PRILOG 1.

Bitna obilježja motora s unutarnjim izgaranjem i opći podaci o provođenju ispitivanja

Osnovni motor/tip motora (1): …

1.   Općenito

1.1.   Marka (naziv poduzeća): …

1.2.   Tip i komercijalni opis osnovnog ili osnovnih motora i (ako je primjenjivo) motora iz porodice (2): …

1.3.   Proizvođačev kod tipa kako je označen na motoru ili motorima (2): …

1.4.   Specifikacija strojeva koje će motor pokretati (2): …

1.5.   Naziv i adresa proizvođača: …

1.6.   Naziv i adresa ovlaštenog zastupnika proizvođača (ako postoji): …

1.7.   Mjesto, kod i način pričvršćenja identifikacijske oznake motora: …

1.8.   Mjesto i način pričvršćenja homologacijske oznake: …

1.9.   Adrese proizvodnih pogona: …

2.   Prilozi:

2.1.   Bitna obilježja osnovnih motora (vidi Dodatak 1.) …

2.2.   Bitna obilježja porodice motora (vidi Dodatak 2.) …

2.3.   Bitna obilježja tipova motora unutar porodice (vidi Dodatak 3.) …

3.   Obilježja dijelova pokretnih strojeva povezanih s motorom (ako je primjenjivo) …

4.   Fotografije osnovnog motora …

5.   Popis drugih priloga:

(1)  Prekrižiti suvišno.

(2)  Popis tipova i modela.

PRILOG 2.

PRILOG 3.

IZGLED HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

PRIMJER A

(vidjeti stavak 4.4. ovog Pravilnika)

Gore prikazana homologacijska oznaka pričvršćena na motor znači da je taj tip motora homologiran u Nizozemskoj (E4) u vezi s mjerenjem neto snage na temelju Pravilnika br. 120 pod homologacijskim brojem 012492. Homologacijski broj označava da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika 120. kako je izmijenjen nizom izmjena 01.

PRIMJER B

(vidjeti stavak 4.5. ovog Pravilnika)

Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na motor označava da je taj tip motora homologiran u Nizozemskoj (E 4) u skladu s pravilnicima br. 120 i 96 (1). Prve dvije znamenke homologacijskih brojeva označavaju da je na datume dodjele tih homologacija Pravilnik br. 120 bio izmijenjen nizom izmjena 01, a Pravilnik br. 96 već je bio izmijenjen nizom izmjena 02.

(1)  Drugi je broj naveden samo kao primjer.

PRILOG 4.

POSTUPAK MJERENJA NETO SNAGE MOTORA S UNUTARNJIM IZGARANJEM

1.   Ove se odredbe primjenjuju na metodu za utvrđivanje krivulje snage pri punom opterećenju motora s unutarnjim izgaranjem koji radi promjenjivom brzinom vrtnje u funkciji brzine vrtnje motora te utvrđivanje nazivne brzine vrtnje i nazivne neto snage motora s unutarnjim izgaranjem pri stalnoj brzini.

2.   UVJETI ISPITIVANJA

2.1.   Motor je uhodan u skladu s preporukama proizvođača.

2.2.   Ako se snagu može izmjeriti samo na motoru s ugrađenim mjenjačem, u obzir se uzima učinkovitost mjenjača.

2.3.   Pomoćni uređaji i oprema

2.3.1.   Pomoćni uređaji i oprema koje treba ugraditi

Dodatna oprema potrebna za rad motora u skladu s predviđenom namjenom (kako se navodi u tablici 1.) ugrađuje se tijekom ispitivanja na ispitni stol što je dalje moguće i u jednak položaj kao u predviđenoj primjeni.

2.3.2.   Pomoćni uređaji i oprema koje treba ukloniti

Određeni pomoćni uređaji čija je definicija povezana s radom stroja i koji mogu biti montirani na motor uklanjaju se tijekom ispitivanja. Sljedeći okvirni popis dan je kao primjer:

Ako se pomoćni uređaji ne mogu ukloniti, može se utvrditi snaga koju apsorbiraju u neopterećenom stanju i pridodati izmjerenoj snazi motora (vidjeti napomenu h u tablici 1.). Ako je ta vrijednost veća od 3 % najveće snage na ispitnoj brzini vrtnje, tada je može provjeriti tijelo nadležno za ispitivanje.

