42012X0508(01)

Samo izvorni tekstovi UN/ECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u posljednjem izdanju UN/ECE dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na internetskoj stranici: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik br. 73 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) - Jedinstvene odredbe o homologaciji

Obuhvaća sav važeći tekst do:

niza izmjena 01 – dan stupanja na snagu: 9. prosinca 2010.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

DIO I. —   HOMOLOGACIJA VOZILA U ODNOSU NA NJIHOVE BOČNE ZAŠTITNE UREĐAJE (BZU)

DIO II. —   HOMOLOGACIJA BOČNIH ZAŠTITNIH UREĐAJA (BZU)

DIO III. —   HOMOLOGACIJA VOZILA U ODNOSU NA UGRADBU BZU-A HOMOLOGIRANOG U SKLADU S DIJELOM II. OVOG PRAVILNIKA

PRILOZI

1.   PODRUČJE PRIMJENE

1.1.   Ovaj se Pravilnik odnosi na:

1.1.1.   DIO I.: vozila kategorije N2, N3, O3, i O4  (1) opremljena bočnim zaštitnim uređajima koji nisu posebno homologirani u skladu s dijelom II. ovog Pravilnika ili su konstruirani i/ili opremljeni da se smatra da njihovi sastavni dijelovi u potpunosti ili djelomično ispunjavaju funkciju uređaja.

1.1.2.   DIO II.: bočni zaštitni uređaji za ugradbu na vozila kategorija N2, N3, O3, i O4  (1).

1.1.3.   DIO III.: ugradba bočnih zaštitnih uređaja na vozila kategorija N2, N3, O3, i O4  (1) koji su homologirani u skladu s dijelom II. ovog Pravilnika i za opremu vozila koja su dijelom homologirana u skladu s dijelom I. i opremljena bočnim zaštitnim uređajima koji su homologirani u skladu s dijelom II. ovog Pravilnika.

1.2.   Ovaj se Pravilnik ne odnosi na:

1.2.1.   tegljače za poluprikolice;

1.2.2.   vozila koja su konstruirana i izrađena za posebne namjene na kojima nije moguće iz praktičnih razloga ugraditi bočni zaštitni uređaj.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1.   Zajedničke definicije za dijelove I., II. i III.

2.1.1.   „masa neopterećenog vozila” znači masa vozila u voznom stanju, bez putnika i opterećenja, s gorivom, rashladnom tekućinom, mazivom, alatom i zamjenskim kotačem (ako ga isporučuje proizvođač kao standardnu opremu);

2.1.2.   „najveća masa” znači masa vozila koju je proizvođač naveo kao najveću tehnički dopuštenu masu (ta masa može biti veća od „najveće dopuštene mase” koju je odredilo nacionalno administrativno nadležno tijelo);

2.1.3.   „nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu” su pješaci, biciklisti i motociklisti koji sudjeluju u cestovnom prometu tako da postoji mogućnost opasnosti od podlijetanja pod vozilo ili podvlačenja pod kotače vozila;

2.1.4.   „bočni zaštitni uređaj (BZU)” sastoji se od uzdužnih dijelova i sastavnih dijelova za pričvršćivanje na bočne dijelove podvozja ili druge konstrukcijske dijelove vozila konstruirane tako da pružaju učinkovitu zaštitu sudionika u cestovnom prometu od opasnosti od podlijetanja pod vozilo ili podvlačenja pod kotače vozila. Dijelovi vozila se također mogu upotrebljavati kao BZU.

2.2.   Posebne definicije za dio I.

2.2.1.   „homologacija vozila” znači homologacija tipa potpunog, nepotpunog ili dovršenog vozila u odnosu na njegovu bočnu zaštitu;

2.2.2.   „tip vozila” znači kategorija motornih vozila koja se međusobno ne razlikuju u bitnim značajkama kao što su širina stražnje osovine, ukupna širina, dimenzije, oblik i materijali ukupne strane vozila (uključujući kabinu, ako je ugrađena) te značajke ovjesa vozila ako one utječu na zahtjeve iz stavka 12.

2.3.   Posebne definicije za dio II.

2.3.1.   „homologacija BZU-a” znači homologacija tipa BZU-a u odnosu na zahtjeve iz stavka 14.;

2.3.2.   „tip BZU-a” znači BZU koji se ne razlikuje u odnosu na bitne značajke kao što su oblik, dimenzije, način pričvršćivanja, materijale i oznake iz stavka 5.2.4.

2.4.   Posebne definicije za dio III.

2.4.1.   „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila u odnosu na ugradbu BZU-a koji je homologiran u skladu s dijelom II. ovog Pravilnika, prema potrebi uključujući opremu vozila koje je dijelom homologirano u skladu s dijelom I.;

2.4.2.   „tip vozila” znači vozila koja se međusobno ne razlikuju po sljedećim bitnim značajkama:

3.   ZAHTJEVI

3.1.   OPĆENITO

3.1.1.   Smatra se da su zahtjevi ovog Pravilnika ispunjeni, ako:

3.1.1.1.   je vozilo opremljeno BZU-om u skladu sa zahtjevima iz dijela I. i/ili dijela III.; ili

3.1.1.2.   je bočni dio vozila konstruiran i/ili opremljen tako da su njegovi bočni dijelovi u odnosu na oblik i značajke ugrađeni kao dijelovi i/ili se smatraju dijelovima koji zamjenjuju BZU. Smatra se da sastavni dijelovi čija zajednička funkcija ispunjava zahtjeve iz stavaka 12. i 15. čine BZU.

