14.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 75/1


Samo izvorni tekstovi UN-ECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u zadnjem izdanju UN-ECE dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na:

http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html.

Pravilnik br. 72 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji glavnih svjetala na motociklima koja emitiraju asimetrično kratko svjetlo i dugo svjetlo te su opremljena halogenim žaruljama (svjetla HS1)

Uključuje sav važeći tekst do:

serije izmjena 01 – dan stupanja na snagu: 12. rujna 2001.

SADRŽAJ

1.

Područje primjene

2.

Definicije

3.

Zahtjev za homologaciju

4.

Oznake

5.

Odobrenje

6.

Opće specifikacije

7.

Zahtjevi za osvjetljenje

8.

Zahtjevi koji se odnose na leće u boji i filtre

9.

Standardno glavno svjetlo

10.

Primjedba u pogledu boje

11.

Sukladnost proizvodnje

12.

Kazne za nesukladnost proizvodnje

13.

Preinaka tipa glavnog svjetla i proširenje homologacije

14.

Konačna obustava proizvodnje

15.

Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i administrativnih tijela

16

Prijelazne odredbe

PRILOZI

Prilog 1.

Izjava o izdavanju ili odbijanju ili proširenju ili povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje za tip glavnog svjetla za motocikle u skladu s Pravilnikom br. 72.

Prilog 2.

Provjera sukladnosti proizvodnje glavnih svjetala opremljenih žaruljama HS1

Prilog 3.

Primjeri izgleda homologacijskih oznaka

Prilog 4.

Mjerni zasloni

Prilog 5.

Ispitivanja postojanosti fotometrijskih obilježja glavnih svjetala u radu

Prilog 6.

Zahtjevi za svjetla s lećama od plastičnog materijala – ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik odnosi na homologaciju glavnih svjetala sa žaruljama sa žarnom niti (HS1) i lećama od stakla ili plastičnog materijala (1) namijenjenih ugradnji na motocikle i vozila koja se smatraju motociklima.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ove Uredbe:

2.1.

„leća” znači krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice) koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

2.2.

„zaštitni sloj” znači proizvod ili proizvodi koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjsku stranu leće;

2.3.

Glavna svjetla različitih „tipova” su glavna svjetla koje se međusobno bitno razlikuju s obzirom na:

2.3.1.

trgovački naziv ili oznaku;

2.3.2.

obilježja optičkog sustava;

2.3.3.

dodavanje ili izostavljanje dodatnih dijelova koji bi mogli mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom svjetlosti (refrakcijom), apsorpcijom i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja. Promjena boje snopova koje emitiraju glavna svjetla pri čemu su ostala obilježja nepromijenjena ne čini promjenu tipa glavnog svjetla. U skladu s tim, takvim se glavnim svjetlima dodjeljuje isti homologacijski broj;

2.3.4.

prikladnosti za vožnju desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

2.3.5.

materijalima, iz kojih je izrađena leća i zaštitni sloj, ako postoje.

3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1.

Zahtjev za homologaciju podnose nositelj trgovačkog naziva ili oznake, ili njegov propisno ovlašteni zastupnik. U zahtjevu se navodi:

3.1.1.

je li glavno svjetlo predviđeno za promet lijevom i desnom stranom ili samo lijevom ili samo desnom stranom.

3.2.

Svakom zahtjevu za homologaciju potrebno je priložiti:

3.2.1.

crteže u tri primjerka koji su dovoljno podrobni da omogućuju prepoznavanje tipa i prikazuju prednji pogled glavnog svjetla, s detaljima orebrenja leće ako ga ima, te poprečni presjek; usto, prikazuju prostor predviđen za homologacijsku oznaku;

3.2.2.

Kratak tehnički opis;

3.2.3.

dva uzorka tipa glavnog svjetla s bezbojnim lećama;

3.2.3.1.

za ispitivanje filtra u boji ili zaslona u boji (ili leće u boji): dva uzorka.

3.2.4.

Za ispitivanje plastičnog materijala od kojeg su leće izrađene:

3.2.4.1.

trinaest leća;

3.2.4.1.1.

šest od tih leća može se zamijeniti sa šest uzoraka materijala najmanje veličine 60 × 80 mm koji imaju ravnu ili konveksnu vanjsku površinu, te uglavnom ravnu površinu (polumjer zakrivljenosti nije manji od 300 mm) koja u sredini iznosi najmanje 15 × 15 mm;

3.2.4.1.2.

svaka takva leća ili uzorak materijala proizvodi se metodom koja se koristi u serijskoj proizvodnji;

3.2.4.2.

reflektor na koji se leće mogu montirati u skladu s uputama proizvođača.

3.3.

Uz materijale od kojih su izrađene leće i zaštitne slojeve ako postoje prilaže se izvješće o ispitivanju svojstava tih materijala i premaza ako su već ispitani.

3.4.

Nadležno tijelo provjerava postojanje zadovoljavajućih rješenja za osiguranje učinkovite kontrole sukladnosti proizvoda prije nego što se tip homologira.

4.   OZNAČIVANJE (2)

4.1.

Glavna svjetla dostavljena za homologaciju moraju nositi trgovački naziv ili oznaku podnositelja zahtjeva; taj naziv mora biti jasno čitljiv i neizbrisiv.

4.2.

Na lećama i kućištu (3) imaju dovoljno velik prostor za homologacijsku oznaku i dodatne simbole iz stavka 5.4.2; ti se prostori označuju na crtežima navedenima u stavku 3.2.1.

4.3.

U slučaju kad su glavna svjetla konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom ili desnom stranom, imaju oznake koje označavaju oba namještanja optičkog bloka na vozilu ili izvora svjetlosti na reflektoru; ove se oznake sastoje od slova „R/D” za promet desnom stranom kolnika i slova „L/G” za promet lijevom stranom kolnika.

5.   HOMOLOGACIJA

5.1.

Ako svi uzorci tipa glavnih svjetala koji su dostavljeni u skladu sa stavkom 3.2.3. ispunjavaju odredbe ovog Pravilnika, dodjeljuje se homologacija.

5.2.

Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 00 za ovaj Pravilnik u njegovom izvornom obliku) označavaju niz izmjena uvrštenih u najnovije značajne tehničke izmjene ovog Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne može dodijeliti isti broj drugom tipu glavnog svjetla obuhvaćenom ovim Pravilnikom (4), osim u slučaju proširenja homologacije na uređaj koji se razlikuje samo po boji emitiranog svjetla.

5.3.

Obavijest o izdavanju ili o odbijanju ili o proširenju ili o povlačenju odobrenja ili konačnoj obustavi proizvodnje tipa glavnog svjetla prema ovom Pravilniku šalje se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu koji odgovara predlošku iz Priloga 1. ovome Pravilniku.

