Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u posljednjem izdanju UNECE dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na internetskoj stranici: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html.

Pravilnik br. 19 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji prednjih svjetala za maglu za motorna vozila

Uključuje sav važeći tekst do:

Dopune br. 6 seriji izmjena 04 – datum stupanja na snagu: 9. listopada 2014.

SADRŽAJ

Uvod

Područje primjene

Definicije

Zahtjev za homologaciju

Oznake

Homologacija

Opći zahtjevi

Osvjetljivanje

Boja

Određivanje smetnje (bliještanja)

Preinake tipa prednjeg svjetla za maglu i proširenje homologacije

10.

Sukladnost proizvodnje

11.

Kazne za nesukladnost proizvodnje

12.

Konačna obustava proizvodnje

13.

Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i homologacijskih tijela

14.

Prijelazne odredbe

PRILOZI

Izjava

Zahtjevi u pogledu dopuštenih odstupanja za postupak nadzora sukladnosti proizvodnje

Primjeri izgleda homologacijskih oznaka prednjih svjetala za maglu razreda „B” i „F3”

Geometrija mjernog zaslona i mjerna mreža

Ispitivanja stabilnosti fotometrijskih obilježja prednjih svjetala za maglu u radu (ispitivanja potpunih svjetala za maglu)

Zahtjevi za svjetla s ugrađenim plastičnim lećama – ispitivanje leća ili uzoraka materijala te potpunih svjetala

Najmanji zahtjevi za postupke nadzora sukladnosti proizvodnje

Najmanji zahtjevi za uzorkovanje koje obavlja inspektor

Definicija i oštrina granice „svjetlo-tama” i postupak usmjeravanja s pomoću te granice za prednja svjetla za maglu razreda „F3”

10.

Pregled radnih razdoblja koja se odnose na ispitivanje stabilnosti fotometrijskih obilježja

11.

Referentno središte

12.

Zahtjevi u slučaju uporabe LED modula ili svjetlosnih generatora

UVOD

Ovaj se Pravilnik (1) odnosi na prednja svjetla za maglu koja se mogu sastojati od staklenih ili plastičnih leća. Njime su obuhvaćena dva različita razreda.

Prvobitno prednje svjetlo za maglu, koje od samog početka pripada razredu „B”, osuvremenjeno je pa uključuje kutni koordinatni sustav s izmjenom vrijednosti u odgovarajućoj fotometrijskoj tablici. S tim se razredom smiju upotrebljavati samo svjetlosni izvori iz Pravilnika br. 37.

Razred „F3” zamišljen je za poboljšanje fotometrijskih obilježja. Poboljšani su posebno širina snopa i najmanje svjetlosne jakosti ispod crte H-H (stavak 6.4.3.), a uvedena je regulacija najveće jakosti u prednjem dijelu. Iznad crte H-H smanjena je jakost zasjenjene svjetlosti kako bi se poboljšala vidljivost. Usto, u tom razredu raspoloživi mogu biti prilagodljivi oblici svjetlosnog snopa, odnosno promjena učinka prema uvjetima vidljivosti.

Uvođenje razreda „F3” predviđa zahtjeve izmijenjene da budu slični zahtjevima za glavno svjetlo kako slijedi:

(a)	Fotometrijske vrijednosti navode se kao svjetlosne jakosti s pomoću kutnoga koordinatnog sustava.

(b)	Izvori svjetlosti mogu se birati u skladu s odredbama Pravilnika br. 37 (izvori svjetlosti sa žarnom niti) i Pravilnikom br. 99 (izvori svjetlosti s izbojem u plinu). Mogu se upotrebljavati i moduli sa svjetlećim diodama (LED) te raspodijeljeni rasvjetni sustavi.

Definicije granice „svjetlo-tama” i gradijenta.

Fotometrijski zahtjevi dopuštaju primjenu asimetričnih raspodjela snopa.

PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik odnosi na prednja svjetla za maglu kategorija L3, L4, L5, L7, M, N i T (2).

1. DEFINICIJE

Za potrebe ove Uredbe:

1.1.	Na ovaj se Pravilnik primjenjuju definicije iz Pravilnika br. 48 i njegovih serija izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa.

1.2.	„Leća” znači krajnji vanjski dio prednjeg svjetla za maglu (jedinice) koji propušta svjetlost kroz rasvjetnu površinu;

1.3.	„Prevlaka” znači proizvod ili proizvodi koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjsku površinu leće;

1.4.

„Različiti tipovi prednjih svjetala za maglu” znači prednja svjetla za maglu koja se razlikuju prema bitnim obilježjima kao što su:

1.4.1.

trgovački naziv ili oznaka;

1.4.2.

različiti „razredi” („B” ili „F3”) određeni posebnim fotometrijskim odredbama;

1.4.3.

obilježja optičkog sustava (temeljna optička konstrukcija, tip/kategorija izvora svjetlosti, LED modul, DLS itd.);

1.4.4.

uključivanje dijelova koji mogu mijenjati optičke učinke refleksijom, lomom, apsorpcijom i/ili izobličenjem tijekom rada i regulaciju jakosti, ako je ima;

1.4.5.

kategorija uporabljenih žarulja sa žarnom niti, kako je navedeno u Pravilniku br. 37, Pravilniku br. 99 i/ili posebnim identifikacijskim oznakama LED modula ili svjetlosnog generatora (ako je primjenjivo);

1.4.6.

ipak, smatra se da uređaj namijenjen za ugradnju na lijevoj strani vozila i odgovarajući uređaj namijenjen za ugradnju na desnoj strani vozila pripadaju istom tipu.

1.5.	„Boja svjetlosti koju emitira uređaj”. Na ovaj se Pravilnik primjenjuju definicije boje emitirane svjetlosti iz Pravilnika br. 48 i njegovih serija izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa;

1.6.	Upućivanja na standardne (etalon) izvore svjetlosti u ovom Pravilniku i na Pravilnike br. 37 i 99 odnose se na Pravilnike br. 37 i 99 i njihove serije izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa.

2. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

2.1.

Zahtjev za homologaciju podnosi nositelj trgovačkog naziva ili oznake ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

2.2.

Za svaki se tip prednjeg svjetla za maglu zahtjevu prilažu:

2.2.1.

crteži u tri primjerka koji su dovoljno podrobni da omogućuju prepoznavanje tipa i prikazuju prednji pogled prednjeg svjetla za maglu, s odgovarajućim detaljima optičkih dijelova ako ih ima te poprečni presjek; usto, prikazuju prostor predviđen za homologacijsku oznaku;

2.2.1.1.

ako je prednje svjetlo za maglu opremljeno reflektorom koji se može namještati, položaji ugradnje svjetla u odnosu na tlo i uzdužnu srednju ravninu vozila, ako je prednje svjetlo za maglu namijenjeno samo za uporabu u tim položajima;

2.2.2.

Za ispitivanje plastičnog materijala od kojeg su leće izrađene:

2.2.2.1.

trinaest leća;

2.2.2.1.1.

šest od tih leća može se zamijeniti sa šest uzoraka materijala najmanje veličine 60 × 80 mm koji imaju ravnu ili konveksnu vanjsku površinu te uglavnom ravnu površinu (polumjer zakrivljenosti nije manji od 300 mm) čije su dimenzije u sredini najmanje 15 × 15 mm;

2.2.2.1.2.

sve takve leće ili svi uzorci materijala proizvedeni su metodom koja će se primjenjivati u serijskoj proizvodnji;

2.2.2.1.3.

reflektor na koji se leće mogu montirati u skladu s proizvođačevim uputama;

2.2.3.

Materijalima od kojih su izrađene leće i prevlakama, ako postoje, prilaže se izvješće o ispitivanju svojstava tih materijala i prevlaka ako su već ispitani.

2.3.

U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „B”:

2.3.1.

kratki tehnički podaci, uključujući kategoriju uporabljenih žarulja sa žarnom niti, kako je navedeno u Pravilniku br. 37 i njegovim serijama izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju, čak i ako žarulja sa žarnom niti nije zamjenjiva;

2.3.2.

dva uzorka svakog tipa prednjeg svjetla za maglu, jedan uzorak namijenjen za ugradnju na lijevu stranu vozila i jedan uzorak namijenjen za ugradnju na desnu stranu vozila;

2.4.

U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „F3”:

2.4.1.

kratki tehnički podaci, uključujući kategoriju uporabljenih izvora svjetlosti; te su kategorije izvora svjetlosti navedene u Pravilniku br. 37 i Pravilniku br. 99 i njihovim serijama izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju, čak i ako izvor svjetlosti nije zamjenjiv;

2.4.2.

U slučaju LED modula ili svjetlosnog generatora navodi se poseban identifikacijski kod modula. Crtež sadržava dovoljno podrobnosti za njegovu identifikaciju i položaj namijenjen za poseban identifikacijski kod i zaštitni znak podnositelja zahtjeva;

2.4.3.

kad je primjenjivo, navodi se marka i tip balasta i/ili uređaja za upravljanje izvorom svjetlosti:

2.4.3.1.

u slučaju prilagodljivoga prednjeg svjetla za maglu, sažet opis regulatora jakosti;

2.4.3.2.

u slučaju sustava koji upotrebljava uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti koji nije dio svjetla, napone s dopuštenim odstupanjima ili ukupni raspon napona na priključcima tog uređaja za upravljanje izvorom svjetlosti;

2.4.4.

ako je prednje svjetlo za maglu opremljeno LED modulima ili raspodijeljenim rasvjetnim sustavom, dostavljaju se kratki tehnički podaci. Ti podaci obuhvaćaju broj dijela koji je dodijelio proizvođač izvora svjetlosti, crtež s mjerama i osnovne električne i fotometrijske vrijednosti, naznaku je li izvor svjetlosti u skladu sa zahtjevima u pogledu ultraljubičastog zračenja iz stavka 4.6 Priloga 12. ovom Pravilniku, službeno izvješće o ispitivanju u vezi sa stavkom 5.8. ovog Pravilnika i ciljani svjetlosni tok.

2.4.5.

u slučaju da upotrebe raspodijeljenog rasvjetnog sustava, koji su dijelovi tog sustava namijenjeni za emitiranje prednjega svjetlosnog snopa za maglu. Usto, kratki tehnički podaci obuhvaćaju popis svjetlosnih vodiča i povezanih optičkih dijelova te dovoljno podataka o svjetlosnim generatorima da omogućuju identifikaciju. Ti podaci obuhvaćaju broj dijela koji je dodijelio proizvođač svjetlosnog generatora, crtež s mjerama, osnovne električne i fotometrijske vrijednosti te službeno izvješće o ispitivanju u vezi sa stavkom 5.8. ovog Pravilnika;

2.4.6.

u slučaju kada se upotrebljava izvor svjetlosti s izbojem u plinu:

2.4.6.1.

i balast nije ugrađen u izvor svjetlosti, jedan balast, posve ili djelomično ugrađen u prednje svjetlo za maglu;

2.4.6.2.

za homologaciju raspodijeljenoga rasvjetnog sustava s nezamjenjivim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu koji nije homologiran prema Pravilniku br. 99, dva uzorka sustava, uključujući svjetlosni generator i jedan balast svakog tipa koji će se upotrebljavati, kad je primjenjivo.

2.4.7.

u slučaju LED modula ili raspodijeljenoga rasvjetnog sustava i ako nisu poduzete mjere za zaštitu plastičnih dijelova odgovarajućega prednjeg svjetla za maglu ili raspodijeljenoga rasvjetnog sustava od ultraljubičastog zračenja izvora svjetlosti (s izbojem u plinu), npr. staklenim filtrima koji zadržavaju UV zrake.

Po jedan uzorak svakog materijala u pitanju. Uzorci su slične geometrije kao prednje svjetlo za maglu ili raspodijeljeni rasvjetni sustav što se ispituje. Svi uzorci materijala imaju izgled i, ako postoji, površinsku obradu kao što je predviđeno za glavno svjetlo koje treba homologirati;

2.4.8.

u slučaju homologacije prednjeg svjetla za maglu u skladu sa stavkom 2.4.8. i/ili u skladu sa stavkom 5.8. koje ima već ispitane plastične leće i/ili unutarnje optičke dijelove od plastike:

materijalima od kojih su izrađene leće, prevlake ili unutarnji optički dijelovi, ako postoje, prilaže se izvješće o ispitivanju tih materijala na UV zračenje;

2.4.9.

dva uzorka svakog tipa prednjeg svjetla za maglu, jedan uzorak namijenjen za ugradnju na lijevu stranu vozila i jedan uzorak namijenjen za ugradnju na desnu stranu vozila; ili usklađen par prednjih svjetala za maglu;

2.4.10.

jedan uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti, ako je primjenjivo;

2.4.11.

jedan regulator jakosti ili generator koji daje jednake signale, ako je primjenjivo.

2.5.

Nadležno tijelo provjerava postojanje zadovoljavajućih rješenja za osiguranje učinkovitog nadzora sukladnosti proizvoda prije izdavanja homologacije.

3. OZNAKE

3.1.

Na uzorcima tipa prednjeg svjetla za maglu ili raspodijeljenoga rasvjetnog sustava koji su dostavljeni za homologaciju jasno su, čitljivo i neizbrisivo navedeni:

(a)	trgovački naziv ili oznaka podnositelja,

(b)	oznaka razreda prednjeg svjetla za maglu, i u slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „F3”:

(c)	poseban identifikacijski kôd modula izvora svjetlosti ili svjetlosnog generatora, ako postoje.

3.2.

Na lećama i kućištu (3) imaju dovoljno velik prostor za homologacijsku oznaku i dodatne simbole iz stavka 3.; ti se prostori označuju na crtežima iz stavka 2.2.1.

3.3.