3.2.   UVJETI ISPITIVANJA VOZILA

Sukladnost sa zahtjevima iz dijela I. i dijela III. ispituje se na vozilu u položaju iz Priloga 3.

4.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

4.1.   Zahtjev za homologaciju je u skladu s dijelom I. ovog Pravilnika.

4.1.1.   Zahtjev za homologaciju tipa vozila u skladu s dijelom I. ovog Pravilnika podnosi proizvođač vozila ili njegov opunomoćeno ovlašten predstavnik.

4.1.2.   Zahtjevu za homologaciju se prilažu sljedeći dokumenti, svaki u tri primjerka, koji sadrže sljedeće podatke:

4.1.2.1.   detaljan opis tipa vozila u odnosu na njegov stupanj opremljenosti, konstrukciju, dimenzije, oblik i sastavne materijale;

4.1.2.2.   skice vozila koje prikazuju tip vozila gledano s bočne i stražnje strane i podatke o konstrukciji bočnih dijelova;

4.1.2.3.   detaljan opis BZU-a: dimenzije, oblik, sastavni materijali, podaci o konstrukciji dijelova za pričvršćivanje i mjesto na vozilu.

4.1.3.   Tehničkoj službi nadležnoj za obavljanje homologacijskih ispitivanja dostavlja se uzorak tipa vozila koje se homologira.

4.1.3.1.   Za vozilo koje nema sve sastavne dijelove koji pripadaju tipu vozila, dodjeljuje se homologacija samo ako se dokaže da odsustvo sastavnih dijelova ne utječe nepovoljno na rezultate homologacije u odnosu na zahtjeve ovog dijela.

4.1.3.2.   Podnositelj zahtjeva dokazuje da je prihvaćanje varijanta iz stavka 4.1.3.1. u skladu sa zahtjevima ovog dijela.

4.2.   Zahtjev za homologaciju u skladu s dijelom II. ovog Pravilnika

4.2.1.   Zahtjev za homologaciju u skladu s dijelom II. ovog Pravilnika podnosi proizvođač BZU-a ili njegov opunomoćeno ovlašten predstavnik.

4.2.2.   Zahtjevu za homologaciju se prilažu sljedeći dokumenti, svaki u tri primjerka, koji sadrže sljedeće podatke:

4.2.2.1.   detaljan opis BZU-a: dimenzije, oblik, sastavni materijali i podaci o konstrukciji dijelova za pričvršćivanje;

4.2.2.2.   uzorak tipa BZU-a: uzorak je jasno i neizbrisivo označen na svim glavnim sastavnim dijelovima trgovačkim nazivom ili oznakom podnositelja i oznakom tipa;

4.2.2.3.   tehničkoj službi nadležnoj za obavljanje homologacijskih ispitivanja dostavlja se uzorak tipa BZU-a koji se homologira.

4.3.   Zahtjev za homologaciju u skladu s dijelom III. ovog Pravilnika

4.3.1.   Zahtjev za homologaciju u skladu s dijelom III. ovog Pravilnika podnosi proizvođač BZU-a ili njegov opunomoćeno ovlašten predstavnik.

4.3.2.   Zahtjevu za homologaciju se prilažu sljedeći dokumenti, svaki u tri primjerka, koji sadrže sljedeće podatke:

4.3.2.1.   skice vozila koje u skladu s mjerilima iz stavka 2.4.2. prikazuju tip vozila gledano s bočne strane i položaj BZU-a koji se homologira i podatke o konstrukciji dijelova za pričvršćivanje;

4.3.2.2.   popis BZU-ova, namijenjenih ugradbi na vozilo;

4.3.2.3.   na zahtjev homologacijskog tijela dostavlja se i obrazac izjave o homologaciji (odnosno Dodatak 2. Prilogu 1. ovom Pravilniku) za svaki BZU.

4.3.3.   Tehničkoj službi nadležnoj za obavljanje homologacijskih ispitivanja dostavlja se uzorak vozila tipa za homologaciju na koje je ugrađen homologiran BZU.

4.3.3.1.   Za vozilo koje nema sve sastavne dijelove koji pripadaju tipu vozila, dodjeljuje se homologacija samo ako se dokaže da odsustvo sastavnih dijelova ne utječe nepovoljno na rezultate homologacije u odnosu na zahtjeve ovog dijela.

4.3.3.2.   Podnositelj zahtjeva dokazuje da je prihvaćanje varijanta iz stavka 4.3.3.1. u skladu sa zahtjevima ovog dijela.

5.   HOMOLOGACIJA

5.1.   Homologacija u skladu s dijelom I. ovog Pravilnika

5.1.1.   Ako potpuno, nepotpuno i dovršeno vozilo dostavljeno za homologaciju u skladu s ovim dijelom ispunjava zahtjeve iz stavka 12., dodjeljuje se homologacija tipa vozila.

5.1.2.   Homologacijski broj dodjeljuje se svakom homologiranom tipu. Prve dvije znamenke (trenutačno 01 u skladu s nizom izmjena 01) ukazuju na nizove izmjena koji uključuju novije veće tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila u skladu s ovim Pravilnikom.

5.1.3.   Obavijest o dodjeljivanju, odbijanju ili proširenju homologacije tipa vozila u skladu s ovim dijelom dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s uzorkom iz dodatka 1. Priloga 1. ovom Pravilniku.

