utvrđuju se kako bi se zadao raspon uobičajenih radnih temperature i spriječila neuobičajena očitanja zbog iznimnih uvjeta u okolišu.

Reprezentativna vrijednost temperature, relativne vlažnosti i barometarskog tlaka bilježi se tijekom intervala mjerenja.

Meteorološki instrumenti osiguravaju reprezentativne podatke za ispitnu lokaciju te se postavljaju uz ispitno područje na visini koja odgovara visini mjernog mikrofona.

Mjerenja treba izvoditi kad je temperatura okolnog zraka unutar raspona od 5 °C do 40 °C.

Temperatura okoliša može se iz nužde ograničiti na manji raspon temperatura u kojem su sve ključne funkcionalnosti vozila kojima se može smanjiti emisija buke (na primjer uključivanje/isključivanje, hibridni pogon, baterijski pogon, rad gorivnih ćelija) aktivne prema proizvođačevim specifikacijama.

Ispitivanja se ne smiju provoditi ako je tijekom intervala mjerenja brzina vjetra, uključujući nalete vjetra, u visini mikrofona veća od 5 m/s.

2.3.   Pozadinska buka

2.3.1.   Mjerni kriteriji za A-ponderiranu razinu zvučnog tlaka

Pozadinska buka ili buka okoliša mjeri se najmanje 10 sekundi. Uzorak od 10 sekundi uzet iz tih mjerenja upotrebljava se za izračun prijavljene pozadinske buke pri čemu se mora pobrinuti da je taj uzorak od 10 sekundi reprezentativan za pozadinsku buku bez ikakvih prolaznih smetnji. Mjerenja se moraju provoditi istim mikrofonima i lokacijama mikrofona koji se koriste tijekom ispitivanja.

Pri ispitivanju u zatvorenom ispitnom prostoru za prijavljenu se pozadinsku buku uzima buka koju emitiraju valjci za ispitivanje, dinamometar s valjcima i ostala ispitna oprema, s ili bez vozila, uključujući buku uzrokovanu načinom na koji ventilacija prostora i sustava za hlađenje vozila obrađuju zrak.

Maksimalna A-vrednovana razina zvučnog tlaka zabilježena na oba mikrofona tijekom uzorka od 10 sekundi prijavljuje se kao pozadinska buka L bgn za lijevi i desni mikrofon.

Za svaki uzorak od 10 sekundi iz svakog mikrofona prijavljuje se raspon pozadinske buke od maksimalnog do minimalnog ΔL bgn, p-p.

Prijavljuje se frekvencijski spektar tercnog pojasa, koji odgovara prijavljenoj maksimalnoj razini pozadinske buke mikrofona s najvišom razinom pozadinske buke.

Kako biste si olakšali mjerenje i prijavljivanje pozadinske buke, pogledajte grafikon toka na slici 4. u Dodatku ovom Prilogu.

2.3.2.   Kriteriji za korekciju rezultata mjerenja A-vrednovane razine zvučnog tlaka vozila

Ovisno o razini i rasponu od maksimalne do minimalne vrijednosti A-vrednovane razine zvučnog tlaka reprezentativne pozadinske buke tijekom utvrđenog razdoblja izmjereni j. rezultat ispitivanja u ispitnom stanju L test, j korigira se u skladu s tablicom u nastavku kako bi se dobila razina L testcorr, j korigirana za pozadinsku buku. Osim gdje je navedeno drukčije, L testcorr, j  = L test, j – L corr.

Korekcije rezultata mjerenja za pozadinsku buku valjane su samo ako raspon od maksimalne do minimalne vrijednosti A-vrednovane razine zvučnog tlaka nije veći od 2 dB(A).

U svim slučajevima kad je raspon od maksimalne do minimalne vrijednosti pozadinske buke veći od 2 dB(A), maksimalna razina pozadinske buke mora biti najmanje 10 dB(A) niža od rezultata mjerenja. kad je raspon od maksimalne do minimalne vrijednosti pozadinske buke veći od 2 dB(A), a razina pozadinske buke je niža od rezultata mjerenja za manje od 10 dB(A), valjano mjerenje nije moguće.