5.4.

Povrh natpisa određenih stavkom 4.1., svakom se glavnom svjetlu koje je u skladu s tipom homologiranim prema ovom Pravilniku u prostore iz stavka 4.2. dodaje međunarodna homologacijska oznaka (5), koja se sastoji od:

5.4.1.

kruga koji okružuje slovo „E”, nakon kojeg slijedi razlikovni broj države koja je izdala homologaciju; (6)

5.4.2.

homologacijskog broja i sljedećeg dodatnog simbola (ili više njih) smještenih blizu kruga:

5.4.2.1.

na glavnim svjetlima koja ispunjavaju samo uvjete vožnje na lijevoj strani, vodoravna strelica koja pokazuje na desno od promatrača koji gleda u glavno svjetlo, tj. na stranu ceste na kojoj se promet odvija;

5.4.2.2.

na glavnim svjetlima konstruiranima tako da ispunjavaju uvjete obaju prometnih sustava pomoću odgovarajućeg podešavanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti, vodoravna strelica s vrhom na oba kraja, s tim da su vrhovi usmjereni ulijevo i udesno;

5.4.2.3.

slova „MBH” smještena na suprotnu stranu od homologacijskog broja.

5.4.2.4.

u svakom slučaju, relevantni način rada korišten za vrijeme ispitivanja u skladu sa stavkom 1.1.1.1. Priloga 5. i dopuštenim naponom (naponima) u skladu sa stavkom 1.1.1.2. Priloga 5. treba biti naveden na potvrdi o homologaciji i na izjavi, koje se upućuju državama ugovornih stranaka Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik.

U odgovarajućim slučajevima uređaj se obilježava na sljedeći način:

Na jedinicama koje ispunjavaju uvjete ovog Pravilnika koje su tako konstruirane da žarna nit kratkog svjetlosnog snopa ne svijetli istodobno s nekim drugim svjetlom s kojim može biti uzajamno ugrađeno:

iza simbola kratkog svjetla na homologacijskoj oznaci postavlja se kosa crta (/).

5.4.2.5.

na glavnim svjetlima s ugrađenom lećom od plastičnog materijala, skupina slova „PL” dodaje se uz simbole propisane u prethodno navedenim stavcima od 5.4.2.1. do 5.4.2.4.;

5.5.

Znakovi i simboli iz prethodnog stavka 5.4. moraju biti jasno čitljivi i neizbrisivi.

5.6.

U Prilogu 3. ovom Pravilniku prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka i prethodno navedenih dodatnih simbola.

6.   OPĆI ZAHTJEVI

6.1.

Svaki uzorak tipa glavnog svjetla usklađen je sa zahtjevima propisanima u ovom stavku i u stavcima od 7. do 9. navedenima u nastavku.

6.2.

Glavna svjetla projektirana su i konstruirana tako da je u uobičajenoj upotrebi, unatoč vibracijama kojima mogu biti izložena, zajamčen njihov zadovoljavajući rad i zadržavanje svojstava propisanih ovim Pravilnikom.

6.2.1.

Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu sukladno odgovarajućim propisima. Ugradnja takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima.

Kad su glavno svjetlo koje daje dugi svjetlosni snop i glavno svjetlo koje daje kratki svjetlosni snop, svako opremljeno svojom žaruljom sa žarnom niti, sklopljeni u jednu cjelinu, naprava za namještanje omogućuje propisano namještanje svakog optičkog sustava posebno.

6.2.2.

Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa primjenjuju se zahtjevi iz stavka 7.3. ovog Pravilnika. Kada se upotrebljava više od jednog izvora svjetlosti za dugi svjetlosni snop, najveće vrijednosti osvijetljenosti (Emax) određuju se s pomoću kombiniranih funkcija.

6.3.

Dijelovi s kojima se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor moraju biti izrađeni tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom može pričvrstiti samo u pravilan položaj.

6.4.

Pravilan položaj leća u odnosu na optički sustav nedvosmisleno je označen, a njihovo okretanje u radu onemogućeno.

6.5.

Glavna svjetla koja su konstruirana za promet desnom stranom i lijevom stranom, mogu se prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili žarulja sa žarnom niti pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U oba slučaja moraju biti moguća samo dva različita i jasno određena namještanja, jedno za promet desnom i drugo za promet lijevom stranom, pri čemu konstrukcijski mora biti onemogućeno nenamjerno prebacivanje iz jednoga namještanja u drugo, kao i namještanje u međupoložaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za žarulja sa žarnom niti, dijelovi za pričvršćenje žarulja sa žarnom niti na reflektor moraju biti izrađeni tako da se u svakom od njegova dva položaja namještanja žarulja sa žarnom niti drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za promet samo jednom stranom ceste. Sukladnost sa zahtjevima iz ovog stavka treba provjeriti vizualno ili, prema potrebi, pokusnom ugradbom.

6.6.

Dopunska se ispitivanja obavljaju u skladu s uvjetima iz Priloga 5. kako bi se osiguralo da se fotometrijska svojstva upotrebom pretjerano ne mijenjaju.

6.7.

Ako je leća glavnoga svjetla od plastičnog materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima iz Priloga 6.

7.   ZAHTJEVI ZA OSVJETLJENJE

7.1.   Opće odredbe

7.1.1.

Glavna se svjetla izrađuju tako da s odgovarajućom žaruljom sa žarnom niti tipa HS1 daju s kratkim svjetlom dovoljno osvjetljenje, bez bliještanja, i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugo svjetlo.

7.1.2.

Osvjetljenje koje daje halogena hermetička jedinica određuje se pomoću okomitog zaslona postavljenog 25 m ispred jedinice na način prikazan u Prilogu 4. ovom Pravilniku.

7.1.3.

Provjera glavnih svjetala obavlja se sa standardnom bezbojnom žaruljom konstruiranom za nazivni napon od 12 V, pri čemu postojeće selektivno žute filtre (7) treba zamijeniti s geometrijski istim bezbojnim filtrima sa stupnjem propuštanja svjetlosti od najmanje 80 %. Pri provjeri glavnog svjetla, napon na priključcima žarulje sa žarnom niti treba namjestiti tako da se postignu sljedeće vrijednosti:

 

Potrošnja

u wattima

svjetlosni tok

u lumenima

Žarna nit za kratko svjetlo

otprilike 35

450

Žarna nit za dugo svjetlo

otprilike 35

700

Glavno svjetlo smatra se zadovoljavajućim ako ispunjava zahtjeve ovog stavka 7. s najmanje jednom standardnom žaruljom sa žarnom niti koja se može dostaviti s glavnim svjetlom.