Tablica 1.

Oprema i pomoćni uređaji koji se ugrađuju radi ispitivanja za utvrđivanje snage motora

2.4.   Namještanja

Namještanja za ispitivanje radi utvrđivanja neto snage navedena su u tablici 2.

Tablica 2.

Uvjeti s obzirom na namještanja

3.   PODACI KOJI SE BILJEŽE

3.1.   Podaci koji se bilježe navedeni su u stavku 4. Dodatka ovom Prilogu. Podaci o radnom učinku dobivaju se u stabilnim radnim uvjetima s prikladnom opskrbom motora svježim zrakom. Komore za izgaranje mogu imati naslage, ali u ograničenoj količini. Uvjeti ispitivanja, poput temperature ulaznog zraka, odabiru se tako da budu što sličniji referentnim uvjetima (vidjeti stavak 5.2. ovog Priloga) kako bi korekcijski faktor bio što manji.

3.2.   Temperatura zraka koji ulazi u motor mjeri se u usisnoj cijevi. Na istom se mjestu mjeri ulazni podtlak. Termometar ili termopar štite se od povratnog prskanja goriva i topline zračenja i smještaju izravno u zračnu struju. Upotrebljava se dovoljan broj mjernih mjesta da se dobije reprezentativna prosječna temperatura ulaznog zraka.

3.3.   Ulazni podtlak mjeri se iza ulaznih kanala, filtra zraka, usisnog prigušivača ili uređaja za ograničenje brzine (ako je ugrađen).

3.4.   Apsolutni tlak na ulazu u motor iza kompresora i izmjenjivača topline, ako su ugrađeni, mjeri se u usisnom kolektoru i na bilo kojem drugom mjestu kad se mora izmjeriti tlak radi izračunavanja korekcijskih faktora.

3.5.   Ispušni povratni tlak mjeri se na mjestu koje se nalazi najmanje tri promjera cijevi iza izlaznih prirubnica ispušnih grana i turbopunjača, ako je ugrađen. To se mjesto mora navesti.

3.6.   Ni jedan se podatak ne bilježi dok zakretni moment, brzina vrtnje i temperature nisu uglavnom stalni barem jednu minutu.

3.7.   Brzina vrtnje motora tijekom rada ili odčitavanja ne odstupa od odabrane brzine za više od ± 1 % ili ± 10 min, ovisno o tome što je veće.

3.8.   Podaci o opterećenju kočnica, potrošnji goriva i temperaturi ulaznog zraka bilježe se istodobno i prosjek su dviju stabilnih uzastopnih vrijednosti koje za opterećenje kočnica ne odstupaju više od 2 %.

3.9.   Temperatura rashladnog sredstva na izlazu iz motora održava se na vrijednosti koju je odredio proizvođač.

Ako proizvođač ne odredi tu temperaturu, ona mora biti 353 K ± 5 K. Zrakom hlađenim motorima temperatura se na mjestu koje je naveo proizvođač održava u granicama + 0/– 20 K u odnosu na najveću vrijednost u referentnim uvjetima koju je naveo proizvođač.

3.10.   Motorima s kompresijskim paljenjem temperatura goriva mjeri se na ulazu pumpe za ubrizgavanje goriva i održava između 306 i 316 K (33 – 43 °C), a motorima s vanjskim paljenjem što bliže ulazu rasplinjača ili sklopa brizgaljki goriva i održava se između 293 i 303 K (20 – 30 °C).

3.11.   Temperatura ulja za podmazivanje izmjerena u uljnoj pumpi ili na izlazu iz hladnjaka ulja, ako je ugrađen, mora se održavati u granicama koje je odredio proizvođač motora.

3.12.   Prema potrebi, za održavanje temperatura unutar granica utvrđenih u stavcima 3.9., 3.10. i 3.11. ovog Priloga može se upotrijebiti pomoćni regulacijski sustav.

4.   TOČNOST MJERENJA

4.1.   Zakretni moment: ± 1 % izmjerenog zakretnog momenta. Sustav za mjerenje zakretnog momenta umjerava se tako da se u obzir uzmu gubici zbog trenja. Točnost u donjoj polovici mjernog raspona dinamometra smije biti ± 2 % izmjerenog zakretnog momenta.