5.1.4.   Pričvršćuje se uočljivo na svako vozilo u skladu s tipom vozila homologiranim u skladu s ovim Pravilnikom u prostor koji je naveden u izjavi o homologaciji homologacijska oznaka koja sadrži:

5.1.4.1.   krug oko slova „E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju (2);

5.1.4.2.   broj ovog Pravilnika, slovo „R”, iza kojeg se nalazi crtica i homologacijski broj na desno od kruga iz gornjeg stavka 5.1.4.1.;

5.1.5.   Ako je vozilo sukladno tipu vozila homologiranom u skladu s jednim ili više drugih pravilnika koji su priloženi Sporazumu u državi koja je dodijelila homologaciju u skladu s ovim Pravilnikom, simbol iz stavka 5.1.4.1. nije potrebno ponoviti; u tom slučaju se broj Pravilnika i homologacijski broj te dodatni simboli iz svih Pravilnika u skladu s kojima je homologacija dodijeljena u državi koja je homologaciju dodijelila u skladu s ovim Pravilnikom u okomitim stupcima navodi desno od simbola iz stavka 5.1.4.1.

5.1.6.   Homologacijska oznaka je jasno čitljiva i neizbrisiva.

5.1.7.   Homologacijska oznaka pričvršćuje se blizu pločice koja sadrži podatke o vozilu ili na nju.

5.1.8.   U Prilogu 2. ovom Pravilniku nalaze se primjeri homologacijske oznake.

5.2.   Homologacija u skladu s dijelom II. ovog Pravilnika

5.2.1.   Ako BZU dostavljen za homologaciju u skladu s ovim dijelom ispunjava zahtjeve iz stavka 14., dodjeljuje se homologacija tipa BZU-a.

5.2.2.   Homologacijski broj dodjeljuje se svakom homologiranom tipu. Prve dvije znamenke (trenutačno 01 u skladu s nizom izmjena 01) ukazuju na nizove izmjena koje uključuju novije veće tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu uređaja.

5.2.3.   Obavijest o dodjeljivanju, odbijanju ili proširenju homologacije tipa BZU-a u skladu s ovim dijelom dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s uzorkom iz Dodatka 2. Priloga 1. ovom Pravilniku.

5.2.4.   Pričvršćuje se uočljivo na svaki BZU u skladu s tipom BZU-a homologiranim u skladu s ovim Pravilnikom u prostor koji je naveden u izjavi o homologaciji homologacijska oznaka koja sadrži:

5.2.4.1.   krug oko slova „E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju (2);

5.2.4.2.   homologacijski broj na desno od kruga iz stavka 5.2.4.1.

5.2.5.   Homologacijska oznaka je jasno čitljiva i neizbrisiva.

5.2.6.   U Prilogu 2. ovom Pravilniku nalaze se uzorci homologacijske oznake.

5.3.   Homologacija u skladu s dijelom III. ovog Pravilnika

5.3.1.   Ako je vozilo dostavljeno za homologaciju u skladu s ovim dijelom opremljeno homologiranim BZU-om i ispunjava zahtjeve iz stavka 15., dodjeljuje se homologacija tipa vozila.

5.3.2.   Homologacijski broj dodjeljuje se svakom homologiranom tipu. Prve dvije znamenke (trenutačno 01 u skladu s nizom izmjena 01) ukazuju na nizove izmjena koje uključuju novije veće tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila.

5.3.3.   Obavijest o dodjeljivanju, odbijanju ili proširenju homologacije tipa vozila u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s uzorkom iz Dodatka 3. Priloga 1. ovom Pravilniku.

5.3.4.   Pričvršćuje se uočljivo na svako vozilo u skladu s tipom vozila homologiranim u skladu s ovim Pravilnikom u prostor koji je naveden u izjavi o homologaciji homologacijska oznaka koja sadrži:

5.3.4.1.   krug oko slova „E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju (3);

5.3.4.2.   broj ovog Pravilnika, slovo „R”, iza kojeg se nalazi crtica i homologacijski broj na desno od kruga iz gornjeg stavka 5.3.4.1.

5.3.5.   Ako je vozilo sukladno tipu vozila homologiranom u skladu s jednim ili više drugih pravilnika koji su priloženi Sporazumu u državi koja je dodijelila homologaciju u skladu s ovim Pravilnikom, simbol iz stavka 5.3.4.1. nije potrebno ponoviti; u tom slučaju se broj Pravilnika i homologacijski broj te dodatni simboli iz svih Pravilnika u skladu s kojima je homologacija dodijeljena u državi koja je homologaciju dodijelila u skladu s ovim Pravilnikom u okomitim stupcima navodi desno od simbola iz stavka 5.3.4.1.

5.3.6.   Homologacijska oznaka je jasno čitljiva i neizbrisiva.

5.3.7.   Homologacijska oznaka pričvršćuje se blizu pločice koja sadrži podatke o vozilu ili na nju.

5.3.8.   U Prilogu 2. ovom Pravilniku nalaze se uzorci homologacijske oznake.

6.   PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA ILI BZU-a

6.1.   Svaka preinaka tipa vozila ili BZU-a prijavljuje se nadležnom administrativnom tijelu koje je homologiralo taj tip vozila. Ovo tijelo može tada:

6.1.1.   smatrati kako nije vjerojatno da su učinjene preinake bitno suprotnog učinka i kako vozilo u svakom slučaju i ispunjava zahtjeve; ili

6.1.2.   zahtijevati daljnje izvješće tehničke službe odgovorne za provođenje ispitivanja.