Tablica 3.

Korekcija za razinu pozadinske buke pri mjerenju A-vrednovane razine zvučnog tlaka vozila

Korekcija za pozadinsku buku
Raspon od maksimalne do minimalne vrijednosti A-vrednovane razine zvučnog tlaka reprezentativne pozadinske buke tijekom zadanog razdoblja ΔLbgn, p-p u dB(A)	Razina zvučnog tlaka za j. ispitni rezultat umanjena za razinu pozadinske buke ΔL = Ltest,j – Lbgn u dB(A)	Korekcija u dB(A) Lcorr
—	ΔL ≥ 10	korekcija nije potrebna
≤ 2	8 ≤ ΔL < 10	0,5
	6 ≤ ΔL < 8	1,0
	4,5 ≤ ΔL < 6	1,5
	3 ≤ ΔL < 4,5	2,5
	ΔL < 3	ne može se prijaviti nijedan rezultat mjerenja

Ako je vršna vrijednost zvuka očito izvan uobičajene razine zvučnog tlaka, taj se rezultat mjerenja odbacuje.

Kako biste si olakšali u pogledu kriterije korekcije mjerenja, pogledajte grafikon toka na slici 4. u Dodatku ovom Prilogu.

2.3.3.   Zahtjevi za pozadinsku buku u analizi tercnih pojaseva

Kad se analiziraju tercni pojasevi u skladu s ovim Pravilnikom, razina pozadinske buke za svaki promatrani tercni pojas, analiziran u skladu sa stavkom 2.3.1., mora biti najmanje 6 dB(A) niža od rezultata mjerenja ispitivanog vozila ili AVAS-a za taj tercni pojas. A-vrednovana razina zvučnog tlaka pozadinske buke mora biti najmanje 10 dB (A) niža od rezultata mjerenja ispitivanog vozila ili AVAS-a.

Kompenzacija za pozadinsku buku nije dopuštena za rezultate mjerenja tercnih pojaseva.

Kako biste si olakšali u pogledu zahtjeva za pozadinsku buku u analizi tercnih pojaseva, pogledajte grafikon toka na slici 6. u Dodatku ovom Prilogu.

3.   ISPITNI POSTUPCI ZA ZVUČNU RAZINU VOZILA

3.1.   Položaji mikrofona

Udaljenost od položaja mikrofona na mikrofonskom pravcu PP′ do okomitog referentnog pravca CC′ prema prikazu na slikama 1. i 2. na ispitnoj stazi ili u zatvorenom ispitnom prostoru mora biti 2,0 m ± 0,05 m.

Mikrofoni moraju biti postavljeni 1,2 m ± 0,02 m iznad tla. Referentni smjer za stanje slobodnog polja (vidjeti IEC 61672-1:2013) je horizontalan i usmjeren okomito na pravac putanje vozila CC′.

3.2.   Stanje vozila

3.2.1.   Opći uvjeti

Kako bi se ispunili zahtjevi ovog Pravilnika, vozilo mora biti reprezentativno za vozila koja će se staviti na tržište kako je proizvođač deklarirao u dogovoru s tehničkom službom.

Mjerenja se izvode bez priključnog vozila, osim u slučaju neodvojivih vozila.

Kad je riječ o HEV-ovima i FCHV-ovima, ispitivanje se provodi u energentski najučinkovitijem načinu rada kako bi se izbjeglo ponovno pokretanje ICE-a, na primjer isključuju se svi audio sustavi, sustavi za zabavu, komunikacijski sustavi i navigacijski sustavi.

Prije početka mjerenja motor se mora dovesti do njegova normalnog radnog stanja.