7.1.4.

Dimenzije kojima je određen položaj žarne niti unutar standardne žarulje sa žarnom niti HS1 navedene su u Pravilniku br. 37.

7.1.5.

Balon standardne žarulje sa žarnom niti po obliku i optičkoj kvaliteti mora biti takav da ne prouzroči refleksiju ni refrakciju koji bi štetno djelovali na razdiobu svjetlosti.

7.2.   Odredbe koje se odnose na kratka svjetla

7.2.1.

Kratki svjetlosni snop mora proizvesti dovoljno oštru granicu „svjetlo-tama” da se omogući njegovo zadovoljavajuće podešavanje. Granica „svjetlo-tama” vodoravna je ravna crta na strani suprotnoj od smjera prometa za koju je glavno svjetlo predviđeno; na suprotnoj strani ona mora ležati ispod izlomljene crte HV H1 H4, koju tvore ravna crta HV H1 s kutom nagiba 45° u odnosu na vodoravnu ravninu i ravna crta H1 H4, koja leži 1 % iznad vodoravne crte hh, ili ravne crte HV H3 s kutom nagiba 15° iznad vodoravne ravnine (vidjeti Prilog 4.). Granica „svjetlo-tama” koja se proteže iznad crta HV H2 i H2 H4 i predstavlja kombinaciju tih dviju mogućnosti ni u kojem slučaju nije dopuštena.

7.2.2.

Glavno svjetlo usmjerava se tako da:

7.2.2.1.

u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da ispunjavaju zahtjeve za promet desnom stranom, granica „svjetlo-tama” vodoravna je na lijevoj polovini zaslona (8), a u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da ispunjavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, granica „svjetlo-tama” vodoravna je na desnoj polovini zaslona;

7.2.2.2.

Ovaj vodoravni dio granice „svjetlo-tama” smješten je na zaslonu 25 cm ispod razine vodoravne ravnine koja prolazi kroz žarište glavnog svjetla (vidjeti Prilog 4.);

7.2.2.3.

„Pregib” granice „svjetlo-tama” nalazi se na crti vv. (9)

7.2.3.

Pri takvom namještanju glavno svjetlo treba ispunjavati zahtjeve iz stavaka od 7.2.5. do 7.2.7. i 7.3.

7.2.4.

Kad je glavno svjetlo namješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u stavcima 7.2.5. do 7.2.7. i stavku 7.3., njegova usmjerenost može se promijeniti pod uvjetom da se os svjetla bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) udesno ili ulijevo. (10) Radi jednostavnijeg namještanja pomoću granice „svjetlo-tama” glavno se svjetlo može djelomično prekriti kako bi se izoštrila granica „svjetlo-tama”.

7.2.5.

Osvijetljenost koju kratko svjetlo proizvodi na zaslonu mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

Točka na mjernom zaslonu

Traženo osvjetljenje u luksima

Glavna svjetla za

vožnju desnom stranom

Glavna svjetla za

vožnju lijevom stranom

točka B

50 L

točka B

50 R

≤ 0,3

točka

75 R

točka

75 L

≥ 6

točka

50 R

točka

50 L

≥ 6

točka

25 L

točka

25 R

≥ 1,5

točka

25 R

točka

25 L

≥ 1,5

Sve točke u području III.

≤ 0,7

Sve točke u području IV.

≥ 2

Sve točke u području I.

≤ 20

7.2.6.

Ne smiju postojati bočna odstupanja koja bi štetila dobroj vidljivosti u bilo kojem od područja I., II., III. i IV.

7.2.7.

Glavna svjetla koja su konstruirana da ispunjavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom moraju za svaki od oba položaja namještanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti ispunjavati gore navedene zahtjeve koji se odnose na odgovarajuću stranu prometa.

7.3.   Odredbe koje se odnose na duga svjetla

7.3.1.

Mjerenja osvijetljenosti koju dugo svjetlo proizvodi na zaslonu obavljaju se istim namještanjem glavnog svjetla kao pri mjerenjima prema prethodno navedenim stavcima 7.2.5. do 7.2.7.

7.3.2.

Osvijetljenost koju na zaslonu proizvodi dugo svjetlo mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

7.3.2.1.

Točka sjecišta (HV) između crta hh i vv mora se nalaziti unutar „izoluksa” koji predstavlja 90 % najveće osvijetljenosti. Najveća vrijednost (Emax) ne smije biti manja od 32 luksa. Najveća vrijednost ne može biti veća od 240 luksa.

7.3.2.2.

Polazeći iz točke HV, vodoravno udesno i ulijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 16 luksa do udaljenosti 1,125 m niti manja od 4 luksa do udaljenosti 2,25 m.

7.4.   Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu, koje su navedene u stavcima od 7.2.5. do 7.2.7. i u stavku 7.3., mjere se pomoću foto-prijemnika, čija se djelujuća površina nalazi u kvadratu sa stranicom od 65 mm.

8.   ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA LEĆE U BOJI I FILTRE

8.1.

Homologacija se može ishoditi za glavna svjetla koja emitiraju bijelu ili selektivno žutu svjetlost s bezbojnom žaruljom. Odgovarajuća kolorimetrijska obilježja za žute leće ili filtre izražene u kromatskim koordinatama po CIE trebaju se nalaziti unutar graničnih vrijednosti:

Selektivno žuti filtar (zaslon ili leća)

granica prema crvenom

Formula

granica prema zelenom

Formula

granica prema bijelom

Formula

granica prema spektralnoj vrijednosti

Formula

što se može izraziti na sljedeći način:

dominantna valna duljina

575 – 585 nm

faktor čistoće

0,90 – 0,98

Faktor prijenosa mora biti

≥ 0,78.

Faktor prijenosa mora biti određen uporabom izvora svjetlosti s temperaturom boje 2,856 °K. (11)

8.2.

Filtar mora biti dio glavnog svjetla i mora biti pričvršćen tako da ga korisnik ne može ukloniti slučajno ni namjerno s pomoću uobičajenog alata.

9.   STANDARDNO GLAVNO SVJETLO (12)

Glavnim svjetlom smatra se standardno glavno svjetlo ako:

9.1.

ispunjava gore navedene zahtjeve za homologaciju;

9.2.

ima efektivni promjer od najmanje 160 mm;

9.3.

sa standardnom žaruljom proizvodi, u različitim točkama i na različitim područjima navedenima u stavku 7.2.5., osvjetljenje koje iznosi:

9.3.1.

najviše 90 % od najvećih vrijednosti i

9.3.2.

najmanje 120 % od najmanjih vrijednosti, propisanih u tablici u stavku 7.2.5.