6.2.   Izjava o dodjeljivanju ili odbijanju homologacije, s opisanim preinakama, dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik prema postupku određenom u stavcima 5.1.3., 5.2.3. ili 5.3.3.

6.3.   Nadležno tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za svako takvo proširenje i o tome obavješćuje ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s uzorkom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

7.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci sukladnosti proizvodnje u skladu su s onima u dodatku 2. Sporazumu (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2) sa sljedećim zahtjevima:

7.1.   Svako vozilo ili BZU homologirani u skladu s ovim Pravilnikom proizvode se tako da ispunjavanju zahtjeve iz odgovarajućih gornjih dijelova i usklađeni su s homologiranim tipom;

7.2.   Nadležno tijelo koje je dodijelilo homologaciju tipa može u bilo koje vrijeme provjeriti postupke za nadzor sukladnosti primjenljive na svaku proizvodnu jedinicu.

8.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

8.1.   Homologacija dodijeljena za tip vozila ili BZU-a u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako zahtjevi iz stavaka 12., 14. ili 15. nisu ispunjeni.

8.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, o tome odmah obavješćuje ostale ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s uzorkom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

9.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip vozila ili BZU-a homologiranih u skladu s ovim Pravilnikom, o tome je dužan obavijestiti nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuće priopćenje, to je tijelo dužno o predmetu obavijestiti ostale ugovorne stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s uzorkom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

10.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBA ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I NADLEŽNIH ADMINISTRATIVNIH TIJELA

Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih služba odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja, kao i nadležnih administrativnih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima se šalju obrasci na temelju kojih se potvrđuje homologacija, odbijanje ili povlačenje homologacije, a izdani su u drugim državama.

11.   PRIJELAZNE ODREDBE

11.1.   Od službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 01 ni jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti ECE homologaciju u skladu s ovim Pravilnikom kako je posljednje izmijenjen nizom izmjena 01.

11.2.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik još 12 mjeseci od stupanja na snagu niza izmjena 01 dodjeljuju homologacije onom tipu vozila ili BZU-a koji ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika kako je posljednje izmijenjen nizom izmjena 01.

11.3.   Homologacije dodijeljene u skladu s nizom izmjena 00 vrijede i nakon stupanja na snagu niza izmjena 01 ovog Pravilnika, a ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju s proširenjem homologacija i njihovim prihvaćanjem.

11.4.   Ni jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti dodjelu nacionalne ni regionalne homologacije tipa vozila homologiranog u skladu s nizom izmjena 00 ovog Pravilnika.

DIO I. —   HOMOLOGACIJA VOZILA U ODNOSU NA NJIHOVE BOČNE ZAŠTITNE UREĐAJE (BZU)

12.   ZAHTJEVI

12.1.   BZU ne smije povećati ukupnu širinu vozila, a glavni dio njegove vanjske površine ne smije biti više od 150 mm uvučen od krajnje vanjske ravnine (najveće širine) vozila. Prednji dio BZU-a nekih vozila može biti okrenut prema unutra u skladu sa stavcima 12.4.3. i 12.4.4. Stražnji dio BZU-a ne smije biti uvučen od vanjskog bočnog ruba stražnjih guma za više od 30 mm (ne uzimajući u obzir ispupčenja guma u blizini njihova nalijeganja na tlo) u području od najmanje 250 mm duljine njegovog stražnjeg dijela.

12.2.   Vanjska površina uređaja je glatka i koliko je moguće neprekinuta od njezinog prednjeg do stražnjeg dijela; susjedni dijelovi se međutim mogu preklapati u slučaju kad je preklopljeni rub usmjeren prema natrag ili prema dolje; dopušten je razmak ne veći od 25 mm u uzdužnom smjeru ako stražnji dio ne strši prema van u odnosu na prednji dio; zaobljene glave vijaka ili zakovica mogu od površine stršiti ne više od 10 mm, a ostali dijelovi mogu stršiti isto toliko samo ako su glatki i jednako zaobljeni; svi vanjski rubovi i kutovi koje je moguće doseći u promjeru od 10 mm zaobljeni su polumjerom zaobljenosti ne manjim od 2,5 mm; oni koji strše manje od 5 mm imaju glatke vanjske rubove.

12.3.   BZU se može sastojati od neprekinute ravne plohe ili jedne ili više vodoravnih prečka ili od kombinacije plohe i prečka; kad se upotrebljavaju prečke, one ne smiju biti međusobno udaljene više od 300 mm i visine su najmanje:

12.4.   Prednji rub BZU-a konstruiran je na sljedeći način:

12.4.1.   položaj zaštite:

12.4.1.1.   kod motornih vozila kategorije N2 ili N3: ne više od 300 mm iza vertikalne ravnine, koja je okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila i tangencijalna na vanjsku površinu gume na kotaču izravno ispred bočnog zaštitnog uređaja;

12.4.1.2.   na prikolici s vučnom motkom: ne više od 500 mm iza ravnine iz stavka 12.4.1.1.;

12.4.1.3.   na poluprikolici: ne više od 250 mm iza poprečne srednje ravnine potpornih nogu, ako su one postavljene; udaljenost od prednjeg ruba bočnog zaštitnog uređaja do poprečne ravnine koja prolazi kroz središte svornjaka u njegovu krajnjem stražnjem položaju ne smije biti veća od 2,7 m;

12.4.1.4.   na prikolici sa središnjom osovinom: u dijelu ispred poprečne ravnine koja prolazi kroz središte prednje osovine, međutim ne više od prednjeg dijela karoserije da se osigura uobičajeno upravljanje prikolicom.