3.2.2.   Napunjenost akumulatora

Ako je vozilo opremljeno pogonskim akumulatorima, oni moraju biti dovoljno napunjeni za aktiviranje svih ključnih funkcionalnosti u skladu s proizvođačevim specifikacijama. Pogonski akumulatori moraju biti unutar svoje radne temperature kako bi sve ključne funkcionalnosti vozila kojima bi se mogla smanjiti emisija buke bile aktivne. Sve ostale vrste sustava za pohranjivanje energije s mogućnošću ponovnog punjenja moraju biti spremne za rad tijekom ispitivanja.

3.2.3.   Više načina rada

Ako vozilo raspolaže s više načina rada među kojima vozač može birati, odabire se način rada u kojem je zvučna emisija tijekom ispitnih uvjeta iz stavka 3.3. najniža.

Ako vozilo raspolaže s više načina rada koje vozilo bira automatski, proizvođač je odgovoran za određivanje ispravnog načina ispitivanja kako bi se postigla najniža zvučna emisija.

Ako nije moguće odrediti u kojem je načinu rada vozila zvučna emisija najniža, ispituju se svi načini rada te se u izvješću o zvučnoj emisiji vozila u skladu s ovim Pravilnikom upotrebljava način rada u kojem je postignut najniži ispitni rezultat.

3.2.4.   Ispitna masa vozila

Mjerenja se provode na vozilima s masom u voznom stanju uz dopušteno odstupanje od 15 %.

3.2.5.   Odabir i stanje guma

Proizvođač vozila odabire koje su gume ugrađene na vozilo pri ispitivanju. Te gume moraju biti neke od guma veličine i tipa koje je proizvođač vozila namijenio za vozilo.

Gume moraju biti napuhane na tlak koji proizvođač vozila preporučuje za ispitnu masu vozila.

3.3.   Radna stanja

3.3.1.   Općenito

Za svako radno stanje vozilo se može ispitati u otvorenom ili zatvorenom ispitnom prostoru.

Za ispitivanje pri konstantnoj brzini i vožnji unatrag vozilo se može ispitati u vožnji ili u simuliranom radnom stanju. Za simulirani rad vozila vozilu se šalju signali kojima se simulira stvaran rad.

Ako je vozilo opremljeno motorom s unutarnjim izgaranjem, taj motor mora biti isključen.

3.3.2.   Ispitivanja pri konstantnoj brzini

Ova se ispitivanja provode tako da vozilo vozi prema naprijed ili tako da se brzina vozila simulira slanjem vanjskog signala AVAS-u dok je vozilo u stanju mirovanja.

3.3.2.1.   Ispitivanja pri konstantnoj brzini s vozilom koje se kreće prema naprijed

Za vozila koja se ispituju u otvorenom ispitnom prostoru put središnje linije vozila treba slijediti pravac CC′ što je preciznije moguće uz konstantnu brzinu vtest tijekom cijelog ispitivanja. Prednja ravnina vozila mora prijeći pravac AA′ na početku ispitivanja i stražnja ravnina vozila mora prijeći pravac BB′ na kraju ispitivanja, kako je prikazano na slici 1.a. Ako se neka prikolica ne može lako odvojiti od vučnog vozila, ta se prikolica zanemaruje kod razmatranja prelaska pravca BB′.

Vozilo koje se ispituje u zatvorenom ispitnom prostoru postavlja se tako da je prednja ravnina vozila na pravcu PP′, kako je prikazano na slici 2.a. Vozilo mora održavati konstantnu ispitnu brzinu vtest najmanje 5 sekundi.

Za ispitno stanje pri konstantnoj brzini od 10 km/h ispitna brzina vtest mora biti 10 km/h ± 2 km/h.

Za ispitno stanje pri konstantnoj brzini od 20 km/h ispitna brzina vtest mora biti 20 km/h ± 1 km/h.

Za vozila s automatskim mjenjačem stupanj prijenosa postavlja se prema proizvođačevoj deklaraciji za uobičajenu vožnju.