Homologacijska oznaka stavlja se na unutarnji ili vanjski dio (proziran ili neproziran) uređaja koji se ne može odvojiti od prozirnog dijela uređaja koji emitira svjetlost; u slučaju raspodijeljenoga rasvjetnog sustava s vanjskom lećom ugrađenom u svjetlosni vodič, taj se uvjet smatra ispunjenim ako se homologacijska oznaka nalazi barem na svjetlosnom generatoru i na svjetlosnom vodiču ili njegovu zaštitnom oklopu. U oba je slučaja oznaka vidljiva kada se uređaj ugradi u vozilo ili kada se otvori pokretni dio poput poklopca motornog prostora, vrata prtljažnika ili vrata.

3.4.

U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „F3”:

3.4.1.

u slučaju raspodijeljenoga rasvjetnog sustava na svjetlosnom su generatoru (generatorima) označeni nazivni napon i snage, a ako elektronički upravljački uređaj nije dio uređaja, na svjetlosnom su generatoru (generatorima) označeni trgovački naziv ili oznaka proizvođača i broj dijela;

3.4.2.

u slučaju svjetala s LED modulima na svjetlu su označeni nazivni napon, nazivna snaga i poseban identifikacijski kod modula izvora svjetlosti.

3.5.

LED moduli dostavljeni sa zahtjevom za homologaciju svjetla imaju:

3.5.1.

trgovački naziv ili oznaku podnositelja; ta je oznaka jasno čitljiva i neizbrisiva;

3.5.2.

poseban identifikacijski kod modula; ta oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

Taj posebni identifikacijski kod sastavljen je od početnih slova „MD” za „Modul” za kojima slijedi homologacijska oznaka bez kruga kako je propisano stavkom 4.2.1.; taj posebni identifikacijski kod prikazuje se na crtežima iz stavka 2.2.1., a u slučaju uporabe nekoliko različitih LED modula, slijede dodatni simboli ili znakovi. Homologacijska oznaka ne mora biti jednaka oznaci na svjetlu u kojem se upotrebljava modul, no obje oznake moraju pripadati istom podnositelju zahtjeva.

3.6.

Ako se upotrebljava uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti koji nije dio LED modula, on se označuje posebnim identifikacijskim kodom, nazivnim ulaznim naponom i snagom.

4. HOMOLOGACIJA

4.1. Općenito

4.1.1.

Ako svi uzorci tipa prednjeg svjetla za maglu dostavljeni u skladu sa stavkom 2. ispunjavaju odredbe ovog Pravilnika, izdaje se homologacija.

4.1.2.

Kad se ustanovi da udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla ispunjavaju uvjete više od jednog pravilnika, može se staviti jedna međunarodna homologacijska oznaka, pod uvjetom da svako od grupiranih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala ispunjava odredbe koje se odnose na nj.

4.1.3.

Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 04) označuju serije izmjena koje uključuju najnovije bitne tehničke izmjene ovog Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu prednjeg svjetla za maglu obuhvaćenog ovim Pravilnikom, osim u slučaju proširenja homologacije na uređaj koji se razlikuje samo prema boji emitirane svjetlosti.

4.1.4.

Obavijest o homologaciji ili proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje za tip prednjeg svjetla za maglu u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu prema predlošku iz Priloga 1. ovom Pravilniku, s oznakama u skladu sa stavkom 2.2. ovog Pravilnika.

4.1.5.

Uz oznaku propisanu u stavku 3.1., homologacijska oznaka opisana u stavcima 4.2. i 4.3. pričvršćuje se u prostore iz stavka 3.2. na svako svjetlo za maglu u skladu s tipom homologiranim na temelju ovog Pravilnika.

4.2. Sastav homologacijske oznake

Homologacijska oznaka sastoji se od:

4.2.1.

međunarodne homologacijske oznake, koju čini:

4.2.1.1.

krug oko slova „E” za kojim slijedi razlikovni broj zemlje koja je izdala homologaciju (4) i

4.2.1.2.

homologacijski broj propisan stavkom 4.1.3.

4.2.2.

Sljedeći dodatni simbol (ili simboli):

4.2.2.1.

na prednjim svjetlima za maglu koja ispunjavaju zahtjeve iz ovog Pravilnika, u slučaju:

(a)	razreda „B”; slovo „B”;

(b)	razreda „F3”; oznaku „F3”.

4.2.2.2.

Na prednjim svjetlima za maglu koja se sastoje od plastične leće skupina slova „PL” dodaje se blizu simbola propisanih stavkom 4.2.2.1.;

4.2.2.3.

U svakom slučaju, odgovarajući način rada rabljen tijekom ispitnog postupka u skladu sa stavkom 1.1.1. Priloga 5. i dopuštenim naponima u skladu sa stavkom 1.1.2. Priloga 5. navodi se na homologacijskim obrascima i izjavama što se šalju državama koje su ugovornih stranke Sporazuma i primjenjuju ovaj Pravilnik.

U odgovarajućim slučajevima uređaj se obilježava na sljedeći način:

4.2.2.3.1.

na jedinicama koje ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika i projektirane su tako da žarne niti jedne funkcije ne svijetle istodobno s nitima bilo koje druge funkcije s kojom mogu biti uzajamno povezane, u homologacijsku oznaku takve funkcije iza simbola stavlja se kosa crta (/);

4.2.2.3.2.

no ako istodobno ne svijetle samo prednja svjetla za maglu i kratko svjetlo, kosa se crta stavlja iza simbola svjetla za maglu, s time da je taj simbol zasebno ili na kraju kombinacije simbola;

4.2.2.3.3.

na jedinicama koje ispunjavaju zahtjeve iz Priloga 5. ovom Pravilniku samo kad su pod naponom od 6 V ili 12 V, simbol koji se sastoji od prekriženog (x) broja 24 postavlja se uz držač žarulje sa žarnom niti.

4.2.2.4.

Uzajamno povezano svjetlo koje se sastoji od svjetla za kratki svjetlosni snop i prednjeg svjetla za maglu moguće je samo ako je u skladu s Pravilnikom br. 48.

4.2.2.5.

Prednja svjetla za maglu razreda „F3” s asimetričnom raspodjelom svjetlosti koja se ne smiju proizvoljno ugrađivati na bilo koju stranu vozila imaju strelicu okrenutu prema vanjskoj strani vozila.

4.2.2.6.

Dvije brojke homologacijskog broja (trenutačno 04) koje označuju seriju izmjena koje uključuju najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije mogu se označiti bliže prethodno navedenim dodatnim simbolima.

4.2.2.7.

Oznake i simboli iz stavaka 4.2.1. i 4.2.2. jasno su čitljivi i neizbrisivi čak i kad je prednje svjetlo za maglu ugrađeno u vozilo.

4.3. Izgled homologacijske oznake

4.3.1. Samostalna svjetla

U Prilogu 3. ovom Pravilniku prikazani su primjeri izgleda homologacijske oznake s prethodno spomenutim dodatnim simbolima.

4.3.2. Udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla

4.3.2.1.

Kada udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla ispunjavaju zahtjeve nekoliko pravilnika, može se odrediti jedna međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od kruga oko slova „E” za kojim slijede razlikovni broj države koja je izdala homologaciju i homologacijski broj. Ta se homologacijska oznaka može nalaziti bilo gdje na udruženim, spojenim ili uzajamno povezanim svjetlima pod uvjetom:

4.3.2.1.1.

da je vidljiva nakon njihove ugradnje;

4.3.2.1.2.

da se nijedan dio udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala koji emitira svjetlost ne može ukloniti a da se istodobno ne ukloni homologacijska oznaka.

4.3.2.2.

da je označen identifikacijski simbol za svako svjetlo u skladu sa svim pravilnicima prema kojima je homologacija dodijeljena, zajedno s odgovarajućim serijama izmjena koje obuhvaćaju najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije i, prema potrebi, zahtijevana strelica:

4.3.2.2.1.

bilo na odgovarajućoj površini koja emitira svjetlost;

4.3.2.2.2.

ili u skupini, tako da se svako udruženo, spojeno ili uzajamno povezano svjetlo može jasno identificirati;

4.3.2.3.

da veličina dijelova jedne homologacijske oznake nije manja od najmanje veličine propisane za najmanju pojedinačnu oznaku pravilnikom prema kojem je homologacija izdana.

4.3.2.4.

Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala obuhvaćenih ovim Pravilnikom.

4.3.2.5.

Na slici 3. Priloga 3. ovom Pravilniku prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka za udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla sa svim prethodno spomenutim dodatnim simbolima.

4.3.3. U slučaju svjetala čije se leće rabe za različite tipove prednjih svjetala za maglu i koje se mogu uzajamno povezati ili udružiti s drugim svjetlima primjenjuju se odredbe stavka 4.3.2.

4.3.3.1. Povrh toga, gdje se upotrebljava jednaka leća za različite tipove svjetala, ona može imati različite homologacijske oznake koje se odnose na različite tipove prednjih svjetala za maglu ili jedinica svjetala pod uvjetom da kućište prednjeg svjetla za maglu, čak ako se i ne može odvojiti od leće, ima i prostor opisan u stavku 3.2. i homologacijske oznake trenutačnih funkcija.

Ako različiti tipovi prednjih svjetala za maglu imaju jednako kućište, na njemu mogu biti različite homologacijske oznake.

4.3.3.2. Slika 4. Priloga 3. ovom Pravilniku prikazuje primjere izgleda homologacijskih oznaka koje se odnose na navedeni slučaj.

5. OPĆI ZAHTJEVI

5.1. Svaki uzorak prednjeg svjetla za maglu koji je dostavljen u skladu sa stavkom 2.2. ispunjava zahtjeve iz stavaka 6. i 7. ovog Pravilnika.

5.2. Prednja svjetla za maglu oblikovana su i konstruirana tako da je u uobičajenoj upotrebi, unatoč vibracijama kojima mogu biti izložena, zajamčen njihov zadovoljavajući rad i zadržavanje svojstava propisanih ovim Pravilnikom. Pravilan položaj leće jasno je označen, a leća i reflektor učvršćeni su tako da se tijekom uporabe ne mogu okretati. Sukladnost sa zahtjevima iz ovog stavka provjerava se vizualno ili, prema potrebi, pokusnom ugradnjom.

5.2.1. Prednja svjetla za maglu opremljena su napravom koja omogućuje da ih se na vozilima namješta u skladu s odgovarajućim propisima. Takvom napravom ne moraju biti opremljene jedinice u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetala ograničena na vozila kod kojih je namještanje prednjeg svjetla za maglu moguće drugim sredstvima. Kad su prednje svjetlo za maglu i drugo prednje svjetlo, svako opremljeno svojim izvorom svjetlosti, sklopljeni u jednu cjelinu, naprava za namještanje omogućuje pojedinačno namještanje svakog optičkog sustava.

5.2.2. Te se odredbe ne primjenjuju na sklopove prednjih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav se tip sklopa primjenjuju zahtjevi iz stavaka 6.3.4. ili 6.4.3. (kako je primjereno) ovog Pravilnika.

5.3. Kako bi se osiguralo da tijekom uporabe nema prevelikih promjena fotometrijskih obilježja, provode se dopunska ispitivanja u skladu sa zahtjevima iz Priloga 5.

5.4. Ako je leća prednjeg svjetla za maglu od plastike, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima iz Priloga 6.

5.5. U slučaju zamjenjivih izvora svjetlosti:

(a)	Držač izvora svjetlosti u skladu je sa svojstvima iz Publikacije 60061 IEC-a. Primjenjuje se tehnički list nosača koji odgovara kategoriji žarulje sa žarnom niti;

(b)	Izvor svjetlosti lako se postavlja u prednje svjetlo za maglu;

(c)	Uređaj je konstruiran tako da je ugradnja izvora svjetlosti moguća samo u pravilnom položaju.

5.6. U slučaju razreda „B”, prednje svjetlo za maglu opremljeno je jednom žaruljom sa žarnom niti homologiranom u skladu s Pravilnikom br. 37, čak i ako žarulja sa žarnom niti nije zamjenjiva. Smije se upotrebljavati svaka žarulja sa žarnom niti obuhvaćena Pravilnikom br. 37 pod uvjetom:

(a)	da njezin ciljani svjetlosni tok ne prelazi 2 000 lumena i

(b)	da u Pravilniku br. 37 i seriji njegovih izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju nema ograničenja uporabe.

5.6.1. Žarulja sa žarnom niti u skladu je sa zahtjevima iz stavka 5.6. čak i ako je nezamjenjiva.

5.7. U slučaju razreda „F3”, bez obzira na to jesu li zamjenjivi ili nisu, izvori su svjetlosti:

5.7.1.

jedan izvor svjetlosti ili više njih homologiran prema:

5.7.1.1.

Pravilniku br. 37 i njegovoj seriji izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa pod uvjetom da nema ograničenja njihove uporabe;

5.7.1.2.

Ili Pravilniku br. 99 i njegovoj seriji izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa;

5.7.2.

i/ili jedan LED modul ili više njih na koje se primjenjuju zahtjevi iz Priloga 12. ovom Pravilniku; sukladnost s tim zahtjevima provjerava se.

5.7.3.

i/ili svjetlosni generatori na koje se primjenjuju zahtjevi iz Priloga 12. ovom Pravilniku. Sukladnost s tim zahtjevima provjerava se.

5.8. U slučaju LED modula ili svjetlosnog generatora provjerava se:

5.8.1.

jesu li LED moduli ili svjetlosni generatori konstruirani tako da se mogu ugraditi samo u pravilan položaj;

5.8.2.

da su nejednaki moduli izvora svjetlosti, ako ih ima, međusobno nezamjenjivi unutar istog kućišta svjetla;

5.8.3.

LED moduli ili svjetlosni generatori onemogućuju neovlaštene zahvate.

5.9. U slučaju prednjih svjetala za maglu s izvorom (izvorima) svjetlosti s ukupnim ciljanim svjetlosnim tokom koji prelazi 2 000 lumena, to se navodi u stavci 10. izjave u Prilogu 1.

5.10. Ako je leća prednjeg svjetla za maglu od plastike, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima iz Priloga 6.