12.4.2.   Ako se prednji rub nalazi u otvorenom prostoru većem od 25 mm, on se sastoji od neprekinutog okomitog dijela koji se proteže preko cijele visine bočnog zaštitnog uređaja; vanjska i prednja strana tog dijela dimenzija su prema natrag najmanje 50 mm i uvučene prema unutra 100 mm ili imaju najmanji polumjer 50 mm na vozilima kategorije N2 i O3 i usmjerene prema natrag najmanje 100 mm i uvučene prema unutra 100 mm ili imaju najmanji polumjer 100 mm na vozilima kategorije N3 i O4.

12.4.3.   Na vozilu kategorije N2 ili N3 kod kojeg dimenzija od 300 mm iz stavka 12.4.1.1. zadire u vozačevu kabinu bočni zaštitni uređaj konstruiran je tako da razmak između njegova prednjeg ruba i stijenki kabine nije veći od 100 mm i može se zaokrenuti prema unutra pod kutom ne većim od 45o. U tom slučaju odredbe iz stavka 12.4.2. nisu primjenljive.

12.4.4.   Na vozilo kategorije N2 ili N3 kod kojeg se dimenzija od 300 mm iz stavka 12.4.1.1. nalazi iza vozačeve kabine, a bočni zaštitni uređaj prema izboru proizvođača proteže se prema naprijed od kabine u razmaku do 100 mm primjenjuju se odredbe iz stavka 12.4.3.

12.5.   Stražnji rub BZU-a ne smije biti za više od 300 mm ispred vertikalne ravnine koja je okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila i tangencijalna na vanjsku površinu gume na kotaču izravno iza bočnog zaštitnog uređaja; na stražnjem rubu ne zahtijeva se neprekinuti okomiti dio.

12.6.   Zahtjevi iz stavaka 12.4. i 12.5. ispunjavaju se pojedinačno. Međutim, kod vozila s dvije upravljane osovine BZU se ne zahtijeva između te dvije osovine ako uzdužna udaljenost između njihovih središnjih linija ne prelazi 2100 mm.

12.7.   Prednji i stražnji istaknuti dio BZU-a ne prelazi udaljenost između dijelova za pričvršćivanje i središnjeg dijela tlačnog trna izmjerenu tijekom ispitivanja iz stavka 12.10. U slučaju tih udaljenosti ne smije se preći najveća udaljenost izmjerena tijekom ispitivanja.

12.8.   Donji rub BZU-a ni u jednoj točki ne smije biti više od 550 mm iznad tla.

12.9.   Gornji rub BZU-a ne smije biti više od 350 mm ispod dijela konstrukcije vozila kojeg presijeca ili dodiruje vertikalna ravnina koja je tangencijalna na vanjsku površinu guma, isključujući ispupčenja guma u blizini njihovog nalijeganja na tlo, osim u sljedećim slučajevima:

12.9.1.   ako ravnina iz stavka 12.9. ne presijeca konstrukciju vozila, gornji rub je u razini s površinom za nošenje tereta ili 950 mm iznad tla, ovisno o tome koja je od navedene dvije veličine manja;

12.9.2.   ako ravnina iz stavka 12.9. presijeca konstrukciju vozila na razini većoj od 1,3 m iznad tla, gornji rub bočnog zaštitnog uređaja najmanje je 950 mm iznad tla;

12.9.3.   na vozilu koje je posebno konstruirano i izgrađeno, a ne tek prilagođeno, za prijevoz kontejnera ili zamjenjive nadogradnje, gornji rub BZU-a može se odrediti u skladu sa stavcima 12.9.1. i 12.9.2. pri čemu se kontejner ili zamjenjiva nadogradnja smatraju dijelom vozila;

12.9.4.   na vozilu koje je posebno opremljeno dizalicom za utovar, istovar ili druge djelatnosti i ima trajno namještenu radnu stanicu ili radnu površinu odakle je moguće upravljati dizalicom, gornji rub je moguće odrediti u skladu sa stavcima 12.9.1. i 12.9.2. pri čemu se radna stanica ili radna površina smatraju površinom za nošenje tereta.

12.10.   BZU su uglavnom kruti, sigurno pričvršćeni (pri uobičajenoj uporabi vozila ne smiju popustiti zbog vibracija) i osim u slučaju dijelova iz stavka 12.11. izrađeni su od kovine ili drugog prikladnog gradiva. BZU se smatra prikladnim ako može podnijeti vodoravnu statičku silu od 1 kN koja djeluje okomito na bilo koji dio njegove vanjske površine preko središta tlačnog trna čija je tlačna površina okrugla ili ravna i promjera od 220 mm ± 10 mm te ako deformacija bočne zaštitne uređaja pod djelovanjem navedene sile nije veća od:

Sukladnost s tim zahtjevom se na zahtjev proizvođača može provjeriti i izračunom. Valjanost postupka izračuna utvrđuje se na zahtjev tehničke službe.