4.2.   Brzina vrtnje motora: 0,5 % izmjerene brzine vrtnje.

4.3.   Potrošnja goriva: ± 1 % izmjerene potrošnje.

4.4.   Temperatura goriva: ± 2 K.

4.5.   Temperatura zraka na ulazu u motor: ± 2 K.

4.6.   Barometarski tlak: ± 100 Pa.

4.7.   Podtlak u usisnom sustavu: ± 50 Pa.

4.8.   Protutlak u ispušnom sustavu: ± 200 Pa.

5.   KOREKCIJSKI FAKTORI ZA SNAGU

5.1.   Definicija

Korekcijski faktor za snagu koeficijent je za utvrđivanje snage motora u referentnim atmosferskim uvjetima određenim u stavku 5.2.

Po = α P

pri čemu je:

5.2.   Referentni atmosferski uvjeti

5.2.1.   Temperatura (To): 298 K (25 °C).

5.2.2.   Tlak suhog zraka (Pso): 99 kPa

Tlak suhog zraka temelji se na ukupnom tlaku od 100 kPa i tlaku vodene pare od 1 kPa.

5.3.   Atmosferski uvjeti ispitivanja

Tijekom ispitivanja vladaju sljedeći atmosferski uvjeti:

5.4.   Utvrđivanje korekcijskih faktora αa i αd  (12)

5.4.1.   Motor s vanjskim izvorom paljenja s prirodnim usisom ili prednabijanjem

Korekcijski faktor αa izračunava se formulom:

pri čemu je:

Uvjeti koji trebaju biti ispunjeni u laboratoriju

Kako bi ispitivanje bilo valjano, korekcijski faktor mora biti takav da vrijedi

0,93 < αa < 1,07

Ako se te granice prijeđu, navodi se dobivena ispravljena vrijednost, a u izvješću o ispitivanju točno se navode uvjeti ispitivanja (temperatura i tlak).

5.4.2.   Motori s kompresijskim paljenjem – faktor αd

Korekcijski faktor za snagu (αd) motora s kompresijskim paljenjem pri konstantnom protoku goriva izračunava se primjenom formule:

αd = (fa)fm

pri čemu je:

5.4.2.1.   Atmosferski faktor fa

Tim se faktorom izražavaju učinci uvjeta u okolini (tlak, temperatura i vlažnost) na zrak koji usisava motor. Formula za atmosferski faktor razlikuje se ovisno o tipu motora.

5.4.2.1.1.   Motori s prirodnim usisom i mehaničkim prednabijanjem

5.4.2.1.2.   Motori s turbopuhalom i hladnjakom stlačenog zraka ili bez njega

5.4.2.2.   Faktor motora fm

fm funkcija je qc (ispravljeni tok goriva) kako slijedi:

pri čemu je:

Ta formula vrijedi za interval vrijednosti qc između 37,2 mg/(l ciklus) i 65 mg/(l ciklus).

Za vrijednosti qc niže od 37,2 mg/(l ciklus), uzima se konstantna vrijednost fm od 0,2 (fm = 0,2).

Za vrijednosti qc niže od 65 mg/(l ciklus), uzima se konstantna vrijednost fm od 1,2 (fm = 1,2).

5.4.2.3.   Uvjeti koji trebaju biti ispunjeni u laboratoriju

Kako bi ispitivanje bilo valjano, korekcijski faktor αa mora biti takav da vrijedi

0,93 ≤ αa ≤ 1,07

Ako se te granice prijeđu, navodi se dobivena ispravljena vrijednost, a u izvješću o ispitivanju točno se navode uvjeti ispitivanja (temperatura i tlak).

(1)  Cjelokupni se usisni sustav ugrađuje kako je utvrđeno za predviđenu primjenu:

U ostalim slučajevima može se upotrijebiti jednakovrijedan sustav, pri čemu treba provjeriti da se usisni tlak ne razlikuje za više od 100 Pa od gornje granice koju je naveo proizvođač za čisti filtar zraka.

(2)  Cjelokupni se ispušni sustav ugrađuje kako je utvrđeno za predviđenu primjenu:

U ostalim slučajevima može se ugraditi jednakovrijedan sustav, uz uvjet da se izmjereni tlak ne razlikuje za više od 1 000 Pa od gornje granice koju je naveo proizvođač.