5.10.1. Otpornost plastičnih dijelova u prednjem svjetlu za maglu koji propuštaju svjetlost na ultraljubičasto zračenje ispituje se u skladu sa stavkom 2.7. Priloga 6.

5.10.2. Ispitivanje iz stavka 5.10.1. nije nužno ako se rabe izvori svjetlosti tipa niskog intenziteta UV zračenja kako je navedeno u Pravilniku br. 99 ili u Prilogu 12. ovom Pravilniku ili ako su poduzete mjere zaštite odgovarajućih dijelova svjetla od UV zračenja, npr. staklenim filtrima.

5.11. Prednje svjetlo za maglu i njegov sustav balasta ili uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti ne proizvodi smetnje zračenjem ili preko električnog voda koje uzrokuju kvar ostalih električnih/elektroničkih sustava u vozilu (5).

5.12. Dopuštena su prednja svjetla za maglu konstruirana za trajan rad s dodatnim sustavom regulacije jakosti emitirane svjetlosti ili koja su uzajamno povezana s drugom funkcijom, koja upotrebljava zajednički izvor svjetlosti, i konstruirana za trajan rad s dodatnim sustavom za regulaciju jakosti emitirane svjetlosti.

5.13. U slučaju razreda „F3” oštrina i linearnost granice „svjetlo-tama” ispituju se u skladu sa zahtjevima Priloga 9.

6. OSVJETLJIVANJE

6.1. Prednja svjetla za maglu konstruiraju se tako da osvjetljuju uz ograničeno bliještanje.

6.2. Svjetlosna jakost koju proizvodi prednje svjetlo za maglu mjeri se na udaljenosti od 25 m s pomoću fotoelektrične ćelije čija je korisna površina sadržana u kvadratu stranice duljine 65 mm.

Točka HV središte je koordinatnog sustava s vertikalnom polarnom osi. Crta h vodoravna je kroz HV (vidjeti Prilog 4. ovom Pravilniku).

6.3. U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „B”:

6.3.1.

Upotrebljava se neobojena standardna (etalon) žarulja sa žarnom niti kako je navedena u Pravilniku br. 37 kategorije koju navede proizvođač, a može je dostaviti proizvođač ili podnositelj zahtjeva.

6.3.1.1.

Tijekom ispitivanja prednjeg svjetla za maglu opskrba naponom žarulje sa žarnom niti regulira se tako da se postigne referentni svjetlosni tok pri 13,2 V, kako je navedeno u odgovarajućem listu s podacima iz Pravilnika br. 37.

6.3.1.2.

Tijekom ispitivanja prednjeg svjetla za maglu s nezamjenjivom žaruljom sa žarnom niti napon na priključcima prednjeg svjetla za maglu namješta se na 13,2 V.

6.3.2.

Prednje svjetlo za maglu smatra se zadovoljavajućim ako su fotometrijski zahtjevi ispunjeni s barem jednom standardnom žaruljom sa žarnom niti.

6.3.3.

Mjerni zaslon za vizualno namještanje (vidjeti Prilog 4. ovom Pravilniku) postavlja se na razmak od 10 m ili 25 m ispred prednjeg svjetla za maglu.

6.3.3.1.

Svjetlosni snop na tom mjernom zaslonu proizvodi, preko širine od najmanje 5,0° s obiju strana crte v, simetričnu i uglavnom vodoravnu granicu „svjetlo-tama” za vizualno vertikalno namještanje.

6.3.3.2.

Prednje svjetlo za maglu namješta se tako da je granica „svjetlo-tama” na mjernom zaslonu 1,15° ispod crte h.

6.3.4.

Tako namješteno prednje svjetlo za maglu ispunjava zahtjeve iz stavka 6.3.5.

6.3.5.

Osvjetljivanje (vidjeti stavak 2.1. Priloga 4.) odgovara sljedećim zahtjevima:

Označene crte ili zone	Vertikalan položaj (*1)	Horizontalan položaj (*1)	Svjetlosna jakost	Mora obuhvatiti
Crta 1	od 15°U do 60°U	0°	maks. 145 cd	cijelu crtu
Zona A	od 0°U do 1,75°U	od 5°L do 5°R	min. 85 cd	cijelu zonu
Zona B	od 0° to 3,5°U	od 26°L do 26°R	maks. 570 cd	cijelu zonu
Zona C	od 3,5°U do 15°U	od 26°L do 26°R	maks. 360 cd	cijelu zonu
Zona D	od 1,75°D to 3,5°D	od 12°L do 12°R	min. 1 700 cd maks. 11 500 cd	barem jednu točku na svakoj okomitoj crti
Zona E	od 1,75°D to 3,5°D	od 12°L do 22°L i od 12°R do 22°R	min. 810 cd maks. 11 500 cd	barem jednu točku na svakoj okomitoj crti

Svjetlosna jakost mjeri se u bijeloj ili selektivno žutoj svjetlosti, prema tome što je proizvođač odredio za uobičajenu uporabu prednjeg svjetla za maglu.

Odstupanja koja narušavaju zadovoljavajuću vidljivost u zoni B ili C nisu dopuštena.

6.3.6.

U svjetlosnoj raspodjeli kako je navedena u tablici u stavku 6.3.5. dopuštene su pojedinačne uske mrlje ili pruge u području iznad 15° s najviše 230 cd ako se ne protežu preko stožastog kuta otvorenog 2° ili preko širine od 1°. Ako je prisutno više mrlja ili pruga, odvojene su kutom od najmanje 10°.

6.4. U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „F3”:

6.4.1. Ovisno o izvoru svjetlosti primjenjuju se sljedeći uvjeti.

6.4.1.1. U slučaju zamjenjivih žarulja sa žarnom niti:

6.4.1.1.1.

prednje svjetlo za maglu u skladu je sa zahtjevima stavka 6.4.3. ovog Pravilnika s najmanje jednim potpunim kompletom prikladnih standardnih (etalon) žarulja, koje može dostaviti proizvođač ili podnositelj zahtjeva.

U slučaju žarulja sa žarnom niti koje rade neposredno u uvjetima naponskog sustava vozila:

prednje svjetlo za maglu provjerava se s pomoću neobojenih standardnih (etalon) žarulja, kako je navedeno u Pravilniku br. 37.

Tijekom ispitivanja prednjeg svjetla za maglu opskrba naponom te žarulje sa žarnom niti regulira se tako da se postigne referentni svjetlosni tok pri 13,2 V, kako je navedeno u odgovarajućem listu s podacima iz Pravilnika br. 37;

6.4.1.1.2.

u slučaju sustava koji upotrebljava uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti koji je dio svjetla, na ulazne priključke svjetla dovodi se napon koji je naveo proizvođač;

6.4.1.1.3.

u slučaju sustava koji upotrebljava uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti koji nije dio svjetla, na ulazne priključke tog uređaja za upravljanje izvorom svjetlosti dovodi se napon koji je naveo proizvođač. Ispitni laboratorij od proizvođača traži poseban uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti potreban za napajanje izvora svjetlosti i primjenjivih funkcija. Identifikacijski podaci tog uređaja za upravljanje izvorom svjetlosti, ako je primjenjivo, i/ili narinuti napon s dopuštenim odstupanjima bilježe se u izjavi iz Priloga 1. ovom Pravilniku;

6.4.1.2. u slučaju izvora svjetlosti s izbojem u plinu:

upotrebljava se standardni izvor svjetlosti kako je naveden u Pravilniku br. 99 koji je stario najmanje 15 ciklusa, u skladu sa stavkom 4. Priloga 4. Pravilniku br. 99.

Tijekom ispitivanja prednjeg svjetla za maglu napon na priključcima balasta ili na priključcima izvora svjetlosti ako je balast integriran s izvorom svjetlosti regulira se tako da se održi 13,2 V za 12-voltni sustav ili na naponu vozila koji je naveo proizvođač uz dopušteno odstupanje od ± 0,1 V.

Ciljani svjetlosni tok tog izvora svjetlosti s izbojem u plinu može se razlikovati od onog navedenog u Pravilniku br. 99. U tom se slučaju svjetlosne jakosti prikladno ispravljaju;

6.4.1.3. u slučaju nezamjenjivih izvora svjetlosti:

sva mjerenja na prednjim svjetlima za maglu opremljenima nezamjenjivim izvorima svjetlosti provode se pri 6,3 V, 13,2 V odnosno 28,0 V ili pri drugim naponima vozila koji navede podnositelj zahtjeva. Ispitni laboratorij može od proizvođača zatražiti poseban izvor napajanja potreban za napajanje izvora svjetlosti. Na ulazne priključke svjetla dovode se ispitni naponi;

6.4.1.4. u slučaju LED modula:

sva mjerenja na prednjim svjetlima za maglu opremljenima LED modulima obavljaju se pri naponima od 6,3 V, 13,2 V odnosno 28,0 V ako ovim Pravilnikom nije određeno drukčije. LED moduli pogonjeni elektroničkim uređajem za upravljanje izvorom svjetlosti mjere se pri ulaznom naponu koji navede proizvođač ili s pomoću uređaja za napajanje i upravljanje koji zamjenjuje taj upravljački uređaj za fotometrijsko ispitivanje. Odgovarajući ulazni parametri (npr. radni ciklus, frekvencija, oblik impulsa, vršni napon) opisuju se i navode u stavku 10.6. izjave iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

6.4.1.5. Sukladnost sa zahtjevom iz stavka 5.8.1. provjerava se barem s obzirom na vrijednosti u redcima 3. i 4. tablice u stavku 6.4.3.

6.4.2. Fotometrijsko namještanje i mjerni uvjeti:

6.4.2.1.

Mjerni zaslon za vizualno namještanje (vidjeti stavak 2.2. Priloga 4.) postavlja se na razmak od 10 m ili 25 m ispred prednjeg svjetla za maglu.

6.4.2.2.

Svjetlosni snop na tom mjernom zaslonu proizvodi, preko širine od najmanje 5,0 stupnjeva s obiju strana crte v, simetričnu i uglavnom vodoravnu granicu „svjetlo-tama” za vizualno vertikalno namještanje. Ako vizualna usmjerenost izazove teškoće ili nejasne položaje, primjenjujese mjerenje kvalitete granice „svjetlo-tama” i posredna metoda, kako je određena u stavcima 4. i 5. Priloga 9.

6.4.2.3.

Prednje svjetlo za maglu namješta se tako da je granica „svjetlo-tama” na mjernom zaslonu 1° ispod crte h u skladu sa zahtjevima iz stavka 2. Priloga 9.

6.4.3. Fotometrijski zahtjevi:

Tako namješteno prednje svjetlo za maglu ispunjava fotometrijske zahtjeve u sljedećoj tablici (vidjeti i stavak 2.2. Priloga 4. ovom Pravilniku).

Označene crte ili zone	Vertikalan položaj (*2) iznad h + ispod h –	Horizontalan položaj (*2) lijevo od v: – desno od v: +	Svjetlosna jakost (u cd)	Mora obuhvatiti
Točke 1, 2 (*3)	+ 60°	± 45°	maks. 85	sve točke
Točke 3, 4 (*3)	+ 40°	± 30°
Točke 5, 6 (*3)	+ 30°	± 60°
Točke 7, 10 (*3)	+ 20°	± 40°
Točke 8, 9 (*3)	+ 20°	± 15°
Crta 1 (*3)	+ 8°	od – 26° do + 26°	maks. 130	cijelu crtu
Crta 2 (*3)	+ 4°	od – 26° do + 26°	maks. 150	cijelu crtu
Crta 3	+ 2°	od – 26° do + 26°	maks. 245	cijelu crtu
Crta 4	+ 1°	od – 26° do + 26°	maks. 360	cijelu crtu
Crta 5	0°	od – 10° do + 10°	maks. 485	cijelu crtu
Crta 6 (*4)	– 2,5°	od – 10° do + 10°	min. 2 700	cijelu crtu
Crta 7 (*4)	– 6,0°	od – 10° do + 10°	< 50 posto najveće vrij. na crti 6	cijelu crtu
Crte 8L i R (*4)	od – 1,5° do – 3,5°	– 22° i + 22°	min. 1 100	jednu ili više točaka
Crte 9L i R (*4)	od – 1,5° do – 4,5°	– 35° i + 35°	min. 450	jednu ili više točaka
Zona D (*4)	od 1,5° do – 3,5°	od – 10° do + 10°	maks. 12 000	cijelu zonu

6.4.3.1.

Svjetlosna jakost mjeri se u bijeloj ili selektivno žutoj svjetlosti, prema tome što je proizvođač odredio za uobičajenu uporabu prednjeg svjetla za maglu. Promjene homogenosti koje narušavaju zadovoljavajuću vidljivost u zoni iznad crte 5 od 10 stupnjeva lijevo do 10 stupnjeva desno nisu dopuštene.

6.4.3.2.

Na podnositeljev zahtjev dva se prednja svjetla za maglu koja čine usklađen par u skladu sa stavkom 4.2.2.5. mogu ispitati zasebno. U tom slučaju navedeni zahtjevi za retke 6., 7., 8., 9. i zonu D u tablici u stavku 6.4.3. vrijede za polovicu zbroja odčitanja za desno i lijevo prednje svjetlo za maglu. No svako od tih prednjih svjetala za maglu postiže najmanje 50 posto najmanje vrijednosti zahtijevane za redak 6. Usto, svako od tih prednjih svjetala za maglu koja čine usklađen par u skladu sa stavkom 4.2.2.5. mora ispunjavati samo zahtjeve iz redaka 6. i 7. od 5° prema unutra do 10° prema van.

6.4.3.3.

Unutar polja između crta 1 i 5 na slici 3. Priloga 4. oblik snopa trebao bi biti uglavnom ujednačen. Prekidi jakosti koji narušavaju zadovoljavajuću vidljivost među crtama 6, 7, 8 i 9 nisu dopušteni.

6.4.3.4.