10.   PRIMJEDBA U POGLEDU BOJE

Budući da je svaka homologacija prema ovom Pravilniku izdana, u skladu sa stavkom 8.1., za tip glavnog svjetla koje emitira bijelu ili selektivno žutu svjetlost, člankom 3. Sporazuma kojem je priložen ovaj Prilog ne sprečavaju se ugovorne stranke da zabrane glavna svjetla koja emitiraju snop bijele ili selektivno žute svjetlosti na vozilima koja same registriraju.

11.   SUKLADNOST PROZVODNJE

Svako glavno svjetlo koje ima homologacijsku oznaku prema propisima ovog Pravilnika mora biti u skladu s homologiranim tipom i ispunjavati prethodno navedene fotometrijske i kolorimetrijske zahtjeve. Sukladnost s ovim odredbama provjerava se u skladu s Prilogom 2. i Prilogom 5. stavkom 3. ovom Pravilniku te, ako je primjenjivo, stavku 3., Priloga 6. ovom Pravilniku.

12.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

12.1.

Homologacija izdana s obzirom na tip glavnog svjetla u skladu s ovim Pravilnikom smije se povući ako navedeni zahtjevi nisu ispunjeni ili ako glavno svjetlo koje ima homologacijsku oznaku nije u skladu s homologiranim tipom.

12.2.

Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prije izdala, ona o tome odmah obavješćuje ostale ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik s pomoću obrasca koji je u skladu s predloškom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

13.   PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA GLAVNOG SVJETLA

13.1.

Svaka preinaka tipa glavnog svjetla prijavljuje se upravnom tijelu koje je izdalo homologaciju za taj tip glavnog svjetla. Tijelo tada može:

13.1.1.

Smatrati kako nije vjerojatno da promjene imaju bitno nepovoljan učinak i kako glavno svjetlo u svakom slučaju i dalje ispunjava zahtjeve; ili

13.1.2.

zahtijevati daljnje izvješće o ispitivanju od tehničke službe odgovorne za provedbu ispitivanja.

13.2.

O potvrdi ili odbijanju homologacije uz koje se navode nastale promjene obavješćuju se, u skladu s postupkom iz stavka 5.3. ovog Pravilnika, stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik.

13.3.

Nadležno tijelo za izdavanje proširenja homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje te o tome obavješćuje ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovome Pravilniku.

14.   POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi glavna svjetla homologirana u skladu s ovim Pravilnikom, o tome je dužan obavijestiti tijelo koje je izdalo homologaciju. Po primitku odgovarajuće obavijesti to tijelo o tome izvješćuje druge stranke ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca s izjavom koji odgovara uzorku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

15.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I ADMINISTRATIVNIH TIJELA

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te administrativnih tijela koja odobravaju homologaciju te kojima se šalju obrasci koji potvrđuju izdavanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije izdane u drugim državama.

16.   PRIJELAZNE ODREDBE

16.1.

Šest mjeseci nakon službenog stupanja na snagu Pravilnika br. 112. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik prestaju dodjeljivati ECE homologacije u skladu s ovim Pravilnikom.

16.2.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbiti proširenja homologacije prema seriji izmjena 01 ili izvornoj inačici ovog Pravilnika.

16.3.

Homologacije izdane prema ovom Pravilniku prije datuma stupanja na snagu Pravilnika br. 112 i svih proširenja homologacije, uključujući ona prema izvornoj inačici Pravilnika koja su izdana naknadno, ostaju na snazi neograničeno vrijeme.

16.4.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije za glavna svjetla na temelju serije izmjena 01 ili izvorne inačice ovog Pravilnika, uz uvjet da su glavna svjetla predviđena kao zamjene za ugradbu na vozila u uporabi.

16.5.

Od službenog stupanja na snagu Pravilnika br. 112. nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne može zabraniti ugradbu na novo vozilo tipa glavnog svjetla koji je homologiran u skladu s Pravilnikom br. 112.

16.6.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik i dalje dopuštaju ugradbu glavnog svjetla homologiranog prema ovom Pravilniku na tip vozila ili na vozilo.

16.7.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik i dalje dopuštaju ugradbu ili uporabu glavnog svjetla homologiranog prema izvornoj inačici ovog Pravilnika na vozilu u uporabi, uz uvjet da je glavno svjetlo predviđeno za zamjenu.


(1)  Odredbe ovog Pravilnika ne sprečavaju stranku Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik da zabrani kombiniranje glavnog svjetla s ugrađenom lećom od plastičnog materijala homologiranog na temelju ovog Pravilnika s mehaničkim uređajem za čišćenje glavnog svjetla (s brisačima).

(2)  Kad su glavna svjetla konstruirana prema uvjetima kretanja u prometu samo na jednoj strani (desnoj ili lijevoj), preporučuje se da ploha, koja može biti skrivena kako se korisnici ne bi nelagodno osjećali u državi gdje se promet odvija suprotnom stranom ceste, bude neizbrisivo ocrtana na prednjoj leći. Međutim, ta oznaka nije potrebna kad je ta površina jasno uočljiva iz konstrukcije.

(3)  Ako se leća ne može odvojiti od tijela glavnog svjetla, dovoljan je prostor na leći.

(4)  Promjena boje snopova koje emitiraju glavna svjetla pri čemu su ostala obilježja nepromijenjena ne čini promjenu tipa glavnog svjetla. U skladu s tim, takvim se glavnim svjetlima dodjeljuje isti homologacijski broj (vidi stavak 2.3.).

(5)  Ako se u različitim tipovima glavnih svjetala koristi ista leća, ona može nositi različite homologacijske oznake tih tipova glavnih svjetala, pod uvjetom da glavno kućište glavnog svjetla, čak ako se ne može odvojiti od leće, također sadrži prostor opisan u stavku 4.2. i nosi homologacijsku oznaku tipa glavnog svjetla. Ako različiti tipovi glavnih svjetala koriste jednako glavno kućište, ono može nositi različite homologacijske oznake za te tipove glavnih svjetala

(6)  Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. nalaze se u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument TRANS/WP.29/78/Rev.2/Izmjen.1.

(7)  Ti se filtri sastoje od sastavnih dijelova, uključujući leću, koji su predviđeni da oboje svjetlo.

(8)  Mjerni zaslon mora biti dovoljno širok da omogući provjeru „reza” u području koje se proteže najmanje 5° na obje strane crte vv.

(9)  Ako os žarišta vidno odstupa od općeg smjera svjetla, treba obaviti poprečno namještanje tako da najbolje zadovoljava zahtjeve za osvijetljenost u točkama 75 i 50 R za promet desnom stranom i u točkama 75 L i 50 L za promet lijevom stranom.