12.11.   Dijelovi trajno pričvršćeni na vozilo, kao npr. pomoćni kotači, kutija akumulatora, spremnici za zrak, spremnici za gorivo, svjetla, retrovizori i kutije s alatom mogu biti uključeni u BZU pod uvjetom da ispunjavaju dimenzijske zahtjeve iz ovog dijela. Zahtjevi iz stavka 12.2. primjenjuju se na razmak između zaštitnih uređaja i trajno pričvršćenih dijelova.

12.12.   Uređaj se ne smije upotrebljavati za pričvršćivanje vodova za kočnice te zračnih ili hidrauličnih vodova.

12.13.   BZU može biti konstruiran tako da ga je moguće pričvrstiti na bočni dio vozila u više različitih položaja. U tom slučaju osigura se postupak da se uređaj čvrsto pričvršćen nalazi u svojem pravilnom položaju za djelovanje i ne može se pomicati bez nadzora. Sila koja se primjenjuje za promjenu položaja uređaja ne prelazi 40 daN.

13.   ODSTUPANJA

13.1.   Kao odstupanje od gornjih odredaba, vozila sljedećih tipova sukladna su samo toliko, koliko je navedeno u ovim slučajevima:

13.1.1.   produljiva prikolica ispunjava sve zahtjeve iz stavka 12. ako je u položaju s najmanjom duljinom; ako je prikolica rastegnuta, BZU je u skladu sa stavcima 12.8., 12.9. i 12.10. te ili 12.4. ili 12.5., ali ne nužno s oba; ako je prikolica rastegnuta ne smije imati prekid BZU-a po duljini;

13.1.2.   vozilo-cisterna, koje je konstruirano samo za prijevoz tekućih tvari u zatvorenom spremniku koji je trajno ugrađen na vozilo i opremljen priključcima crijeva ili vodova za punjenje ili pražnjenje, opremljeno je BZU-ovima koji u najvećoj mogućoj mjeri ispunjavaju zahtjeve iz stavka 12.; odstupanje od stroge sukladnosti je moguće jedino kad je to potrebno radi uvjeta uporabe;

13.1.3.   na vozilima s produljivim osloncima kojima se osigurava dodatna stabilnost pri utovaru, istovaru ili drugim radnjama za koje je vozilo konstruirano, BZU može imati dodatne prekide koji su potrebni za razvlačenje oslonaca;

13.1.4.   na vozilu opremljenom sidrišnim mjestima u skladu s ISO 9367-1:1989 ili ISO 9367-2:1994 za riječni ili pomorski ro-ro prijevoz, dopušteni su prekidi BZU-a radi postavljanja i zatezanja pričvrsnih veza;

13.1.5.   na vozilu koje je posebno opremljeno dizalicom za utovar, istovar ili druge djelatnosti za koje je vozilo namijenjeno pri čemu nije moguće ispuniti zahtjeve iz stavka 12., BZU može imati dodatne prekide koji su potrebni za pomicanje ili slaganje dizalice.

13.2. Ako su bočne strane vozila tako konstruirane i/ili izrađene da njihovi sastavni dijelovi u odnosu na konstrukciju i značajke ispunjavaju zahtjeve iz stavka 12., mogu se smatrati kao zamjena za BZU.

DIO II. —   HOMOLOGACIJA BOČNIH ZAŠTITNIH UREĐAJA (BZN)

14.   ZAHTJEVI

14.1.   Vanjska površina BZU-a je glatka i koliko je moguće neprekinuta po cijeloj dužini; pojedinačni dijelovi se međutim mogu preklapati u slučaju kad je preklopljeni rub usmjeren prema natrag ili prema dolje; dopušten je razmak ne veći od 25 mm u uzdužnom smjeru ako stražnji dio ne strši prema van u odnosu na prednji dio; zaobljene glave vijaka ili zakovica mogu od površine stršiti ne više od 10 mm, a ostali dijelovi mogu stršiti isto toliko samo ako su glatki i jednako zaobljeni; svi vanjski rubovi i kutovi koje je moguće doseći u promjeru od 10 mm zaobljeni su polumjerom zaobljenosti ne manjim od 2,5 mm; oni koji strše manje od 5 mm imaju glatke vanjske rubove.

14.2.   BZU se može sastojati od neprekinute ravne plohe ili jedne ili više vodoravnih prečka ili od kombinacije plohe i prečka; kad se upotrebljavaju prečke, one ne smiju biti međusobno udaljene više od 300 mm i visine su najmanje:

Kombinacija plohi i prečka tvori neprekinuti bočni zaštitni uređaj u skladu s odredbama iz stavka 14.1.

14.3.   Prednji rub sastoji se od neprekinutog okomitog dijela koji se proteže preko cijele visine bočnog zaštitnog uređaja; vanjska i prednja strana tog dijela dimenzija su prema natrag najmanje 50 mm i uvučene prema unutra 100 mm ili imaju najmanji polumjer 50 mm na vozilima kategorije N2 i O3 i usmjerene prema natrag najmanje 100 mm i uvučene prema unutra 100 mm ili imaju najmanji polumjer 100 mm na vozilima kategorije N3 i O4.