U svjetlosnoj raspodjeli kako je navedena u tablici u stavku 6.4.3. dopuštene su pojedinačne uske mrlje ili pruge u području koje obuhvaća mjerne točke od 1 do 10 i crtu 1 ili unutar područja crte 1 i crte 2 s najviše 175 cd ako se ne protežu preko stožastog kuta otvorenog 2° ili preko širine od 1°. Ako je prisutno više mrlja ili pruga, odvojene su kutom od najmanje 10°.

6.4.3.5.

Ako navedeni zahtjevi u pogledu svjetlosne jakosti nisu ispunjeni, dopušteno je ponovno usmjeravanje položaja granice „svjetlo-tama” unutar ± 0,5° vertikalno i/ili ± 2° horizontalno. U ponovno usmjerenom položaju moraju biti ispunjeni svi fotometrijski zahtjevi.

6.4.4. Drugi fotometrijski zahtjevi

6.4.4.1. U slučaju prednjih svjetala za maglu opremljenih izvorima svjetlosti s izbojem u plinu s balastom koji nije integriran s izvorom svjetlosti, svjetlosna jakost u mjernoj točki na 0° horizontalno i 2° D vertikalno četiri sekunde nakon uključenja svjetla za maglu koje nije radilo 30 minuta ili više prelazi 1 080 cd.

6.4.4.2. Radi prilagodbe na gustu maglu ili slične uvjete smanjene vidljivosti dopuštena je automatska promjena svjetlosne jakosti pod uvjetom:

(a)	da je u funkcijski sustav prednjeg svjetla za maglu uključen aktivan elektronički uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti;

(b)	da se sve jakosti mijenjaju razmjerno.

Kada se provjerava sukladnost u skladu s odredbama stavka 6.4.1.1.3., sustav se smatra prihvatljivim ako svjetlosne jakosti ostaju između 60 posto i 100 posto vrijednosti navedenih u tablici u stavku 6.4.3.

6.4.4.2.1.

To se unosi u izjavu iz Priloga 1., pod stavkom 10.

6.4.4.2.2.

Tehnička služba odgovorna za homologaciju tipa provjerava omogućuje li sustav automatske promjene, kojima se postiže dobro osvjetljivanje ceste bez smetnji za vozača i druge sudionike u prometu.

6.4.4.2.3.

Fotometrijska mjerenja obavljaju se u skladu s opisom podnositelja zahtjeva.

7. BOJA

Prednje svjetlo za maglu emitira bijelu svjetlost ili selektivno žutu svjetlost, prema izboru podnositelja zahtjeva. Selektivno žuta boja snopa, ako postoji, može se postići bojom izvora svjetlosti ili lećom prednjeg svjetla za maglu ili bilo kojim drugim prikladnim sredstvom.

7.1.

Kolorimetrijska svojstva prednjeg svjetla za maglu mjere se s pomoću napona određenih u stavcima 6.3. i 6.4.

8. ODREĐIVANJE SMETNJE (BLIJEŠTANJA)

Određuje se stupanj ometajućeg bliještanja koje izaziva prednje svjetlo za maglu (6).

9. PREINAKE TIPA PREDNJEG SVJETLA ZA MAGLU I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE

9.1.

O svakoj se preinaci tipa prednjeg svjetla za maglu obavješćuje homologacijsko tijelo koje je homologiralo taj tip prednjeg svjetla za maglu. Tijelo tada može:

9.1.1.

smatrati kako nije vjerojatno da učinjene preinake imaju znatno nepovoljan učinak i da je prednje svjetlo za maglu u svakom slučaju i dalje u skladu sa zahtjevima

ili

9.1.2.

zahtijevati dodatno izvješće o ispitivanju od tehničke službe odgovorne za provođenje ispitivanja.

9.2.

Potvrda ili odbijanje homologacije, s opisanim preinakama, dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik prema postupku određenom u stavku 4.1.4.

9.3.

Nadležno tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje i o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

10. SUKLADNOST PROIZVODNJE

10.1.

Prednja svjetla za maglu homologirana temeljem ovog Pravilnika proizvode se tako da budu sukladna homologiranom tipu ispunjavanjem zahtjeva iz stavaka 6. i 7. ovog Pravilnika i Priloga 7.

10.2.

Kako bi se provjerilo da su zahtjevi iz stavka 10.1. ispunjeni, provodi se odgovarajući nadzori proizvodnje.

10.3.

Nositelj homologacije posebno je dužan:

10.3.1.

osigurati postojanje postupaka za učinkovit nadzor kvalitete proizvoda;

10.3.2.

imati pristup nadzornoj opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti sa svakim homologiranim tipom;

10.3.3.

osigurati da se rezultati ispitivanja zabilježe i da pripadajući dokumenti ostanu dostupni u razdoblju koje je potrebno utvrditi u skladu s administrativnim tijelom;

10.3.4.

analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja radi provjere i osiguranja stabilnosti svojstava proizvoda, dopuštajući odstupanja u industrijskoj proizvodnji;

10.3.5.

osigurati da se za svaki tip proizvoda provedu najmanje ispitivanja propisana u Prilogu 7. ovom Pravilniku s dopuštenim odstupanjima propisanima u Prilogu 2. ovom Pravilniku;

10.3.6.

osigurati da se nakon svakog uzorkovanja koje nudi dokaze o nesukladnosti s predmetnim tipom ispitivanja provede novo uzorkovanje i novo ispitivanje. Poduzimaju se svi potrebni koraci kako bi se ponovno uspostavila sukladnost odgovarajuće proizvodnje.

10.4.

Nadležno tijelo koje je dodijelilo homologaciju tipa može u svakom trenutku provjeriti metode nadzora sukladnosti primjenjive na svaku proizvodnu jedinicu.

10.4.1.

Pri svakoj se inspekciji inspektoru na uvid daju knjige ispitivanja i zapisnici o nadgledanju proizvodnje.

10.4.2.

Inspektor može nasumično uzimati uzorke koji se ispituju u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se odrediti s obzirom na rezultate proizvođačevih vlastitih provjera.

10.4.3.

Ako se čini da razina kvalitete ne zadovoljava ili da treba provjeriti valjanost ispitivanja provedenih u okviru primjene stavka 10.4.2, inspektor bira uzorke za slanje u tehničku službu koja je provela ispitivanja za homologaciju tipa prema mjerilima iz Priloga 7. ovom Pravilniku uz dopuštena odstupanja propisana u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

10.4.4.

Nadležno tijelo može obaviti bilo koje ispitivanje propisano ovim Pravilnikom. Ta se ispitivanja provode na nasumično uzetim uzorcima, ne narušavajući proizvođačeve dobavljačke obveze i u skladu s mjerilima iz Priloga 7. ovom Pravilniku uz dopuštena odstupanja propisana u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

10.4.5.

Nadležno tijelo nastoji obaviti inspekciju jedanput svake dvije godine. Međutim, to je prepušteno prosudbi nadležnog tijela i njegovu povjerenju u prihvaćene postupke kojima se osigurava učinkovit nadzor sukladnosti proizvodnje. Zabilježe li se nepovoljni rezultati, nadležno tijelo osigurava da se poduzmu svi potrebni koraci kako bi se što je moguće prije ponovno uspostavila sukladnost proizvodnje.

10.5.

Prednja svjetla za maglu s očitim nedostacima ne uzimaju se u obzir.

11. KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

11.1.

Homologacija izdana s obzirom na tip prednjeg svjetla za maglu u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako navedeni zahtjevi nisu ispunjeni ili ako prednje svjetlo za maglu koja ima homologacijsku oznaku nije u skladu s homologiranim tipom.

11.2.

Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prije izdala, ona o tome odmah obavješćuje ostale ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik s pomoću obrasca u skladu s predloškom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

12. KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi prednja svjetla za maglu homologirana u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest, tijelo o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem u skladu s predloškom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

13. NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I HOMOLOGACIJSKIH TIJELA

Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te tijela nadležnih za homologaciju koja dodjeljuju homologacije i kojima se trebaju dostaviti obrasci za potvrdu, proširenje, odbacivanje ili povlačenje homologacije, ili konačnu obustavu proizvodnje, izdani u drugim državama.

14. PRIJELAZNE ODREDBE

14.1.

Od datuma stupanja na snagu serije izmjena 04 (9. prosinca 2010.) nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne odbija izdavati UNECE homologacije prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen serijom izmjena 04.

14.2.

Od dana stupanja na snagu Dopune 2. seriji izmjena 04 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne odbija izdavati homologacije za nove tipove prednjih svjetala za maglu razreda „B”. Ipak, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije za prednja svjetla za maglu razreda „B” na temelju serija izmjena 02, 03 i 04 pod uvjetom da su ta prednja svjetla za maglu samo zamjenski dijelovi za ugradnju na vozila u upotrebi.

14.3.

Do 60 mjeseci od stupanja na snagu serije izmjena 04 (9. prosinca 2015.) u pogledu promjena uvedenih serijom izmjena 04 koje se odnose na fotometrijsko ispitivanje pri referentnom svjetlosnom toku na približno 13,2 V te kako bi se tehničkim službama omogućilo da obnove ispitnu opremu, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne odbija izdavati homologacije prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen serijom izmjena 04 ako se postojeća ispitna oprema upotrebljava uz prikladnu konverziju vrijednosti prihvatljivu tijelu odgovornom za homologaciju.

14.4.

Postojeće homologacije za prednja svjetla za maglu već izdane prema prijašnjim serijama izmjena ovog Pravilnika ostaju vrijediti neodređeno razdoblje.

14.5.

Od 60 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu serije izmjena 03 (11. srpnja 2013.) ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik odbijaju izdavati proširenja homologacije za sva prednja svjetla za maglu razreda „B”, osim za ona koja su zamjenski dijelovi za ugradnju na vozila u upotrebi. Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati proširenja homologacije za sva prednja svjetla za maglu razreda „B”.

(1) Odredbe ovog Pravilnika ne sprečavaju stranku Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik da zabrani kombiniranje prednjeg svjetla za maglu s plastičnom lećom homologiranog na temelju ovog Pravilnika s mehaničkom napravom za čišćenje glavnog svjetla (s brisačima).

(2) Kako je određeno u pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument TRANS/WP.29/78/Rev.2, para. 2.

(3) Ako se leća ne može odvojiti od tijela prednjeg svjetla za maglu, dovoljan je prostor na leći ili kućištu.

(4) Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedeni su u Prilogu 3. pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), document TRANS/WP.29/78/Rev.2.

(5) Sukladnost sa zahtjevima za elektromagnetsku kompatibilnost ovisi o tipu vozila.

(*1) Koordinate su navedene u stupnjevima za kutnu mrežu s vertikalnom polarnom osi.

(*2) Koordinate su navedene u stupnjevima za kutnu mrežu s vertikalnom polarnom osi.

(*3) Vidjeti stavak 6.4.3.4.

(*4) Vidjeti stavak 6.4.3.2.

(6) To određivanje bit će predmet preporuke tijelu za homologaciju.

PRILOG 3.

PRIMJERI IZGLEDA HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA PREDNJIH SVJETALA ZA MAGLU RAZREDA „B” I „F3”

Slika 1.

Uređaj s prethodno navedenom homologacijskom oznakom prednje je svjetlo za maglu razreda „B” homologirano u Njemačkoj (E1) pod brojem 221 u skladu s Pravilnikom br. 19.

Broj naveden pokraj simbola „B” znači da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 19 kako je izmijenjen serijom izmjena 04.

Slika 1. prikazuje da je uređaj prednje svjetlo za maglu koje može svijetliti istodobno s bilo kojim drugim svjetlom s kojim može biti uzajamno povezano.

Slika 2.a

Slika 2.b

Slike 2.a i 2.b prikazuju da je uređaj prednje svjetlo za maglu homologirano u Francuskoj (E2) pod brojem 222 u skladu s Pravilnikom br. 19 s plastičnom lećom koje ne smije svijetliti istodobno ni s jednim drugim svjetlom s kojim može biti uzajamno povezano.

Napomena: Homologacijski broj i dodatni simboli smještaju se blizu kruga iznad ili ispod slova „E” ili desno ili lijevo od tog slova. Znamenke homologacijskog broja nalaze se s iste strane slova „E” i okrenute su u istom smjeru. Uporabu rimskih brojki kao homologacijskih brojeva treba izbjegavati kako ih se ne bi zamijenilo s ostalim simbolima.

Slika 3.

Primjeri mogućih oznaka za udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla ugrađena na prednju stranu vozila

Predložak A

Predložak B

Predložak C

Predložak D

Okomitim i vodoravnim crtama shematski je prikazan oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju. One nisu dio homologacijske oznake.

Uređaji prikazani na predlošcima A i B na slici 3. imaju homologacijske oznake za prednje svjetlo za maglu homologirano u Italiji (E3) pod brojem 17120 u skladu s Pravilnikom br. 19.

Uređaji prikazani na predlošcima C i D na slici 3. imaju homologacijske oznake za prednje svjetlo za maglu homologirano u Nizozemskoj (E4) pod brojem 17122 u skladu s Pravilnikom br. 19.

Napomena: Četiri primjera prikazana na slici 3. odgovaraju rasvjetnom uređaju s homologacijskim oznakom koja se odnosi na:

prednje pozicijsko svjetlo homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 7;

glavno svjetlo s kratkim svjetlosnim snopom projektiranim za promet desnom i lijevom stranom i dugim svjetlosnim snopom najveće jakosti između 86 250 i 101 250 kandela (što označuje broj 30) homologirano u skladu sa serijom izmjena 00 Pravilnika br. 112 te s plastičnom lećom;

prednje svjetlo za maglu s plastičnom lećom homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 19;

prednje svjetlo pokazivača smjera kategorije 1a homologirano u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 6.

Slika 4.