(10)  Granica odstupanja od usmjerenosti od 1° udesno ili ulijevo nije nesukladna s vertikalnim odstupanjem od usmjerenosti prema gore ili dolje. Posljednje je ograničeno samo zahtjevima stavka 7.3. Međutim, vodoravni dio „reza” ne smije prelaziti crtu hh.

(11)  Odgovara izvoru vidljive svjetlosti A, Međunarodne komisije za rasvjetu (CIE).

(12)  Drukčije vrijednosti mogu se prihvatiti privremeno. Ovaj će zahtjev biti predmet preporuke upućene upravnim tijelima.


PRILOG 1.

IZJAVA

(najveći format: A4 (210 × 297 mm))

Image


PRILOG 2.

PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE GLAVNIH SVJETALA

OPREMLJENIH ŽARULJAMA HS1

1.

Glavna svjetla s homologacijskom oznakom usklađena su s homologiranim tipom.

2.

Zahtjev za sukladnost smatra se ispunjenim u mehaničkom i geometrijskom pogledu, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja.

3.

Kad je riječ o fotometrijskim obilježjima, sukladnost glavnih svjetala serije ne osporava se (1) ako, pri fotometrijskom ispitivanju nasumično izabranog glavnog svjetla opremljenog standardnom žaruljom:

3.1.

nijedna izmjerena vrijednost ne odstupa nepovoljno više od 20 % od propisanih vrijednosti (za vrijednosti B 50 R ili L i područje III., najveće nepovoljno odstupanje može iznositi 0,2 luksa (B 50 R ili L) ili 0,3 luksa (područje III.);

3.2.

ili ako:

3.2.1.

su propisane vrijednosti za kratki svjetlosni snop postignute u točki HV (s dopuštenim odstupanjem 0,2 luksa) i u najmanje jednoj točki područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti od 25 m) ograničeno krugom polumjera 15 cm oko točaka B 50 R ili L (s dopuštenim odstupanjem od 0,1 luksa), 75 R ili L, 50/R ili L, 25 R ili L, i u cijelom području IV. koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L i

3.2.2.

ako se, za dugi svjetlosni snop, uz točku HV unutar izoluksa 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti opazi odstupanje od 20 %.

4.

Ako rezultati ispitivanja navedenih u stavku 3. ne ispunjavaju zahtjeve, glavno se svjetlo ponovno ispituje s pomoću druge standardne žarulje.


(1)  Preporučuje se da se tijela države proizvodnje upute na rezultate statističkih provjera koje je proveo proizvođač, a ne da provode provjere iz stavka 3.


PRILOG 3.

POLOŽAJ HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

(Vidjeti stavak 5. ovog Pravilnika)

Image

Slika 1.

a= 12 mm min.

Glavno svjetlo koje nosi prethodno navedenu homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika i namijenjeno je samo vožnji desnom stranom:

Image

a= 12 mm min.

Slika 2.

Glavno svjetlo koje nosi prethodno navedenu homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika i namijenjeno je:

samo vožnji lijevom stranom.

Image

Slika 3.

Za oba prometna sustava s pomoću prikladnog namještanja optičkog bloka ili žarulje na vozilu.

Image

Slika 4.

Glavno svjetlo koje ima prethodno navedenu homologacijsku oznaku jest glavno svjetlo koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika i konstruirano je tako da žarna nit kratkog svjetla ne može svijetliti istodobno s dugim svjetlom i/ili drugom uzajamno povezanom svjetlosnom funkcijom.

Napomena:

Prethodno navedena svjetla koja imaju gore prikazanu oznaku homologirana su u Nizozemskoj (E 4) pod homologacijskim brojem 002439. Homologacijski broj pokazuje da je homologacija izdana u skladu s odredbama ovog Pravilnika u njegovom izvornom obliku.

Homologacijski broj mora biti postavljen blizu kruga i iznad ili ispod slova „E” ili lijevo ili desno od njega. Znamenke homologacijskog broja moraju biti na istoj strani u odnosu na slovo „E” i okrenute u istome smjeru. Uporabu rimskih brojki kao homologacijskih brojeva potrebno je izbjegavati kako ih se ne bi zamijenilo s ostalim simbolima.

Image

Slika 5.

Glavno svjetlo koje nosi gore prikazanu homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje ima ugrađenu leću od plastičnog materijala i ispunjava uvjete iz ovog Pravilnika:

Ono je konstruirano tako da žarna nit za kratki svjetlosni snop može svijetliti istodobno sa žarnom niti za dugi svjetlosni snop i/ili s drugom uzajamno povezanom svjetlosnom funkcijom.


PRILOG 4.

MJERNI ZASLON

Image

Glavno svjetlo za promet desnom stranom (1)

(Dimenzije u milimetrima)

h-h

:

vodoravna ravnina) koja prolazi

v-v

:

okomita ravnina) žarištem glavnog svjetla


(1)  Mjerni zaslon za vožnju lijevom stranom simetričan je crti v-v u ovom Prilogu.


PRILOG 5.

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKOG OBILJEŽJA GLAVNIH SVJETALA U RADU

ISPITIVANJA POTPUNIH GLAVNIH SVJETALA

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovog Pravilnika, u točki za Emax za dugo svjetlo i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratko svjetlo (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom), uzorak potpunog glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijskih obilježja u radu. „Kompletno glavno svjetlo” podrazumijeva cjelovito svjetlo, uključujući i ostale dijelove i svjetla koja bi mogla utjecati na njegovu termičku disperziju.

1.   ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKOG OBILJEŽJA

Ispitivanja se provode u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradbi na vozilo.

1.1.   Čisto glavno svjetlo

Glavno svjetlo treba raditi 12 sati, kako je opisano u podstavku 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u podstavku 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

(a)

u slučaju kad se homologira samo jedna svjetlosna funkcija (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajuća žarna nit svijetli propisano vrijeme (1);

(b)

u slučaju uzajamno povezanog kratkog svjetla i dugog svjetla (žarulja s dvije žarne niti ili dvije žarulje sa žarnom niti):

 

Ako podnositelj zahtjeva izjavi da će se glavno svjetlo upotrebljavati tako da odjednom svijetli samo jedna žarna nit (2), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom uzastopnim uključivanjem svake navedene funkcije polovinu vremena određenog stavkom 1.1.

 

U svim ostalim slučajevima glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne postigne propisano vrijeme:

 

15 minuta svijetli žarna nit za kratki svjetlosni snop

 

5 minuta svijetle sve žarne niti;

(c)

u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja, sve pojedinačne funkcije uključene su istodobno u trajanju određenom za pojedine funkcije osvjetljavanja (a) uzimajući također u obzir upotrebu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja, (b) u skladu s proizvođačevim specifikacijama.