14.4.   BZU su uglavnom izrađeni su od kovine ili drugog prikladnog gradiva, osim dijelova iz stavka 14.5. BZU se smatra prikladnim ako može podnijeti vodoravnu statičku silu od 1 kN koja djeluje okomito na bilo koji dio njegove vanjske površine preko središta tlačnog trna čija je tlačna površina okrugla ili ravna i promjera od 220 mm ± 10 mm te ako deformacija uređaja mjerena u središtu tlačnog trna nije veća od:

Sukladnost s tim zahtjevom se na zahtjev proizvođača može provjeriti i izračunom. Valjanost postupka izračuna utvrđuje se na zahtjev tehničke službe.

14.5.   Dijelovi trajno pričvršćeni na vozilo, kao npr. pomoćni kotači, kutija akumulatora, spremnici za zrak, spremnici za gorivo, svjetla, retrovizori i kutije s alatom, mogu biti uključeni u BZU pod uvjetom da ispunjavaju dimenzijske zahtjeve iz ovog dijela.

14.6.   BZU može biti konstruiran tako da ga je moguće pričvrstiti na bočni dio vozila u više različitih položaja. U tom slučaju osigura se postupak da se uređaj čvrsto pričvršćen nalazi u svojem pravilnom položaju za djelovanje i ne može se pomicati bez nadzora. Sila koja se primjenjuje za promjenu položaja uređaja ne prelazi 40 daN.

DIO III. —   HOMOLOGACIJA VOZILA U ODNOSU NA UGRADBU BOČNIH ZAŠTITNIH UREĐAJA (BZU) HOMOLOGIRANIH U SKLADU S DIJELOM II. OVOG PRAVILNIKA

15.   ZAHTJEVI

15.1.   BZU ne smije povećati ukupnu širinu vozila, a glavni dio njegove vanjske plohe ne smije biti više od 150 mm uvučen od krajnje vanjske ravnine (najveće širine) vozila. Prednji kraj BZU-a nekih vozila može biti okrenut prema unutra u skladu sa stavcima 15.2.3. i 15.2.4. Stražnji dio BZU-a ne smije biti uvučen od vanjskog bočnog ruba stražnjih guma za više od 30 mm (ne uzimajući u obzir ispupčenja guma u blizini njihova nalijeganja na tlo) u području od najmanje 250 mm duljine njegovog stražnjeg dijela.

15.2.   Prednji rub BZU-a konstruiran je na sljedeći način:

15.2.1.   položaj zaštite:

15.2.1.1.   kod motornih vozila kategorije N2 ili N3: ne više od 300 mm iza vertikalne ravnine koja je okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila i tangencijalna na vanjsku površinu gume na kotaču izravno ispred bočnog zaštitnog uređaja;

15.2.1.2.   na prikolici s vučnom motkom: ne više od 500 mm iza ravnine iz stavka 15.2.1.1.;

15.2.1.3.   na poluprikolici: ne više od 250 mm iza poprečne srednje ravnine potpornih nogu, ako su one postavljene; udaljenost od prednjeg ruba do poprečne ravnine koja prolazi kroz središte svornjaka u njegovu krajnjem stražnjem položaju ne smije biti veća od 2,7 m;

15.2.2.   Ako se prednji rub nalazi u otvorenom prostoru većem od 25 mm, on se sastoji od neprekinutog okomitog dijela koji se proteže preko cijele visine bočnog zaštitnog uređaja; vanjska i prednja strana tog dijela dimenzija su prema natrag najmanje 50 mm i uvučene prema unutra 100 mm ili imaju najmanji polumjer 50 mm na vozilima kategorije N2 i O3 i usmjerene prema natrag najmanje 100 mm i uvučene prema unutra 100 mm ili imaju najmanji polumjer 100 mm na vozilima kategorije N3 i O4.

15.2.3.   Na vozilu kategorije N2 ili N3 kod kojeg dimenzija od 300 mm iz stavka 15.2.1.1. zadire u vozačevu kabinu, bočni zaštitni uređaj konstruiran je tako da razmak između njegova prednjeg ruba i stijenki kabine nije veći od 100 mm i može se zaokrenuti prema unutra pod kutom ne većim od 45o. U tom slučaju odredbe iz stavka 15.2.2. nisu primjenljive.

15.2.4.   Na vozilo kategorije N2 ili N3 kod kojeg se dimenzija od 300 mm iz stavka 15.2.1.1. nalazi iza vozačeve kabine, a bočni zaštitni uređaj se prema izboru proizvođača proteže prema naprijed od kabine u razmaku do 100 mm primjenjuju se odredbe iz stavka 15.2.3.

15.3.   Stražnji rub BZU-a ne smije biti za više od 300 mm ispred vertikalne ravnine koja je okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila i tangencijalna na vanjsku površinu gume na kotaču izravno iza bočnog zaštitnog uređaja; na stražnjem rubu ne zahtijeva se neprekinuti okomiti dio.

15.4.   Zahtjevi iz stavaka 15.2. i 15.3. ispunjavaju se pojedinačno. Međutim, kod vozila s dvije upravljane osovine BZU se ne zahtijeva između te dvije osovine ako uzdužna udaljenost između njihovih središnjih linija ne prelazi 2 100 mm.

15.5.   Prednji i stražnji istaknuti dio BZU-a ne prelazi udaljenost između dijelova za pričvršćivanje i središnjeg dijela tlačnog trna izmjerenu tijekom ispitivanja iz stavka 14.4. U slučaju tih udaljenosti ne smije se preći najveća udaljenost izmjerena tijekom ispitivanja.