(3)  Ako je motorna kočnica dio motora, prigušni ventil mora se učvrstiti u potpuno otvoreni položaj.

(4)  Tlak dovoda goriva može se namjestiti, ako je to potrebno, radi simuliranja tlaka koji postoji u dotičnoj primjeni motora (posebno kada se upotrebljava sustav goriva s povratnim vodom).

(5)  Optok rashladne tekućine pokreće se isključivo pumpom za vodu motora. Hlađenje tekućine može se izvoditi vanjskim krugom tako da gubitak tlaka tog kruga kao i tlak na ulazu pumpe ostanu približno jednaki odgovarajućim tlakovima sustava za hlađenje motora.

(6)  Termostat se može fiksirati u potpuno otvoreni položaj.

(7)  Kad se radi ispitivanja ugradi rashladni ventilator ili puhalo, apsorbirana se snaga dodaje rezultatima, osim za motore kojima su takvi pomoćni uređaji sastavni dio (tj. rashladni ventilatori zrakom hlađenih motora koji su montirani neposredno na koljenasto vratilo). Snaga ventilatora ili puhala utvrđuje se pri ispitnim brzinama izračunavanjem iz standardnih obilježja ili praktičnim ispitivanjima.

(8)  Najmanja snaga generatora: električna snaga generatora ograničava se na snagu potrebnu za rad pomoćnih uređaja koji su nužni za rad motora. Ako je potrebno priključiti akumulator, mora se upotrijebiti napunjen akumulator u dobrom stanju.

(9)  Motori s hlađenjem stlačenog zraka ispituju se s hladnjakom stlačenog zraka, bez obzira na to hladi li se tekućinom ili zrakom, no prema proizvođačevoj se želji hladnjak zraka može zamijeniti sustavom za ispitni stol. U oba slučaja, mjerenje snage pri svakoj brzini vrtnje izvodi se s maksimalnim padom tlaka i minimalnim padom temperature zraka motora u hladnjaku stlačenog zraka za punjenje na ispitnom stola koje navede proizvođač.

(10)  Mogu obuhvaćati, na primjer, sustav povrata ispušnih plinova (EGR), katalizator, termoreaktor, sekundarni sustav dobave zraka i sustav zaštite od isparavanja goriva.

(11)  Napajanje električnih ili drugih sustava za pokretanje osigurava se iz ispitnog stola.

(12)  Ispitivanja se smiju provoditi u klimatiziranim prostorijama gdje se atmosferski uvjeti mogu regulirati.

Ako motor ima automatski regulator temperature zraka koji je takav da se pri punom opterećenju na 25 °C ne dodaje zagrijani zrak, ispitivanje se provodi s posve zatvorenim regulatorom. Ako regulator još radi pri 25 °C, ispitivanje se provodi s regulatorom koji normalno radi, a eksponent člana koji označava temperaturu u korekcijskom faktoru je nula (nema korekcije temperature).

PRILOG 5.

BITNA OBILJEŽJA PORODICE MOTORA

1.   OPĆENITO

Porodicu motora određuju konstrukcijski parametri. Oni moraju biti zajednički svim motorima u porodici. Proizvođač može odlučiti koji motori pripadaju porodici motora ako poštuje kriterije pripadnosti navedene u stavku 3.1. Porodicu motora homologira nadležno homologacijsko tijelo. Budući da izbor porodica motora ima važne posljedice na ispušne emisije motora, u stavku 2.1. navode se dodatne informacije (niz izmjena 03 Pravilnika br. 96) koje su korisne proizvođaču i homologacijskom tijelu pri ocjenjivanju porodice motora i biranju osnovnog motora.

2.   POSEBNI SLUČAJEVI

2.1.   Interakcije među parametrima

U nekim slučajevima može doći do interakcije među parametrima što može prouzročiti promjenu emisija. To se uzima u obzir kako bi se osiguralo da se u istu porodicu motora svrstaju samo motori sa sličnim obilježjima ispušne emisije. Te slučajeve utvrđuje proizvođač i o njima obavješćuje homologacijsko tijelo. Oni se zatim se uzimaju u obzir kao kriterij za stvaranje nove porodice motora.