1.1.1.2.   Ispitni napon

Ispitni se napon ugodi tako da opskrbljuje s 90 % najveće snage navedene za žarulje sa žarnom niti kategorije HS1 u Pravilniku br. 37.

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.   Vizualni pregled

Kad se glavno svjetlo stabilizira na temperaturi okoline, leću glavnog svjetla i vanjsku leću, ako postoji, očisti se čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom je treba vizualno pregledati; ne smije se zamijetiti nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ni promjena boje leće glavnog svjetla ni vanjske leće, ako postoji.

1.1.2.2.   Fotometrijsko ispitivanje

Kako bi se ispunili zahtjevi u ovom Pravilniku, fotometrijske se vrijednosti provjeravaju u sljedećim točkama:

 

Kratko svjetlo:

 

50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet desnom stranom,

 

50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom,

 

Dugo svjetlo:

točka Emax

Može se obaviti novo podešavanje kako bi se u obzir uzelo iskrivljenje nosača glavnog svjetla zbog topline (promjena položaja granice „svjetlo-tama” obuhvaćena je stavkom 2. ovog Priloga).

Dopušteno je odstupanje do 10 % između fotometrijskih obilježja i vrijednosti izmjerenih prije ispitivanja uključujući odstupanja fotometrijskog postupka.

1.2.   Prljavo glavno svjetlo

Nakon što je ispitano kako je određeno u podstavku 1.1. glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kako je propisano u podstavku 1.2.1., treba raditi jedan sat kako je opisano u stavku 1.1.1. i potom ga provjeriti kako je propisano u podstavku 1.1.2..

1.2.1.   Priprema glavnog svjetla

1.2.1.1.   Ispitna mješavina

1.2.1.1.1.

Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama:

 

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

 

9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm,

 

1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 μm;

 

0,2 težinska dijela NaCMC (3) i

primjerene količine destilirane vode vodljivosti ≤ 1 mS/m.

 

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2.

Glavna svjetla s vanjskim lećama od plastičnog materijala:

 

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

 

9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm,

 

1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 μm;

 

0,2 težinska dijela NaCMC,

 

13 težinskih dijelova destilirane vode vodljivosti ≤ 1 mS/m i

 

2 ± 1 težinskih dijelova sredstva za odstranjivanje površinske napetosti (4)

 

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.   Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnog svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Taj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20 % vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku prema zahtjevima opisanima u ovom Prilogu:

 

točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, fotometrijska razdioba za dugo/kratko svjetlo;

 

točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, fotometrijska razdioba samo za dugo svjetlo;

 

50 R i 50 V (5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet desnom stranom,

 

50 L i 50 V samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet lijevom stranom.

1.2.1.3.   Mjerna oprema

Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnog svjetla. Standardna žarulja sa žarnom niti upotrebljava se za fotometrijsku provjeru.

2.   ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA GRANICE „SVJETLO-TAMA” POD UTJECAJEM TOPLINE

To se ispitivanje sastoji od provjere prelazi li vertikalni pomak granice „svjetlo-tama” pod utjecajem topline vrijednost utvrđenu za uključeno kratko svjetlo.

Glavno svjetlo ispitano u skladu sa stavkom 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u 2.1. bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1.   Ispitivanje

Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

Na serijski proizvedenom glavnom svjetlu sa žarnom niti koje je već bilo ispitivano starenjem najmanje jedan sat treba uključiti kratko svjetlo glavnoga svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe tog ispitivanja napon treba namjestiti kako je određeno u stavku 1.1.1.2.). Položaj granice „svjetlo-tama” u vodoravnom dijelu (između crte vv i okomite crte koja prolazi točkom B 50 L za vožnju desnom stranom ili B 50 R za vožnju lijevom stranom) provjerava se 3 minute (r3) odnosno 60 minuta (r60) nakon uključivanja.

Tako opisano mjerenje promjene položaja granice „svjetlo-tama” obavlja se bilo kojim postupkom koji daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.   Rezultati ispitivanja

2.2.1.

Rezultat izražen miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim za kratko svjetlo samo kad apsolutna vrijednost

Formula

zabilježena na glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (ΔrI ≤ 1,0 mrad).

2.2.2.

Međutim, ako je ta vrijednost veća od 1,0 mrad, ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < ΔrI ≤ 1,5 mrad), treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u stavku 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnog svjetla na podnožju koje predstavlja ispravno postavljanje na vozilu:

uključeno dugo svjetlo u trajanju od jednog sata (napon treba namjestiti u skladu sa stavkom 1.1.1.2.),

period mirovanja od jednog sata.

Tip glavnog svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti ΔrI izmjerenih na prvom uzorku i ΔrII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

Formula

3.   SUKLADNOST PROZVODNJE

Jedno od glavnih svjetala određeno za uzorak treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u stavku 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u stavku 2.2.2.. Glavno svjetlo treba smatrati prihvatljivim ako Δr ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad ali ne veća od 2,0 mrad, podvrgava se ispitivanju drugo glavno svjetlo, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na obama uzorcima ne smije prekoračiti 1,5 mrad.


(1)  Ako je ispitivano glavno svjetlo udruženo i/ili uzajamno povezano sa signalnim svjetlima, potonja moraju svijetliti tijekom cijelog ispitivanja. Kada se radi o svjetlu pokazivača smjera, ono će biti upaljeno u bljeskajućem načinu rada s omjerom upaljeno/ugašeno približno jedan naprema jedan.

(2)  Ako istodobno svijetle dvije žarne niti ili više njih kad se glavno svjetlo koristi kao trepćuće svjetlo, to se ne smatra uobičajenom istodobnom upotrebom dvaju žarnih niti.

(3)  NaCMC znači natrijevu sol karboksimetilceluloze koja se obično navodi kao CMC. NaCMC korišten u prljavoj mješavini ima stupanj zamjene (DS) od 0,6 – 0,7 te viskoznost od 200 – 300 cP za otopinu od 2 % na 20 °C.

(4)  Toleriranje količine pripisuje se potrebi dobivanja prljavštine koja se pravilno rasprostire po cijeloj plastičnoj leći.

(5)  Točka 50 V leži 375 mm ispod HV na vertikalnoj crti v-v na zaslonu koji je udaljen 25 m.


PRILOG 6.

ZAHTJEVI ZA SVJETLA S LEĆAMA OD PLASTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJE UZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIH SVJETALA

1.   OPĆI ZAHTJEVI

1.1.