Za vozila s ručnim mjenjačem stupanj prijenosa postavlja se u najviši stupanj prijenosa u kojem se može postići ciljana brzina vozila uz konstantnu brzinu vrtnje motora.

3.3.2.2.   Ispitivanja pri konstantnoj brzini simuliranoj slanjem vanjskog signala AVAS-u s vozilom u stanju mirovanja

Vozilo koje se ispituje u zatvorenom ili otvorenom ispitnom prostoru postavlja se tako da je prednja ravnina vozila na pravcu PP′, kako je prikazano na slici 2.b. Vozilo mora održavati konstantnu simuliranu ispitnu brzinu vtest najmanje 5 sekundi.

Za ispitno stanje pri konstantnoj brzini od 10 km/h simulirana ispitna brzina vtest mora biti 10 km/h ± 0,5 km/h.

Za ispitno stanje pri konstantnoj brzini od 20 km/h simulirana ispitna brzina vtest mora biti 20 km/h ± 0,5 km/h.

3.3.3.   Ispitivanja pri vožnji unatrag

Ova se ispitivanja mogu provoditi tako da se vozilo kreće unatrag ili tako da se brzina vozila simulira slanjem vanjskog signala AVAS-u dok je vozilo u stanju mirovanja.

3.3.3.1.   Ispitivanje pri vožnji unatrag s vozilom u vožnji

Za vozila koja se ispituju u otvorenom ispitnom prostoru put središnje linije vozila treba slijediti pravac CC′ što je preciznije moguće uz konstantnu brzinu vtest tijekom cijelog ispitivanja. Stražnja ravnina vozila mora prijeći pravac AA′ na početku ispitivanja i prednja ravnina vozila mora prijeći pravac BB′ na kraju ispitivanja, kako je prikazano na slici 1.b. Ako se neka prikolica ne može lako odvojiti od vučnog vozila, ta se prikolica zanemaruje kod razmatranja prelaska pravca BB′.

Vozilo koje se ispituje u zatvorenom ispitnom prostoru postavlja se tako da je stražnja ravnina vozila na pravcu PP′, kako je prikazano na slici 2.b. Vozilo mora održavati konstantnu ispitnu brzinu vtest najmanje 5 sekundi.

Za ispitno stanje pri konstantnoj brzini od 6 km/h ispitna brzina vtest mora biti 6 km/h ± 2 km/h.

Za vozila s automatskim mjenjačem stupanj prijenosa postavlja se prema proizvođačevoj deklaraciji za uobičajenu vožnju unatrag.

Za vozila s ručnim mjenjačem stupanj prijenosa postavlja se u najviši stupanj prijenosa za vožnju unatrag u kojem se može postići ciljana brzina vozila uz konstantnu brzinu vrtnje motora.

3.3.3.2.   Ispitivanja pri vožnji unatrag simuliranoj slanjem vanjskog signala AVAS-u dok je vozilo u stanju mirovanja

Vozilo koje se ispituje u zatvorenom ili otvorenom ispitnom prostoru postavlja se tako da je stražnja ravnina vozila na pravcu PP′, kako je prikazano na slici 2.b. Vozilo mora održavati konstantnu simuliranu ispitnu brzinu vtest najmanje 5 sekundi.

Za ispitno stanje pri konstantnoj brzini od 6 km/h simulirana ispitna brzina vtest mora biti 6 km/h ± 0,5 km/h.

3.3.3.3.   Ispitivanje pri vožnji unatrag s vozilom u stanju mirovanja

Vozilo koje se ispituje u zatvorenom ili otvorenom ispitnom prostoru postavlja se tako da je stražnja ravnina vozila na pravcu PP′, kako je prikazano na slici 2.b.

Komanda mjenjača vozila postavlja se u položaj za vožnju unatrag te se kočnica otpušta radi ispitivanja.

3.4.   Rezultati mjerenja i prijavljene vrijednosti

Za svako ispitno stanje provode se barem četiri mjerenja na svakoj strani vozila.