2.2.   Uređaji ili obilježja koji imaju snažan utjecaj na emisije

Kad je riječ o uređajima ili obilježjima koji nisu navedeni u stavku 3.1. i imaju snažan utjecaj na razinu emisija, tu opremu utvrđuje proizvođač vodeći se dobrom inženjerskom procjenom i o njoj obavješćuje homologacijsko tijelo. Nju se zatim uzima u obzir kao kriterij za stvaranje nove porodice motora.

2.3.   Dodatni kriteriji

Uz parametre navedene u stavku 3.1., proizvođač može uvesti dodatne kriterije kojima se omogućuje definiranje manjih porodica. Ti parametri nisu nužno parametri koji utječu na razinu emisija.

3.   PARAMETRI KOJI ODREĐUJU PORODICU MOTORA

3.1.   Ciklus izgaranja:

3.2.   Vrsta goriva:

3.3.   Raspored cilindara

3.3.1.   Položaj cilindara u bloku:

3.3.2.   Relativni položaj cilindara

Motori s jednakim blokom mogu pripadati istoj porodici ako su im dimenzije provrta od središta do središta jednake.

3.4.   Glavno rashladno sredstvo:

3.5.   Pojedinačni obujam cilindara

Između 85 % i 100 % najvećeg obujma unutar porodice motora za motore s obujmom pojedinačnog cilindra ≥ 0,75 dm3.

Između 70 % i 100 % najvećeg obujma unutar porodice motora za motore s obujmom pojedinačnog cilindra < 0,75 dm3.

3.6.   Način usisavanja zraka:

3.7.   Tip/izvedba komore za izgaranje:

3.8.   Ventili i otvori:

3.9.   Tip dovoda goriva:

3.9.1.   Za motore s kompresijskim paljenjem:

3.9.2.   Za motore s vanjskim izvorom paljenja:

3.10.   Razni uređaji:

3.11.   Strategija elektroničkog upravljanja

Postojanje ili nepostojanje elektroničke upravljačke jedinice (ECU) u motoru smatra se osnovnim parametrom porodice motora.

U slučaju elektronički upravljanih motora, proizvođač je dužan predočiti tehničke elemente kojima se obrazlaže svrstavanje tih motora u istu porodicu, tj. razloge zašto se od tih motora može očekivati da ispunjavaju iste emisijske zahtjeve.

Motori s elektroničkom regulacijom brzine vrtnje mogu se svrstati u istu porodicu kao i motori s mehaničkom regulacijom. Potreba za razdvajanjem elektroničkih motora od mehaničkih motora trebala bi se primjenjivati samo na obilježja ubrizgavanja goriva, poput faze, tlaka, oblik krivulje protoka itd.

3.12.   Sustavi za naknadnu obradu ispušnih plinova

Funkcije i kombinacija sljedećih uređaja smatraju se kriterijima pripadnosti porodici motora:

Ako je motor certificiran bez sustava za naknadnu obradu, neovisno o tome je li certificiran kao osnovni motor ili član porodice, može ga se svrstati u istu porodicu motora ako ga se opremi oksidacijskim katalizatorom (ne odvajačem čestica), uz uvjet da nisu potrebna drukčija obilježja goriva.

Ako su potrebna posebna obilježja goriva (npr. odvajači čestica za koje su potrebni posebni aditivi u gorivu kako bi se osigurao proces regeneracije), odluka o njegovu svrstavanju u istu porodicu temelji se na tehničkim elementima koje je dao proizvođač. Tim se elementima pokazuje da opremljeni motor ima očekivanu razinu emisije u skladu s istom graničnom vrijednosti kao i neopremljeni motor.

Ako je motor certificiran sa sustavom za naknadnu obradu, neovisno o tome je li certificiran kao osnovni motor ili kao član porodice, ako je osnovni motor opremljen jednakim sustavom za naknadnu obradu, taj se motor ne svrstava u istu porodicu motora ako nije opremljen sustavom za naknadnu obradu.

PRILOG 6.

PROVJERE SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

1.   OPĆENITO

Ovi su zahtjevi u skladu s ispitivanjima koja treba provesti radi provjere sukladnosti proizvodnje u skladu sa stavkom 6.2.

2.   POSTUPCI ISPITIVANJA

Postupci ispitivanja i mjerni instrumenti opisani su u Prilogu 4. ovom Pravilniku.