Svjetlo uzajamno povezano s glavnim svjetlom

Primjer na slici 4. odgovara oznaci plastične leće namijenjene za uporabu u različitim tipovima glavnih svjetala, i to u:

ili

glavnom svjetlu s kratkim svjetlosnim snopom projektiranim za promet desnom i lijevom stranom i s dugim svjetlosnim snopom najveće jakosti između 86 250 i 101 250 kandela, homologiranom u Švedskoj (E5) u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 112 kako je izmijenjen serijom izmjena 00, koje je uzajamno povezano s prednjim svjetlom za maglu homologiranim u skladu sa serijom izmjena 04 Pravilnika br. 19;

ili

glavnom svjetlu s kratkim svjetlosnim snopom projektiranim za promet desnom i lijevom stranom i dugim svjetlosnim snopom, homologirano u Švedskoj (E5) u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 98 kako je izmijenjen serijom izmjena 00 i koje je uzajamno povezano s jednakim prednjim svjetlom za maglu kao prethodno;

ili čak

u bilo kojem od navedenih glavnih svjetala homologiranom kao jedno svjetlo.

Na kućištu glavnog svjetla označen je samo važeći homologacijski broj. Primjeri takvih važećih oznaka prikazani na slici 5.

Slika 5.

Rasvjetni uređaj koji služi kao prednje svjetlo za maglu ili svjetlo za vožnju unatrag

Uređaj s homologacijskom oznakom na slici 6. svjetlo je homologirano u Belgiji (E6) pod brojevima 17120 i 17122 u skladu s Pravilnikom br. 19 i u skladu s Pravilnikom br. 23 (svjetla za vožnju unatrag):

Slika 6.

Jedno od prethodno navedenih svjetala homologirano kao jedno svjetlo može služiti samo kao prednje svjetlo ili kao svjetlo za vožnju unatrag.

Slika 7.

Primjeri izgleda homologacijskih oznaka prednjih svjetala za maglu razreda „F3”

Uređaj s homologacijskom oznakom prikazanom na slici 7. prednje je svjetlo za maglu razreda „F3” homologirano u Njemačkoj (E1) pod brojem 221 u skladu s Pravilnikom br. 19.

Broj naveden pokraj simbola „F3” znači da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 19 kako je izmijenjen serijom izmjena 03.

Oznaka na slici 7. znači da je uređaj prednje svjetlo za maglu koje može svijetliti istodobno s bilo kojim drugim svjetlom s kojim može biti uzajamno povezano.

Slika 8.a

Slika 8.b

Uređaj s homologacijskom oznakom prikazanom na slikama 8.a i 8.b prednje je svjetlo za maglu razreda „F3” s plastičnom lećom homologirano u Francuskoj (E2) pod brojem 222 u skladu s Pravilnikom br. 19. Broj naveden pokraj simbola „F3” znači da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 19 kako je izmijenjen serijom izmjena 04.

Slike 8.a i 8.b prikazuju da je uređaj prednje svjetlo za maglu s plastičnom lećom koje ne smije svijetliti istodobno ni s jednim drugim svjetlom s kojim može biti uzajamno povezano.

Slika 9.

Primjeri mogućih oznaka za udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla na prednjoj strani vozila

Predložak A

Predložak B

Predložak C

Predložak D

Okomitim i vodoravnim crtama shematski je prikazan oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju. One nisu dio homologacijske oznake.

Uređaj s homologacijskom oznakom prikazanom na predlošcima A i B na slici 9. prednje je svjetlo za maglu homologirano u Italiji (E3) pod brojem 17120 u skladu s Pravilnikom br. 19, a čini ga:

prednje pozicijsko svjetlo homologirano u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 7;

prednje svjetlo za maglu s plastičnom lećom homologirano u skladu sa serijom izmjena 04 Pravilnika br. 19;

prednje svjetlo pokazivača smjera kategorije 1a homologirano u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 6.

Uređaj s homologacijskom oznakom na predlošcima C i D na slici 9. homologiran je u Nizozemskoj (E4) pod brojem 17122 u skladu s primijenjenim pravilnikom i ponešto se razlikuje od onih prikazanih na predlošcima A i B.

Rasvjetni uređaj koji služi kao prednje svjetlo za maglu ili svjetlo za vožnju unatrag

Uređaj s homologacijskom oznakom prikazanom na slici 10. svjetlo je homologirano u Švedskoj (E5) pod brojevima 17120 i 17122 u skladu s Pravilnikom br. 19 i u skladu s Pravilnikom br. 23 (svjetla za vožnju unatrag):

Slika 10.

Jedno od prethodno navedenih svjetala homologirano kao jedno svjetlo može služiti samo kao prednje svjetlo ili kao svjetlo za vožnju unatrag.

Prednje svjetlo za maglu uzajamno povezano s glavnim svjetlom

Uređaji s homologacijskom oznakom prikazanom na slici 11. homologirani su u Belgiji (E6) pod brojevima 17120 i 17122 u skladu s odgovarajućim pravilnicima.

Slika 11.

Prethodni primjer odgovara oznaci plastične leće namijenjene za uporabu u različitim tipovima glavnih svjetala, i to u:

ili

glavnom svjetlu s kratkim svjetlosnim snopom projektiranim za promet desnom i lijevom stranom i s dugim svjetlosnim snopom najveće jakosti između 86 250 i 101 250 kandela, homologiranom u Belgiji (E6) u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 112 (tablica B) kako je izmijenjen serijom izmjena 00, koje je uzajamno povezano s prednjim svjetlom za maglu homologiranim u skladu sa serijom izmjena 04 Pravilnika br. 19;

ili

glavnom svjetlu s kratkim svjetlosnim snopom projektiranim za promet desnom i lijevom stranom i dugim svjetlosnim snopom, homologirano u Belgiji (E6) u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 98 kako je izmijenjen serijom izmjena 00 i koje je uzajamno povezano s jednakim prednjim svjetlom za maglu kao prethodno;

ili čak

u bilo kojem od navedenih glavnih svjetala homologiranom kao jedno svjetlo.

Na kućištu glavnog svjetla označen je samo važeći homologacijski broj. Primjeri takvih važećih oznaka prikazani su na slici 12.

Slika 12.

Prethodni primjer odgovara uređajima homologiranim u Češkoj (E8).

LED moduli

Slika 13.

LED modul s identifikacijskom oznakom prikazanom na slici 13. homologiran je zajedno sa svjetlom homologiranim u Češkoj (E8) pod homologacijskim brojem 17325.

Prednja svjetla za maglu kao usklađen par

Homologacijska oznaka prikazana u nastavku označuje prednje svjetlo za maglu koje je izvedeno kao usklađen par i ispunjava uvjete iz ovog Pravilnika. Uređaj s homologacijskom oznakom prikazanom na slici 14. prednje je svjetlo za maglu homologirano u Japanu (E43) pod brojem 321.

Slika 14.

PRILOG 5.

ISPITIVANJA STABILNOSTI FOTOMETRIJSKIH OBILJEŽJA PREDNJIH SVJETALA ZA MAGLU U RADU (ISPITIVANJA POTPUNIH SVJETALA ZA MAGLU)

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovog Pravilnika, u točkama najvećeg osvjetljivanja u zoni D (Emax) i u točki HV, uzorak potpunoga prednjeg svjetla za maglu ispituje se na stabilnost fotometrijskih obilježja u radu. Pod „potpunim prednjim svjetlom za maglu” razumijeva se potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući one okolne dijelove karoserije i žarulje što bi mogli utjecati na njegovu toplinsku disipaciju.

Ispitivanja se provode:

(a)	u suhoj i mirnoj okolini na okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu se ispitni uzorak postavlja na nosač koji odgovara pravilnoj ugradnji u vozilo;

(b)

u slučaju zamjenjivih izvora svjetlosti: s izvorima svjetlosti sa žarnom niti iz serijske proizvodnje koji su starjeli najmanje jedan sat ili s izvorima svjetlosti s izbojem u plinu iz serijske proizvodnje koji su starjeli najmanje 15 sati ili LED modula iz serijske proizvodnje koji su starjeli najmanje 48 sati i ohladili se na okolnu temperaturu prije početka ispitivanja kako je određeno u ovom Pravilniku. Rabe se LED moduli koje dostavi podnositelj zahtjeva.

Mjerna oprema jednakovrijedna je onoj uporabljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnog svjetla.

Ispitni se uzorak ne demontira s ispitne naprave ni ponovno ne namješta u odnosu na nju dok radi. Uporabljeni izvor svjetlosti pripada kategoriji izvora svjetlosti određenoj za to prednje svjetlo za maglu.

1. ISPITIVANJE STABILNOSTI FOTOMETRIJSKIH OBILJEŽJA

1.1. Čisto prednje svjetlo za maglu

Prednje svjetlo za maglu radi 12 sati kako je opisano u stavku 1.1.1. i provjerava se kako je propisano u stavku 1.1.2.

1.1.1. Postupak ispitivanja

Prednje svjetlo za maglu radi na sljedeći način:

1.1.1.1.

u slučaju homologacije samo jedne rasvjetne funkcije (prednje svjetlo za maglu), odgovarajući izvor svjetlosti upaljen je propisano vrijeme (1);

1.1.1.2.

u slučaju homologacije više od jedne rasvjetne funkcije (npr. glavno svjetlo s jednim svjetlosnim snopom ili više njih i/ili prednje svjetlo za maglu): glavno svjetlo izlaže se sljedećem ciklusu dok ne protekne propisano vrijeme:

(a)	15 minuta svijetli prednje svjetlo za maglu;

(b)	pet minuta svijetle sve žarne niti.

Ako podnositelj izjavi da će se odjednom upotrebljavati samo jedna rasvjetna funkcija (npr. svijetli samo kratki svjetlosni snop ili samo dugi svjetlosni snop (snopovi) ili samo prednje svjetlo za maglu (1)), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom uzastopnim uključivanjem prednjeg svjetla za maglu polovicu vremena i ostalih rasvjetnih funkcija polovicu vremena navedenog u stavku 1.1.;

1.1.1.3.

u slučaju prednjeg svjetla za maglu s kratkim svjetlosnim snopom i jednom rasvjetnom funkcijom ili više njih (jedna je od njih prednje svjetlo za maglu):

(a)

prednje svjetlo za maglu izlaže se sljedećem ciklusu dok ne protekne propisano vrijeme:

i.	15 minuta svijetli izvor svjetlosti za kratki svjetlosni snop;

ii.	pet minuta svijetle svi izvori svjetlosti.

(b)

ako podnositelj izjavi da će se prednje svjetlo za maglu upotrebljavati tako da odjednom svijetli samo kratki svjetlosni snop ili samo prednje svjetlo za maglu (2), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom uzastopnim uključivanjem (3) kratkoga svjetlosnog snopa polovicu vremena i prednjeg svjetla za maglu polovicu vremena navedenog u stavku 1.1.; Dugi svjetlosni snopovi izlažu se ciklusu u kojem su polovicu vremena i tijekom rada kratkoga svjetlosnog snopa 15 minuta isključeni i pet minuta svijetle.

(c)

ako podnositelj izjavi da se prednje svjetlo za maglu može odjednom upotrebljavati samo s upaljenim kratkim svjetlosnim snopom (2) ili samo s prednjim svjetlom za maglu (2), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem (2) kratkoga svjetlosnog snopa trećinu vremena, dugoga svjetlosnog snopa (snopova) trećinu vremena i prednjeg svjetla za maglu trećinu vremena navedenog u stavku 1.1.

1.1.2. Ispitni napon

Na priključke ispitnog uzorka dovodi se napon kako slijedi:

(a)

u slučaju zamjenjivih izvora svjetlosti sa žarnom niti koji rade neposredno u uvjetima naponskog sustava vozila: ispitivanje se izvodi pri naponu od 6,3 V, 13,2 V ili 28,0 V, kako je primjenjivo, osim ako podnositelj zahtjeva ne odredi da se ispitni uzorak može upotrebljavati pri drukčijem naponu. U tom se slučaju ispitivanje obavlja s izvorom svjetlosti sa žarnom niti koji radi pod najvećim naponom koji se može primijeniti;

(b)	u slučaju zamjenjivih izvora svjetlosti s izbojem u plinu: ispitni napon za elektronički uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti jest 13,2 ± 0,1 V za 12-voltni naponski sustav vozila, osim ako je drukčije navedeno u homologacijskom zahtjevu;

(c)

u slučaju nezamjenjivih izvora svjetlosti koji rade neposredno u uvjetima naponskog sustava vozila: sva mjerenja na rasvjetnim jedinicama opremljenima nezamjenjivim izvorima svjetlosti (izvori svjetlosti sa žarnom niti i/ili drugi) izvode se pri 6,3 V, 13,2 V ili 28,0 V ili drugim naponima u skladu s naponskim sustavom vozila kako je naveo podnositelj zahtjeva za pojedini slučaj;

(d)

u slučaju zamjenjivih ili nezamjenjivih izvora svjetlosti koji rade neovisno o naponskom sustavu vozila i koje u cijelosti nadzire sustav ili u slučaju izvora svjetlosti koje napaja uređaj za napajanje i upravljanje, prethodno određeni ispitni naponi rabe se na ulaznim priključcima tog uređaja. Ispitni laboratorij može od proizvođača zatražiti uređaj za napajanje i pogon ili poseban izvor napajanja potreban za napajanje izvora svjetlosti;

(e)	LED moduli mjere se pri naponima od 6,75 V, 13,2 V odnosno 28,0 V ako u ovom Pravilniku nije drukčije određeno. LED moduli kojima upravlja elektronički uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti mjere se kako odredi podnositelj zahtjeva.

(f)	kada su signalizacijska svjetla udružena, spojena ili uzajamno povezana u ispitni uzorak i rade na naponima koji nisu nominalni nazivni naponi od 6 V, 12 V odnosno 24 V, napon se namješta prema uputama proizvođača za pravilno fotometrijsko funkcioniranje tog svjetla.

(g)	za izvor svjetlosti s izbojem u plinu ispitni napon za balast ili za izvor svjetlosti ako je balast integriran s izvorom svjetlosti, jest 13,2 ±0,1 V za 12-voltni mrežni sustav ako nije drukčije navedeno u homologacijskom zahtjevu.