Za izračunavanje međurezultata i krajnjeg rezultata upotrebljavaju se prva četiri uzastopna valjana rezultata mjerenja za svako ispitno stanje, unutar 2,0 dB(A) po strani, pri čemu se uzima u obzir brisanje nevaljanih rezultata.

Ako je vršna vrijednost zvuka očito izvan uobičajene razine zvučnog tlaka, taj se rezultat mjerenja odbacuje. Za mjerenja vozila u vožnji na otvorenom prostoru (prema naprijed i unatrag) na svakom se položaju mikrofona bilježi maksimalna A-vrednovana razina zvučnog tlaka tijekom svakog prolaza vozila između AA′ i PP′ (Ltest,j) do prve značajne znamenke iza decimalnog mjesta (na primjer XX,X). Za mjerenja vozila u zatvorenom prostoru u vožnji i u stanju mirovanja (prema naprijed i unatrag) na svakom se položaju mikrofona bilježi maksimalna A-vrednovana razina zvučnog tlaka tijekom svakog razdoblja od 5 sekundi (Ltest,j) do prve značajne znamenke iza decimalnog mjesta (na primjer XX,X).

Ltest,j se korigira u skladu sa stavkom 2.3.2. kako bi se dobilo Ltestcorr,j.

Za svaku maksimalnu A-vrednovanu razinu zvučnog tlaka za svaki se položaj mikrofona prijavljuje odgovarajući spektar tercnog pojasa. Na izmjerene rezultate tercnih pojaseva ne primjenjuje se korekcija za pozadinsku buku.

3.5.   Prikupljanje podataka i prijavljeni rezultati

Za svako ispitno stanje opisano u stavku 3.3. rezultati korigirani za pozadinsku buku Ltestcorr,j i odgovarajući spektri tercnih pojaseva s obje strane vozila pojedinačno svode se na srednju vrijednost i zaokružuju na jedno decimalno mjesto.

Konačni rezultati A-vrednovane razine zvučnog tlaka Lcrs 10, Lcrs 20 i Lreverse koje treba unijeti u izvješće su niže od dvije vrijednosti dvaju prosječnih vrijednosti obiju strana, zaokružene na najbliži cijeli broj. Konačni spektar tercnog pojasa koji treba unijeti u izvješće je spektar koji odgovara istoj strani kao prijavljena A-vrednovana razina zvučnog tlaka.

4.   ISPITNI POSTUPCI ZA FREKVENCIJSKI POMAK

4.1.   Općenito

Odredbe o frekvencijskom pomaku navedene u stavku 6.2.3. glavnog dijela Pravilnika provjeravaju se jednom od sljedećih ispitnih metoda koju ispituje proizvođač.

Metoda (A)	Ispitivanje potpunog vozila u vožnji na ispitnoj stazi na otvorenom
Metoda (B)	Ispitivanje potpunog vozila u stanju mirovanja na ispitnoj stazi na otvorenom uz primjenu vanjskog generatora signala kako bi se AVAS-u simuliralo kretanje vozila
Metoda (C)	Ispitivanje potpunog vozila u vožnji u zatvorenom ispitnom prostoru pomoću dinamometra s valjcima
Metoda (D)	Ispitivanje potpunog vozila u stanju mirovanja u zatvorenom ispitnom prostoru uz primjenu vanjskog generatora signala kako bi se AVAS-u simuliralo kretanje vozila
Metoda (E)	Ispitivanje AVAS-a bez vozila u zatvorenom ispitnom prostoru uz primjenu vanjskog generatora signala kako bi se AVAS-u simuliralo kretanje vozila

Zahtjevi za ispitni prostor te specifikacije za vozilo i ispitne postavke jednaki su onima u stavcima 1., 2., 3.1. i 3.2. ovog Priloga u skladu s odabranom ispitnom metodom osim ako se u sljedećim stavcima ne utvrde drukčije ili dodatne specifikacije.