3.   PRIKUPLJANJE UZORAKA

3.1.   U slučaju tipa motora

Mora se izabrati jedan motor. Ako se nakon ispitivanja iz stavka 5.1 smatra da motor nije sukladan zahtjevima iz Pravilnika, moraju se ispitati još dva motora.

3.2.   U slučaju porodice motora

Ako je homologacija dodijeljena za porodicu motora, sukladnost proizvodnje provjerava se na jednom članu porodice koji nije osnovni motor. U slučaju neuspjeha na toj provjeri, ispituju se dodatna dva motora istog tipa.

4.   MJERNI KRITERIJI

4.1.   Neto snaga i specifična potrošnja goriva motora s unutarnjim izgaranjem

Mjerenja se provode na onoliko brzina vrtnje motora koliko je dovoljno da se ispravno utvrde krivulje snage, zakretnog momenta i specifične potrošnje goriva između najniže i najviše brzine vrtnje motora koje je preporučio proizvođač kako je određeno u stavcima 2.9. i 2.11. ovog Pravilnika.

Ispravljene vrijednosti izmjerene na uzorkovanom motoru ne smiju odstupati više od vrijednosti navedenih u tablici u nastavku i najviše ± 10 % za specifičnu potrošnju goriva.

5.   OCJENJIVANJE REZULTATA

Ako vrijednosti neto snage i potrošnje goriva drugog i/ili trećeg motora iz stavka 3. nisu u skladu sa zahtjevima iz stavka 4., smatra se da proizvodnja nije sukladna sa zahtjevima iz ovog Pravilnika pa na snagu stupaju odredbe iz stavka 7. ovog Pravilnika.

PRILOG 7.

TEHNIČKI PODACI O REFERENTNIM GORIVIMA

1.   Tehnički podaci o referentnom UNP-u

2.   Tehnički podaci o referentnom prirodnom plinu

Na europskom su tržištu dostupna dva tipa goriva:

Karakteristike referentnih goriva GR, G23 i G25 sažete su u nastavku:

3.   Referentno gorivo za motore s vanjskim izvorom paljenja

4.   Referentno gorivo za motore s kompresijskim paljenjem (1)

Tablica 1.  (12)  (22)

Referentno gorivo za motore s kompresijskim paljenjem za poljoprivredne i šumarske traktore teizvancestovne pokretne strojeve za homologaciju u skladu s graničnim vrijednostima raspona snage od D do G

Tablica 2.

Referentno gorivo za motore s kompresijskim paljenjem za poljoprivredne i šumarske traktore teizvancestovne pokretne strojeve za homologaciju u skladu s graničnim vrijednostima raspona snage od H do K

Tablica 3.

Referentno gorivo za motore s kompresijskim paljenjem za poljoprivredne i šumarske traktore te izvancestovne pokretne strojeve za homologaciju u skladu s graničnim vrijednostima raspona snage od L do R

(1)  Vrijednosti se utvrđuju u standardnim uvjetima 293,2 K (20 °C) i 101,3 kPa.

(2)  Tom se metodom možda neće točno utvrditi prisutnost korozivnih materijala ako uzorak sadržava inhibitore korozije ili druga kemijska sredstva koja umanjuju korozivno djelovanje uzorka na bakrenu pločicu. Stoga je dodavanje takvih spojeva samo radi utjecanja na ispitnu metodu zabranjeno.

(3)  Inertni plinovi +C2+

(4)  Vrijednosti se utvrđuju u standardnim uvjetima (293,2 K (20 °C) i 101,3 kPa).

(5)  Inertni plinovi (različiti od N2) +C2/C2+

(6)  Vrijednosti se utvrđuju u standardnim uvjetima (293,2 K (20 °C) i 101,3 kPa).

(7)  Inertni plinovi (različiti od N2) +C2/C2+

(8)  Vrijednosti se utvrđuju u standardnim uvjetima (293,2 K (20 °C) i 101,3 kPa).