15.6.   Donji rub BZU-a ni u jednoj točki ne smije biti više od 550 mm iznad tla.

15.7.   Gornji rub BZU-a ne smije biti više od 350 mm ispod dijela konstrukcije vozila kojeg presijeca ili dodiruje vertikalna ravnina koja je tangencijalna na vanjsku površinu guma, isključujući ispupčenja guma u blizini njihovog nalijeganja na tlo, osim u sljedećim slučajevima:

15.7.1.   ako ravnina iz stavka 15.7. ne presijeca konstrukciju vozila, gornji rub je u razini s površinom za nošenje tereta ili 950 mm iznad tla, ovisno o tome koja je od navedene dvije veličine manja;

15.7.2.   ako ravnina iz točke 15.7. presijeca konstrukciju vozila na razini većoj od 1,3 m iznad tla, gornji rub uređaja najmanje je 950 mm iznad tla;

15.7.3.   na vozilu koje je posebno konstruirano i izgrađeno, a ne tek prilagođeno, za prijevoz kontejnera ili zamjenjive nadogradnje, gornji rub BZU-a može se odrediti u skladu sa stavcima 15.7.1. i 15.7.2. pri čemu se kontejner ili zamjenjiva nadogradnja smatraju dijelom vozila;

15.7.4.   na vozilu koje je posebno opremljeno dizalicom za utovar, istovar ili druge djelatnosti i ima trajno namještenu radnu stanicu ili radnu površinu odakle je moguće upravljati dizalicom, gornji rub je moguće odrediti u skladu sa stavcima 12.9.1. i 12.9.2. pri čemu se radna stanica ili radna površina smatraju površinom za nošenje tereta.

15.8.   BZU su sigurno pričvršćeni i pri uobičajenoj uporabi vozila ne smiju popustiti zbog vibracija.

15.9.   Dijelovi trajno pričvršćeni na vozilo, kao npr. pomoćni kotači, kutija akumulatora, spremnici za zrak, spremnici za gorivo, svjetla, retrovizori i kutije s alatom mogu biti uključeni u BZU pod uvjetom da ispunjavaju dimenzijske zahtjeve iz ovog dijela. Zahtjevi iz stavka 12.2. ili 14.1. primjenjuju se na razmak između zaštitnih uređaja i trajno pričvršćenih dijelova.

15.10.   Uređaj se ne smije upotrebljavati za pričvršćivanje vodova za kočnice te zračnih ili hidrauličnih vodova.

16.   ODSTUPANJA

16.1.   Kao odstupanje od gornjih odredaba, vozila sljedećih tipova sukladna su samo toliko, koliko je navedeno u ovim slučajevima:

16.1.1.   produljiva prikolica ispunjava sve zahtjeve iz stavka 15. ako je u položaju s najmanjom duljinom; ako je prikolica rastegnuta, BZU je u skladu sa stavcima 15.6., 15.7. i 15.8. te ili 15.2. ili 15.3., ali ne nužno s oba; ako je prikolica rastegnuta ne smije imati prekid BZU-a po duljini.

16.1.2.   vozilo-cisterna, koje je konstruirano samo za prijevoz tekućih tvari u zatvorenom spremniku koji je trajno ugrađen na vozilo i opremljen priključcima crijeva ili vodova za punjenje ili pražnjenje, opremljeno je uređajima koji u najvećoj mogućoj mjeri ispunjavaju zahtjeve iz stavka 15.; odstupanje od stroge sukladnosti je moguće jedino kad je to potrebno radi uvjeta uporabe;

16.1.3.   na vozilima s produljivim osloncima kojima se osigurava dodatna stabilnost pri utovaru, istovaru ili drugim radnjama za koje je vozilo konstruirano, BZU može imati dodatne prekide koji su potrebni za razvlačenje oslonaca;

16.1.4.   na vozilu opremljenom sidrišnim mjestima u skladu s ISO 9367-1:1989 ili ISO 9367-2:1994 za riječni ili pomorski ro-ro prijevoz, dopušteni su prekidi BZU-a radi postavljanja i zatezanja pričvrsnih veza;

16.1.5.   na vozilo koje je posebno opremljeno dizalicom za utovar, istovar ili druge djelatnosti za koje je vozilo namijenjeno pri čemu radi pomicanja ili slaganja dizalice nije moguće namjestiti BZU, BZU se namješta na način koji u najvećoj mogućoj mjeri ispunjava zahtjeve iz stavka 12.; odstupanje od stroge sukladnosti je moguće jedino kad je to potrebno radi uvjeta uporabe.

(1)  Kako je utvrđeno u Zajedničkoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.2, stavak 2.

(2)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Srbiju, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Belarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 za Kazahstan, 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije dodjeljuju njezine države članice koje koriste svaka svoj ECE simbol), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku, 48 za Novi Zeland, 49 za Cipar, 50 za Maltu, 51 za Republiku Koreju, 52 za Maleziju, 53 za Tajland, 54 i 55 (prazno) i 56 za Crnu Goru, 57 (prazno) i 58 za Tunis. Naredni brojevi dodjeljuju se ostalim državama vremenskim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o donošenju jedinstvenih tehničkih propisa za vozila s kotačima, opremu i dijelove koji se mogu ugraditi i/ili uporabiti na vozilima s kotačima i uvjeta za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa, a tako dodijeljene brojeve glavni tajnik Ujedinjenih naroda dostavlja ugovornim strankama Sporazuma.

(3)  Napomena je ista kao u stavku 5.2.4.1.