Ni na jedan rezultat mjerenja ne primjenjuje se korekcija za pozadinsku buku. Posebnu se pozornost treba posvetiti mjerenjima na otvorenom prostoru. Moraju se izbjeći sve smetnje zbog pozadinske buke. Ako je vršna vrijednost zvuka očito neuobičajena za signal, taj se rezultat mjerenja odbacuje.

4.2.   Mjerni instrumenti i obrada signala

Proizvođač i tehnička služba dogovaraju se o vrijednostima parametara analizatora kako bi dobili podatke u skladu s ovim zahtjevima.

Sustav za analizu zvuka mora biti sposoban za analizu spektra na frekvenciji uzorkovanja i u frekvencijskom području sa svim promatranim frekvencijama. Frekvencijska razlučivost mora biti dovoljno precizna za razaznavanje među frekvencijama različitih ispitnih stanja.

4.3.   Ispitne metode

4.3.1.   Metoda (A) – otvoreni ispitni prostor, vozilo u vožnji

Vozilo se upotrebljava u istom otvorenom ispitnom prostoru i u skladu s istim općim radnim stanjem kao i za ispitivanje vozila pri konstantnoj brzini (stavak 3.3.2.).

Zvučna emisija vozila mjeri se pri ciljanim brzinama od 5 km/h do 20 km/h u koracima od 5 km/h s tolerancijom od ± 2 km/h za brzine koje nisu veće od 10 km/h i s tolerancijom od ± 1 km/h za sve ostale brzine. Brzina od 5 km/h najniža je ciljana brzina. Ako vozilo ne može voziti tom brzinom uz zadanu preciznost, umjesto nje upotrebljava se najniža moguća brzina ispod 10 km/h.

4.3.2.   Metoda (B) i metoda (D) – otvoreni i zatvoreni ispitni prostor, vozilo u stanju mirovanja

Vozilo se upotrebljava u ispitnom prostoru u kojem vozilo može primiti vanjski signal brzine vozila za AVAS radi simulacije rada vozila. Položaji mikrofona isti su kao za ispitne uvjete za kompletno vozilo prema prikazu na slici 2.a. Prednja ravnina vozila postavlja se na pravac PP′.

Zvučna emisija vozila mjeri se pri simuliranim brzinama od 5 km/h do 20 km/h u koracima od 5 km/h s tolerancijom od ± 0,5 km/h za sve ispitne brzine.

4.3.3.   Metoda (C) – Zatvoreni ispitni prostor, vozilo u vožnji

Vozilo se postavlja u zatvoreni ispitni prostor u kojem vozilo može raditi na dinamometru s valjcima jednako kao u ispitnom prostoru na otvorenom. Položaji mikrofona isti su kao za ispitne uvjete za vozilo prema prikazu na slici 2.a. Prednja ravnina vozila postavlja se na pravac PP′.

Zvučna emisija vozila mjeri se pri ciljanim brzinama od 5 km/h do 20 km/h u koracima od 5 km/h s tolerancijom od ± 2 km/h za brzine koje nisu veće od 10 km/h i s tolerancijom od ± 1 km/h za sve ostale brzine. Brzina od 5 km/h najniža je ciljana brzina. Ako vozilo ne može voziti tom brzinom uz zadanu preciznost, umjesto nje upotrebljava se najniža moguća brzina ispod 10 km/h.

4.3.4.   Metoda (E)

AVAS se pričvršćuje u zatvorenom ispitnom prostoru opremom koju je naveo proizvođač. Mikrofon mjernog instrumenta postavlja se na udaljenost od 1 m od AVAS-a u smjeru u kojem je subjektivna zvučna razina najveća i na visinu koja je otprilike na istoj razini kao zvuk emisije AVAS-a.

Zvučna emisija vozila mjeri se pri simuliranim brzinama od 5 km/h do 20 km/h u koracima od 5 km/h s tolerancijom od ± 0,5 km/h za sve ispitne brzine.