(9)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su „stvarne vrijednosti”. Pri utvrđivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjene su odredbe iz norme ISO 4259 „Naftni proizvodi – Određivanje i primjena podataka o preciznosti u odnosu na metode ispitivanja”, pri utvrđivanju minimalne vrijednosti u obzir se uzela minimalna razlika od 2R iznad nule, a pri utvrđivanju maksimalne i minimalne veličine minimalna je razlika 4R (R = obnovljivost). Neovisno o toj mjeri, potrebnoj iz tehničkih razloga, proizvođač goriva ipak mora nastojati postići vrijednost nula kad je određena maksimalna vrijednost 2R i srednju vrijednost u slučaju navođenja minimalnih i maksimalnih graničnih vrijednosti. Ako je potrebno razjasniti je li gorivo u skladu sa zahtijevanim specifikacijama, moraju se primijeniti odredbe iz norme ISO 4259.

(10)  Gorivo može sadržavati oksidacijske inhibitore i deaktivatore metala koji se uobičajeno upotrebljavaju za stabilizaciju rafinerijskih benzinskih tokova, no ne smiju se dodavati detergentski/raspršivi aditivi te ulja za otapanje.

(11)  Mora se izvijestiti o stvarnom sadržaju sumpora u ispitnom gorivu.

(12)  Ako je potrebna za izračunavanje toplinske učinkovitosti motora ili vozila, ogrjevna se vrijednost goriva može izračunati iz:

Specifična energija (ogrjevna vrijednost) (neto) MJ/kg = (46,423 – 8,792 * d2 + 3,17 * d) (1 – (x + y + s)) + 9,42 * s – 2,499 * x

pri čemu je:

(13)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su „stvarne vrijednosti”. Pri utvrđivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjene su odredbe iz norme ISO 4259 „Naftni proizvodi – Određivanje i primjena podataka o preciznosti u odnosu na metode ispitivanja”, pri utvrđivanju minimalne vrijednosti u obzir se uzela minimalna razlika od 2R iznad nule, a pri utvrđivanju maksimalne i minimalne veličine minimalna je razlika 4R (R = obnovljivost).

Neovisno o toj mjeri, potrebnoj iz statističkih razloga, proizvođač goriva ipak bi trebao nastojati postići vrijednost nula kad je određena maksimalna vrijednost 2R i srednju vrijednost u slučaju navođenja minimalnih i maksimalnih graničnih vrijednosti. Ako je potrebno razjasniti je li gorivo u skladu sa zahtijevanim specifikacijama, moraju se primijeniti odredbe iz norme ISO 4259.

(14)  Navedeni iznosi prikazuju isparene količine (postotak povrata+ postotak gubitka).

(15)  Raspon cetana nije u skladu sa zahtijevanim minimalnim rasponom 4R. Ipak, za rješavanje mogućih sporova dobavljača goriva i korisnika goriva mogu se upotrebljavati odredbe iz norme ISO 4259 uz uvjet da se umjesto jednokratnih utvrđivanja radije provede dovoljan broj ponovljenih mjerenja kako bi se postigla potrebna točnost.

(16)  Premda se nadzire stabilnost oksidacije, vijek trajanja će vjerojatno biti ograničen. Treba se savjetovati s dobavljačem o uvjetima skladištenja i vijeku trajanja.

(17)  To bi se gorivo trebalo temeljiti samo na primarnim i krekiranim komponentama destilata ugljikovodika; desulfurizacija je dopuštena. Ne smije sadržavati metalne aditive ili aditive za poboljšanje cetana.

(18)  Dopuštene su i niže vrijednosti, no u tom se slučaju izvješćuje o cetanskom broju upotrijebljenog referentnog goriva.

(19)  Dopuštene su i više vrijednosti, no u tom se slučaju izvješćuje o sadržaju sumpora u upotrijebljenom referentnom gorivu.

(20)  Potrebno stalno preispitivati s obzirom na tržišna kretanja. U svrhu početne homologacije motora bez naknadne obrade ispušnog plina, na zahtjev podnositelja prijave dopustiv je minimum masenog udjela sumpora od 0,05 % i u tom se slučaju izmjerena razina krutih čestica ispravlja naviše do prosječne vrijednosti koja je nazivno specificirana za sadržaj sumpora u gorivu (0,15 % mase) prema donjoj formuli:

PTadj = PT + (SFC * 0,0917 * (NSLF – FSF))

pri čemu je:

Formula za izračunavanje ponderirane specifične potrošnje goriva:

pri čemu je:

Pi = Pm,i + PAE,i

Za potrebe ocjenjivanja sukladnosti proizvodnje u skladu sa stavkom 6. ove Uredbe, zahtjevi se moraju ispuniti uz upotrebu referentnog goriva sa sadržajem sumpora u skladu s minimalnom/maksimalnom razinom od 0,1/0,2 % mase.