1.1.3. Rezultati ispitivanja

1.1.3.1. Vizualni pregled

Kad se glavno svjetlo stabilizira na temperaturu okoline, leću prednjeg svjetla za maglu i vanjsku leću, ako postoji, čisti se čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Zatim se obavlja vizualni pregled: na leći prednjeg svjetla za maglu ni na vanjskoj leći, ako postoji, nisu zamjetljiva nikakva izobličenja, iskrivljenja, pukotine ili promjene boje.

1.1.3.2. Fotometrijsko ispitivanje

Kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz ovog Pravilnika, sljedeće se fotometrijske vrijednosti provjeravaju u sljedećim točkama:

U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „B”: u točki HV i točki Imax u zoni D.

U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „F3”: na crti 5 u točki h = 0 i točki Imax u zoni D.

Može se obaviti novo usmjeravanje kako bi se uzelo u obzir svako izobličenje nosača prednjeg svjetla za maglu zbog topline (promjena položaja granice „svjetlo-tama” obuhvaćena je stavkom 2.).

Dopušteno je 10-postotno neslaganje između fotometrijskih obilježja i vrijednosti izmjerenih prije ispitivanja, uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

1.2. Prljavo prednje svjetlo za maglu

Prednje svjetlo za maglu, nakon što je ispitano kako je navedeno u stavku 1.1., radi jedan sat kako je opisano u stavku 1.1.1. Poslije pripreme, kako je propisano stavkom 1.2.1., provjerava se kako je propisano u stavku 1.1.3.

1.2.1. Priprema prednjeg svjetla za maglu

1.2.1.1. Ispitna mješavina

1.2.1.1.1.

Za prednje svjetlo za maglu sa staklenom vanjskom lećom

Mješavina vode i onečišćujućeg sredstva koja se nanosi na prednje svjetlo za maglu sastoji se od:

(a)	devet težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm;

(b)	jednog težinskog dijela biljne ugljikove prašine (bukovina) veličine čestice od 0 do 100 μm;

(c)	0,2 težinska dijela NaCMC (4) i

(d)	prikladnu količinu destilirane vode vodljivosti S < 1 μS/m.

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2.

Za prednje svjetlo za maglu s plastičnom vanjskom lećom

Mješavina vode i onečišćujućeg sredstva koja se nanosi na prednje svjetlo za maglu sastoji se od:

(a)	devet težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm;

(b)	jednog težinskog dijela biljne ugljikove prašine (bukovina) veličine čestice od 0 do 100 μm;

(c)	0,2 težinska dijela NaCMC (4);

(d)	13 težinskih dijelova destilirane vode vodljivosti S < 1 μS/m i

(e)	± jednog težinskog dijela površinski aktivne tvari. (5)

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2. Nanošenje ispitne mješavine na prednje svjetlo za maglu

Ispitnu mješavinu ravnomjerno se nanese na cijelu osvjetljavajuću površinu glavnog svjetla i zatim ostavi da se osuši. Taj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20 % vrijednosti izmjerenih za sljedeću točku u uvjetima opisanima u ovom Prilogu:

točka Emax u zoni D.

2. ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA GRANICE „SVJETLO-TAMA” POD UTJECAJEM TOPLINE

To se ispitivanje sastoji od provjere je li vertikalni pomak granice „svjetlo-tama” pod utjecajem topline prekoračio navedenu vrijednost za uključeno prednje svjetlo za maglu.

Prednje svjetlo za maglu ispitano u skladu sa stavkom 1. podvrgava se ispitivanju opisanom u stavku 2.1. a da ga se pritom ne skida s ispitne naprave i ne namješta ponovno u odnosu na nju.

2.1. Ispitivanje

Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj okolini na okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C.

Prednje svjetlo za maglu stavlja se u pogon sa serijski proizvedenim izvorom svjetlosti koji je stario najmanje jedan sat a da ga se pritom niti skida s ispitne naprave niti namješta ponovno u odnosu na nju. (Za potrebe tog ispitivanja napon se namješta kako je određeno u stavku 1.1.2.). Položaj granice „svjetlo-tama” između točke na 3,0 stupnja lijevo i točke na 3,0 stupnja desno od crte v-v (vidjeti Prilog 4. Pravilniku) provjerava se nakon tri minute (r3) odnosno 60 minuta (r60) rada.

Mjerenje promjene položaja granice „svjetlo-tama” kako je prethodno opisano obavlja se bilo kojom metodom koja daje ponovljive rezultate prihvatljive točnosti.

2.2. Rezultati ispitivanja

2.2.1.

Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost

utvrđena na tom prednjem svjetlu za maglu nije veća od 2 mrad (Δ rI ≤ 2 mrad).

2.2.2.

No ako je ta vrijednost veća od 2 mrad, ali nije veća od 3 mrad (2 mrad < ΔrI ≤ 3 mrad), ispituje se drugo prednje svjetlo za maglu kako je opisano u stavku 2.1. To se ispitivanje obavlja nakon što je prednje svjetlo za maglu bilo izloženo trima uzastopnim ciklusima kako je opisano u nastavku radi stabiliziranja položaja mehaničkih dijelova prednjeg svjetla za maglu postavljenog na nosač koji odgovara pravilnoj ugradnji na vozilo:

(a)	Jednosatni rad prednjeg svjetla za maglu. (Napon se namješta kako je navedeno u stavku 1.1.2.)

(b)	Jednosatno mirovanje.

2.2.3.

Prednje svjetlo za maglu smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti Δ rI izmjerenih na prvom uzorku i Δ rII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 2 mrad.

mrad.

(1) Kada ispitivano prednje svjetlo za maglu obuhvaća signalna svjetla, ona svijetle tijekom ispitivanja, osim ako je riječ o dnevnom svjetlu. U slučaju pokazivača smjera, on je uključen u trepćućem načinu rada s omjerom trajanja uključenosti i isključenosti približno jedan prema jedan.

(2) Ako istodobno svijetle dvije žarne niti ili više njih kad se glavno svjetlo upotrebljava kao trepćuće svjetlo, to se ne smatra uobičajenom istodobnom uporabom žarnih niti.

(3) Kada ispitivano glavno svjetlo obuhvaća signalna svjetla, ona svijetle tijekom ispitivanja. Ako je riječ o pokazivaču smjera, on će biti upaljen u treperećem načinu rada s omjerom uključenosti i isključenosti približno jedan prema jedan.

(4) NaCMC znači natrijevu sol karboksimetilceluloze koja se obično navodi kao CMC. NaCMC za prljavu mješavinu ima u 2-postotnoj otopini na 20 °C stupanj zamjene (DS) od 0,6 – 0,7 i viskoznost od 200 – 300 μP.

(5) Odstupanja količine dopuštena su jer treba dobiti prljavštinu koja se pravilno rasprostire po cijeloj plastičnoj leći.

PRILOG 6.

ZAHTJEVI ZA SVJETLA S UGRAĐENIM PLASTIČNIM LEĆAMA – ISPITIVANJE LEĆA ILI UZORAKA MATERIJALA TE POTPUNIH SVJETALA

1. OPĆI ZAHTJEVI

1.1.

Uzorci dostavljeni u skladu sa stavkom 2.2.2. ovog Pravilnika ispunjavaju zahtjeve iz stavaka 2.1. do 2.5.

1.2.

Dva uzorka potpunih svjetala dostavljena u skladu sa stavkom 2.3. ovog Pravilnika (ili stavka 2.4. ovog Pravilnika, kako je primjenjivo) koja su opremljena plastičnim lećama ispunjavaju, u pogledu materijala leće, zahtjeve iz stavka 2.6.

1.3.

Uzorke plastičnih leća ili uzorke materijala podvrgava se, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kada je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A u Dodatku 1. ovom Prilogu.

Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana stavcima 2.1. do 2.5. ili jednakovrijedna ispitivanja u skladu s drugim Pravilnikom, takva se ispitivanja ne ponavljaju; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B dodatka 1.

2. ISPITIVANJA

2.1. Otpornost na promjene temperature

2.1.1. Ispitivanja

Tri nova uzorka (leće) u pet se ciklusa izlaže promjeni temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

tri sata pri 40°C ± 2°C i 85 – 95 % RH;

jedan sat pri 23°C ± 5°C i 60 – 75 % RH;

15 sati pri -30°C ± 2°C;

jedan sat pri 23°C ± 5°C i 60 – 75 % RH;

tri sata pri 80°C ± 2°C;

jedan sat pri 23°C ± 5°C i 60 – 75 % RH.

Prije tog ispitivanja uzorci se najmanje četiri sata čuvaju na temperaturi od 23°C ± 5°C te 60 – 75 % relativne vlažnosti.

Napomena: Jednosatna razdoblja na 23°C ± 5°C obuhvaćaju razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2. Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1. Metoda

Fotometrijska mjerenja obavljaju se na uzorcima prije i poslije ispitivanja. Ta se mjerenja obavljaju u uvjetima navedenima u stavku 6.3. ili 6.4. ovog Pravilnika u sljedećim točkama.

U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „B”:

(a)	u točki HV i

(b)	točki h = 0, v = 2°D u zoni D.

U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „F3”:

(a)	u sjecištu crte v-v s crtom 6 i

(b)	u sjecištu crte v-v s crtom 4.

2.1.2.2. Rezultati

Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prijeći 10 %, uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2. Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1. Otpornost na atmosferske utjecaje

Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) izlaže se zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnog tijela pri temperaturi između 5 500 K i 6 000 K. Između izvora i uzoraka stavljaju se prikladni filtri kako bi se što je više moguće smanjila zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2 500 nm. Uzorke se izlaže energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Temperatura izmjerena unutar naprave na crnoj ploči postavljenoj na istoj razini s uzorcima, jest 50°C ± 5°C. Kako bi se osigurala ravnomjerna izloženost, uzorci se okreću oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 okretaja u minuti.

Uzorci se prskaju destiliranom vodom vodljivosti manje od 1 μS/m pri temperaturi od 23°C ± 5°C u skladu sa sljedećim ciklusom:

prskanje pet minuta;

sušenje 25 minuta.

2.2.2. Otpornost na kemijska sredstva

Nakon što se obavi ispitivanje opisano u stavku 2.2.1. i mjerenje opisano u stavku 2.2.3.1., vanjsku površinu tih triju uzoraka premazuje se kako je opisano u stavku 2.2.2.2. mješavinom određenom u stavku 2.2.2.1.

2.2.2.1. Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina sastoji od 61,5 % n-heptana, 12,5 % toluena, 7,5 % etil-tetraklorida, 12,5 % trikloretilena i 6 % ksilena (obujamski postotak).

2.2.2.2. Nanošenje ispitne mješavine

Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) do zasićenja se namoči mješavinom određenom u stavku 2.2.2.1. i, unutar deset sekunda, stavi na vanjsku površinu uzorka i drži deset minuta pritiskom od 50 N/cm2, što odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

Tijekom tog desetominutnog razdoblja tkaninu se ponovno namoči mješavinom tako da je sastav tekućine koju se nanosi stalno jednak sastavu propisane ispitne mješavine.

Tijekom razdoblja nanošenja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprečavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3. Čišćenje

Nakon nanošenja ispitne mješavine uzorci se suše na zraku, a zatim peru otopinom opisanom u stavku 2.3. (otpornost na sredstva za čišćenje) pri 23°C ± 5°C.

Uzorci se zatim pomno ispiru destiliranom vodom koja ne sadržava više od 0,2 % nečistoća pri 23°C ± 5°C, a zatim brišu mekanom tkaninom.

2.2.3 Rezultati

2.2.3.1.

Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje na vanjskim površinama uzoraka ne smije biti pukotina, ogrebotina, krhotina i izobličenja, a srednja vrijednost promjene propuštanja

izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u Dodatku 2. ovom Prilogu ne smije prelaziti 0,020 (Δ tm ≤ 0,020).

2.2.3.2.

Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva uzorci ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost

mjereno na tri uzorka sukladno postupku opisanom u Dodatku 2. ovom Prilogu ne smije prelaziti 0,020 (Δ dm ≤ 0,020).

2.3. Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1. Otpornost na deterdžente

Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) zagrijava se na 50°C ± 5°C i zatim na pet minuta uranja u mješavinu čija se temperatura održava na 23°C ± 5°C i koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode s najviše 0,02 % nečistoća i jednog dijela alkilaril sulfonata.

Na kraju ispitivanja uzorci se suše na temperaturi od 50 ± 5°C. Površine uzoraka očisti se vlažnom tkaninom.

2.3.2. Otpornost na ugljikovodike

Vanjske površine tih triju uzoraka zatim se jednu minutu lagano trlja pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu 70 % n-heptana i 30 % toluena (obujamski postotak) i nakon toga osuši na zraku.

2.3.3. Rezultati

Nakon uspješno obavljenih prethodnih dvaju ispitivanja zaredom, srednja vrijednost promjene propuštanja svjetlosti:

izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u Dodatku 2. ovom Prilogu ne smije prelaziti 0,010 (Δ tm ≤ 0,010).

2.4. Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1. Metoda mehaničkog oštećivanja

Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) podvrgava se ispitivanju ravnomjernog mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u Dodatku 3. ovom Prilogu.

2.4.2. Rezultati

Nakon tog ispitivanja mjere se promjene

propuštanja

i raspršivanja

u skladu s postupkom opisanim u Dodatku 2. u području određenom u stavku 2.1.2.1. Srednja vrijednost triju uzoraka takva je da vrijedi:

Δ tm ≤ 0,010;

Δ dm ≤ 0,050.

2.5. Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1. Priprema uzorka

Na površini od 20 mm × 20 mm na prevlaci leće nožićem za brijanje ili iglom ureže se mreža od kvadrata veličine približno 2 mm × 2 mm. Pritisak oštrice ili igle dovoljan je da zareže barem prevlaku.

2.5.2. Opis ispitivanja

Upotrebljava se ljepljiva vrpca sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20 %, koja je izmjerena u normiranim uvjetima određenim u Dodatku 4. ovom Prilogu. Tu ljepljivu vrpcu, široku najmanje 25 mm, najmanje se pet minuta drži pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u stavku 2.5.1.