4.4.   Rezultati mjerenja

4.4.1.   Ispitna metoda (A)

Za svaku brzinu iz stavka 4.3.1. provode se barem četiri mjerenja. Za svaki položaj mikrofona snima se emitirani zvuk tijekom svakog prolaza vozila od AA′ do BB′. Iz svakog se uzorka mjerenja isključuje segment uzet od AA′ do 1 m prije PP′ radi daljnje analize.

4.4.2.   Ispitne metode (B), (C), (D) i (E)

Emitirani zvuk mjeri se najmanje 5 sekundi pri svakoj brzini utvrđenoj u odgovarajućem prethodnom stavku.

4.5.   Obrada signala

Za svaki snimljeni uzorak utvrđuje se prosječni spektar snage koristeći Hanningov prozor i prosjeke uz barem 66,6 % preklapanja. Frekvencijska razlučivost odabire se tako da bude dovoljno mala da omogući razdvajanje frekvencijskog pomaka po ciljanom stanju. Prijavljena brzina po segmentu uzorka je prosječna brzina vozila tijekom segmenta uzorka zaokružena na prvu decimalu.

Kad je riječ o ispitnoj metodi (A), frekvencija koja se treba mijenjati u skladu s brzinom utvrđuje se na razini segmenta uzorka. Prijavljena frekvencija po ciljanom stanju fspeed je matematički prosjek frekvencija utvrđenih po uzorku mjerenja i zaokružen na najbliži cijeli broj. Prijavljena brzina po ciljanom stanju je matematički prosjek četiriju segmenata uzorka.

Tablica 4.

Analiza frekvencijskih pomaka po ciljanom stanju po strani

Ciljana brzina	Krug ispitivanja po ciljanom stanju	Prijavljena brzina (prosjek po segmentu uzorka)	Utvrđena promatrana frekvencija (fj, speed)	Prijavljena brzina po ciljanom stanju (prosjek prijavljenih brzina)	Prijavljena promatrana frekvencija po ciljanom stanju (fspeed)
km/h	br.	km/h	Hz	km/h	Hz
5	1
	2
	3
	4
10	1
	2
	3
	4
15	1
	2
	3
	4
20	1
	2
	3
	4

Za sve ostale ispitne metode za daljnje se izračune izravno upotrebljava izvedeni frekvencijski spektar.

4.5.1.   Prikupljanje podataka i prijavljeni rezultati

Za daljnje se izračune upotrebljava frekvencija koja je namijenjena za pomak. Frekvencija najniže prijavljene ispitne brzine zaokružena na najmanji cijeli broj uzima se kao referentna frekvencija fref.

Za ostale brzine vozila iz analize spektra uzimaju se odgovarajuće pomaknute frekvencije fspeed zaokružene na najbliži cijeli broj. Izračunajte del f, frekvencijski pomak signala, u skladu s formulom (1);

[formula 1]

pri čemu je

f speed	frekvencija pri zadanoj vrijednosti brzine;
f ref	frekvencija pri referentnoj brzini od 5 km/h ili najnižoj prijavljenoj brzini;
vtest	brzina vozila, stvarna ili simulirana, koja odgovara frekvenciji f speed;
vref	brzina vozila, stvarna ili simulirana, koja odgovara frekvenciji f ref;

Rezultati se prijavljuju u sljedećoj tablici:

Tablica 5

Tablica s rezultatima koju treba ispuniti za svaku analiziranu frekvenciju

		Ispitni rezultati pri ciljanim brzinama
		5 km/h (referentna)	10 km/h	15 km/h	20 km/h
Prijavljena brzina	km/h
Frekvencija, fspeed, lijeva strana	Hz
Frekvencija, fspeed, desna strana	Hz
Frekvencijski pomak, lijeva strana	%	n.a.
Frekvencijski pomak, desna strana	%	n.a.