(21)  Dopuštene su više vrijednosti do 855 kg/m3, no u tom slučaju treba izvijestiti o gustoći upotrijebljenog referentnoga goriva. Za potrebe ocjenjivanja sukladnosti proizvodnje u skladu sa stavkom 6. ovog Pravilnika, zahtjevi se moraju ispuniti uz upotrebu referentnog goriva koje je u skladu s minimalnom/maksimalnom razinom od 835/845 kg/m3.

(22)  Sva svojstva goriva i granične vrijednosti potrebno je stalno preispitivati s obzirom na tržišna kretanja.

(23)  Zamijenit će se normom EN/ISO 6245 s učinkom od datuma uvođenja.

(24)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su „stvarne vrijednosti”. Pri utvrđivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjene su odredbe iz norme ISO 4259 „Naftni proizvodi – Određivanje i primjena podataka o preciznosti u odnosu na metode ispitivanja”, pri utvrđivanju minimalne vrijednosti u obzir se uzela minimalna razlika od 2R iznad nule, a pri utvrđivanju maksimalne i minimalne veličine minimalna je razlika 4R (R = obnovljivost).

Neovisno o toj mjeri, potrebnoj iz tehničkih razloga, proizvođač goriva ipak bi trebao nastojati postići vrijednost nula kad je određena maksimalna vrijednost 2R i srednju vrijednost u slučaju navođenja minimalnih i maksimalnih graničnih vrijednosti. Ako je potrebno razjasniti je li gorivo u skladu sa zahtijevanim specifikacijama, moraju se primijeniti odredbe iz norme ISO 4259.

(25)  Raspon za cetanski broj nije u skladu s zahtijevanim minimalnim rasponom 4R. Ipak, u slučaju spora dobavljača goriva i korisnika goriva, za rješavanje takvih sporova mogu se upotrebljavati odredbe iz norme ISO 4259 uz uvjet da se umjesto jednokratnih utvrđivanja radije provede dovoljan broj ponovljenih mjerenja kako bi se postigla potrebna točnost.

(26)  Mora se izvijestiti o stvarnom sadržaju sumpora u ispitnom gorivu.

(27)  Premda se nadzire stabilnost oksidacije, vijek trajanja će vjerojatno biti ograničen. Treba se savjetovati s dobavljačem o uvjetima skladištenja i vijeku trajanja.

(28)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su „stvarne vrijednosti”. Pri utvrđivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjene su odredbe iz norme ISO 4259 „Naftni proizvodi – Određivanje i primjena podataka o preciznosti u odnosu na metode ispitivanja”, pri utvrđivanju minimalne vrijednosti u obzir se uzela minimalna razlika od 2R iznad nule, a pri utvrđivanju maksimalne i minimalne veličine minimalna je razlika 4R (R = obnovljivost).

Neovisno o toj mjeri, potrebnoj iz tehničkih razloga, proizvođač goriva ipak bi trebao nastojati postići vrijednost nula kad je određena maksimalna vrijednost 2R i srednju vrijednost u slučaju navođenja minimalnih i maksimalnih graničnih vrijednosti. Ako je potrebno razjasniti je li gorivo u skladu sa zahtijevanim specifikacijama, moraju se primijeniti odredbe iz norme ISO 4259.

(29)  Raspon za cetanski broj nije u skladu s zahtijevanim minimalnim rasponom 4R. Ipak, u slučaju spora između dobavljača i korisnika goriva, za razrješenje istih mogu se koristiti uvjeti navedeni u ISO 4259 pod uvjetom da se provede dovoljan broj ponovljenih mjerenja kako bi se postigla potrebna preciznost, radije nego jednostruko određivanje.

(30)  Mora se izvijestiti o stvarnom sadržaju sumpora u ispitnom gorivu.

(31)  Premda se stabilnost oksidacije nadzire, vijek trajanja vjerojatno će biti ograničen. Treba se savjetovati sdobavljačem o uvjetima skladištenja i vijeku trajanja.