Zatim se kraj ljepljive vrpce optereti tako da se silu koja je okomita na tu površinu izjednači sa silom prianjanja koja djeluje na tu površinu. U toj fazi vrpcu se strgne konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3. Rezultati

Na području s urezanom mrežom nema znatnih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ureza dopuštena su pod uvjetom da oštećeno područje ne prelazi 15 % površine područja s mrežom.

2.6. Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla opremljenog plastičnom lećom

2.6.1. Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1. Ispitivanja

Leću uzorka svjetla br. 1. podvrgava se ispitivanju opisanom u stavku 2.4.1.

2.6.1.2. Rezultati

Nakon ispitivanja rezultati fotometrijskih mjerenja propisanih u zoni B za prednje svjetlo za maglu razreda „B” i na crtama 2 i 5 i za prednje svjetlo za maglu razreda „F3” ne prelaze najveće propisane vrijednosti za više od 30 %.

2.6.2. Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

Leću uzorka svjetla br. 2 podvrgava se ispitivanju opisanom u stavku 2.5.

2.7. Otpornost na zračenje izvora svjetlosti

2.7.1.

U slučaju izvora svjetlosti s izbojem u plinu, za ispitivanje otpornosti plastičnih dijelova koji propuštaju svjetlost unutar prednjeg svjetla za maglu na ultraljubičasto zračenje:

2.7.1.1.

Plosnati uzorci svih plastičnih dijelova prednjih svjetala za maglu koji propuštaju svjetlost izlažu se svjetlosti iz svjetlosnog izvora s izbojem u plinu. Parametri tih uzoraka, poput kutova i razmaka, jednaki su kao u glavnom svjetlu.

2.7.1.2.

Nakon 1 500 sati neprekinutog izlaganja, zahtijevane kolorimetrijske vrijednosti propuštene svjetlosti postižu se s novim standardnim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu, a na površini uzoraka nema pukotina, ogrebotina, ljuštenja ili izobličenja.

3. PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

3.1.

S obzirom na materijale od kojih su leće proizvedene, svjetla jedne serije smatraju se sukladnima ovom Pravilniku ako:

3.1.1.

nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka nema pukotina, odlomljenih dijelova ni izobličenja vidljivih golim okom (vidjeti stavke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2.

su nakon ispitivanja opisanog u stavku 2.6.1.1. fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama iz stavka 2.6.1.2. unutar graničnih vrijednosti propisanih za sukladnost proizvodnje ovim Pravilnikom.

3.2.

Ako rezultati ispitivanja nisu u skladu sa zahtjevima, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumično izabranom uzorku prednjih svjetala za maglu.

Dodatak 1.

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

Ispitivanja plastičnih materijala (leća ili uzoraka materijala dostavljenih u skladu sa stavkom 2.2.2. ovog Pravilnika).

Ispitivanja

Uzorci

Leće ili uzorci materijala

Leće

1.1.

Ograničena fotometrija (stavak 2.1.2.)

1.1.1.

Promjena temperature (stavak 2.1.1.)

1.1.2.

Ograničena fotometrija (stavak 2.1.2.)

1.2.1.

Mjerenje propuštanja

1.2.2.

Mjerenje raspršivanja

1.3.

Atmosferski utjecaji (stavak 2.2.1.)

1.3.1.

Mjerenje propuštanja

1.4.

Kemijska sredstva (stavak 2.2.2.)

1.4.1.

Mjerenje raspršivanja

1.5.

Deterdženti (stavak 2.3.1.)

1.6.

Ugljikovodici (stavak 2.3.2.)

1.6.1.

Mjerenje propuštanja

1.7.

Oštećivanje (stavak 2.4.1.)

1.7.1.

Mjerenje propuštanja

1.7.2.

Mjerenje raspršivanja

1.8.

Prianjanje (stavak 2.5.)

Ispitivanja potpunih prednjih svjetala za maglu (dostavljenih u skladu sa stavkom 2.3.2. ovog Pravilnika).

Ispitivanja

Potpuno svjetlo

Uzorak br.

2.1	Oštećivanje (stavak 2.6.1.1.)

2.2	Fotometrija (stavak 2.6.1.2.)

2.3	Prianjanje (stavak 2.6.2.)

Dodatak 2.

METODA MJERENJA RASPRŠIVANJA I PROPUŠTANJA SVJETLOSTI

1. OPREMA (vidjeti sliku)

Svjetlosni snop kolimatora K s polovinom divergencije ß/2 = 17,4 × 10-4 rd ograničen je blendom DT s otvorom od 6 mm uz koju je smješten nosač uzorka.

Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sferne aberacije, povezuje blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 takav je da ne zaslanja svjetlost koju raspršuje uzorak u stošcu s polovinom vršnog kuta ß/2 = 14°.

Prstenasta blenda DD s kutovima a/2 = 1° i amax/2 = 12° smještena je u žarišnoj ravnini slike leće L2.

Neproziran središnji dio blende potreban je radi zaklanjanja svjetlosti koja dopire izravno iz izvora svjetlosti. Moguće je ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa tako da se može vratiti točno u svoj prvobitni položaj.

Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2 (1) leće L2 biraju se tako da slika DT posve pokriva prijamnik R.

Ako se kao početni upadni svjetlosni tok uzme 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakog odčitanja bolja je od jedne jedinice.

2. MJERENJA

Odčitava se sljedeće:

Odčitana vrijednost	S uzorkom	Sa središnjim dijelom DD	Predstavljena veličina
T1	ne	ne	Upadni svjetlosni tok pri prvom odčitavanju
T2	da (prije ispitivanja)	ne	Snop koji propušta novi materijal u području od 24°
T3	da (nakon ispitivanja)	ne	Snop koji propušta ispitivani materijal u području od 24°
T4	da (prije ispitivanja)	da	Snop raspršen novim materijalom
T5	da (nakon ispitivanja)	da	Snop raspršen ispitivanim materijalom

Tekst slike

(1) Za L2 preporučuje se žarišna duljina od oko 80 mm.

Dodatak 3.

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1. ISPITNA OPREMA

Prskalica

Prskalica je opremljena sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta protok od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bara -0/+0,5 bara.

U tim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz ima promjer od 170 mm ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, udaljenoj 380 mm ± 10 mm od sapnice.

Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina sastoji od:

kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohsovoj ljestvici i veličine zrnca između 0 i 0,2 mm uz gotovo normalnu raspodjelu, s kutnim faktorom od 1,8 do 2;

vode tvrdoće koja ne prelazi 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2. ISPITIVANJE

Vanjsku površinu leća svjetla jednom ili više puta izlaže se djelovanju mlaza pijeska dobivenog na opisani način. Mlaz se na površinu koju treba ispitati prska gotovo okomito.

Oštećivanje se provjerava s pomoću jednog ili više uzoraka stakla postavljenih kao referentni uzorak blizu leća koje se ispituju. Mješavinu se prska sve dok promjena u raspršivanju svjetlosti na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u Dodatku 2. nije takva da vrijedi:

Radi provjere je li cijela ispitivana površina oštećena ravnomjerno može se upotrebljavati nekoliko referentnih uzoraka.

Dodatak 4.

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPLJIVE VRPCE

1. SVRHA

Ovom se metodom može u normiranim uvjetima utvrditi linearna sila prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču.

2. NAČELO

Izmjeriti silu potrebnu da se ljepljivu vrpcu odlijepi od staklene ploče pod kutom od 90°.

3. PROPISANI ATMOSFERSKI UVJETI

Uvjeti okoline su temperatura od 23°C ± 5°C i 65 ± 15 % relativne vlage (RH).

4. ISPITNI UZORCI

Prije ispitivanja uzorak koluta ljepljive vrpce mora odstajati 24 sata u propisanim okolnim uvjetima (vidjeti stavak 3.).

Iz svakog se koluta ispituje pet uzoraka, svaki duljine 400 mm. Ispitni se uzorci uzimaju iz koluta nakon što se prva tri namotaja odstrane.

5. POSTUPAK

Ispitivanje se obavlja u okolnim uvjetima navedenima u stavku 3.

Iz koluta se uzima pet probnih uzoraka dok se ljepljiva vrpca radijalno odmotava brzinom od približno 300 mm/s, a zatim ih se u roku od 15 sekundi upotrijebi na sljedeći način.

Ljepljivu se vrpcu postupno zalijepi na staklenu ploču laganim uzdužnim pokretima prsta, bez pretjeranog pritiska na vrpcu i staklene ploče.

Sklop se ostavi deset minuta u navedenim atmosferskim uvjetima.

Približno 25 mm ispitnog uzorka odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog uzorka.

Učvrstiti ploču, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Primijeniti silu tako da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i na ploču.

Povući tako da se vrpca odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i zapisati potrebnu silu.

6. REZULTATI

Pet dobivenih vrijednosti poreda se u niz i kao rezultat mjerenja uzima se srednja vrijednost. Ta se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

PRILOG 8.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE KOJE OBAVLJA INSPEKTOR

1. OPĆENITO

Zahtjevi za sukladnost smatraju se ispunjenima u mehaničkom i geometrijskom pogledu ako razlike ne prelaze neizbježna proizvodna odstupanja u granicama zahtjeva iz ovog Pravilnika.

1.2.1.

S obzirom na fotometrijska obilježja, sukladnost serijski proizvedenih prednjih svjetala za maglu ne osporava se ako su fotometrijska obilježja u skladu sa zahtjevima iz Priloga 2. ovom Pravilniku ovisno o prevladavajućem razredu prednjih svjetala za maglu odgovarajuća.

Ako rezultati prethodno opisanih ispitivanja nisu u skladu sa zahtjevima, ispitivanja prednjeg svjetla za maglu ponavljaju se s izvorima svjetlosti kako je navedeno u stavcima 6.3. ili 6.4. ovog Pravilnika, ovisno o tome što je prikladno.

Ako rezultati prethodno opisanih ispitivanja nisu u skladu sa zahtjevima, prednje se svjetlo za maglu može drukčije namjestiti pod uvjetom da se os svjetlosnog snopa bočno ne pomakne za više od 0,5° udesno ili ulijevo i najviše do 0,2° prema gore ili dolje. U ponovno usmjerenom položaju moraju biti ispunjeni svi fotometrijski zahtjevi.

Međutim, ako se vertikalno namještanje ne može ponavljati za postizanje zahtijevanog položaja unutar dopuštenih granica, primjenjuje se posredna metoda iz stavaka 4. i 9. Priloga 9. ovom Pravilniku a kvaliteta granice „svjetlo-tama” ispituje se na jednom uzorku.

1.2.2.

Prednja svjetla za maglu s očitim nedostacima ne uzimaju se u obzir.

1.3.

Kromatične koordinate u skladu su sa stavkom 7. ovog Pravilnika. Fotometrijski učinak prednjeg svjetla za maglu koje emitira selektivno žutu svjetlost kada je opremljeno bezbojnim izvorom svjetlosti odgovara vrijednostima u ovom Pravilniku pomnoženima s 0,84.

2. PRVO UZORKOVANJE

U prvom se uzorkovanju nasumično izaberu četiri prednja svjetla za maglu. Prvi par uzoraka označuje se s A, drugi par uzoraka s B.

2.1. Sukladnost se ne osporava

2.1.1.

Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga, sukladnost serijski proizvedenih prednjih svjetala za maglu ne osporava se ako su odstupanja izmjerenih vrijednosti za prednja svjetla za maglu u nepovoljnim smjerovima sljedeća:

2.1.1.1.

uzorak A

A1:	jedno prednje svjetlo za maglu		0 posto
A1:	jedno prednje svjetlo za maglu	ne više od	20 posto
A2:	oba prednja svjetla za maglu	ne više od	0 posto
	ali	ne više od	20 posto
	prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.

uzorak B

B1:

oba prednja svjetla za maglu

0 posto

2.2. Sukladnost se osporava

2.2.1.

Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga sukladnost serijski proizvedenih prednjih svjetala za maglu osporava se, a od proizvođača se zahtijeva da proizvodnju uskladi sa zahtjevima (usklađivanje) ako su odstupanja izmjerenih vrijednosti za prednja svjetla za maglu sljedeća:

2.2.1.1.

uzorak A

A3:	jedno prednje svjetlo za maglu	ne više od	20 posto
	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	20 posto
	ali	ne više od	30 posto

2.2.1.2.

uzorak B

B2:	u slučaju A2
	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	0 posto
	ali	ne više od	20 posto
	jedno prednje svjetlo za maglu	ne više od	20 posto
B3:	u slučaju A2
	jedno prednje svjetlo za maglu		0 posto
	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	20 posto
	ali	ne više od	30 posto

2.3. Povlačenje homologacije

Sukladnost se osporava i primjenjuje se stavak 11. ako su nakon uzorkovanja sa slike 1. ovog Priloga odstupanja izmjerenih vrijednosti za prednja svjetla za maglu sljedeća:

2.3.1.

uzorak A

A4:	jedno prednje svjetlo za maglu	ne više od	20 posto
A4:	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	30 posto
A5:	oba prednja svjetla za maglu	više od	20 posto

2.3.2.

uzorak B

B4:	u slučaju A2
	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	0 posto
	ali	ne više od	20 posto
	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	20 posto
B5:	u slučaju A2
B5:	oba prednja svjetla za maglu	više od	20 posto
B6:	u slučaju A2
	jedno prednje svjetlo za maglu		0 posto
	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	30 posto

3. PONOVLJENO UZORKOVANJE

U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje u roku od dva mjeseca nakon obavijesti: treći uzorak C od dva prednja svjetla za maglu i četvrti uzorak D od dva prednja svjetla za maglu biraju se iz zalihe proizvedene nakon usklađivanja.

3.1. Sukladnost se ne osporava

3.1.1.