Uzorci dostavljeni u skladu sa stavkom 3.2.4. ovog Pravilnika zadovoljavaju detaljne podatke navedene u stavcima od 2.1. do 2.5. u nastavku.

1.2.

Dva uzorka cjelovitih svjetala dostavljenih u skladu sa stavkom 3.2.3. ovog Pravilnika te s ugrađenim lećama od plastičnog materijala, u odnosu na materijal leće, zadovoljavaju detaljne podatke navedene u stavku 2.6. u nastavku.

1.3.

Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenljivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A. u dodatku 1. ovom Prilogu.

1.4.

Ako, međutim, proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već uspješno prošao ispitivanja propisana stavcima od 2.1. do 2.5. u nastavku ili jednakovrijedna ispitivanja u skladu s nekim drugim Pravilnikom, takva se ispitivanja ne ponavljaju; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B dodatka 1.

2.   ISPITIVANJA

2.1   Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

Tri nova uzorka (leća) u pet se ciklusa izlažu promjenama temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

 

3 sata na 40 °C ± 2 °C i 85 – 95 % RH;

 

1 sat na 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH;

 

15 sati na – 30 °C ± 2 °C;

 

1 sat na 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH;

 

3 sata na 80 °C ± 2 °C;

 

1 sat na 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH;

Prije tog ispitivanja uzorci se najmanje četiri sata čuvaju na temperaturi od 23 °C ± 5 °C i relativnoj vlažnosti od 60 – 75 %.

Napomena:

Jednosatna razdoblja na temperaturi od 23 °C ± 5 °C uključuju prijelazna razdoblja s jedne temperature na drugu, nužna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.   Metoda

Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

Ta se mjerenja obavljaju uporabom standardne žarulje na sljedećim točkama:

 

B 50 L i 50 R za kratko svjetlo žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

 

Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2.   Rezultati

Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10 % uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.   Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnog tijela pri temperaturi između 5 500 K i 6 000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanje zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2 500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Temperatura izmjerena unutar naprave na crnoj ploči koja se nalazi na istoj razini s uzorcima iznosi 50 °C ± 5 °C. Kako bi se osigurala ravnomjerna izloženost, uzorci se okreću oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min.

Uzorci se prskaju destiliranom vodom vodljivosti manje od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

prskanje

:

5 minuta,

sušenje

:

25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u stavku 2.2.1. i mjerenje opisano u stavku 2.2.3.1., vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u stavku 2.2.2.2. s mješavinom određenom u stavku 2.2.2.1. u nastavku.

2.2.2.1.   Ispitna mješavina

Testna mješavina se sastoji od 61,5 % n-heptana, 12,5 % toluena, 7,5 % etil tetraklorida, 12,5 % trikloretilena i 6 % ksilena (količina u postocima).

2.2.2.2.   Nanošenje ispitne mješavine

Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u stavku 2.2.2.1. i, u roku od 10 sekundi, staviti na vanjsku površinu uzorka i držati 10 minuta s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

Tijekom tog 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovno namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprječavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.   Čišćenje

Nakon nanošenja ispitne mješavine uzorci se suše na zraku, a zatim peru otopinom iz stavka 2.3. (Otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

Uzorci se zatim pažljivo isperu destiliranom vodom koja pri 23 °C ± 5 °C sadržava najviše 0,2 % nečistoće i nakon toga obrišu mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.   Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i deformacija, a srednja vrijednost promjene propuštanja

Formula, izmjerena na tri uzorka u skladu s

s postupkom iz Dodatka 2. ovom Prilogu ne prelazi 0,020

(Δtm ≤ 0,020).

2.2.3.2.   Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati nikakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka

Formula, izmjerena na tri uzorka u skladu s

s postupkom iz Dodatka 2. ovom Prilogu ne prelazi 0,020

(Δdm ≤ 0,020).

2.3.   Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

Vanjska površina triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) zagrije se na 50 °C ± 5 °C i zatim pet minuta uranja u mješavinu čija se temperatura održava na 23 °C ± 5 °C, a sastoji se od 99 dijelova destilirane vode s najviše 0,02 % nečistoća i jednog dijela alkilaril sulfonata.

Na kraju ispitivanja uzorci se osuše pri 50 °C ± 5 °C. Površinu uzoraka očisti se vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

Vanjska površina ova tri uzorka se potom lagano trlja jednu minutu pamučnom krpom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70 % n-heptana i 30 % toluena (količina u postocima), a potom se suši na zraku.

2.3.3.   Rezultati

Kada se prethodna dva ispitivanja obave, srednja vrijednost promjene propuštanja svjetlosti

Formula, izmjerena na tri uzorka u skladu s

s postupkom iz Dodatka 2. ovom Prilogu ne prelazi 0,010

(Δtm ≤ 0,010).

2.4.   Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

Vanjska se površina triju novih uzoraka (leća) podvrgava ispitivanju otpornosti na jednolika mehanička oštećenja u skladu s postupkom iz Dodatka 3. ovom Prilogu.

2.4.2.   Rezultati

Nakon ovog ispitivanja, promjene:

propuštanja

:

Formula

i raspršivanja

:

Formula

mjere se u skladu s postupkom koji je opisan u Dodatku 2., u području određenom u stavku 2.2.4. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da:

 

Δtm ≤ 0,100;

 

Δdm ≤ 0,050.

2.5.   Ispitivanje prianjanja zaštitnih slojeva, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

Na prevlaci leće, na površini od 20 mm × 20 mm nožićem za brijanje ili iglom za šivanje načini se mreža od kvadrata veličine približno 2 mm × 2 mm. Pritisak oštrice ili igle dovoljan je da zareže barem prevlaku.

2.5.2.   Opis ispitivanja

Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20 %, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dodatku 4. ovog Priloga. Tu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u stavku 2.5.1.

Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti tako da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U toj fazi vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje nije veće od 15 % površine područja s mrežom.

2.6.   Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.   Ispitivanja

Leća svjetla uzorka br. 1 ispituje se u skladu sa stavkom 2.4.1.

2.6.1.2.   Rezultati

Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim Pravilnikom ne smiju prelaziti više od 30 % najvećih vrijednosti propisanih na točkama B 50 L i HV i ne smiju biti više od 10 % ispod najmanjih vrijednosti propisanih na točki 75 R (u slučaju glavnih svjetala namijenjenih vožnji lijevom stranom, točke koje treba uzeti u obzir su B 50 R, HV i 75 L).

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja zaštitnih slojeva, ako postoje

Leća svjetla uzorka br. 2 ispituje se u skladu sa stavkom 2.5.

3.   PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

3.1.

S obzirom na materijale korištene za izradu leća, smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije u skladu s ovim Pravilnikom ako:

3.1.1.

nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ni deformacije vidljive golim okom (vidjeti stavke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2.

nakon ispitivanja opisanih u stavku 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama, navedenim u stavku 2.6.1.2., nalaze se unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovom Pravilniku.