3.1.1.1.

uzorak C

C1:	jedno prednje svjetlo za maglu		0 posto
C1:	jedno prednje svjetlo za maglu	ne više od	20 posto
C2:	oba prednja svjetla za maglu	više od	0 posto
	ali	ne više od	20 posto
	prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.

uzorak D

D1:	u slučaju C2
D1:	oba prednja svjetla za maglu	0 posto

3.2. Sukladnost se osporava

3.2.1

uzorak D

D2:	u slučaju C2
	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	0 posto
	ali	ne više od	20 posto
	jedno prednje svjetlo za maglu	ne više od	20 posto

3.3. Povlačenje homologacije

Sukladnost se osporava i primjenjuje se stavak 12. ako su nakon uzorkovanja sa slike 1. ovog Priloga odstupanja izmjerenih vrijednosti za prednja svjetla za maglu sljedeća:

3.3.1.

uzorak C

C3:	jedno prednje svjetlo za maglu	ne više od	20 posto
C3:	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	20 posto
C4:	oba prednja svjetla za maglu	više od	20 posto

3.3.2.

uzorak D

D3:	u slučaju C2
	jedno prednje svjetlo za maglu	0 ili više od	0 posto
	jedno prednje svjetlo za maglu	više od	20 posto

4. PROMJENA VERTIKALNOG POLOŽAJA GRANICE „SVJETLO-TAMA”

U pogledu provjere promjene vertikalnih položaja granice „svjetlo-tama” pod utjecajem topline primjenjuje se sljedeći postupak:

Jedno od prednjih svjetala za maglu iz uzorka A, poslije uzorkovanja prema slici 1. iz ovog Priloga, ispituje se u skladu s postupkom opisanim u stavku 2.1. Priloga 5. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u stavku 2.2.2. Priloga 5.

Prednje svjetlo za maglu smatra se prihvatljivim ako Δr ne prelazi 3,0 mrad.

Ako ta vrijednost prelazi 3,0 mrad, ali nije veća od 4,0 mrad, ispituje se drugo prednje svjetlo za maglu iz uzorka A. Srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti zabilježenih na oba uzorka ne prelazi 3,0 mrad.

No ako uzorak A nije u skladu s tom vrijednošću od 3,0 mrad, istom se postupku podvrgavaju dva prednja svjetla za maglu iz uzorka B. Ni za jednog od njih vrijednost Δr ne smije prelaziti 3,0 mrad.

Slika 1.

Mogući rezultati za uzorak A

2 uređaja

Prvo uzorkovanje

nasumično izabrana četiri uređaja podijeliti na uzorke A i B

2 uređaja

KRAJ

prijelaz na uzorak B

KRAJ

Usklađivanje

proizvođaču se naloži da proizvode uskladi sa zahtjevima

2 uređaja

Ponovljeno uzorkovanje

nasumično izabrana četiri uređaja podijeliti na uzorke C i D

2 uređaja

KRAJ

prijelaz na uzorak D

Mogući rezultati za uzorak D

Mogući rezultati za uzorak B

Mogući rez. za uzorak C

KRAJ

prijelaz na usklađivanje

Povlačenje homologacije

Najveće odstupanje [u postotcima] u nepovoljnom smjeru u odnosu na granične vrijednosti

PRILOG 12.

ZAHTJEVI U SLUČAJU UPORABE LED MODULA ILI SVJETLOSNIH GENERATORA

1. OPĆI ZAHTJEVI

1.1.

Kada se ispituje s dostavljenim elektroničkim uređajima za upravljanje izvorom svjetlosti (ako ih ima), svaki dostavljeni uzorak LED modula ili svjetlosnog generatora u skladu je s odgovarajućim zahtjevima iz ovog Pravilnika.

1.2.

LED moduli ili svjetlosni generatori konstruirani su tako da u uobičajenoj upotrebi imaju i zadržavaju dobra radna svojstva. Usto, ne smiju imati nikakve konstrukcijske i proizvodne nedostatke.

1.3.

LED moduli ili svjetlosni generatori onemogućuju neovlaštene zahvate.

1.4.

Zamjenjivi LED moduli konstruirani su tako da:

1.4.1.

su fotometrijski zahtjevi za svjetlo ispunjeni i poslije vađenja i zamjene modula;

1.4.2.

neidentične LED module unutar istog kućišta svjetla nije moguće međusobno zamjenjivati.

1.5.

U slučaju LED modula:

1.5.1.

geometrijski položaj i dimenzije elemenata za optičko zračenje i zaštitu, ako ih ima, u skladu su s podacima na dostavljenom tehničkom listu;

1.5.2.

mjerenje se izvodi pri ispitnom naponu optičkim metodama kroz prozirnu opnu nakon starenja s izvorom svjetlosti koji napaja elektronički uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti;

1.5.3.

položaj, dimenzije i propuštanje pruga ili štitova, ako ih ima, u skladu su s dostavljenim tehničkim listom.

2. PROIZVODNJA

2.1.

Prozirna opna (npr. balon) izvora svjetlosti nema nikakve ogrebotine ni mrlje koje mu mogu narušiti učinkovitost i optičko djelovanje.

2.2.

U slučaju LED modula ili svjetlosnih generatora:

2.2.1.

svjetleće diode LED modula opremljene su odgovarajućim elementima za pričvršćivanje;

2.2.2.

elementi za pričvršćivanje otporni su i dobro pričvršćeni za izvore svjetlosti i LED modul;

2.2.3.

izvor svjetlosti u svjetlosnom generatoru opremljen je odgovarajućim elementima za pričvršćivanje;

2.2.4.

elementi za pričvršćivanje otporni su i dobro pričvršćeni za izvore svjetlosti i svjetlosni generator.

3. ISPITNI UVJETI

3.1. Primjena i relaksacija

3.1.1. Svi se uzorci ispituju kako je navedeno u stavku 4.

3.1.2. Tipovi izvora svjetlosti odgovaraju definicijama iz stavka 2.7.1. Pravilnika br. 48, posebno u pogledu elementa vidljivog zračenja. Drugi tipovi izvora svjetlosti nisu dopušteni.

3.1.3. Radni uvjeti

Radni uvjeti LED modula ili svjetlosnog generatora:

3.1.3.1.

Svi uzorci ispituju se u uvjetima navedenima u stavku 6.4.1.4. ovog Pravilnika.

3.1.3.2.

Ako nije drukčije navedeno u ovom Prilogu, LED moduli ili svjetlosni generatori ispituju se unutar prednjeg svjetla za maglu koje dostavi proizvođač.

3.1.4. Temperatura okoline

Za mjerenje električnih i fotometrijskih obilježja prednje svjetlo za maglu radi u suhoj i mirnoj okolini pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C.

3.1.5. U slučaju svjetlosnih generatora:

3.1.5.1. Napajanje električnom energijom

Napajanje za ispitivanja pokretanja i početka rada dovoljno je da se osigura brz porast velikostrujnog impulsa.

3.1.5.2. Položaj gorenja

Položaj gorenja odgovara onom koji navede podnositelj. Položaji starenja i ispitivanja jednaki su. Ako svjetlo slučajno svijetli u pogrešnom smjeru, prije početka mjerenja ponovno se podvrgava starenju. Tijekom starenja i mjerenja u prostoru koji označi podnositelj zahtjeva ne smije biti električki vodljivih predmeta. Usto, izbjegavaju se rasipna magnetska polja.

3.2. Starenje

3.2.1. LED moduli ili svjetlosni generatori podvrgavaju se starenju.

3.2.2. Sljedeća se ispitivanja izvode nakon starenja s LED modulima ili svjetlosnim generatorima pri ispitnom naponu s izvorom svjetlosti koji napaja elektronički uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti.

3.2.3. LED moduli

Na zahtjev podnositelja zahtjeva LED moduli prije početka ispitivanja rade 15 h i zatim ih se hladi na temperaturu okoline kako je određeno u ovom Pravilniku.

3.2.4. Žarulje sa žarnom niti

Žarulje sa žarnom niti najprije se izlažu starenju na svojem ispitnom naponu otprilike jedan sat. Kod žarulja s dvjema žarnim nitima svaku se žarnu nit odvojeno izlaže starenju.

3.2.5. Izvori svjetlosti s izbojem u plinu

Osim ispitivanja pokretanja, sva se ispitivanja provode s izvorima svjetlosti koji su starjeli najmanje 15 ciklusa sa sljedećim taktom uklapanja: 45 minuta uključeno, 15 sekundi isključeno, pet minuta uključeno, deset minuta isključeno.

4. POSEBNA ISPITIVANJA

Žarulje sa žarnom niti homologirane u skladu s Pravilnikom br. 37, izvori svjetlosti s izbojem u plinu homologirani u skladu s Pravilnikom br. 99 i LED moduli izuzimaju se iz ispitivanja iz stavaka 4.3.1. i 4.3.2.

4.2. Izvori svjetlosti s izbojem u plinu

Ispitivanje pokretanja obavlja se na izvorima svjetlosti koji nisu starjeli i prije ispitivanja nisu radili najmanje 24 sata. Izvor svjetlosti pokreće se neposredno i ostaje svijetliti.

4.3. Početak rada

4.3.1. Žarulje sa žarnom niti ne podliježu tom ispitivanju.

4.3.2. Izvori svjetlosti s izbojem u plinu

Ispitivanje početka rada obavlja se na izvorima svjetlosti koji prije ispitivanja nisu radili najmanje jedan sat. Prednje svjetlo za maglu postiže barem u točki 0°, 2,5 °D na crti 6 svjetlosnu jakost:

nakon jedne sekunde: 25 posto ciljanoga svjetlosnog toka;

nakon četiri sekunde: 80 posto ciljanoga svjetlosnog toka.

Ciljani svjetlosni tok naveden je na dostavljenom tehničkom listu.

4.4. Toplo ponovno paljenje

4.4.1. Žarulje sa žarnom niti ne podliježu tom ispitivanju.

4.4.2. Izvori svjetlosti s izbojem u plinu

Izvor svjetlosti pokreće se i 15 minuta radi s elektroničkim uređajem za upravljanje izvorom svjetlosti na ispitnom naponu. Pogonski napon elektroničkog uređaja za upravljanje izvorom svjetlosti zatim se isključi na deset sekundi pa ponovno uključi. Izvor svjetlosti ponovno se pokreće neposredno nakon što je bio isključen deset sekundi. Nakon jedne sekunde izvor svjetlosti emitira najmanje 80 posto svojega ciljanoga svjetlosnog toka.

4.5. Prikazivanje boje

4.5.1. Sadržaj crvene boje

Najmanji sadržaj crvene boje svjetlosti iz LED modula ili svjetlosnog generatora takav je da vrijedi:

gdje je:

Ee (λ) (jedinica: W)	spektralna raspodjela ozračenja;
V(λ) (jedinica: 1)	spektralna svjetlosna učinkovitost;
λ (jedinica: nm)	valna duljina.

Ta se vrijednost izračunava s pomoću intervala od jednog nanometra.

4.6. Ultraljubičasto zračenje

UV zračenje LED modula ili svjetlosnog generatora takvo je da vrijedi:

gdje je:

S(λ)(jedinica: 1)	spektralna težinska funkcija;
km =	683 lm/W najveća vrijednost svjetlosnog učinka zračenja.

(Za definicije drugih simbola vidjeti stavak 4.5.1.)

Ta se vrijednost izračunava s pomoću intervala od jednog nanometra. UV zračenje vrednuje se prema vrijednostima navedenima u sljedećoj tablici UV:

Tablica UV

λ	S(λ)
250	0,430
255	0,520
260	0,650
265	0,810
270	1,000
275	0,960
280	0,880
285	0,770
290	0,640
295	0,540
300	0,300
305	0,060
310	0,015
315	0,003
320	0,001
325	0,00050
330	0,00041
335	0,00034
340	0,00028
345	0,00024
350	0,00020

355	0,00016
360	0,00013
365	0,00011
370	0,00009
375	0,000077
380	0,000064
385	0,000530
390	0,000044
395	0,000036
400	0,000030

Vrijednosti u skladu sa „Smjernicama IRPA/INIRC o graničnim vrijednostima izlaganja ultraljubičastom zračenju”. Izabrane su valne duljine (u nanometrima) reprezentativne; druge vrijednosti treba umetnuti.

4.7. Temperaturna postojanost

4.7.1. Svjetlosna jakost

4.7.1.1.

Žarulje sa žarnom niti i izvori svjetlosti s izbojem u plinu ne podliježu tom ispitivanju.

4.7.1.2.

Fotometrijsko mjerenje obavlja se na sobnoj temperaturi nakon jedne minute rada uređaja. Mjerna točka je 0° horizontalno i 2,5 °D vertikalno.

4.7.1.3.

Svjetlo radi do nastupa fotometrijske stabilnosti. Trenutak u kojem je fotometrija stabilna određen je kao vremenska točka u kojoj je promjena fotometrijske vrijednosti manja od tri posto u 15-minutnom razdoblju. Nakon što nastupi fotometrijska stabilnost, obavlja se usmjeravanje za potpunu fotometriju u skladu sa zahtjevima za taj uređaj. Fotometrija se obavlja u svim ispitnim točkama za taj uređaj.

4.7.1.4.

Nakon što nastupi fotometrijska stabilnost, izračunava se omjer između vrijednosti fotometrijskih ispitnih točaka određenih u stavku 4.7.1.2. i vrijednosti određenih u stavku 4.7.1.3.

4.7.1.5.

Izračunani omjer iz stavka 4.7.1.4. primjenjuje na svaku preostalu ispitnu točku radi izrade nove fotometrijske tablice koja opisuje potpunu fotometriju na temelju jednominutnog rada.

4.7.1.6.

Vrijednosti osvjetljenja izmjerene nakon jedne minute i nakon nastupa fotometrijske stabilnosti u skladu su sa zahtijevanima najmanjim i najvećim vrijednostima.

4.7.2. Boja

Boja emitirane svjetlosti utvrđena nakon jednominutnog rada i nakon 30-minutnog rada u oba se primjera nalazi unutar propisanih granica za boje.