3.2.

Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumce odabranom uzorku glavnih svjetala.

Dodatak 1.

Vremenski redoslijed homologacijskih ispitivanja

A.   Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu sa stavkom 3.2.4. ovog Pravilnika).

Uzorci

Leće ili uzorci materijala

Leće

Ispitivanja

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1.1.

Ograničena fotometrija

(stavak 2.1.2.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X.

X.

X.

 

1.1.1.

Promjena temperature

(stavak 2.1.1.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X.

X.

X.

 

1.1.2.

Ograničena fotometrija

(stavak 2.1.2.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X.

X.

X.

 

1.2.1.

Mjerenje propuštanja

X.

X.

X.

X.

X.

X.

X.

X.

X.

 

 

 

 

1.2.2.

Mjerenje raspršivanja

X.

X.

X.

 

 

 

X.

X.

X.

 

 

 

 

1.3.

Atmosferski utjecaji

(stavak 2.2.1.)

X.

X.

X.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.3.1.

Mjerenje propuštanja

X.

X.

X.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.4.

Kemijska sredstva

(stavak 2.2.2.)

X.

X.

X.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.4.1.

Mjerenje raspršivanja

X.

X.

X.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.5.

Deterdženti (stavak 2.3.1.)

 

 

 

X.

X.

X.

 

 

 

 

 

 

 

1.6.

Ugljikovodici (stavak 2.3.2.)

 

 

 

X.

X.

X.

 

 

 

 

 

 

 

1.6.1.

Mjerenje propuštanja

 

 

 

X.

X.

X.

 

 

 

 

 

 

 

1.7.

Oštećivanje

(stavak 2.4.1.)

 

 

 

 

 

 

X.

X.

X.

 

 

 

 

1.7.1.

Mjerenje propuštanja

 

 

 

 

 

 

X.

X.

X.

 

 

 

 

1.7.2.

Mjerenje raspršivanja

 

 

 

 

 

 

X.

X.

X.

 

 

 

 

1.8.

Prianjanje (stavak 2.5.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X.


B.   Ispitivanja cijelih glavnih svjetala (pribavljena u skladu sa stavkom 3.2.3. ovog Pravilnika)

Ispitivanja

Potpuno glavno svjetlo

Uzorak br.

1

2

2.1.

Oštećivanje (stavak 2.6.1.1.)

X.

 

2.2.

Fotometrija (stavak 2.6.1.2.)

X.

 

2.3.

Prianjanje (stavak 2.6.2.)

 

X.

Dodatak 2.

Postupak mjerenja raspršivanja i propuštanja svjetlosti

1.   OPREMA (vidjeti sliku)

Svjetlosni snop kolimatora K s pola divergencije β/2 = 17,4 × 10–4 rd ograničen je blendom DT s otvorom od 6 mm uz koji je smješten nosač uzorka.

Konvergentna akromatska leća L2, korigirana za sferne aberacije, povezuje blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 takav je da ne zaslanja svjetlost koju raspršuje uzorak u stošcu s polovinom vršnog kuta β/2 = 14β.

Prstenasta blenda DD s kutovima α/2 = 1° i αmax/2 = 12° smještena je u žarišnoj ravnini slike leće L2.

Neprozirni središnji dio blende potreban je da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvobitni položaj.

Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2  (1) leće L2 izaberu se tako da slika DT posve pokriva prijamnik R.

Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakog očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.   MJERENJA

Obavljaju se sljedeća očitavanja:

Očitavanje

S uzorkom

Sa središnjim dijelom DD

Predstavljena veličina

T1:

ne

ne

Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

T2

da

(prije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok koji propušta novi materijal u području od 24 °C

T3

da

(poslije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok koji propušta ispitani materijal u području od 24 °C

T4

da

(prije ispitivanja)

da

Snop raspršen novim materijalom

T5

da

(poslije ispitivanja)

da

Snop raspršen ispitivanim materijalom

Image


(1)  Za L2 preporučuje se upotrijebiti žarišnu duljinu od oko 80 mm.

Dodatak 3.

Metoda ispitivanja prskanjem

1.   OPREMA ZA ISPITIVANJE

1.1.   Prskalica

Prskalica koja se koristi mora biti opremljena sapnicom promjera 1,3 mm kojom se omogućuje protok tekućine brzinom od 0,24 ± 0,02 1/minuta pri radnom tlaku od 6,0 bara – 0 bara, + 0,5 bara.

Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 mm ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 mm ± 10 mm od sapnice.

1.2.   Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od:

 

silikatnog pijeska tvrdoće 7 prema Mohsovoj ljestvici s veličinom zrnaca između 0 i 0,2 mm uz gotovo normalnu raspodjelu te kutnim faktorom od 1,8 do 2;

 

vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.   ISPITIVANJE

Vanjsku površinu leća svjetla treba podvrgnuti jednom ili više puta djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano gore. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

Oštećivanje se treba provjeriti pomoću jednog ili više uzoraka stakla smještenih kao referentni uzorci blizu leća koje se ispituju. Mješavinu se prska sve dok promjena u raspršivanju svjetlosti na uzorku ili uzorcima izmjerena postupkom opisanim u Dodatku 2. ne bude takva da je:

Formula

Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

Dodatak 4.

Ispitivanje prianjanja ljepljive vrpce

1.   SVRHA

Ova metoda omogućuje određivanje linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču u standardnim uvjetima.

2.   NAČELO

Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.   UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

Uvjeti okoline su 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15 % relativne vlage (RH).

4.   UZORCI KOJI SE TESTIRAJU

Prije ispitivanja uzorak koluta ljepljive vrpce drži se 24 sata u utvrđenim uvjetima (vidjeti stavak 3.). Iz svakog svitka treba ispitati pet ispitnih uzoraka duljine 400 mm svaki.

Ove ispitne uzorke treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.   POSTUPAK

Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u stavku 3.

Iz koluta se uzima pet probnih uzoraka dok se ljepljiva vrpca radijalno odmotava brzinom od približno 300 mm/s, a zatim se u roku od 15 sekundi koriste na sljedeći način:

 

Ljepljiva se vrpca postupno lijepi na staklenu ploču laganim uzdužnim pokretima prsta, bez pretjeranog pritiska, tako da između vrpce i staklene ploče ne ostane zračnih mjehurića.

 

Staklenu ploču s postavljenom vrpcom treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

 

Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

 

Ploču učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti tako da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

 

Vrpcu treba povući da se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom treba zapisati potrebnu silu.

6.   REZULTATI

Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.